1992

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipedia</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Mediawiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Spravica</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Razgovor o spravici</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Definicija spravice</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Razgovor o definiciji spravice</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1992</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3511</id>
    <revision>
      <id>41261715</id>
      <parentid>41261636</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:59:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Novembar/Studeni */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100549" xml:space="preserve">{{Year dab|1992}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1992}}
__NOTOC__

Godina '''1992''' ('''[[rimski brojevi|MCMXCII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]], po gregorijanskom kalendaru.

Godina početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]].

[[UN]] je proglasila Međunarodnom godinom [[svemir]]a, povodom 500-godišnjice prvog putovanja [[Kristifor Kolumbo|Kristifora Kolumba]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1992''': &lt;br /&gt; [[1992#Januar/Siječanj|1]] • [[1992#Februar/Veljača|2]] • [[1992#Mart/Ožujak|3]] • [[1992#April/Travanj|4]] • [[1992#Maj/Svibanj|5]] • [[1992#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1992#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1992#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1992#Septembar/Rujan|9]] • [[1992#Oktobar/Listopad|10]] • [[1992#Novembar/Studeni|11]] • [[1992#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1992#Rođenja|Rođenja]] • [[1992#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Boutros Boutros Ghali]] postaje novi generalni sekretar [[UN]].
* 1. 1. - Nakon Srbije i JNA juče, i Hrvatska prihvata plan o slanju plavih šlemova, uz demilitarizaciju tri ratne zone. Novogodišnja noć je prošla uz granatiranja i dejstva [[Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo|JRV]] od Jadrana do Drave.
* [[2. 1.]] - U Sarajevu, uz posredovanje specijalnog izaslanika UN [[Cyrus Vance]]-a, Hrvatska i JNA potpisuju primirje - 15-to, stupa na sutra u 18:00. Objavljen je [[Vensov plan]]: demilitarizacija i stvaranje zaštićenih zona UN ([[UNPA]]).
* 2. 1. - U Rusiji počinje Jeljcin-[[Jegor Gajdar|Gajdarova]] ekonomska reforma, &quot;šok terapija&quot;: cene su liberalizovane, dolazi do hiperinflacije.
* [[3. 1.]] - U Beogradu se okupljaju predstavnici 159 partija i traže novu Jugoslaviju (Srbija, Crna Gora, delovi Hrvatske i BiH).
* 3. 1. - Pre primirja, Osijek je izložen jakom granatiranju, kao i Valpovo i Belišće. Završavaju se operacije [[Operacija Papuk '91.|Papuk '91.]] (HV u zapadnoj Slavoniji) i [[Operacija Udar-91|Udar-91]] (Novigrad i okolina kod Zadra). Primirje se drži, uz sporadična kršenja.
* 3. 1. - U Čileu smenjen šef vojne fabrike oružja, u vezi sa skandalom oko nelegalnog slanja oružja u Hrvatsku.
* [[4. 1.]] - Krajinski predsednik [[Milan Babić]] se protivi Vensovom planu jer predviđa povlačenje JNA i razoružavanje TO formacija.
* [[5. 1.]] - Hrvatska zastava na [[Vojna luka Lora|Ratnoj luci Lora]] u Splitu.
[[Datoteka:1997 Bosnia (30253337444).jpg|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - opštine]]
[[Datoteka:BiH - ES N 1991 1.gif|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - naselja]]
[[Datoteka:Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini u studenome 1991.png|mini|150px|left|Proglašene [[Srpska autonomna oblast|SAO]] u BiH]]
[[Datoteka:HZ Herceg-Bosna.PNG|mini|150px|left|HZ Herceg-Bosna]]
* [[7. 1.]] - [[MiG 21]] [[JNA|Jugoslovenske narodne armije]] (pilot [[Emir Šišić]]) oborio je kod [[Novi Marof|Novog Marofa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[helikopter]] s posmatračima [[Evropska zajednica|Evropske Zajednice]]. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru. Komandant RV i PVO gen-puk. [[Zvonko Jurjević]] je suspendovan.
* [[8. 1.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 727|Rezolucija 727 SB UN]]: pozdravljeno potpisivanje primirja u Sarajevu, slanje 50 oficira za vezu (UNMLO), žaljenje zbog smrti posmatrača EZ, potvrđen embargo na oružje.
* 8. 1. - Gen. arm. [[Veljko Kadijević]] se povlači s mesta saveznog sekretara za odbranu; načelnik Generalštaba, gen-puk. [[Blagoje Adžić]] je v.d. do maja. 
* 8. 1. - Miloševićevo pismo Babiću: građani Srbije nisu tvoji taoci, 
* 8. 1. - Američki predsednik [[George H. W. Bush]] se na večeri u Tokiju ispovraćao u krilo premijeru [[Kiichi Miyazawa|Miyazawi]].
* [[9. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] U sarajevskom &quot;Holiday Innu&quot; donesena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao jugoslovenske federalne jedinice, sa sedištem u Sarajevu. (od [[12. 8.]] [[Republika Srpska]]), predsednik [[Radovan Karadžić]].
* 9. 1. - Mirovna konferencija Evropske zajednice se ponovo sastala u Briselu.
* [[11. 1.]] - Mišljenja br. 2 do 7 [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]]: Srbi u Hrvatskoj i BiH nemaju pravo na samoopredeljenje, već na sva manjinska prava; granice između republika mogu biti promenjene samo slobodnim sporazumom; [[BiH]] još ne može biti priznata, jer nije održala referendum o nezavisnosti; [[Hrvatska]] još ne može biti priznata, jer njen ustav nije uključio zahtevanu zaštitu manjina; [[Makedonija]] i [[Slovenija]] mogu biti priznate.
* [[12. 1.]] - Petorica mrtvih u sukobu u [[Baranja|Baranji]], ali primirje se inače drži.
* 11-12. 1. - Nezvanični albanski referendum o autonomiji Albanaca u Makedoniji - u aprilu će biti proglašena &quot;[[Ilirida]]&quot;.
* 12. 1. - [[Alžir]]u vojska otkazala drugi krug izbora, jer je u prvom dobro prošao [[Front islamskog spasa]], zbačen i predsednik [[Chadli Bendjedid]] - početak dugog i krvavog [[Alžirski građanski rat|Alžirskog građanskog rata]].
* [[13. 1.]] - [[Vatikan]] priznao Sloveniju i Hrvatsku.
* [[14. 1.]] - U Jugoslaviju stigli oficiri za vezu UN, njih 50 zauzima pozicije pri komandama HV i JNA od 17-og.
[[Datoteka:COA croatian embassy 7719.JPG|mini|120px|Znak veleposlanstva RH]]
* [[15. 1.]] - ''[[Evropska zajednica]] odlučila priznati [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]'' (ovu drugu nakon uveravanja da će prava manjina biti poštovana) što se smatra pobedom stava Nemačke; time je od strane međunarodne zajednice priznat [[raspad SFRJ]]. Makedonija nije priznata od EZ zbog problema oko imena sa Grčkom, a priznaje je Bugarska (koja priznaje i BiH).
* [[16. 1.]] - Potpisan ugovor kojim je okončan 12-godišnji građanski rat u [[El Salvador]]u.
* [[17. 1.]] - [[Hrvatski veslački savez]] primljen u [[FISA|Međunarodnu veslačku federaciju]]. [[Veslanje]] je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju.
* 17. 1. - Italijanski predsednik [[Francesco Cossiga]] je prvi evropski šef države u poseti Hrvatskoj i Sloveniji posle priznanja.
* 17. 1. - ''[[Guardian]]'' objavljuje izveštaj tima eksperata u kome se tvrdi da je JNA sarađivala sa paravojskama u sistematskoj kampanji progona Hrvata.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/01/17/Confidential-report-finds-Yugoslav-army-part-of-atrocity-campaign/7514695624400/ Confidential report finds Yugoslav army part of atrocity campaign]. upi.com JAN. 17, 1992&lt;/ref&gt;
* [[18. 1.]] - Banjalučki korpus JNA zahteva da se na referendumu u BiH postavi pitanje o priključenju novoj Jugoslaviji.
* 18. 1. - [[21. 2.]] - [[Kineska ekonomska reforma]]: [[Deng Xiaopingova južna turneja]] označava nastavak i jačanje ekonomskih reformi zastalih 1989 - &quot;ne zanima me da li je mačka crna ili bela, ako lovi miševe&quot;. Generalni sekretar KKP [[Jiang Zemin]] će biti ponukan da prihvati tržišni put.
* [[23. 1.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa srpske strane tokom rata.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/01/23/Helsinki-group-accuses-Serbian-forces-of-human-rights-breaches/3406696142800/ Helsinki group accuses Serbian forces of human rights breaches]. upi.com JAN. 23, 1992&lt;/ref&gt;
* [[24. 1.]] - [[Ricky Ray Rector]] pogubljen u Arkanzasu uz podršku guvernera [[Bill Clinton|Billa Clintona]], uprkos smanjenih mentalnih sposobnosti (čvrst stav tokom unutarpartijskih izbora). 
[[Datoteka:Srbija - Teritorijalna organizacija 1993.gif|mini|150px|[[Okruzi Srbije]]]]
* [[25. 1.]] - Skupština BiH, u odsustvu srpskih partija, zakazala referendum za 29. 2. - 1. 3.
* [[26. 1.]] - Skupština Nezavisnih pisaca i intelektualaca Srbije u beogradskom SKC-u, novo ime je [[Beogradski krug]].
* 26. 1. - Za nemačku marku 65 dinara, umesto 13.
* [[28. 1.]] - Hrvatska i Slovenija dobile osmatrački status u [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|KEBS]] (Beograd ima pravo veta za puno članstvo), kao i Uzbekistan, Ukrajina, Bjelorusija i Armenija.
* [[29. 1.]] - Ukaz o slobodi trgovine u Rusiji: legalizovano preduzetništvo; omogućena sitna trgovina na ulici, nužna u teškim ekonomskim uslovima.
* 29. 1. - Uredbom Vlade [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] uvedeno 29 [[Okruzi Srbije|okruga]].
* [[30. 1.]] - Hrvatska strana traži da učestvuje u postavljanju lokalnih vlasti i policije na područjima pod srpskom kontrolom, što ugrožava mirovni plan UN.
* 30. 1. - [[Argentina]] otvorila dosijea nacista koji su posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] pobegli u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].
* [[31. 1.]] - Krnji SIV optužuje Hrvatsku za genocid nad Srbima, poslat memorandum UN, EZ, KEBS.
* 31. 1. - Hrvatski diverzanti planirali srušiti [[Batinski most]] - deo je zarobljen (→ [[Somborska skupina]]).
* [[31. 1.]]-[[2. 2.]] - Duga sednica u Beogradu, pritisak na Milana Babića da prihvati Vensov plan.

=== Februar/Veljača ===
&lt;!-- {|style=&quot;float:right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|__TOC__
|} --&gt;
* [[2. 2.]] - U [[HDZ BiH]] smenjen [[Stjepan Kljuić]] zbog protivljenja podeli BiH.
* 2. 2. - Pijani i mentalno nestabilni vojnik JNA ubio trojicu vojnih lica u Bijeljini i tri osobe u [[Modran (Bijeljina)|Modranu]]. (→ [[:en:Bijeljina and Modran shootings|en]])
* [[3. 2.]] - Miting u Kninu u znak podrške Babiću, protiv Vensovog plana.
* [[4. 2.]] - Grupa [[venezuela]]nskih oficira na čelu s potpukovnikom [[Hugo Chavez|Hugom Chavezom]] okupljenih u [[levica|ljevičarski]] pokret [[MBR-200]] poduzima neuspjeli pokušaj [[državni udar|državnog udara]].
* 4. 2. - [[Danijel Borović]] preletio iz Bihaća u Pulu sa [[MiG-21]] - prvi hrvatski nadzvučni zrakoplov (pismo iz bihaćke baze 7. 2. tvrdi da je on oborio helikopter misije EZ).
* [[6. 2.]] - Tuđman pismom UN-u prihvata mirovni plan (prethodnog dana u izveštaju generalnog sekretara i on i Milan Babić označeni kao prepreke planu); u intervjuu ''Washington Postu'' objavljenom 10. 2. ipak tvrdi da namerava povratiti kontrolu nad Krajinom.
* 6. 2. - Uspostavljeni hrvatsko-slovenski diplomatski odnosi, potpisan sporazum o gospodarskoj i financijskoj suradnji.
* [[7. 2.]] - Potpisan [[Maastrichtski ugovor]], stupa na snagu [[1. 11.]].
* 7. 2. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 740|Rezolucija 740 SB UN]]: odobrava se plan za mirotvornu misiju u SFRJ, povećava se broj oficira za vezu sa 50 na 75, još nema uslova za slanje mirovnjaka - čeka se na Babića.
* [[8. 2.]] - Vatikan objavio da je uspostavio pune diplomatske odnose sa Slovenijom i Hrvatskom, takođe i sa Ukrajinom.
* [[8. 2.|8]] - [[23. 2.]] - [[Zimska olimpijada 1992|Zimske olimpijske igre]] u [[Albertville]]u. Prvo samostalno učešće [[Hrvatska na ZOI 1992.|Hrvatske]] i Slovenije, a poslednje SFR Jugoslavije (koju trenutno čine Srbija, Crna Gora i BiH).
* [[9. 2.]] - Skupština [[RSK]] u [[Glina|Glini]] prihvatila Vensov plan, uprkos Babićevom protivljenju, koji sutradan u Kninu organizuje drugo glasanje sa suprotnim ishodom i zakazanim referendumom za 22 - 23. 2..
* [[10. 2.]] - [[Mike Tyson]] osuđen za silovanje [[Desiree Washington]].
* [[12. 2.]] - Hrvatska vlada reafirmira prihvatanje mirovnog plana, nakon što je to učinilo Vrhovno državno vijeće. &lt;!-- ministar ino. poslova [[Zvonimir Šeparović]] i --&gt;Ministar bez lisnice [[Dražen Budiša]] podnosi ostavku.
* [[13. 2.]] - Krnje Predsedništvo SFRJ [[JNA]] odluku o &quot;privremenom dislociranju&quot; jedinica i ustanova JNA iz Makedonije - do 15. aprila, prema dogovoru Gligorov - Adžić.
* [[13. 2.|13]] - [[14. 2.]] - Nacionalni lideri BiH razgovoraju o budućnosti te republike, pod okriljem EZ (bez rezultata).
* [[14. 2.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa hrvatske strane tokom rata.
* februar - [[Vojislav Šešelj]] predlaže izvesnog ''Alekseja II Romanova Anžujskog Dolgorukova Nemanjića'' za kralja Srbije (nasuprot princu [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandru Karađorđeviću]]).
* [[15. 2.]] - Svečano obeležen kraj dugogodišnjeg raskola u [[SPC]].
* [[16. 2.]] - Skupština RSK u Glini glasa za smenu predsednika Babića (što on ne prihvata i saziva nove skupštine u Kninu).
* 16. 2. - U [[Gospić]]u miniran spomenik Nikoli Tesli (obnovljen 2021).
* 16. 2. - U izraelskom helikopterskom napadu u južnom Libanu ubijen [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar [[Hezbolah]]a; naslediće ga [[Hassan Nasrallah]].
* [[17. 2.]] - U [[Italija|Italiji]] po nalogu istražnog suca [[Antonio di Pietro|Antonija di Pietra]] i pod sumnjom za korupciju uhapšen [[Italijanska socijalistička partija|socijalistički]] političar [[Mario Chiesa]] što označava početak velike antikorupcijske akcije ''[[Mani pulite]]'' (Čiste ruke)-
* 17. 2. - Narušavanje primirja kod Okučana (ubijen vojnik JNA) i Osijeka (ubijena dvojica Hrvata).
* [[18. 2.]] - Generalni sekretar UN preporučuje slanje mirovnjaka u Hrvatsku.
* [[20. 2.]] - U [[Engleska|Engleskoj]] formirana [[FA Premier League]].
[[Datoteka:Map I - National Battalions in UN Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina - Early 1993.gif|mini|200px|[[UNPROFOR]] (1993)]]
* [[21. 2.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 743|Rezolucija SB UN 743]]: ustanovljena mirotvorna misija [[UNPROFOR]] za Hrvatsku - 14.000 mirotvoraca u srpskim enklavama u Hrvatskoj (sedište u Sarajevu, prvi komandant će biti indijski general [[Satish Nambiar]]). Za početak delimično slanje, zbog finansijskih pitanja.
* 21-22. 2. - Konferencija o BiH u Lisabonu: predviđena konfederacija etničkih kantona, nalik na švajcarske, u postojećim granicama republike.
* [[23. 2.]] - Srušena [[Crkva sv. Lovre u Petrinji]].
* [[24. 2.]] - Eksplozija u zgradi hrvatskog kulturnog društva u [[Odžak (BiH)|Odžaku]], BiH, 12 ranjenih.
* 25 - 26. 2. - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: masakr u Hodžaliju, ubijeno nekoliko stotina azerbejdžanskih civila.
* [[26. 2.]] - Skupština RSK u [[Borovo]]m selu smenila Babića i postavila [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] za predsednika (do 1994).
* 26. 2. - JNA granatira Osijek, Vinkovce i Šibenik.
* 26. 2. - &quot;[[Izbrisani]]&quot;: MUP Slovenije izbrisao iz registra 25.671 osobu neslovenačke nacionalnosti.
* [[27. 2.]] - Razgovori lidera u Sarajevu, prethodnog jutra eksplozijom oštećen spomenik NOB u Stocu.
* [[28. 2.]] - Tenzije u BiH: Srbin i Musliman ubijeni na srpskoj barikadi kod [[Travnik]]a, eksplozije u [[Maglaj]]u i [[Banja Luka|Banja Luci]], mestimične srpske i hrvatske barikade.
* 28. 2. - Usvojen ustav Srpske Republike BiH.
* 28. 2. - Vojnik JNA ubijen u granatiranju kod Peruče.
* 28. 2. - Rezolucijom SB UN 745, [[Kambodža]] privremeno stavljena pod vlast Ujedinjenih nacija (do 1993), uz slanje mirotvoraca .
* [[29. 2.]]-[[1. 3.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|30px]] [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na koji je izašlo oko 64% biračkog tijela, uglavnom Muslimana i Hrvata, i skoro svi glasali potvrdno.
* [[februar]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] u Srbiji prikuplja potpise za ostavku [[Slobodan Milošević|Miloševića]] - 320.000 krajem meseca.
* krajem februara - Smena nesrpskih generala u JNA (prema NY Times).

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|Zastava [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]], maj 1992 - feb. 1998]]
* [[1. 3.]] - Ubijen srpski svat [[Nikola Gardović]] na [[Baščaršija|Baščaršiji]] (za Srbe, prva žrtva rata u BiH) - Srbi uveče postavljaju barikade oko Sarajeva. JNA izveštava o napadima na kasarne kod [[Bihać]]a.
* 1. 3. - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore (1992)|Referendum u Crnoj Gori]]: 96% za ostanak u Jugoslaviji, uz izlaznost 66% (Albanci i Muslimani uglavnom bojkotovali).
* [[2. 3.]] - Srbi uveče uklonili barikade oko Sarajeva, bilo je i mrtvih. Barikade i drugde u BiH, uključujući i oko muslimanskih i hrvatskih enklava.
* [[3. 3.]] - Objavljeni rezultati referenduma, Izetbegović traži priznanje.
* [[4. 3.]] - Granatiranje i borbe u Bosanskom Brodu.
* [[6. 3.]] - Bomba eksplodirala u jednoj banjalučkoj banci.
* [[7. 3.]] - Artiljerijsko prepucavanje kod Osijeka (šteta i u gradu), takođe i Zadru i okolini.
* 7. 3. - Slobodan Milošević povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Topčiderske zvezde.
* 7. - 8. 3. - Etnički lideri BiH razgovaraju u Briselu. Prepucavanje u Čapljini.
* [[8. 3.]] - U Beograd stigao gen. Nambijar sa 35-članom prethodnicom snaga UN - sedište UNPROFOR je u Sarajevu.
* [[9. 3.]] - Miting u Beogradu, na godišnjicu 9-martovskih demonstracija, zatim studentski protesti koji traže Miloševićevu ostavku, novi ustav, amnestiju za izbegavanje mobilizacije (10 - 12. 3.).
* 9. 3. - Konferencija šest republika u Briselu: teme su nasleđe, ekonomski odnosi, BiH.
* [[11. 3.]] - Novi kurs, 85 dinara za marku.
* [[12. 3.]] - [[Mauricijus]] postaje republika, ostavši u [[Komonvelt nacija|Komonveltu]].
* [[13. 3.]] - Barikade u tuzlanskom području, nakon što su sinoć ubijena dvojica policajaca u Kalesiji; jedan Musliman ubijen na barikadi, vojnik JNA ranjen ispred mostarskog aerodroma.
* [[15. 3.]] - [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1991/92.]]: [[FK Velež]] odigrao poslednju utakmicu na [[Stadion HŠK Zrinjski|Stadionu pod Bijelim brijegom]], sa Zemunom, niški Radnički nije došao 29. 3..&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-60746909 Rat u Bosni i Hercegovini i fudbal: Kako je sviran kraj za mostarski Velež na Stadionu pod Bijelim brijegom]. bbc.com 15 mart 2022&lt;/ref&gt; (stadion 1994. dobija [[HŠK Zrinjski]]).
* [[16. 3.]] - Prethodnica Unprofora stiže u UNPA zone u Hrvatskoj.
* [[17. 3.]] - Barikade obe strane u Mostaru: presečeni svi putevi i pruge prema gradu, gde Muslimani i Hrvati protestuju zbog ponašanja rezervista JNA a Srbi traže proporcionalno učešće u policiji (barikade uklonjene 18-tog odn. 19-og).
* [[18. 3.]] - U Sarajevu postignut sporazum, &quot;''[[Kutiljerov plan]]''&quot;, &quot;osnova za dalje pregovore&quot;&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/03/18/Progress-made-toward-Bosnia-Hercegovina-agreement/2479700894800/ Progress made toward Bosnia-Hercegovina agreement]. upi.com 1992-03-18&lt;/ref&gt; - nezavisna BiH, decentralizovana po etničkom principu - ubrzo dolazi do razlika u tumačenju.
* 18. 3. - Beli Južnoafrikanci glasali za političke reforme koje će okončati [[apartheid]].
* [[21. 3.]] - Porinuta [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.]].
* [[22. 3.]] - Borbe između HOS i JNA kod Neuma, srpsko-muslimansko prepucavanje kod Goražda.
* [[23. 3.]] - Granata pala pored hotela u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] u kome se nalaze belgijski oficiri - bez žrtava. Ima mrtvih u Osijeku i N. Gradiški (učestala kršenja primirja pred postavljanje mirovnjaka). Sukobi kod Neuma, Mostara, B. Broda i Jajca.
* [[24. 3.]] - Helsinki: Slovenija, Hrvatska i Gruzija primljene u [[OEBS|KESS]]. Potpisan [[Ugovor o otvorenom nebu]], za osmatranje vojnih snaga (na snazi od 2002, SAD se povukle 2020, Rusija 2021).
* [[25. 3.]] - Borbe u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] između Srba podržanih od JNA s jedne i Hrvata i Muslimana podržanih od HV s druge strane. Muslimanska strana će tražiti poništavanje sporazuma od 18. 3.. Lord Carrington kaže u Ljubljani da je Milošević pristao na specijalni status Srba u Hrvatskoj, bez promene granica.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/03/25/Sporadic-clashes-in-Croatia-Bosnia-Hercegovina/2394701499600/ Sporadic clashes in Croatia, Bosnia-Hercegovina]. upi.com MARCH 25, 1992&lt;/ref&gt; 
* [[26. 3.]] - Hrvatsko-muslimanski zločin u selu [[Sijekovac]] kod B. Broda.
* 26. 3. - JNA se povukla iz Makedonije.
* [[27. 3.]] - Lideri BiH traže plave šlemove povodom borbi u Bosanskom Brodu (do sada 30-tak mrtvih i oko 7.000 izbeglica).
* 27. 3. - Sukobi kod [[Neum]]a, između JNA i Hrvatske vojske.
* 27. 3. - U Sarajevu proglašen ustav Srpske Republike BiH, zamišljene kao deo nove Jugoslavije.
* [[28. 3.]] - [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] se predomislio u vezi Kutiljerovog plana. (?) U Derventi dogovoreno primirje u B. Brodu, uglavnom se drži, većina stanovnika prešla u Hrvatsku.
* 28. 3. - Kongres srpskih intelektulaca BiH u Sarajevu.
* [[30. 3.]] - [[64. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Silence of the Lambs]]'', ukupno pet nagrada od sedam nominacija; ''[[Terminator 2: Judgment Day]]'' četiri nagrade od šest nominacija; najbolji strani film je ''[[Mediterraneo]]''.
* 30. 3. - Sastanak lidera BiH u Briselu. Razmena vatre između JNA i policije u Bihaću.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Barikade, od sinoć, i borbe u [[Bijeljina|Bijeljini]], tu su i &quot;[[Arkanovi tigrovi|Arkanovci]]&quot;. Nastavak borbi u Bosanskom Brodu. SDS traži intervenciju JNA.
* [[3. 4.]] - &quot;Srpske odbrambene snage&quot; preuzimaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]].
[[Datoteka:Map of Battle of Kupres toponyms.svg|mini|150px|[[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], prva faza]]
* 3. 4. - Srpsko-hrvatska [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], HVO i HOS ga zauzimaju dva dana kasnije. Sukob između hrvatskih snaga i JNA u [[Mostar]]u.
* 3. 4. - Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima.
* [[4. 4.]] - [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]].
* 4. 4. - U riječku luku stigao prvi bataljon [[UNPROFOR]]-a, 1.300 Francuza. Artiljerijski dueli u istočnoj Slavoniji.
* [[5. 4.]] - Veliki [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.|miting za mir]] u Sarajevu, snajperisti pucali na građane sa Holiday Inn-a, poginuli [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]] (za Bošnjake i Hrvate, prve žrtve rata). Građani ušli u Skupštinu BiH.
* 5. 4. - Borbe izbile i u Sarajevu,&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/04/05/Fierce-fighting-envelops-Sarajevo/8874702450000/ Fierce fighting envelops Sarajevo]. upi.com APRIL 5, 1992&lt;/ref&gt; nakon isticanja srpskog roka, u 14h, za povlačenje naređenja za mobilizaciju TO. Napadnute kasarne JNA, borbe oko aerodroma (→ [[Opsada Sarajeva]]). Borbe oko kasarne u [[Zvornik]]u.
* 5. 4. - Prvi međunarodni let ''[[Croatia Airlines]]'', Zagreb-Frankfurt.
* [[6. 4.]] -  Ministri [[Evropska zajednica|EZ]] priznaju [[BiH]] (efektivno od sutradan), ponuđeno ukidanje sankcija ostatku SFRJ (Srbiji) pod uslovom poštovanja granica i manjinskih prava.
* 6. 4. - Granatiran centar Sarajeva, snajperisti ponovo pucaju na demonstrante. Srpska policija zauzela policijsku školu.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/04/06/Bosnia-pushed-toward-civil-war/5801702532800/ Bosnia pushed toward civil war]. upi.com APRIL 6, 1992&lt;/ref&gt; Tuđman izjavljuje da Hrvatska mora naći načina da zaštiti Hrvate u BiH.
* [[7. 4.]] - [[SAD]] priznaju BiH, Sloveniju i Hrvatsku; skinute su sankcije sa Makedonije, još bez priznanja.
* 7. 4. - Nakon napada hrvatskih snaga na mostarski aerodrom noćas, avijacija JNA gađala [[Široki Brijeg]] i [[Čitluk]].
* 7. 4. - Srpski napad na [[Foča|Foču]] (Muslimani zauzeli poštu a Srbi radio-stanicu).
* 7. 4. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 749|Rezolucija SB UN 749]]: odobreno &quot;što brže&quot; raspoređivanje [[UNPROFOR]]-a. Boutros Ghalijev izveštaj pominje stotinu kršenja primirja dnevno.
* 7. 4. - U srpskom Sarajevu osnovana Srpska novinska agencija - [[SRNA]]. Republika Srpska BiH proglašava nezavisnost u Banjaluci, [[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]] napuštaju predsednišvo BiH.
* [[8. 4.]] - Bosanska vlada proglašava neposrednu ratnu opasnost, naređuje spajanje TO i Patriotske lige. [[Murat Šabanović]] na [[Višegrad]]skoj brani, preti da će je dići u vazduh ako napadi ne prestanu.
* 8. 4. - [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|25px]] Osnovano [[Hrvatsko vijeće obrane]].
* [[9. 4.]] - Arkanovci zauzeli [[Zvornik]], zapadni diplomati govore o 20.000 muslimanskih izbeglica.
* 9. 4. - Premijer [[John Major]] i [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]], usprkos očekivanja, pobjeđuju na parlamentarnim izborima i zadržavaju vlast u [[UK|Velikoj Britaniji]].
* [[10. 4.]] - [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]]: JNA povraća mjesto.
* [[11. 4.]] - Radio Sarajevo javlja da je JNA preuzela Modriču.
* 11. 4. - Prva sesija [[Beogradski krug|Beogradskog kruga]], srpskih antiratnih intelektualaca.
* [[12. 4.]] - Uz posredovanje EZ dogovoreno primirje u BiH, bez efekta. JNA izjavljuje da je preuzela Stolac. Mobilizacija u Trebinju i Nevesinju zbog penetracije iz Hrvatske.
* 12. 4. - Otvoren ''[[Euro Disneyland]]'' kod Pariza.
* [[13. 4.]] - Nove borbe u BiH, otvorene ustave na višegradskoj brani, bez većih posledica. [[Haris Silajdžić]], ino. ministar BiH, u poseti SAD.
* 13. 4. - Devalvacija dinara: 200 za marku (oko 560 dinara na crno).
* [[14. 4.]] - Kolona Užičkog korpusa JNA ulazi u Višegrad, zvanično na poziv stanovnika, i zauzima branu - zapadne vlade to nazivaju agresijom (SAD sutradan prete Srbiji suspenzijom iz međunarodnih organizacija ako ne povuče snage u roku od 14 dana, ali odustaju). UNHCR kaže da u Bosni ima 134.400 izbeglica, uglavnom Muslimana i Hrvata.
* [[15. 4.]] - [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]].
* [[april]] - Štrajk zaposlenih u [[Radio Beograd]]u, [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] na Dnevniku čita spisak novinara koje bi trebalo odstraniti sa državnog RTV. Mirovni projekat &quot;Rimtutituki&quot; beogradskih rokera (pesma &quot;Slušaj 'vamo&quot; s refrenom &quot;Mir, brate, mir&quot;).
* [[16. 4.]] - [[Košarkaški klub Partizan]] osvojio Kup evropskih šampiona u [[Istanbul]]u, trojkom [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Saše Đorđevića]] u poslednjoj sekundi.
* 16. 4. - JNA i srpske snage u potpunosti ovladale [[Višegrad]]om. KEBS osuđuje Srbiju i JNA za kršenje integriteta Bosne, preti izbacivanjem.
* [[17. 4.]] - Srpske snage zauzele [[Foča|Foču]] nakon višednevnog granatiranja (→ [[Masakri u Foči]]), takođe i [[Bosanski Šamac]], napadaju Derventu.
* [[18. 4.]] - Avioni sa američkom pomoći stižu 18-19-og u Sarajevo, koje je izloženo granatiranju nakon ultimatuma radio-televiziji da prekine emitovanje. Radio kaže da su JNA i srpske snage zauzele policijsku stanicu u [[Bratunac|Bratuncu]]. Arkanovci su ušli u Srebrenicu, do 8. maja - pljačke, paljevine i ubistva.&lt;ref&gt;[https://www.dw.com/bs/kako-je-po%C4%8Deo-rat-u-srebrenici/a-44596537 Kako je počeo rat u Srebrenici?]. dw.com 11.07.2018&lt;/ref&gt;
* [[19. 4.]] - JNA bombarduje [[Mostar]], zahtevajući povratak dvojice nestalih pilota. Narednih dana gađaju i druga mesta u zapadnoj Hercegovini i gube četiri aviona.
* 19/[[20. 4.]] - JNA i srpske snage preuzele kontrolu u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]].
* [[21. 4.]] - Jako granatiranje i borbe u Sarajevu narednih dana.
* [[22. 4.]] - Radio [[B92]] i beogradski Centar za antiratnu akciju organizovali koncert na beogradskom Trgu Republike pod sloganom &quot;Ne računajte na nas&quot;, sa 30-50.000 prisutnih.
* [[23. 4.]] - EZ na Butmiru dogovara primirje u BiH, koje odmah pada. Srpske snage odbijene od [[Livno|Livna]].
* 23. 4. - UN izjavljuje da su proterani Hrvati iz [[Marinci (Nuštar)|Marinaca]] i [[Sarvaš]]a kod Osijeka.
* [[24. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992-1996; 2001).svg|25px]] [[Pešavarski sporazum|Pešavarskim sporazumom]] formirana [[Islamska Država Afganistan]]; većina mudžahedinskih grupa i delovi Nadžibulahovog režima formiraju privremenu vladu. Mudžahedini narednih dana stavljaju [[Kabul]] pod kontrolu, ali [[Građanski rat u Afganistanu (1992-96)|međusobne borbe su već počele]].
* 24. 4. - Srpske snage zauzele [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] nakon trodnevnih borbi. Izjava Saveta bezbednosti UN zahteva od suseda BiH da prekinu mešanje (i Srbija i Hrvatska odbacuju takve tvrdnje), nema mogućnosti za mirovnjake.
* [[26. 4.]] - Na Uskrs uveden [[makedonski denar]] (1:1 za [[jugoslovenski dinar]]).
* 26. 4. - Borbe kod Zvornika, srpske snage u kontranapadu zauzimaju nekoliko sela. Avijacija JNA gađa [[Busovača|Busovaču]], jer je tamošnja baza blokirana. 
[[Datoteka:Yugoslavia 1997 UN map.png|mini|[[SR Jugoslavija]]]]
* [[27. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|30px]] Proglašena [[SR Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]], koju čine ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]], proglašen je i [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|ustav]]. U pratećoj deklaraciji se kaže da SRJ nema teritorijalnih pretenzija na susedne republike. Zapadni diplomatski predstavnici, osim grčkog, nisu prisutni (zamenjena [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] 2003-2006 pa razdružena).
* 27. 4. - Predsjedništvo BiH formalno zahteva povlačenje JNA.
* 27. 4. - [[Hans-Dietrich Genscher]] objavljuje da podnosi ostavku, nakon 18 godina kao ministar inozemnih poslova SR Njemačke (u svibnju dolazi [[Klaus Kinkel]], do 1998).
* [[28. 4.]] - Izetbegović ipak pristaje otići na pregovore u Lisabon, u direktnim kontaktima će učestovati ministar Silajdžić.
* [[29. 4.]] - U [[Los Angeles]]u izbijaju [[Neredi u Los Angelesu 1992|šestodnevni rasni neredi]], nakon što su oslobođena odgovornosti četvorica policajaca optuženih za prebijanje kriminalca Rodneya Kinga.
* 29. 4. - Do sada najjače granatiranje Mostara, kao odmazda za napade na pozicije JNA, čija je kasarna blokirana u gradu. Nakon nekoliko dana obnovljeno i granatiranje Sarajeva.
* [[29. 4.]] - [[2. 5.]] - U [[Lisabon]]u nastavljeni pregovori o BiH, za neuspeh okrivljeni srpski lideri (nije ispunjeno podizanje barikada i povlačenje artiljerije).
* [[30. 4.]] - BiH primljena u [[OEBS|KEBS]]. Kod [[Brčko]]g dignuta u vazduh dva mosta preko Save - početak borbi za grad.
&lt;gallery&gt;
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-14.jpg|Zvornik - Srebrenica, apr.-dec. '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-8.jpg|Kupres, april '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-9.jpg|Posavski koridor, april-jun '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-16.jpg|Hercegovina, Dubrovnik, april-jun '92
&lt;/gallery&gt;

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - JNA zauzima predajnik na Vlašiću (ARBiH ga [[Operacija Vlašić|povraća 1995]]). Sledeće večeri počinje artiljerijski okršaj u Sarajevu.
* [[2. 5.]] - Jake borbe u centru Sarajeva, na Skenderiji, pošto JNA pokušava deblokirati zgrade komande Druge vojne oblasti i kluba armije, koje su napadnute. U granatiranju i tenovskoj vatri pogođeno više zgrada (zapaljena Glavna pošta). Dobrinja je odsečena od ostatka Sarajeva.
* 2. 5. - [[Alija Izetbegović]] i delegacija uhapšeni od strane [[JNA]] na sarajevskom aerodromu, po povratku iz Lisabona i odvedeni u Lukavicu - JNA želi da se povuče iz grada.
* 2. 5. - Belgijski oficir, posmatrač EZ, ubijen u Mostaru - optužena JNA.
* 2/[[3. 5.]] - Srpske snage kontrolišu [[Doboj]].
* [[3. 5.]] - [[Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici]]: prilikom razmene predsednika Izetbegovića za generala Kukanjca i pripadnike JNA, napadnuta kolona i ubijen jedan broj vojnih lica.
* 3. 5. - U zračnom napadu na Slavonski Brod stradalo petero djece - ciljan je poslednji most iz Bosne preko Save.
* [[4. 5.]] - Počinje [[Opsada Goražda]].
* [[5. 5.]] - Jugoslavija se odriče kontrole nad jedinicama JNA u BiH, građani SRJ se imaju povući do 19. 5..
* 5. 5. - Granatiran Osijek, stradala tri civila, uzbuna u Šibeniku.
* 5. 5. - Ruski lideri na [[Krim]]u proglasili samoupravu (otcepljenje?) od [[Ukrajina|Ukrajine]], ali povukli objavu već kroz nekoliko dana.
* [[6. 5.]] - [[Sporazum iz Graca]]: [[Radovan Karadžić|Karadžić]] i [[Mate Boban|Boban]] navodno dele Bosnu.
* 6. 5. - Pucano iz snajpera na podsekretara UN Marracka Gouldinga i Aliju Izetbegovića tokom obilaska Baščaršije.
* 6. 5. - [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] u selu [[Hrtkovci]] (prozvani &quot;Srbislavci&quot;) pozvao na proterivanje Hrvata (prema optužnici [[ICTY]]).
* [[7. 5.]] - Srpske snage zauzele [[Derventa|Derventu]]. (Tanjug) Hrvatska i srpska strana u Bosni objavile primirje, SAD upozoravaju da neće prihvatiti sporazum nauštrb Muslimana.
* [[8. 5.]] - Savezno predsedništvo smenilo 40-tak generala, gen. [[Života Panić]] novi načelnik generalštaba, komandant Druge vojne oblasti gen. Milutin Kukanjac je razrešen.
* 8. 5. - Srpske paravojne snage napuštaju [[Srebrenica|Srebrenicu]], zapaljeno je nekoliko desetina kuća i ubijeno 60 Muslimana u gradu i okolini (juče su Muslimani ubili sedmoro Srba u zasedi kod Osmače i danas predsjednika SDS-a u Srebrenici, u zasjedi kod Vidikovca).
* [[9. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1992.|Pesma Evrovizije]] u Malmeu: pobedila [[Linda Martin]] iz Irske, [[Ekstra Nena]] iz SRJ (&quot;Ljubim te pesmama&quot;) je 13.
* [[10. 5.]] - Novo granatiranje i borbe u Sarajevu (oštećeni autobuska stanica, mlekara, sedište Crvenog krsta...). JNA pristala da preda vojnu bolnicu, četiri kasarne i još dva objekta u Sarajevu i baze u Travniku, Zenici i Konjicu.
* [[11. 5.]] - Vlade zemalja Evropske zajednice odlučile da povuku ambasadore iz Beograda na konsultacije, jer sve strane u konfliktu snose odgovornost, ali &quot;daleko najveći udeo pada na JNA i beogradske vlasti&quot;; sutradan isto čini i SAD. TV Sarajevo izveštava da je &quot;40.000&quot; izbeglica napustilo Brčko. Srpske snage zauzele [[Kalesija|Kalesiju]] nakon 9 dana borbi.
* [[12. 5.]] - [[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|25px]] Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u Banja Luci donela odluku o formiranju [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (gen. [[Ratko Mladić]] postao njen zapovjednik) i proglasila petodnevno primirje. Onesposobljen [[predajnik Hum]], TV-iji Sarajevo ostaje još samo bjelašnički; posmatrači EZ su napustili Sarajevo; pogođena železnička stanica.
* 12. 5. - Generalni sekretar UN Butros Gali preporučio da se štab UNPROFOR-a izmesti iz Sarajeva (otišli 17. 5.).
* [[13. 5.]] - Li Hongzhi predstavio [[Falun Gong]] u Kini.
* [[14. 5.]] - Nakon muslimanskog pokušaja proboja oko [[Ilidža|Ilidže]], do sada najjače granatiranje Sarajeva, pogođen i hotel &quot;Duga&quot;, sedište UN i okolne rafinerija i fabrika čokolade.
* [[15. 5.]] - Napadnuta [[Tuzlanska kolona|kolona JNA]] prilikom povlačenja iz [[Tuzla|Tuzle]], najmanje 50 ubijenih. Sarajevski radio tvrdi da je JNA ponela oružje sa sobom, protivno dogovoru.
* 15. 5. - Prekinuti svi putevi između istočnog i zapadnog dela Srpske republike.
* 15. 5. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 752|Rezolucija SB UN 752]]: zahteva se od suseda [[BiH]] da poštuju njen integritet, povlačenje ili stavljanje pod kontrolu bh. vlade jedinica [[JNA]] i [[HV]] i raspuštanje paravojnih jedinica. Takođe se traži od Boutros-Ghalija da sastavi plan za slanje mirovnjaka i slanje humanitarne pomoći u Sarajevo.
* 15. 5. - Ulica Maršala Tita u Beogradu preimenovana u Srpskih vladara.
* 15. 5. - Još dva MiGa-21 preletela u Hrvatsku (Ivan Selak i Ivica Ivandić). 
* 15. 5. - UNPROFOR preuzima odgovornost za Istočnu Slavoniju, srpske i hrvatske snage odlaze (JNA objavila 21-og da prekida povlačenje jer mora štititi srpske enklave od hrvatskih napada).
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-15.jpg|mini|150px|Foča-Goražde, maj-decembar '92]]
* [[16. 5.]] - Pofalićka bitka, šifra &quot;Grom&quot;: za muslimansku stranu, napadom prevenirano presecanje Sarajeva (linijom Pofalići – Kasarna „Maršal Tito“ – Most „Bratstvo-jedinstvo“ – Grbavica); za drugu stranu to je masakr nad Srbima u [[Pofalići]]ma.
* 16. 5. - Nizom eksplozija uništen vojni [[Aerodrom Željava]] kod [[Bihać]]a (koštao više od 4 milijarde dolara).
* [[17. 5.]] - Veći deo osoblja UN napustio Sarajevo. Organi Srpske republike BiH pozivaju izbeglice da se vrate iz Srbije i jave vojnim vlastima.
* [[18. 5.]] - U Sarajevu potpisano tronedeljno primirje, za sutra predviđeno povlačenje JNA iz kasarni. Kolone automobila sa ženama i decom odlaze u pravcu Sarajeva (VRS sutradan zatvara put kod Ilidže).
* [[20. 5.]] - Predsedništvo BiH proglašava JNA okupacionom vojskom, a Radovan Karadžić proglašava &quot;opštu mobilizaciju&quot; muškaraca od 18 do 60 i žena do 55 godina starosti.
* 20. 5. - SAD povukle prava sletanja JAT-u, nakon što u BiH nije omogućen slobodan prolaz humanitarnim konvojima (jedan pripadnik MKCK je ubijen 18-og). Ovih dana je i naređeno zatvaranje konzulata SRJ u Njujorku i San Francisku do 31-og i proterivanje vojnih atašea.
* [[21. 5.]] - Nakon dva dana, oko 5.000 izbeglica iz Sarajeva propušteno iz Ilidže prema Splitu, nakon što je Predsedništvo BiH pristalo da dopremi hranu kasarni Maršal Tito u gradu (na zahtev Ratka Mladića) (?). Granatom zapaljena &quot;[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]]&quot;.
* [[22. 5.]] - [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[BiH]] primljene u [[UN]]. SAD smatraju da bi SRJ morala tražiti učlanjenje, nema konsenzusa za isključenje Beograda iz UN. Silajdžić traži da se primeni Poglavlje 7 Povelje UN (sankcije).
* 22. 5. - Suspendovane aktivnosti UNHCR u BiH, nakon otmice 11 kamiona sa hranom i lekovima.
* [[22. 5.]] - [[19. 6.]] - [[Smrt 12 banjalučkih beba]].
* [[23. 5.]] - [[Operacija Jaguar]]: HV zauzela brdo Križ iznad [[Bibinje|Bibinja]], blizu Zadra.
* 23. 5. - ARBiH povratila Kalesiju - &quot;prvi oslobođeni grad BiH&quot;.
* 23. 5. - U [[mafija]]škom atentatu ubijen [[italija]]nski istražni sudac [[Giovanni Falcone]].
* [[24. 5.]] - Kosovski Albanci na tajnim izborima izglasali [[Ibrahim Rugova|Ibrahima Rugovu]] za predsednika &quot;Republike Kosovo&quot;.
* [[25. 5.]] - JNA suspenduje povlačenje iz Sarajeva, navodno jer se gen. Mladić protivi ostavljanju oružja za sobom (juče je napuštena kasarna Viktor Bubanj). [[Sefer Halilović]] je postavljen za komandanta TO BiH.
* [[26. 5.]] - Granatiranjem zapaljeno porodilište u sarajevskom naselju Jezero. Ruski ministar Kozirev u Sarajevu, dogovorena deblokada aerodroma (bez efekta).
* 26. 5. - [[Opsada Dubrovnika]]: hrvatska [[Operacija Spaljena zemlja]] deblokira grad, nakon povlačenja JNA.
* 26. 5. - Vlada SRJ nudi UN, koje razmatraju sankcije protiv nje, saradnju u okončanju borbi u BiH.
* [[27. 5.]] - [[Masakr u ulici Vase Miskina]] u Sarajevu. JNA uveče napustila kasarnu &quot;Jusuf Džonlić&quot; (srpska TO je držala jednu polovinu do jula).
* 27. 5. - EZ donela odluku o delimičnom trgovačkom embargu protiv SRJ.
* [[28. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva poziva Slobodana Miloševića na ostavku, traži vladu nacionalnog jedinstva i spasa, faktički podržava opozicioni bojkot izbora; takođe podržava jedinstvo srpskog naroda i srpskih zemalja, kritikuje sankcije EZ.
* [[29. 5.]] - Jako granatiranje Sarajeva, prvi put se koriste i VBR-ovi. Dubrovnik granatiran prvi put od decembra, sa zemlje i mora.
* [[30. 5.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 757|Rezolucija SB UN 757]]: '''ekonomske sankcije''' prema [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] zbog nesprovođenja rezolucije 752 (Kina i Zimbabve uzdržani) - trgovački embargo, uključujući naftu, prekid vazdušnog i morskog saobraćaja, sportske, kulturne i naučne saradnje.
* 30. 5. - Pre glasanja o sankcijama, Milošević poslao otvoreno pismo SDS BiH u kome osuđuje bombardovanje Sarajeva i traži odgovorne treba pozvati na odgovornost. Poziva SAD i Rusiju da donesu mir u BiH.
* 30. 5. - ARBiH napada kasarnu Maršal Tito a VRS Dobrinju III i Koševo. JNA napušta akademiju u Pazariću.
* Treća dekada maja - U okolini [[Prijedor]]a osnovani logori [[Keraterm]], [[Trnopolje]] i [[Omarska]]; napadnuta muslimanska sela [[Hambarine]] i [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]]. Takođe napadnuta srpska sela oko [[Konjic]]a, počinjeni ratni zločini.
* [[31. 5.]] - U Prijedoru naređeno da nesrbi obilježe kuće bijelim čaršafima ili zastavama, te da na rukama nose bijele trake (od 2012. Dan bijelih traka).
* 31. 5. - Granatiranje [[Trnovo (FBiH)|Trnova]], većina Muslimana zatim napušta mjesto.
* 31. 5. - [[Datoteka:Ballot.gif|25px|Izbori]] Izbori za savezno Veće građana u SR Jugoslaviji: [[SPS]] 73, [[SRS]] 33, [[DPS]] Crne Gore 23 mesta; izbore bojkotuju [[DS]] i koalicija [[DEPOS]] (Demokratski pokret Srbije koji čine [[SPO]], nacionalno krilo DS [kasniji [[DSS]]], [[GSS]], [[Liberali Srbije|Nova Demokratija]]) - odziv je oko 56%. Istovremeno neuspeli referendum o grbu i himni Srbije (najviše za štit sa četiri ocila i Marš na Drinu).
* 31. 5. - &quot;Crni flor&quot; - najveći [[Antiratni protesti u Beogradu 1991-1992|antiratni protest]] u Beogradu.&lt;ref&gt;Tamara Spaić [https://pescanik.net/crni-flor/ Crni flor]. pescanik.net 01/06/2021&lt;/ref&gt;
* 31. 5. - Jugoslavija zamenjena Danskom na predstojećem Evropskom prvenstvu u fudbalu, tim se vraća u zemlju sa priprema.
* 24 - 31. 5. - [[JRM]] napustila [[Vis]] i [[Lastovo]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - U SRJ se uvode bonovi za benzin, nestašica i nekih drugih proizvoda.
[[Datoteka:Sarajevo 8 june 1992.jpg|mini|200px|left|Sarajevo]]
* 1. 6. - Objavljen izveštaj gen. sekretara UN o situaciji u BiH: situacija je složena, Hrvatska nije povukla trupe iz zemlje (neki diplomati nezadovoljni što izveštaj nije objavljen pre glasanja o sankcijama SRJ).&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/03/Diplomats-question-UN-leaders-report-on-Bosnia-Hercegovina/1699707544000/ Diplomats question U.N. leader's report on Bosnia-Hercegovina]. upi.com&lt;/ref&gt;
* 1. 6. - [[Nenad Kecmanović]] i [[Mirko Pejanović]] ulaze u Predsjedništvo BiH (Kecmanović već sledećeg meseca odlazi u Beograd).
* 1. 6. - Hrvatska je članica [[UNESCO]].
* [[2. 6.]] - Referendum u [[Danska|Danskoj]] o [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskom ugovoru]] - 50,7% protiv.
* 2. 6. - Humanitarni konvoj UN prema Dobrinji je zaustavljen paljbom, jedna osoba poginula.
* [[3. 6.]] - Grupa studenata na Beogradskom univerzitetu počinje protest.
* 3 - 12. 6. - [[Masakr u Ledićima 1992.|Masakr u Ledićima]] kod Trnova, ubijeno 24 Srba.
* [[4. 6.]] - Sastanak NATO-a u Oslu: u principu pristaje da podrži mirovne operacije u Istočnoj Evropi, ako to KEBS zatraži; osuđena beogradska vlada ali i hrvatsko mešanje u BiH.
* 4. 6.? - Hrvatska artiljerija gađa Trebinje, a granatiranje Dubrovnika se nastavlja do 8-og.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Opposing-forces-meet-on-fate-of-residents-trapped-by-fighting/6008708062400/ Opposing forces meet on fate of residents trapped by fighting]. upi.com&lt;/ref&gt;
* [[5. 6.]] - Evakuacija poslednje kasarne u Sarajevu, &quot;Maršal Tito&quot;, bez teškog oružja. Postignut sporazum o otvaranju aerodroma za humanitarne pošiljke.
* 6. 6. - [[Monika Seleš]] po treći put zaredom osvojila French Open.
* 6/[[7. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, uništena napuštena kasarna &quot;Maršal Tito&quot;, pogođeni mlekara, pekara. Oštećenje visokonaponskog voda izaziva nestanak vode, glavna pekara ne radi.
* 7. 6. - U Sloveniji ubijen političar [[Ivan Kramberger]], navodno slučajno.
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|200px|[[Operacija Lipanjske zore]]]]
* 7 - 26. 6. - [[Operacija Lipanjske zore]] (Čagalj) - hrvatski uspjeh u dolini Neretve. [[Čapljina]] oslobođena 8-og, zapadni dio Mostara 11-og, Stolac 13-og. Operacija je praćena etničkim čišćenjem Srba, zločinima i razaranjem objekata.
* [[8. 6.]] - Prvi pokušaj deblokade Sarajeva: TO BiH napada na više mesta, zauzima brdo Žuč iznad zapadnog dela grada.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Government-defense-forces-exchanged-fire-with-Serbian-guerrillas-Tuesday/6300708062400/ Government defense forces exchanged fire with Serbian guerrillas Tuesday...]. upi.com&lt;/ref&gt; Zauzima Mojmilo, gubi ga sutradan. Veći deo Sarajeva bez struje i vode (struja donekle opravljena 16-og).
* 8. 6. - Predsednik BiH Alija Izetbegović traži od SAD vazdušne udare na srpske artiljerijske pozicije oko Sarajeva, posle trodnevnog granatiranja. (?)
* 8. 6. - [[Narodna banka Srbije|NBS]] dozvoljava [[Dafiment banka|Dafiment banci]] obavljanje devizno-valutnih poslova (u registar upisana [[2. 6.]], po drugi put).
* 8. 6. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 758|Rezolucija SB UN 758]]: pojačana snaga i mandat UNPROFOR-a. Ovlašćeno slanje bataljona od 1.000 ljudi za preuzimanje sarajevskog aerodroma.
* [[9. 6.]] - Studentske demonstracije u Podgorici osuđuju razaranje Sarajeva.
* 9. 6. - Sporazum JNA i HV u Cavtatu o razmeni zarobljenih i humanitarnoj pomoći za to mesto.
* [[10. 6.]] - [[Masakr u Čemernu]]: u selu kod Ilijaša ubijeno 32-oje Srba.
* 10. 6. - Kod Mojmila, na ulazu u Sarajevo, napadnut konvoj UNPROFOR-a koji je trebao dočekati gen. MacKenzieja, čiji je zadatak da ispregovara otvaranje aerodroma. 
* [[11. 6.]] - Prvo zasedanje [[Skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]], za predsednika Veća građana izabran je [[Jugoslav Kostić]] (do 1993).
* 11. 6. - Beogradski taksisti protestuju, tražeći više benzina na bonove, zakačili se sa Vojislavom Šešeljem.
* [[12. 6.]] - Neuspešni muslimanski kontranapad na Vracama ([[Juka Prazina]]). Karadžić najavljuje jednostrano primirje za 15-ti (potpisano 14-og uveče), traži bar 800 UN posmatrača.
* 12. 6. - Napad VRS na [[Bihać]] - [[Opsada Bihaća|opsada]] traje do avgusta 1995.
* [[13. 6.]] - Klečeći protest muzičara i kompozitora ispred Predsedništva Srbije. Stejt Department savetuje Amerikancima da napuste Srbiju i Crnu Goru.
*   13. 6. - &quot;Trenutak Sister Souljah&quot;: kandidat [[Bill Clinton]] tokom sastanka sa Duginom koalicijom [[Jesse Jackson]]a oštro kritikovao crnu &quot;reptivistkinju&quot; [[Sister Souljah]] zbog komentara u vezi nemira u Los Angelesu.
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-10.jpg|mini|200px|Posavski koridor, jun-jul '92]] 
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-17.jpg|mini|150px|Hercegovina, Dubrovnik, jun-oktobar '92]]
* [[14. 6.]] - Hrvatske snage prelaze na lijevu stranu Neretve u Mostaru.
* [[14. 6.|14]] - [[26. 6.]] - [[Operacija Koridor]] - opet uspostavljena veza između dve polovine Srpske republike BiH.
* [[14. 6.]] - Litija prolazi Beogradom na čelu sa Patrijarhom Pavlom, prva posle 45 godina, za mir i protiv vlasti. Zasebni protest &quot;Poslednje zvono&quot;, sa budilnicima, ispred Savezne skupštine.
[[Datoteka:Dobrica Ćosić 2021 stamp of Serbia.jpg|mini|150px|left|[[Dobrica Ćosić]] na markici]]
* [[15. 6.]] - [[Dobrica Ćosić]] izabran za prvog [[Spisak predsednika Jugoslavije|predsednika SRJ]] (smenjen posle nepunih godinu dana).
* 15. 6. - [[Studentski protesti 1992.]] u Beogradu, do 10. jula - veliko okupljanje ispred rektorata, objavljen štrajk do Miloševićeve ostavke (trajaće do 10. jula, Šešelj pokazuje pištolj studentima 9-og). DEPOS je pomerio svoj protestni sabor sa 21. juna.
* 15. 6. - Zajednička izjava predsednikâ Izetbegovića i Tuđmana pominje udružene vojne napore protiv &quot;zajedničkog neprijatelja&quot;.
* 15. 6. - Srušena pravoslavna [[Saborna crkva u Mostaru]].
* [[16. 6.]] - U Dobrinji poginuo novinar &quot;Mladine&quot; Ivo Štandeker, ranjena američka fotoreporterka Jana Schneider.
* [[17. 6.]] - Nakon dva mirnija dana, novo granatiranje Sarajeva. Srpske snage napadaju Dobrinju (blizu sarajevskog aerodroma).
* 17. 6. - Milošević primio delegaciju studenata i profesora (studentski lider [[Dragan Đilas]]): odbija studentske zahteve.
* 17. 6. - Sporazum o razumevanju američkog i ruskog predsednika, Buša i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], o redukciji naoružanja (kasnije kodifikovan kao [[START II]]).
* [[18. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 760|Rezolucija SB UN 760]]: iz sankcija prema SRJ izuzeta humanitarna roba (hrana, lekovi...).
* 18. 6. - [[Smrt 12 banjalučkih beba]]: iz medicinskog centra u Banjaluci javljaju da je 14 osoba umrlo zbog nedostatka kiseonika, od toga 11 beba. Privatni francuski konvoj stiže u Sarajevo iz Beograda sa 180 tona pomoći, nakon 53 sata putovanja; istog dana stiže UNPROFOR-ov konvoj sa posmatračima.
* [[19. 6.]] - ARBiH u Sarajevu napada Nedžariće. Borbe u Dobrinji i oko aerodroma.
* [[19. 6.|19]] - [[20. 6.]] - Počeci [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]: neuspeli napadi [[HVO]]-a na Muslimane u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] i [[Gornji Vakuf|Gornjem Vakufu]].
* 19 - 21. 6. - [[Rat u Pridnjestrovlju]]: Bitka za Tighinu/[[Bender, Moldavija|Bender]], na desnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra,]] najveći je okršaj sukoba; moldavske trupe su ušle u grad, ali su pridnjestrovske snage u kontranapadu povratile pozicije.
* [[20. 6.]] - Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i naređuje opštu mobilizaciju. Napadnut konvoj posmatrača koji su se povlačili iz aerodroma. Zgrada &quot;Oslobođenja&quot; u plamenu. Srbi napuštaju okolinu Visokog.
* 20. 6. - Dogovor [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]] ([[Vaclav Klaus]] i [[Vladimir Mečijar]]) o mirnom razlazu [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]].
* [[21. 6.]] - [[Napad na Miljevački plato]] kod [[Drniš]]a, ubijeno 40 teritorijalaca [[RSK]]. Sutradan granatiran [[Knin]].
* [[22. 6.]] - UNPROFOR preuzima odgovornost za Sektor Zapad, u zapadnoj Slavoniji.
* 22. 6. - U [[Jekaterinburg]]u pronađen kostur posljednjeg ruskog cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] i carice Aleksandre.
* [[23. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, ponovo nestanak struje u velikom delu grada, avioni oštetili predajnik na Bjelašnici.
* 23. 6. - Njujorški mafijaški bos [[John Gotti]] osuđen na doživotni zatvor.
* [[24. 6.]] - Između Prnjavora i Dervente oboren prvi hrvatski MiG, sa puk. Antunom Radošem.
* [[25. 6.]] - Carrington razgovara u Strasbourgu sa Miloševićem, Tuđmanom i Silajdžićem - krivi Miloševićevu &quot;tvrdoglavost&quot; za pat-poziciju.
* [[26. 6.]] - Finale [[Euro 1992]] u Gothenborgu, Švedska: Danska, zamena za Jugoslaviju, pobedila je Nemačku 2:0.
* 26. 6. - [[Operacija Koridor]] 92: na liniji Živkovo Polje-Filomena-rječica Tolisa kod Modriče se sastali Prvi krajiški i Istočnobosanski korpus, tj. dve polovine RS. Dva dana kasnije VRS zauzima i [[Modriča|Modriču]].
* 26. 6. - Završetak &quot;Lipanjskih zora&quot; (Dan oslobođenja mostarske općine).
* 26. 6. - Generalni sekretar UN traži od Srba da prekinu napade na Sarajevo i stave svoje teško oružje pod kontrolu UN.
* 26. 6. - Vojni sud JNA u Beogradu osuđuje na smrt Martina Sabljića, Zorana Šipoša i Nikolu Čibarića za zločine u Vukovaru.
* [[27. 6.]] - U [[Višegrad]]u zapaljeno 70 Muslimana ([[Milan Lukić]] osuđen pred Haškim tribunalom).
* [[28. 6.]] - Francuski predsednik [[François Mitterrand]] iznenada posetio Sarajevo. Dva francuska aviona sa hranom i lekovima su letela prema gradu, ali su zbog borbi oko aerodroma skrenuli u Split.
* [[28. 6.]] - [[5. 7.]] - [[Vidovdanski sabor 1992.]] - DEPOS (Demokratski pokret Srbije) organizuje proteste u Beogradu koji traže Miloševićevu ostavku, tu je i krunski princ [[Aleksandar Karađorđević]], [[Patrijarh Pavle]] traži kraj nasilja u BiH.
* [[29. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 761|Rezolucija SB UN 761]]: odobreni dodatni elementi Unprofora, 1.100 kanadskih vojnika, za bezbednost i funkcionisanje sarajevskog aerodroma,  sa kojeg se povlače snage VRS, a istaknuta je zastava UN. Sleteo je jedan francuski avion sa pomoći.
* 29. 6. - Telohranitelj ubio [[alžir]]skog šefa države [[Mohamed Boudiaf|Mohameda Boudiafa]].
* [[30. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 762|Rezolucija SB UN 762]]: od Hrvatske se traži povlačenje na položaje od pre [[21. 6.]], a od jedinica JNA zaostalih u Hrvatskoj, kao i srpskih teritorijalaca i paravojnih formacija da se pridržavaju mirovnog plana.
* 30. 6. - Studentska šetnja Beogradom (na &quot;Vidovdanskom saboru&quot; je znatno opao broj prisutnih).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Jugoslovenski dinar: skinuta jedna nula, vezuje se za dolar umesto za marku (zvanično 200:1), inflacija je 102%. Datum izdanja novčanica od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (mladić). 
* 1. 7. - Izdat [[Bosanskohercegovački dinar]] - vredi samo na područjima pod kontrolom [[ARBIH]]. U ovo vreme je izdat i [[dinar Republike Srpske]], a na prostorima pod kontrolom HVO će se koristiti [[hrvatski dinar]] - svuda vredi [[Njemačka marka|marka]].
* 1. 7. - Karadžić objavio da je naredio primirje.
* {{circa}} 1. 7. - Američka mornarica i vazduhoplovstvo se nalaze nekoliko dana u Jadranu, radi davanja podrške humanitarnim operacijama.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/07/01/Bush-says-US-force-off-Yugoslav-coast-shows-Washington-serious/7777709963200/ Bush says U.S. force off Yugoslav coast shows Washington 'serious']. upi.com JULY 1, 1992&lt;/ref&gt;
* 1 - 2. 7. - Velike protestne šetnje u Beogradu.
* 1 - [[13. 7.]] - Hrvatska [[Operacija Tigar (1992)|Operacija Tigar]]: zauzimaju visove kod Dubrovnika.
[[Datoteka:Sarajevo Airport from Trebević.jpg|mini|300px|Sarajevski aerodrom i Dobrinja, sa Trebevića (2017)]]
* [[2. 7.]] - Prvi kanadski vojnici stižu na sarajevski aerodrom, kao i tri aviona. Operacija ''Provide Promise'' traje do januara 1996, sa 12.886 letova aviona iz 21 zemlje, sa dostavljenih 159.622 tone pomoći i odvezenih 1.300 ranjenih. Borbe oko trga Pere Kosorića.
* [[3. 7.]] - [[Herceg-Bosna]] donosi odluku &quot;o privremenom ustrojstvu izvršne vlasti i uprave na području HZ HB&quot; - [[Mate Boban]] u Grudama proglašava samoupravu (SAD izjavljuju 6-og da se protive tom pokušaju). Ministar obrane BiH Jerko Doko izjavljuje da će HVO biti pod jedinstvenom komandom sa snagama BiH.
* 3. 7. - Posrednik lord Carrington u Sarajevu: Izetbegović ne želi etničke regione a Karadžiću bi oni bili samo osnova za pregovore. 
* 3. 7. - [[Milan Panić]], mandatar savezne vlade, stigao u Beograd, nakon što su ga vlasti SAD izuzele od sankcija prema SRJ.
* 6. 7. - [[Operacija Koridor]] 92: VRS zauzima [[Derventa|Derventu]] (Dan oslobođenja je 4. 7.).
* [[6. 7.|6]]-[[29. 7.]] [[Kriza razoružanja Iraka]]: [[irak|iračka]] vlada odbija pristup posmatračima UN u Ministarstvo poljoprivrede, ovi neko vreme &quot;kampuju&quot; ispred zgrade.
* 6-[[7. 7.]] - Samit G-7 u Minhenu: ne treba isključivati vojna sredstva za ispunjenje humanitarnih ciljeva u BiH.
* [[7. 7.]] - Policija uveče sprečila studentsku šetnju do Miloševićeve rezidencije, studenti tokom noći blokirali više punktova u Beogradu. Farmeri sutradan blokiraju puteve severno od Beograda - traže više cene žita i više dizela (Vidovdanski sabor je završen 5-og).
* 8 - 10. 7. - Sastanak [[OEBS|KEBS]] u Helsinkiju: suspendovano članstvo SRJ, jer je okrivljena za agresiju prema susedima (mandatar Panić je tražio da se odluka odloži za 100 dana). Sastanak Izetbegović-Buš 9-og. Buš šalje dva broda u Jadran, isključuje slanje vojnika. [[Zapadnoevropska unija|WEU]] i NATO su na margini sastanka dogovorili slanje mornarice za nadzor embarga.
* [[9. 7.]] - Skupština Srbije usvaja niz zakona kojima se &quot;Miloševiću daje kontrola nad ekonomijom&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/arhslgl/numberOverview/sgarh/14280# Службени гласник РС 46/1992 | Датум: 09.07.1992]. pravno-informacioni-sistem.rs&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/07/09/Serbias-communists-take-control-of-republics-economy/7531710654400/ Serbia's communists take control of republic's economy]. upi.com JULY 9, 1992&lt;/ref&gt; Studenti ponovo šetaju gradom, Šešelj im nakon koškanja ispred skupštine pokazuje pištolj.
* 9. 7. - UN u Beogradu postigao sporazum sa predsednikom RSK [[Goran Hadžić|Goranom Hadžićem]] o povratku &quot;ružičastih zona&quot; [[UNPA]] pod hrvatsku kontrolu.
* [[10. 7.]] - [[Manuel Noriega]] osuđen na 40 godina zatvora u Majamiju, zbog trgovine drogom.
* [[11. 7.]] - Ofanziva srpskih snaga na [[Goražde]].
* [[12. 7.]] - Zločini nad Srbima u okolini Srebrenice.
* [[13. 7.]] - Bos. Srbi zauzimaju [[Odžak]]. Sarajevo bez struje.
* 13. 7. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 764|Rez. SB UN 764]]: UNPROFOR na sarajevskom aerodromu pojačati za 500 ljudi, reafirmiše se da se sve strane moraju pridržavati [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i da će svi koji čine ili naređuju njihovo kršenje biti pojedinačno odgovorni (osnova [[ICTY|Haškog tribunala]]).
* 13. 7. - Laburista [[Yitzhak Rabin]] je novi premijer Izraela, nakon [[Yitzhak Shamir|Yitzhaka Shamira]] iz Likuda (do atentata 1995).
* [[14. 7.]] - [[Milan Panić]], [[SAD|američki]] biznismen srpskog porekla, postao prvi premijer SR Jugoslavije; uzima i resor odbrane - njegova politika je suprotstavljena Miloševićevoj, smenjen je krajem godine.
* [[15. 7.]] - Granata ubila osam izbjeglica na igralištu u Slavonskom Brodu. Nemačka šalje jedan razarač u NATO-ovu operaciju nadzora u Jadranu - prva inostrana nehumanitarna misija te zemlje od svetskog rata.
* [[16. 7.]] - Počinje operacija ''Maritime Monitor'': brodovi NATO i [[Zapadnoevropska unija|Zapadnoevropske unije]] nadgledaju na Jadranu sprovođenje sankcija protiv SRJ (prva takva operacija od Drugog svetskog rata); u novembru je zamenjuje operacija ''Maritime Guard''. VRS odsekla [[Bosanski Brod]].
* [[17. 7.]] - U Londonu dogovoreno 14-dnevno primirje u BiH, od 19-og, i stavljanje teškog oružja pod kontrolu UN.
* [[17. 7.|17]] - [[20. 7.]] - 39. [[Pulski filmski festival]], prvi u samostalnoj Hrvatskoj: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Zlatna arena]] za film &quot;[[Priča iz Hrvatske]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/39-pulski-filmski-festival/ 39. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[19. 7.]] - Premijer SRJ Milan Panić u poseti Sarajevu.
* 19. 7. - Italijanska mafija ubila još jednog sudiju, [[Paolo Borsellino|Paola Borsellina]]; u eksploziji auto-bombe je poginulo i petoro policajaca iz pratnje.
* [[20. 7.]] - Zbog jakih borbi, uprkos primirju dogovorenom pred EZ, na jedan dan suspendovan vazdušni humanitarni most prema Sarajevu.
[[Datoteka:Transnistria since Asybaris.jpg|mini|120px|[[Pridnjestrovlje]]]]
* [[21. 7.]] - Tuđman i Izetbegović potpisuju u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH.
* 21. 7. - Gen. [[Lewis MacKenzie]], komandant operacija UN u Sarajevu, tvrdi da sve strane krše pravila ratovanja.
* 21. 7. - Carrington u Beogradu: lideri Krajine odustaju od zahteva za nezavisnost kao preduslova za pregovore sa Hrvatskom.
* 21. 7. - Zaključeno je primirje u [[Rat u Pridnjestrovlju|Ratu u Pridnjestrovlju]].
* [[23. 7.]] - Konvoj od oko 7-10.000, uglavnom muslimanskih, izbeglica iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] krenuo prema Karlovcu (deo izbeglica je zatim prevezen vozovima u Nemačku).
* 23. 7. - [[Abhazija]] proglasila nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]] - sledećeg meseca izbija rat.
* [[25. 7.]] - [[9. 8.]] - [[Olimpijada 1992|Olimpijada]] u [[Barcelona|Barceloni]]. Debituju Slovenija (2 bronze u veslanju), BiH, i [[Hrvatska na OI 1992.|Hrvatska]] (medalje: muška košarka srebro, teniseri dve bronze - [[Goran Ivanišević]] pojedinačno i u dublu sa [[Goran Prpić|Prpićem]]). Iz SR Jugoslavije smeju nastupiti samo pojedinci pod naslovom [[Nezavisni učesnici na Letnjim olimpijskim igrama 1992.|nezavisnih učesnika]] (medalje osvajaju [[Jasna Šekarić]] [srebro], te [[Aranka Binder]] i [[Stevan Pletikosić]] [bronze], svi u streljačkim disciplinama).
[[Datoteka:L'arquer. Rosa Serra. 2012.JPG|mini|&quot;Olimpijski strelac&quot; i kotao za olimpijski plamen u Barceloni]]
* [[26. 7.]] - Izdvajanjem iz [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] nastaje [[Demokratska stranka Srbije]], na čelu sa [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]].
* [[27. 7.]] - Mirovnjaci iz Francuske, Egipta i Ukrajine počinju zamenu kanadskih na sarajevskom aerodromu. Nastavak razgovora u Londonu - do 29-og, Silajdžić odbija razgovore dok se ne prekinu borbe.
* [[29. 7.]] - U Sarajevo iz Splita stiže UNHCR-ov konvoj od 25 kamiona, do sada najveći. Zakon u Srbiji otežava organizovanje demonstracija. Panić u Londonu potvrđuje postojanje srpskih logora, nazivajući ih sramotom (ranije je Krajišnik tražio puštanje Srba iz muslimanskih i hrvatskih logora). Telefonske veze sa Sarajevom u prekidu.
* 30. 7. - Ofanziva ARBiH oko Sarajeva, aerodrom nakratko zatvoren 31-og zbog granatiranja.
* [[31. 7.]] - &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot; štrajkuje zbog pokušaja podržavljenja - prvi put nakon 1944. da novine nisu izašle.
* 31. 7. - Karadžić kaže da BiH kao država ne postoji, poriče postojanje srpskih logora, Srbi bi bili srećni delićem hrvatske obale uz Crnu Goru.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - Izdate nove novčanice od 1000 dinara (Nikola Tesla) i 5.000 dinara (Ivo Andrić).
* 1. 8. - Evakuacija siročića autobusom iz Sarajeva, dve bebe stradale od snajpera.
* [[2. 8.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] Izbori u Hrvatskoj, prvi posle neovisnosti: [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarni]] (apsolutna većina za [[HDZ]], 85 mandata) i [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 1992|predsjednički]] ([[Franjo Tuđman]] skoro 57%).
* [[3. 8.]] - U Jovanici kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] pronađeno arheološko nalazište iz ranog [[paleolit]]a, [[ašelska kultura]].
[[Datoteka:Manjača Camp.jpg|mini|Logor Manjača]]
* [[4. 8.]] - Savet bezbednosti UN zahteva slobodan pristup Crvenom krstu i drugima agencijama svim logorima i zatvorima, nakon izveštaja o &quot;srpskim konc-logorima&quot; (Keraterm, Omarska, Manjača, Trnopolje). Sarajevski aerodrom zatvoren na tri dana zbog granatiranja. Prekinut vodovod na Ilidži, veći deo Sarajeva nema vodu, jake borbe sledeće noći.
* [[5. 8.]] - Međunarodni komitet Crvenog krsta: sve tri strane u BiH imaju centre za pritvor u kojima se krše ljudska prava.
* [[6. 8.]] - Vatikan podržava intervenciju u BiH, kako bi se razoružali &quot;oni koji bi da ubijaju&quot;.
* [[7. 8.]] - ''Guardian'' objavljuje reportažu iz &quot;istražnog centra&quot; Omarska. Veći deo Sarajeva bez struje, što povlači i nestanak vode.
* 7. 8. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 769|Rez. SB UN 769]]: odobreno pojačanje snage i mandata Unprofora.
* 7. 8. - [[Hrvatske obrambene snage]] (Blaž Kraljević) zauzimaju delove opštine [[Trebinje]].
* [[8. 8.]] - [[Aleksa Buha]], ministar ino. poslova SrR BiH, izjavio u Beogradu da su Srbi u inostranstvu ponudili da učestvuju u kamikaze misijama po Evropi u slučaju &quot;zapadne agresije&quot; (''NY Times'').
* 8. 8. - Finale olimpijskog košarkaškog turnira: američki ''[[Dream Team]]'' je pobedio Hrvatsku sa 117:85.
* [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant [[HOS]] Hercegovine i general [[ARBIH]], i još osam pripadnika HOS poginuli u sukobu sa HVO u Kruševu kod Mostara.
* 9 - 10. 8. - Paddy Ashdown obišao logore Kula kod Sarajeva i Manjača: loši uslovi ali nema sistematske torture ni ubijanja.
* [[10. 8.]] - Tuđman podržava zapadnu intervenciju u BiH, koja bi trebala imati tri teritorijalne jedinice, strahuje od islamskog fundamentalizma.
* [[12. 8.]] - Srpska Republika Bosna i Hercegovina promenila ime u [[Republika Srpska]]. Evakuacija 300 žena i dece iz Sarajeva, prema sporazumu RS, UNPROFOR i Dečije ambasade.
* 12. 8. - Završena hrvatska [[Operacija Oslobođena zemlja]] u zaleđu Dubrovnika.
* 12. 8. - Završen nacrt Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) - ratifikovan 1993, uz dodatke, na snazi 1994-2020.
* [[13. 8.]] - Savet bezbednosti UN donosi rezolucije [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 770|770]] i [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 771|771]]: prvom se na osnovu poglavlja VII [[Povelja Ujedinjenih Nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] zahteva prekid borbi u BiH, slobodan pristup logorima i zatvorima i olakšanje dostave humanitarne pomoći, ako treba i silom (Kina, Indija i Zimbabve uzdržani). Drugom se osuđuju masovna kršenja humanitarnog prava i prvi put pominje &quot;[[etničko čišćenje]]&quot;.
* 13. 8. - Poseta premijera SRJ Panića Sarajevu, snajperom ubijen američki TV producent iz pratnje.
* 13. 8. - SRJ, premijer Panić, priznaje Sloveniju.
* 13. 8. - [[Lawrence Eagleburger]] je v.d. državnog sekretara SAD, nakon [[James Baker|Jamesa Bakera]].
[[Datoteka:1992 Georgia war.svg|mini|200px|Početak [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rata u Abhaziji]]]]
* [[14. 8.]] - Kod osječkog naselja [[Nemetina]] najveća razmena zarobljenika, po Budimpeštanskom sporazumu premijera SRJ i RH od 7. 8. (kasnije Dan sjećanja na zatočene i nestale tijekom Domovinskog rata).
* 14. 8. - Počinje [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rat u Abhaziji]]: gruzinske snage su poslate da povrate kontrolu nad [[Abhazija|Abhazijom]], separatistička vlada je napustila [[Suhumi]] četiri dana kasnije.
* [[15. 8.]] - Prvi konvoj UNHCR stigao u Goražde. Srbi optužuju da je doneseno i oružje odn. da su muslimanski borci upotrebili konvoj kao štit.
* [[15. 8.|15]] - [[28. 8.]] - Operacija Krug: ARBiH oslobađa lijevu obalu Drine kod Goražda.
* [[17. 8.]] - U granatiranju zapaljen sarajevski [[Hotel Evropa (Sarajevo)|hotel Europa]].
* [[18. 8.]] - Uspostavljeni diplomatski odnosi SAD sa Slovenijom, Hrvatskom i BiH. Oko 1.000 žena i dece je evakuisano iz Sarajeva prema Beogradu. Sarajevski aerodrom zatvoren dva dana nakon što je kod Kiseljaka pucano na britanski avion.
* [[19. 8.]] - Delegacija KEBS u Beogradu - posmatrači su poslani u Vojvodinu, Sandžak i na Kosovu.
* [[20. 8.]] - {{circa}} Ofanziva ARBiH protiv sarajevskog obruča, u pravcu Visokog. U granatiranju zapaljena zgrada bosanskog parlamenta.
* [[21. 8.]] - [[Masakr na Korićanskim stijenama]] - ubijeno oko 200 Muslimana i Hrvata, bivših zatvorenika logora Trnopolje. Izaslanik UN za istraživanje kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji Tadeusz Mazowiecki stigao u Zagreb.
* [[22. 8.]] - Američki obaveštajni zvaničnici: u srpskim logorima bilo ubistava i mučenja, bez dokaza za sistematska ubijanja.
* [[25. 8.]] - Pogođen humanitarni avion koji je poletao iz Sarajeva, ranjeno pet mirovnjaka i novinar BBC Martin Bell. 
* 25/[[26. 8.]] - U granatiranju zapaljena [[Gradska vijećnica u Sarajevu]], izgorio veći dio knjižnog fonda i dokumenata.
* [[26. 8.|26]]-[[27. 8.]] - Mirovna konferencija u [[London]]u povodom Bosne i Hercegovine: obećano da će se prekinuti opsade gradova, raspustiti logori i staviti teško oružje pod nadzor UN; Karadžić bi prepustio 20% osvojene teritorije. Sukob Miloševića i Panića. [[David Owen|Lord Owen]] je novi pregovarač EZ, nakon ostavke Lorda Carringtona.
* 27. 8. - Operacija Southern Watch: uspostavljena zona neletenja na jugu Iraka.
* [[28. 8.]] - U granatiranju Sarajeva pogođeno Predsjedništvo.
* 28. 8. - Zapadnoevropska unija i NATO će staviti 5000 vojnika na raspolaganje UN, sporazum o strožijem sprovođenju sankcija na Jadranu i Dunavu.
* [[29. 8.]] - Karadžić objavljuje da diže opsadu Goražda, ARBiH sutradan javlja da je izvršila proboj opsade. Talas srpskih izbeglica iz okoline grada, nakon povlačenja VRS.
* [[30. 8.]] - Jedanaest civila stradalo na pijaci na Alipašinom polju.
* [[31. 8.]] - Radikali tražili glasanje o poverenju saveznom premijeru Paniću, ali SPS podeljen.
* avgust - Savezni premijer Milan Panić smenio pomoćnika ministra unutrašnjih poslova [[Mihalj Kertes|Mihalja Kertesa]], zbog &quot;neslaganja sa planom vlade o zabrani etničkog čišćenja u Jugoslaviji&quot; (u vezi Hrtkovaca).
* avgust, zadnja dekada - Uragan ''Andrew'', kategorije 5, pustoši Bahame i jug SAD.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Izdate novčanice od 10.000 dinara (djevojčica) i 50.000 dinara (dječak).
* [[2. 9.]] - Prva partija šahovskog meča [[Bobi Fišer|Fišer]]–[[Boris Spaski|Spaski]], kojeg na [[Sveti Stefan|Svetom Stefanu]] organizuje [[Jezdimir Vasiljević]], &quot;Gazda Jezda&quot;.
* 2. 9. - ARBiH napada srpske položaje kod Goražda.
* [[3. 9.]] - Italijanski avion sa humanitarnom pomoći oboren kod [[Jasenik (Konjic)|Jasenika]], blizu Konjica, iznad teritorije HVO - suspendovani letovi.
* [[4. 9.]] - Milanu Paniću nije izglasano nepoverenje.
* [[6. 9.]] - Hrvatske snage zahtevaju od vlade BiH da povuku svoje jedinice iz zapadnih delova Sarajeva.
* [[7. 9.]] - [[Građanski rat u Tadžikistanu]]: predsednik [[Rahmon Nabijev]] podnosi ostavku na nišanu. U novembru na čelo zemlje dolazi [[Emomali Rahmon]]ov.
* [[8. 9.]] - Ubijena dvojica francuskih pripadnika UNPROFOR-a - konvoj je uleteo u okršaj ARBiH i VRS kod sarajevskog aerodroma. Oko polovine grada ima struju, nema vode.
* [[9. 9.]] - Na zagrebačkom aerodromu zaplenjen iranski avion sa oružjem umesto humanitarne pomoći za BiH, po dojavi SAD (iranskih letova je bilo i ranije).
* [[10. 9.]] - SAD optužuju vazduhoplovstvo bosanskih Srba da su koristili humanitarne letove kao štit (odn. protestuju jer srpski avioni prate humanitarne letove?).
* 10. 9. - [[Vladislav Jovanović]], [[SRJ|savezni]] ministar ino. poslova, dao ostavku jer optužuje Panića da deluje protiv srpskih interesa.
* [[11. 9.]] - Dogovor u principu između Hrvatske i SRJ o otvaranju autoputa Beograd-Zagreb i povlačenju jugoslovenske vojske sa [[Prevlaka|Prevlake]].
* [[12. 9.]] - Rok za koncentraciju srpskog teškog oružja radi nadzora UN (Sarajevo, Goražde, Bihać, Jajce).
* 12. 9. - U Peruu uhvaćen [[Abimael Guzmán]], lider &quot;[[Svetla staza|Svetle staze]]&quot;.
* [[14. 9.]] - Ustavni sud BiH presudio da je Hrvatska zajednica [[Herceg-Bosna]] nezakonita.
* 14. 9. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 776|Rezolucija SB UN 776]]: UNPROFOR ojačan za 5000 ljudi, radi zaštite humanitarnih konvoja i drugih humanitarnih aktivnosti. Napad VRS na Aziće (?) kod Sarajeva, grad je jako granatiran.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/09/15/UN-officials-say-Serbian-unmonitored-tanks-advancing-from-west/3453716529600/ U.N. officials say Serbian unmonitored tanks advancing from west]. upi.com Sept. 15, 1992&lt;/ref&gt;
* [[15. 9.]] - Pismo Vensa i Ovena Karadžiću u kome se žale na jučerašnje bombardovanje Bihaća i okolnih mesta (Bosanski Srbi jedini imaju vazduhoplovstvo).
* pol. septembra? - Potpuno presečena voda i struja Sarajevu.
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-12.jpg|mini|180px|Bosanski Brod, jul-okt.]]
* [[16. 9.]] - Crna sreda: britanska konzervativna vlada morala izvesti funtu sterlinga iz Evropskog mehanizma deviznog kursa, jer se nije mogla održati iznad donjeg limita ([[George Soros]] zaradio milijardu dolara kladeći se na pad funte). Iz mehanizma je ispala i lira.
* 16. 9. - Skupština Republike Srpske se izjasnila za savez sa SRJ.
* [[18. 9.]] - Nova runda pregovora u Ženevi. Napad VRS iz pravca Vogošće, na severu Sarajeva; snage ARBiH su potisnute tu i kod Stupa, na zapadu.
* [[19. 9.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 777|Rezolucija SB UN 777]]: [[SRJ]] ne može automatski nastaviti članstvo [[SFRJ]] u [[UN]], preporučuje se Generalnoj skupštini da SRJ mora ponovo zatražiti članstvo (GS isključuje SRJ tri dana kasnije).
* 19. 9. - Protesti srpskih žena i dece zaustavili konvoj UN prema Srebrenici. [[Juka Prazina]] odbija komandu Sefera Halilovića.
* [[20. 9.]] - Francuski referendum o Maastrichtskom sporazumu je prošao sa 51%. &quot;Malo da&quot; i dansko &quot;ne&quot; prošlog juna označavaju kraj lagodne evropske integracije i istaknutiji euroskepticizam.
* [[23. 9.]] - Aneks ranijem sporazumu između BiH i Hrvatske, uspostavljen komitet zajedničke odbrane.
* 23. 9. - Test ''DIVIDER'' operacije ''Julin'' u [[Nevada|Nevadi]] je poslednji američki nuklearni test.
* [[25. 9.]] - Otvoren [[Kanal Rajna-Majna-Dunav]].
* [[26. 9.]] - Kopredsednici mirovne konferencije Vens i Oven izjavili da su čuli opis marša &quot;3 do 4 hiljade&quot; proteranih Muslimana preko linije fronta u Travnik, dva dana ranije (iz Bosanskog Petrovca, kao odmazda za ubistvo 16 Srba).
* [[30. 9.]] - Predsednici SRJ i Hrvatske, [[Dobrica Ćosić]] i [[Franjo Tuđman]], potpisali u [[Ženeva|Ženevi]] sporazum o normalizovanju odnosa između dve države i povlačenju JNA sa Prevlake do 20. 10..
* 30. 9. - Proterivanje Muslimana sa [[Grbavica|Grbavice]] - 150-200 osoba.
* 30. 9. - [[Philippe Morillon]] imenovan za komandanta UNPROFOR u BiH.
* 30. 9. - Oko 1.000 hrvatskih izbeglica se pokušalo vratiti na područje pod srpskom kontrolom blizu Osijeka.
* 30. 9. - U Beogradu osnovan [[Radio Indeks]].

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - U SAD počeo je s radom [[Cartoon Network]].
* 1. 10. - Više od 1.500 logoraša iz Trnopolja stiglo u Karlovac.
* [[2. 10.]] - Američki predsednik Buš izjavio da je spreman upotrebiti silu kako bi se sprovela buduća zabrana vojnih letova u BiH, nakon izveštaja o dejstvima bosanskih Srba.
* 2. 10. - [[Masakr u Carandiruu]], ubijeno 111 robijaša tokom i nakon pobune u zatvoru u Sao Paulu.
* [[3. 10.]] - Nastavljeni humanitarni letovi za Sarajevo, nakon jednomesečne pauze.
* 3. 10. - [[Sinéad O'Connor]] pocepala papinu sliku u TV emisiji ''Saturday Night Live'', protestujući protiv slučajeva zlostavljanja dece.
* [[4. 10.]] - U Rimu je potpisan mirovni sporazum kojim je nakon 15 godina završen [[Građanski rat u Mozambiku]]. Žrtava je bilo preko milion, uključujući od gladi. Mirovnjaci iz UNOMOZ-a su prisutni do 1995, [[RENAMO]] obnavlja gerilske aktivnosti 2013.
* 4. 10. - Izraelski avion, El Al Flight 1862, pao u [[Amsterdam]]u, poginulo 43.
* [[5. 10.]] - Jako granatiranje Sarajeva, pogođene zgrade Elektroprivrede, trg Pera Kosorića, Holiday Inn, Pošta, predajnik na Humu...
[[Datoteka:Fall of posavina (1992).png|mini|250px|Pad Posavine]]
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-11.jpg|mini|200px|Posavski koridor, avg-jan.]]
* [[6. 10.]] - [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) zauzela strateški značajan [[Bosanski Brod]] (Sarajevo smatra da su ga Hrvati prepustili) - borbe se nastavljaju oko Brčkog, Orašja i naročito Gradačca.
* 6. 10. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 779|Rezolucija SB UN 779]] (u vezi Hrvatske): pozdravlja se deklaracija predsednikâ od 30. 9. (npr. da svi raseljeni imaju pravo na povratak i da su ništavne izjave o imovini date pod prinudom), uzbunjeni su zbog novih izveštaja o etničkom čišćenju u UNPA područjima. Istog dana [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 780|Rezolucija SB UN 780]]: ovlašćen Generalni sekretar da formira Komisiju eksperata koji će ispitati informacije o kršenju Ženevskih konvencija (petorica eksperata imenovani 26. 10.).
* [[9. 10.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 781|Rezolucija 781 SB UN]]: zabrana vojnih letova iznad BiH (izuzimajući Unprofor), još se ne predviđa sila za sprovođenje. HVO i ARBiH nakratko presekle srpski koridor na potezu Gorica kod Brčkog.
* [[11. 10.]] - Referendum o vanrednim izborima u Srbiji - nedovoljan odziv.
* 11. 10. - ''Fidei depositum'': papa izdao [[Katekizam Katoličke crkve]].
* [[12. 10.]] - [[Kairski zemljotres (1992)|Kairski zemljotres]] izaziva razaranja i 545 mrtvih. 
* 12 - 18. 10. - Četrnaesti nacionalni kongres KP Kine: ističe &quot;gradnja Socijalizma sa kineskim karakteristikama&quot;, Pokrenut je novi reformski proces u pravcu uspostavljanja modernog korporativnog sistema.&lt;ref&gt;[https://www.jri.co.jp/english/periodical/rim/1999/RIMe199904threereforms/ The &quot;Three Reforms&quot; in China: Progress and Outlook]. jri.co.jp&lt;/ref&gt;
* [[13. 10.]] - Karadžić pristaje da Vojska RS prizemlji avione (nudi prebacivanje u SRJ, ali banjalučki komandant to odbija).
* 13. 10. - Okršaj policije sa Albancima u Prištini.
* 13. 10. - Britanska vlada objavljuje plan zatvaranja jedne trećine jama rudnika uglja, sa 31.000 rudara.
* [[14. 10.]] - U Sarajevu ponovo ima gasa posle deset dana.
* [[15. 10.]] - Prvi britanski kontigent, od 2400 vojnika, poslat u Hrvatsku.
* [[16. 10.]] - ARBiH u Sarajevu blokirala humanitarcima put sa aerodroma, plašeći se srpskog &quot;tenkovskog napada&quot; (do 18-og).
* 16. 10. - Predsednik SRJ Ćosić apeluje na Miloševića da podnese ostavku.
* [[18. 10.]] - U granatiranju Sarajeva, nakon relativno tihe sedmice, oštećen glavni mlin.
* [[19. 10.]] - Sastanak predsednikâ Ćosića i Izetbegovića u Ženevi, obećavaju poništavanje etničkog čišćenja i kažnjavanje zločinaca.
* 19. 10. - Republička policija zauzima zgradu saveznog MUP-a u Beogradu.
* [[20. 10.]] - [[Muslimansko-hrvatski sukob]] u [[Vitez (grad)|Vitezu]], sutradan i u Novom Travniku.
* 20. 10. - Jedinice JNA napustile dubrovačko ratište na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Unproforom, polustrvo Prevlaka pod kontrolom posmatrača UN.
* 20. 10. - Ćosić i Tuđman potpisuju još jedan sporazum u Ženevi.
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-13.jpg|mini|150px|Jajce, jul-nov.]]
* [[21. 10.]] - Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]].
* [[22. 10.]] - [[Sjeverinski masakr]] - 16 građana Srbije, Muslimana, iz sela [[Sjeverin]], oteto iz autobusa na teritoriji BiH i ubijeno kod [[Višegrad]]a ([[Milan Lukić]] osuđen [[2002]]).
* 22. 10. - Objavljeno da je otkrivena lokacija masovne grobnice [[Masakr na Ovčari|na Ovčari]].
* [[24. 10.]] (i ovih dana) - VRS granatira [[Brčko]] i [[Jajce]] i napreduje ka [[Gradačac|Gradačcu]], dok HVO napada [[Prozor]]; kod Trebinja borbe srpskih i hrvatskih snaga.
* 24. 10. - Predsednik Ćosić raspisao vanredne savezne izbore za 20. 12. Skupština Srbije 27. 10. odobrava amandman kojim se omogućuju vanredni republički izbori.
* [[25. 10.]] - Srbi u zapadnoj Slavoniji blokirali otvaranje auto-puta Beograd-Zagreb za civilni saobraćaj, tj. konvoje novinara iz Beograda i Zagreba koji su se trebali sastati u Okučanima.
* [[26. 10.]] - HVO zauzima Prozor i proteruje muslimansko stanovništvo.
* 26. 10. - [[Operacija Vlaštica]]: HV zauzima kotu iznad Dubrovnika.
* [[28. 10.]] - Ženevski pregovarači Vens i Oven predstavili nacrt ustava BiH: federalna struktura nalik švajcarskoj, sa 7 do 10 regiona, ali ne po etničkoj osnovi (početkom naredne godine konkretizovano u [[Vens-Ovenov plan]]). Srpska strana odbija.
* 28. 10. - [[Boris Jeljcin]] zabranjuje kao neustavan novoosnovani [[Front nacionalnog spasa (Rusija)|Front nacionalnog spasa]], savez komunista i nacionalista - Ustavni sud u februaru obara zabranu.
* [[29. 10.]] - U sklopu [[operacija Vrbas|operacije Vrbas]], VRS zauzela [[Jajce]] - većina stanovništva beži u Travnik i Zenicu, deo izbeglica izložen granatiranju.
* [[31. 10.]] - Granatiranje Sarajeva, preko 30 mrtvih.
* 31. 10. - Papa [[Ivan Pavao II.]] priznao grešku crkve u vezi tretmana [[Galileo Galilej]]a.

===Novembar/Studeni===
* [[1. 11.]] - UNICEF-ov konvoj stigao iz Srbije u Sarajevo - ali vlasti BiH ne prihvataju robu proizvedenu u Srbiji.
* [[2. 11.]] - Najavljena optužba protiv ministra za snabdijevanje BiH Alije Delimustafića za nelegalni prijenos državnih fondova.
[[Datoteka:Bill Clinton 1992.jpg|mini|[[Bill Clinton]]]]
* [[3. 11.]] - Predsednički izbori u SAD: izabran je demokrat [[Bill Clinton]], nakon 12 godina Reagana i Busha - 43 prema 37,5% glasova, 32+1 prema 18 država, 370 prema 168 elektorskih glasova. Nezavisni kandidat [[Ross Perot]] je dobio 18,9% glasova.
** Demokrati zadržali većine u oba doma Kongresa (do preokreta 1994). Među novim članovima su [[Dianne Feinstein]] (Senat), [[Jerry Nadler]] i [[Jim Clyburn]] (Dom).
* 3. 11. - Milan Panić preživeo glasanje o nepoverenju: 18-17 protiv predloga u Veću republika, dan nakon potvrdnog glasanja u Veću građana.
* [[5. 11.]] - U Beogradu završen revanš u kome je [[Bobby Fischer]] pobedio Spaskog.
* [[6. 11.]] - Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju.
* 6. 11. - Ponovo je sprečen prolaz konvoja UNHCR u Srebrenicu.
* [[10. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 786|Rez. SB UN 786]]: 75 osmatrača zabrane vojnih letova iznad BiH, usled čestih izveštaja o njenom kršenju.
* [[11. 11.]] - [[Crkva Engleske]] dozvoljava ženama da postanu njeni svećenici.
* [[15. 11.]] - Na izborima u Litvaniji većinu dobija Demokratska radnička partija - prvi put da se bivši komunisti vrate na vlast. [[Algirdas Brazauskas]] će postati prvi izabrani predsednik (do 1998, premijer 2001-2006).
* [[16. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 787|Rez. SB UN 787]]: traži se poštovanje integriteta BiH, osuđuje se naročito bosansko-srpske snage zbog nepoštovanja ranijih rezolucija, traži povlačenje Hrvatske vojske iz BiH, pojačavaju sankcije protiv SRJ (blokada na Dunavu i Jadranu).
* [[17. 11.]] - Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove [[CARNet]].
* [[19. 11.]] - Konvoj UN dopremio humanitarnu pošiljku u [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], uz razmenu paljbe sa srpskim snagama (prvi put od kada je to dozvoljeno).
* 19. 11. - Komitet Saveta bezbednosti UN odobrio slanje opreme beogradskoj TV stanici [[Studio B]] (u decembru će je vlast oteti).
* [[20. 11.]] - [[Zamak Windsor]] pogođen požarom u kojem stradaju neprocjenjiva umjetnička djela.
* 20. 11. - Artiljerijski napad VRS na [[Travnik]].
* [[22. 11.]] - Brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije počeli da pretražuju brodove na ulazu u teritorijalne vode SRJ na Jadranu (sprovođenje pooštrene blokade).
* [[25. 11.]] - Čehoslovački federalni parlament donosi odluku o podjeli [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od 1. januara.
* [[27. 11.]] - Drugi pokušaj vojnog udara u Venecueli ove godine.
* ca. 28. 11. - Borbe na severu Bosne, oko srpskog koridora.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Savezni premijer [[Milan Panić]] istakao kandidaturu za predsednika Srbije, protiv Miloševića, ali nedavno usvojeni zakon zahteva jednogodišnje stanovanje u Srbiji (Vrhovni sud mu odobrava 9. 12.).
* 1. 12. - Komisija za ljudska prava UN osudila bosanske Srbe kao najodgovornije za zločine u BiH (od 53 člana samo SRJ protiv).
* 1. 12. - Opet prekinuti humanitarni letovi za Sarajevo zbog puščane vatre.
* [[3. 12.]] - Nil Papvort poslao prvu [[SMS]] poruku: ''Merry Christmas''.
* 1. 12. - Rezolucijom 794 Saveta bezbednosti UN dozvoljeno koaliciji na čelu sa [[SAD]] (UNITAF) da dopremi humanitarnu pomoć i uspostavi mir u [[Somalija|Somaliji]].
* 1. 12. - U Prištini ubijen jedan albanski demonstrant.
* [[6. 12.]] - Snage VRS zauzele sarajevsko (ilidžansko) naselje Otes posle petodnevnih borbi; preimenovano u Zoranovo po poginulom pukovniku [[Zoran Borovina|Zoranu Borovini]].
* 6. 12. - Masa [[hinduizam|hinduskih]] demonstranata ruši džamiju [[Babri Masjid]] u gradu [[Ayodhya]] u državi [[Uttar Pradesh]], pokrećući tako val krvavih hindusko-muslimanskih sukoba i nereda širom [[Indija|Indije]], sa oko 2.000 žrtava.
* 6. 12. - [[Milan Kučan]] reizabran za predsednika Slovenije.
* [[7. 12.]] - Kontraofanziva ARBiH oko Sarajeva.
* [[9. 12.]] - [[Princ Charles]] i [[princeza Diana od Walesa]] objavljuju rastavu.
* 9. 12. - [[UNITAF]], Operacija Restore Hope: američke trupe se iskrcavaju u [[Somalija|Somaliji]].
{{Annotated image
| image = RIAN archive 426989 IMF Managing Director Michel Camdessus and Russian Prime Minister Viktor Chernomyrdin meeting to sign credit agreement.jpg
| image-width = 400
| image-left = -240
| image-top = -20
| width = 100
| height = 180
| float = right
| annotations =
| caption = [[Viktor Černomirdin]]
}}
* 9 - 14. 12. - Začetak ustavne krize u Rusiji: Kongres narodnih deputata odbija Jeljcinov predlog [[Jegor Gajdar|Jegora Gajdara]] za premijera. Jeljcin ne uspeva oduzeti kvorum Kongresu, postignut je sporazum o ustavnom referendumu na proleće a za premijera je izabran  (do 1998).
* [[11. 12.]] - U tjedniku [[Globus (tjednik)|Globus]] se pojavljuje tekst ''Hrvatske feministice siluju Hrvatsku'', napad na &quot;Vještice iz Rija&quot; ([[Jelena Lovrić]], [[Rada Iveković]], [[Slavenka Drakulić]], [[Vesna Kesić]] i [[Dubravka Ugrešić]]), tako nazvane jer su tokom održavanja svjetskog kongresa [[PEN]] centara u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] navodno lobirale protiv održavanja slijedećeg kongresa PEN-a u Hrvatskoj. Napadi na njih će trajati i tokom sledeće godine.
* 11. 12. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 795|Rez. SB UN 795]]: odobreno slanje [[UNPROFOR]]-a u [[Makedonija|Makedoniju]], na granicu sa Albanijom i SRJ.
* [[12. 12.]] - Zemljotres pogađa [[indonezija|indonežansko]] ostrvo [[Flores]] - 2500 mrtvih.
* [[14. 12.]] - Predsednik SRJ Dobrica Ćosić podržao kandidaturu Milana Panića.
* [[17. 12.]] - Potpisan [[Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini]] (NAFTA, na snazi od 1994). 
* [[18. 12.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 798|Rez. SB UN 798]]: zgroženi izveštajima o masovnom, organizovanom i sistematskom silovanju žena u BiH, naročito Muslimanki.
* 18. 12. - Zatvoren [[Logor Manjača]].
* [[20. 12.]] - [[Datoteka:Roundel of Yugoslavia (1992–2003).svg|22px|Izbori]] U [[SRJ|SR Jugoslaviji]] održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori.
** [[Datoteka:SR Serbia coa.png|20px]] [[Slobodan Milošević]] reizabran (u prvom krugu pobedio [[Milan Panić|Milana Panića]]). Za skupštinu Srbije: [[SPS]] 101, [[SRS]] 73, [[DEPOS]] 50 mesta. Predstavnici [[opozicija|opozicije]] ukazali na brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora.
** [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|20px]] [[Momir Bulatović]] reizabran za predsednika Crne Gore, [[DPS]] ubedljiv 20. 12. i 10. 1. 1993..
* [[27. 12.]] - Izvešteno da je američki predsednik Buš upozorio &quot;srpske lidere&quot; (preds. Milošević i načelnik generalštaba Života Panić) da su SAD spremne upotrebiti vojnu silu ako &quot;prošire rat&quot; na Kosovo&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1992/12/28/world/bush-warns-serbs-not-to-widen-war.html?scp=519&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt BUSH WARNS SERBS NOT TO WIDEN WAR], New York Times, December 28, 1992&lt;/ref&gt;.
* [[28. 12.]] - Razgovori u Ženevi - rasprava o detaljima mirovnog plana za BiH, Izetbegović kritikovan zbog &quot;gomilanja snaga&quot; ARBiH na Igmanu.
* decembar, druga polovina - Oko 10.000 Srba pobeglo preko Drine, usled napredovanja ARBiH prema [[Bratunac|Bratuncu]].
* 28. 12. - Godišnja inflacija u SRJ 19.810%.
* [[29. 12.]] - U Hrvatskoj doneseni Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2334.html Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt; i Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2333.html Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt; - 418 [[Hrvatske općine i gradovi|općina]] umjesto 100, i 20 [[Hrvatske županije|županija]] + Grad Zagreb.
* 29. 12. - U Skupštini SRJ izglasano nepoverenje saveznoj vladi Milana Panića.
* 29. 12. - Prema izjavi vlade, u Hrvatskoj ima 402.000 prognanika i 265.000 raseljenih osoba.
* [[31. 12.]] - Generalni sekretar UN [[Boutros Boutros-Ghali]] i izaslanik Cyrus Vance u poseti Sarajevu, izviždani od stanovnika.

=== Kroz godinu ===
* [[Deng Xiaoping]] ubrzava tržišne reforme u NR Kini.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1992.}}
* [[10. 1.]] - [[Šime Vrsaljko]], nogometaš
* [[11. 1.]] - [[Filip Bradarić]], nogometaš 
* [[12. 1.]] - [[Georgia May Jagger]], model, kćerka Micka i Jerry Hall
* [[5. 2.]] - [[Neymar]], fudbaler
* [[27. 2.]] - [[Filip Krajinović]], teniser
* [[10. 3.]] - [[Emily Osment]], glumica, pevačica
* [[5. 4.]] - [[Mirna Radulović]], pevačica
* [[11. 5.]] - [[Thibaut Courtois]], belgijski golman 
* [[17. 5.]] - [[Srećko Lisinac]], srpski odbojkaš
* [[20. 5.]] - [[Damir Džumhur]], teniser
* [[3. 6.]] - [[Mario Götze]], fudbaler
* [[4. 6.]] - [[Dino Jelusić]], hrvatski pjevač
* [[7. 6.]] - [[Franka Batelić]], pjevačica
* [[10. 6.]] - [[Kate Upton]], model, glumica
* [[11. 6.]] - [[Julian Alaphilippe]], biciklista 
* [[15. 6.]] - [[Mohamed Salah]], egipatski fudbaler 
* [[22. 7.]] - [[Selena Gomez]], pevačica, glumica
* [[18. 8.]] - [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)]]
* [[20. 8.]] - [[Demi Lovato]], glumica, pevačica
* [[16. 9.]] - [[Nick Jonas]], pevač ''Jonas Brothers''
* [[21. 9.]] - [[Anđela Jovanović]], glumica
* [[21. 10.]] - [[Bernard Tomic]], australski tenisač
* [[7. 11.]] - [[Mia Dimšić]], pop-pjevačica i kantautorica
* [[16. 11.]] - [[Marcelo Brozović]], nogometaš 
* [[23. 11.]] - [[Miley Cyrus]], američka pjevačica
* 23. 11. - [[Mimi Mercedez]], srpska hip hop umetnica

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1992.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Grace Hopper]], kompjuterska naučnica, kontraadmiral SAD (* [[1906]])
* [[3. 1.]] - [[Judith Anderson]], glumica (* [[1897]])
* 3. 1. - [[Radomiro Tomic]], čileanski političar (* [[1914]])
* [[16. 1.]] - [[Ajahn Chah]], budistički učitelj (* [[1918]])
* [[20. 1.]] - [[Milovan Gavazzi]], etnolog (* [[1895]])
* [[23. 1.]] - [[Freddie Bartholomew]], glumac, TV režiser, producent (* [[1924]])
* [[26. 1.]] - [[José Ferrer]], glumac (* [[1912]])
* [[27. 1.]] - [[Ivica Čuljak]] - Satan Panonski, hrvatski pjevač (* [[1960]].)
* [[29. 1.]] - [[Čedomir Drulović]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]])
* 29. 1. - [[Enver Krupić]], slikar (* [[1911]])

=== Februar/Veljača ===
* [[10. 2.]] - [[Alex Haley]], američki pisac (* [[1921]].)
* [[12. 2.]] - [[Marijan Kunšt]], hrvatski operni pjevač (* [[1924]].)
* [[13. 2.]] - [[Antun Motika]], slikar (* [[1902]])
* [[14. 2.]] - [[Ivo Tomić]], sportski novinar i reporter (* [[1929]])
* [[16. 2.]] - [[Angela Carter]], spisateljica (* [[1940]])
* 16. 2. - [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar Hezbolaha (* [[1952]])
* [[20. 2.]] - [[Roberto D'Aubuisson]], desničarski lider u San Salvadoru (* [[1944]])
* 20. 2. - [[A. J. Casson]], slikar (* [[1898]])
* [[22. 2.]] - [[Markos Vafiadis]], grčki partizan (* [[1906]])
* [[25. 2.]] - [[Momčilo Tešić]], književnik (* [[1911]])
* 25. 2. - [[Zlatko Celent]], veslač, olimpijac (* [[1952]])
* [[26. 2.]] - [[Jovan Janićijević Burduš]], srpski glumac (* [[1932]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Karlo Štajner]], jugoslovenski komunista i pisac (* [[1902]])
* [[2. 3.]] - [[Sandy Dennis]], glumica (* [[1937]])
* [[3. 3.]] - [[Dobrivoje Vidić]], bivši predsednik predsedništva SR Srbije (* [[1918]])
* [[4. 3.]] - [[Art Babbitt]], animator (* [[1907]])
* [[6. 3.]] - [[Alojz Benac]], arheolog i historičar (* [[1914]])
* [[9. 3.]] - [[Menachem Begin]], bivši premijer Izraela, nobelovac za mir (* [[1913]])
* [[11. 3.]] - [[Richard Brooks]], filmski režiser, scenarista (* [[1912]])
* [[14. 3.]] - [[Jean Poiret]], glumac, režiser, scenarista (* [[1926]])
* [[20. 3.]] - [[Georges Delerue]], kompozitor (* [[1925]])
* [[23. 3.]] - [[Friedrich Hayek]], uticajni ekonomista, nobelovac (* [[1899]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Leon Geršković]], učesnik NOB, pravnik, suosnivač &quot;Slobodne Dalmacije&quot; (* [[1910]])
* [[3. 4.]] - [[Ivan Rukavina]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1912]])
* [[5. 4.]] - [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve rata u Sarajevu (* '68. i '58.)
* 5. 4. - [[Sam Walton]], osnivač ''Walmart''-a (* [[1918]])
* [[6. 4.]] - [[Isaac Asimov]], SF autor, biohemičar (* [[1920]])
* [[8. 4.]] - [[Daniel Bovet]], farmakolog, nobelovac za otkriće antihistamina (* [[1907]])
* [[11. 4.]] - [[Josip Vidmar]], društveno-politički radnik iz Slovenije (* [[1895]])
* [[19. 4.]] - [[Voja Carić]], pesnik za decu (* [[1922]])
* [[20. 4.]] - [[Benny Hill]], engleski komičar (* [[1924]].)
* [[21. 4.]] - [[Vladimir Kirilovič]], glava kuće Romanov (* [[1917]])
* [[27. 4.]] - [[Olivier Messiaen]], kompozitor (* [[1908]])
* [[28. 4.]] - [[Francis Bacon (slikar)]] (* [[1909]])
* [[30. 4.]] - [[Stojan Ćelić]], slikar, profesor, akademik (* [[1925]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Marlene Dietrich]], nemačka glumica (* [[1901]])
* [[11. 5.]] - [[Jovan Milićević (glumac)]] (* [[1923]])
* [[12. 5.]] - [[Robert Reed]], američki glumac (* [[1932]])
* [[13. 5.]] - [[Smiljana Mandukić]], balerina, koreograf, pedagog (* [[1908]])
* [[14. 5.]] - [[Nie Rongzhen]], poslednji maršal NR Kine (* [[1899]])
* [[23. 5.]] - [[Giovanni Falcone]], italijanski sudija (* [[1939]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Philip Dunne]], scenarista, režiser (* [[1908]])
* [[3. 6.]] - [[Robert Morley]], glumac (* [[1908]])
* [[7. 6.]] - [[Ivan Kramberger]], slovenski pronalazač, političar (* [[1936]])
* [[8. 6.]] - [[Vinko Šamarlić]], džudista, policajac (* [[1964]])
* [[18. 6.]] - [[Ratko Dražević]], bivši operativac UDB-e i direktor Avala filma (* [[1918]])
* [[21. 6.]] - [[Li Xiannian]], bivši predsednik NR Kine (* [[1909]])
* [[25. 6.]] - [[James Stirling]], arhitekta (* [[1926]])
* [[28. 6.]] - [[Mihail Talj]], šahovski velemajstor (* [[1936]])
* [[29. 6.]] - [[Mohamed Boudiaf]], šef države Alžira (* [[1919]])
* [[30. 6.]] - [[Nevzet Nanić]], starješina ARBiH (* [[1968]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Borislav Pekić]], srpski književnik. (* [[1930]])
* [[4. 7.]] - [[Astor Piazzolla]], inovator tango muzike (* [[1921]])
* [[7. 7.]] - [[Andrija Andabak]], časnik HV (* [[1956]])
* [[11. 7.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser i scenarista (* [[1926]])
* [[13. 7.]] - [[Otmar Kreačić]], učesnik Španskog rata i NOB, d.-p. radnik, narodni heroj (* [[1913]])
* [[19. 7.]] - [[Paolo Borsellino]], italijanski sudija (* [[1940]])
* 19. 7. - [[Boro Radić]], kriminalac, starešina VRS (* )
* [[23. 7.]] - [[Suleiman Frangieh]], bivši predsednik Libana (* [[1910]])
* [[28. 7.]] - [[Jovan Rašković]], srpski političar i psihijatar. (* [[1929]])
* [[30. 7.]] - [[Joe Shuster]], kokreator ''Superman''-a (* [[1914]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - [[Jeff Porcaro]], rok bubnjar (* [[1954]])
* 5. 8. - [[Esad Sadiković]], ljekar, žrtva ratnog zločina (* )
* [[7. 8.]] - [[Moma Marković]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1912]])
* [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general ARBiH (* [[1947]])
* [[12. 8.]] - [[John Cage]], američki kompozitor (* [[1912]])
* [[17. 8.]] - [[Al Parker]], porno glumac, reditelj i producent (* [[1952]])
* [[18. 8.]] - [[John Sturges]], filmski režiser (* [[1910]])
* [[22. 8.]] - [[Ramiz Salčin]], borac ARBiH (* [[1954]])
* [[25. 8.]] - [[Mario Rosi]], dramaturg, novinar Radio Beograda (* [[1948]])
* [[26. 8.]] - [[Đurđica Barlović]], bivša pjevačica &quot;Novih fosila&quot; (* [[1950]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Piotr Jaroszewicz]], bivši premijer NR Poljske (* [[1909]])
* [[2. 9.]] - [[Barbara McClintock]], genetičarka, nobelovka (* [[1902]])
* [[3. 9.]] - [[Bruno Bjelinski]], skladatelj (* [[1909]])
* [[11. 9.]] - [[Stojan Vujnović]], starješina HOS (* [[1953]])
* [[12. 9.]] - [[Anthony Perkins]], američki filmski i kazališni glumac (* [[1932]].)
* [[13. 9.]] - [[Vladislav Mitrović]], episkop zahumsko-hercegovački i mitropolit dabrobosanski (* [[1913]])
* 13. 9. - [[Edin Salaharević]], košarkaš, žrtva ratnog zločina (* [[1973]])
* 13. 9. - [[Božidar Rašica]], arhitekt, scenograf i slikar (* [[1912]])
* [[15. 9.]] - [[Žarko Mitrović]], glumac (* [[1915]])
* [[20. 9.]] - [[Milutin Stojadinović]], episkop timočki (* [[1918]])
* [[23. 9.]] - [[Iso Lero Džamba]] (nestao), srpski kriminalac
* [[25. 9.]] - [[Ivica Vdović]], rok bubnjar (* [[1961]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Drago Galić]], arhitek, sveučilišni nastavnik (* [[1907]])
* [[6. 10.]] - [[Denholm Elliott]], glumac (* [[1922]])
* [[8. 10.]] - [[Willy Brandt]], bivški kancelar SR Nemačke (* [[1913]])
* listopad - [[Neven Šegvić]], arhitekt (* [[1917]])
* [[16. 10.]] - [[Atanasije Urošević]], geograf, antropogeograf (* [[1898]])
* [[20. 10.]] - [[Koča Popović]], publicista, učesnik Španskog rata, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1908]])
* 20. 10. - [[Ivan Focht]], filozof i mikolog (* [[1927]])
* [[21. 10.]] - [[Jim Garrison]], tužilac, istraživač atentata na JFK (* [[1921]])
* 21. 10. - [[Ante Ciliga]], suosnivač KPJ, nacionalistički emigrant (* [[1898]])
* [[22. 10.]] - [[Cleavon Little]], glumac (* [[1939]])
* [[27. 10.]] - [[David Bohm]], teoretski fizičar (* [[1917]])
* [[28. 10.]] - [[Aleksandar Knežević]] Knele, srpski kriminalac (* [[1971]])
* [[30. 10.]] - [[Hajrudin Mešić]], starješina ARBiH (* [[1959]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - [[Hal Roach]], režiser i producent (* [[1892]])
* 2. 11. - [[Jerko Fućak]], teolog, bibličar (* [[1932]])
* [[5. 11.]] - [[Jan Oort]], astronom (* [[1900]])
* [[7. 11.]] - [[Alexander Dubček]], čehoslovački političar (* [[1921]])
* [[10. 11.]] - [[Chuck Connors]], glumac, sportista (* [[1921]])
* [[17. 11.]] - [[Milan Krivokuća]], osnivač sindikata strojovođa HŽ (* [[1948]])
* [[27. 11.]] - [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar (* [[1914]])
* [[28. 11.]] - [[Adil Bešić]], starješina ARBiH (* [[1964]])
* [[29. 11.]] - [[Jean Dieudonné]], matematičar (* [[1906]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[3. 12.]] - [[Nureddin al-Atassi]], bivši predsednik Sirije (* 1929)
* [[4. 12.]] - [[Zoran Borovina]], pukovnik VRS (* [[1952]])
* [[8. 12.]] - [[Smail Šikalo]], starješina ARBiH (* [[1967]])
* [[13. 12.]] - [[Aleksandar Tirnanić]], fudbaler i selektor (* [[1910]])
* [[15. 12.]] - [[Stojan Dečermić]], glumac (* [[1931]])
* [[18. 12.]] - [[Vojin Bakić]], kipar (* [[1915]])
* [[24. 12.]] - [[Peyo]], tvorac Štrumpfova (* [[1928]])
* [[28. 12.]] - [[Mirjana Dragičević]], žrtva ratnog zločina (* [[1983]])
* [[30. 12.]] - [[Mihailo Lalić]], književnik (* [[1914]])

=== Kroz godinu ===
* [[Kuno Vidrić]], hrvatski i srpski planinar. (*[[1908]]).
* [[Nisim Albahari]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1916]])
* [[Miodrag Žalica]], književnik (* [[1926]])
* [[Enver Krupić]], slikar (* 1911)
* [[Nada Pani]], glumica (* 1920)
* [[Fuad Muhić]], pravnik, sveučilišni profesor, političar (* 1941)

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georges Charpak]] (pronalazak i razvoj detektorâ čestica, naročito [[Višeanodni proporcionalni brojač|višeanodnog proporcionalnog brojača]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Rudolph A. Marcus]] (doprinos teoriji reakcija sa [[prenos elektrona|prenosom elektrona]] u hemijskim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]] (otkrića u vezi reverzibilne [[fosforilacija|fosforilacije]] proteina kao biološkog regulatornog mehanizma)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Derek Walcott]] (za poetsko delo velikog sjaja, podržano istorijskom vizijom, ishod multikulturalne posvećenosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Rigoberta Menchú Tum]] (rad za socijalnu pravdu i etno-kulturalno pomirenje na osnovu poštovanja prava domoradačkih naroda)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Gary S. Becker]] (proširenje domena mikroekonomske analize na širok spektar ljudskog ponašanja i interakcije, uključujući netržišno ponašanje)

== Važniji pokretni dani ==
* [[4. 2.]] - [[Kineski kalendar|Kineska]] Nova godina
* [[21. 3.]] - [[Novruz]], iranska Nova godina
* [[4. 4.]] - [[Ramazanski bajram]]
* [[19. 4.]] - [[Uskrs]] (zapadni)
* [[26. 4.]] - [[Uskrs]] (pravoslavni)
* [[11. 6.]] - [[Kurban-bajram]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura/Spoljne veze ==
* [http://www.pescanik.info/content/view/263/65/ 16 godina od početka opsade Sarajeva (Peščanik)]
* [http://www.icty.org/maps/bcs/bih/bih.swf Interaktivna karta BiH (ICTY)]
* [http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html Hronologija RSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090811043016/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html |date=2009-08-11 }}
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/457/11.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (4) (Vreme)]
* {{en}} ''Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington)'': [http://www.uta.edu/cpsees/yec-192.txt January-June 1992] i [http://www.uta.edu/cpsees/yec-292.txt (jul-decembar) 1992] (pokriva ex-Yu prostor).

== Takođe pogledati ==
* [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
{{commonscat|1992}}

[[Kategorija:20. vijek|91992]]
[[Kategorija:1992]]</text>
      <sha1>fb9ghtz69pq96bbi512kl5ah9t1et94</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Pijaca-Пијаца</title>
    <ns>4</ns>
    <id>6344</id>
    <revision>
      <id>41261754</id>
      <parentid>41261656</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T09:34:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BPipal (WMF)</username>
        <id>161391</id>
      </contributor>
      <comment>/* VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana */ nova sekcija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="191848" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

:[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']]

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)

== VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana ==

Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022.
----
=== '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ===
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. 
Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima.

Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>5hfja432byfh6gxi13ahxiy5nxqeg2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nadmorska visina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13205</id>
    <revision>
      <id>41261710</id>
      <parentid>41261690</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:16:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/93.140.115.85|93.140.115.85]] ([[User talk:93.140.115.85|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2997" xml:space="preserve">Termin '''nadmorska visina''' se odnosi na '''visinu''' iznad Zemlje ili [[altituda|altitudu]]&lt;!-- zna netko bolji prijevod od [[:en:altitude]]? --&gt;, u odnosu na [[prosjek (Prnjavor)|prosječnu]] [[razina mora|razinu mora]].
&lt;!-- 
manje bitno, po meni:
 '''AMSL''' is used extensively in [[radio]] (both in [[Broadcasting|broadcast]]ing and other [[telecommunications]] uses) by [[engineer]]s to determine the [[coverage]] [[area]] a station will be able to reach. It is also used in [[aviation]], all heights are recorded and reported with respect to AMSL (though also see [[flight level]]).
--&gt;

kod opisivanja zemljopisnih objekata, kao što su [[planina|planine]], na [[topografska karta|topografskoj karti]], varijacije u visini su označene [[izohipse|izohipsama]], a vrhovi planina s točkom uz koje je oznaka visine u [[metar|metrima]].
&lt;!-- 
Potrebno prevesti, mozda cak i staviti u neki drugi clanak:
The [[height above average terrain]] (HAAT) for a [[radio station|station]] is determined from topographic maps by averaging the elevation AMSL at points along several [[radial]]s or [[radius|radii]].  This is subtracted from the elevation AMSL of the [[antenna (electronics)|antenna]], including both the [[tower]] itself and the ground it is on, to determine the difference.

[[Negative number]]s for HAAT sometimes result from this when the station or [[airport]] is in a [[valley]], which is significantly lower AMSL than the surrounding mountains.  In the rare case that a location is below sea level, AMSL itself is a negative number. For one such case see [[Schiphol Airport]].
--&gt;
&lt;!-- 
manje bitno, po meni:
AMSL is also important to engineers in high-elevation areas because some equipment is not designed with enough [[airflow]] for sufficient cooling in the thin air, which can cause [[overheating]], [[damage]], and [[failure]] of the electronic components within a [[transmitter]].
--&gt;

Koncept '''srednje razine mora''' je sam po sebi umjetan, zbog toga što nije moguće odrediti, zbog činjenice da, zbog stalnih varijacija, nije moguće odrediti srednju razinu mora na cijelom planetu, pa čak ni na manjem području. More je u stalnom kretanju, uslijed [[plima i oseka|plime i oseke]], promjena [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] i drugih slabijih utjecaja.

Zbog toga se često za srednju razinu mora uzima neka obližnja referentna točka, na kojoj je dugotrajnim mjerenjem izmjerena srednja razina mora.
&lt;!-- potrebno prevesti :
An alternative is to base height measurements on a [[ellipsoid]] of the entire earth, which is what systems such as [[GPS]] do. In aviation, the ellipsoid known as [[World Geodetic System]] 84 is increasingly used to define mean sea level.
--&gt;

&lt;!-- mjerodavno samo za [[:en:above mean sea level]], no neka ostane kao natuknica:
For sample elevations, see [[1 E3 m]], [[list of mountains]], [[Alps#Ranges, peaks and passes of the Alps|Ranges, peaks and passes of the Alps]].
--&gt;

{{U začetku}}

[[Kategorija:Fizička geografija]]</text>
      <sha1>fwcppw29v0gmc4eo4r8uu063qhzkaix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Posvojne zamjenice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17321</id>
    <revision>
      <id>41261692</id>
      <parentid>5050240</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T12:41:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <comment>+ref</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5718" xml:space="preserve">'''Posvojne [[zamjenice]]''' čine jednu vrstu zamjenica u [[Gramatika|gramatici]] mnogih [[jezik]]a. U nekim jezicima se ove riječi ne svrstavaju pod zamjenice, nego pod [[Pridjevi|pridjeve]]. Gramatički se posvojne zamjenice ponašaju kao posvojni pridjevi, tj. imaju promjenu po [[padež]]ima i [[Broj (gramatika)|broju]]. Posvojne zamjenice doprinose određenosti imenice ispred koje stoje.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |chapter=Posvojni determinatori |title=Relativna rečenica |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf |format=PDF |series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 |location=Zagreb | publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo |year=1995 |pages=97–98 |doi=10.2139/ssrn.3460911 |isbn=953-6050-04-8 |lccn=97154457 |oclc=37606491 |ol=2863536W |id={{CROSBI|426507}}. {{COBISS-Sr|ID=110665484}}. {{COBISS.BH|id=7094534}}. {{NSK-zapis|id=000139480}} |accessdate=13. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt;


== U srpskohrvatskom jeziku ==

U srpskohrvatskom jeziku posvojne zamjenice zamjenjuju posvojne [[pridjevi|pridjeve]] i označuju kojem glagolskom licu što pripada.&lt;br /&gt;
Odgovaraju na pitanja ''čiji? čija? čije?''
* ''Pismo je Ivanovo.''
* ''Pismo je '''njegovo'''.''

&lt;br /&gt;
Odnos je prema [[lične zamjenice|ličnim zamjenicama]] kao odnos posvojnih pridjeva prema [[imenice|imenicama]]:
* ''Vlasnik je '''Ivan'''. To je '''Ivanovo'''.''
* ''Vlasnik sam '''ja'''. To je '''moje'''.''


== Sklonidba posvojnih zamjenica ==


=== Posvojna zamjenica ''moj'' ===

&lt;table class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; width=&quot;505&quot; cellpadding=&quot;5&quot;&gt;
&lt;caption&gt;'''Jednina'''&lt;/caption&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[nominativ|N]]&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;môj&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòja&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòje&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[genitiv|G]]&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjeg(a), mog(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjē&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjeg(a), môg(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[dativ|D]]&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjem(u), môm&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjōj&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjem(u), môm(u)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[akuzativ|A]]&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjeg(a), môg(a)&lt;br /&gt;za neživo - môj&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòju&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòje&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[vokativ|V]]&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;môj&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòja&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòje&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[lokativ|L]]&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjem, môm(e)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjōj&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjem, môm(e)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[instrumental|I]]&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjim&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjom&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjim&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;/table&gt;


&lt;table class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; width=&quot;505&quot; cellpadding=&quot;5&quot;&gt;
&lt;caption&gt;'''Množina'''&lt;/caption&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[nominativ|N]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;mòji&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòje&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòja&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[genitiv|G]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;mòjīh&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjīh&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjīh&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[dativ|D]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;mòjim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjim(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[akuzativ|A]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;mòje&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòje&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòja&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[vokativ|V]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;môji&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòje&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòja&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[lokativ|L]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;mòjīm(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjīm(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[instrumental|I]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;mòjīm(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;mòjīm(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;/table&gt;


=== Posvojna zamjenica ''naš'' ===


&lt;table class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; width=&quot;505&quot; cellpadding=&quot;5&quot;&gt;
&lt;caption&gt;'''Jednina'''&lt;/caption&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[nominativ|N]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;naš&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naša&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[genitiv|G]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našeg(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našeg(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[dativ|D]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našem(u)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našoj&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našem(u)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[akuzativ|A]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našeg(a)&lt;br /&gt;za neživo - naš&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našu&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[vokativ|V]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;naš&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naša&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[lokativ|L]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našem(u)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našoj&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našem(u)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[instrumental|I]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našim&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našom&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našim&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;/table&gt;


&lt;table class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; width=&quot;505&quot; cellpadding=&quot;5&quot;&gt;
&lt;caption&gt;'''Množina'''&lt;/caption&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[nominativ|N]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;naši&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naša&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[genitiv|G]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;naših&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naših&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naših&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[dativ|D]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[akuzativ|A]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našu&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[vokativ|V]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;naši&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naše&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;naša&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[lokativ|L]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;th style=&quot;background: #d3d8dd&quot;&gt;[[instrumental|I]]&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;našim(a)&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;/table&gt;


&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Posvojne zamjenice ''njegov'', ''njezin'' i ''njihov'' mijenjaju se kao posvojni [[pridjevi]] s nastavcima ''-ov'' i ''-in''.

Posvojna zamjenica ''tvoj'' mijenja se isto kao i posvojna zamjenica ''moj'', a posvojna zamjenica ''vaš'' mijenja se isto kao i posvojna zamjenica ''naš''.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Vrste riječi]]</text>
      <sha1>km102854ga88qvs8x1u9ea5y1bn29p3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glagol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17327</id>
    <revision>
      <id>41261698</id>
      <parentid>41054137</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T13:10:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <comment>+ref</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7029" xml:space="preserve">'''Glagol''' ([[staroslavenski jezik|starosl.]] ''glagolъ'': riječ) ([[latinski jezik|lat.]] ''verbum''), vrsta [[riječ]]i kojom se označava radnja, stanje ili zbivanje.

Primjeri:

: ''Ja radim, plivam, čitam, pišem'' - radnja
: ''Kiša pada. Država napreduje. Ja sedam na sedište tramvaja na liniji 7L (Tašmajdan - Blok 45)''. - stanje
: ''Koncert se održava večeras''. - zbivanje

== U srpskohrvatskom jeziku ==
Glagoli se u [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugim [[slavenski jezici|slavenskim]] jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (''sjesti'' – ''sjediti''), što neslavenima otežava učenje srpskohrvatskog. Postoje i [[pomoćni glagoli]] (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagoli '''''biti''''' i '''''htjeti'''''. ''Biti'' je često i najučestalija riječ u jeziku, a nakon njega je, npr. u novinskom stilu, prvi sljedeći glagol po učestalosti '''''trebati'''''.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2002|title=Riječi na granici punoznačnosti |chapter=7. Glagoli ''imati'' i ''biti'' ; 8. Upotreba glagola ''trebati'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426493.Kordic_Rijeci_na_granici_punoznacnosti.pdf |format=PDF |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatska sveučilišna naklada]] |pages=143–190 |doi=10.2139/ssrn.3467413 |isbn=953-169-073-1 |oclc=54680648 |ol=2863537W |id={{S2CID|61311912}}. {{CROSBI|426493}}. {{COBISS-Sr|ID=110666508}}. {{COBISS.BH|id=12651270}}. {{NSK-zapis|id=000322006}} |accessdate=2022-08-13}}&lt;/ref&gt;

=== Glagolska vremena ===
''prošlost''
* [[pluskvamperfekt]]
* [[aorist]]
* [[perfekt]]
* [[imperfekt]]

''sadašnjost''
* [[prezent]]

''budućnost''
* [[futur prvi]]
* [[futur drugi]] (egzaktni)

=== Glagolski načini ===
* [[imperativ]]
* [[kondicional sadašnji]] (prvi)
* [[kondicional prošli]] (drugi)

=== Oblici glagola ===
Svaki glagol ima više ''oblika''.

Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:
* prezent - u jednini i množini, po licima
* aorist - u jednini i množini, po licima
* imperfekt - u jednini i množini, po licima

Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:
* [[Glagolski pridjevi#Glagoski pridjev radni|Glagolski pridjev radni]]
* [[Glagolski pridjevi#Glagoski pridjev trpni|Glagolski pridjev trpni]]
* [[Glagolski prilozi#Glagolski prilog sadašnji|Glagolski prilog sadašnji]]
* [[Glagolski prilozi#Glagolski prilog prošli|Glagolski prilog prošli]]

Posebno stoji [[infinitiv]].

Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvije ''osnove'':
* prezenske osnove (od nje se tvore: [[prezent]], glagolski prilog sadašnji)
* infinitivne osnove (od nje: [[infinitiv]], glagolski pridjev radni, [[aorist]], [[imperfekt]])

Po načinu tvorbe, glagole dijelimo na ''pravilne'' i ''nepravilne''.

==== Pravilni glagoli ====
Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. ''učiti'' u prezentu ima nastavke -''im'', ''iš'' (''uč-im'', ''uč-iš''...), dok glagol ''spavati'' nastavke -''am'', -''aš'' (''spav-am'', ''spav-aš''...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.

Glagoli se dijele u ''vrste'' i ''razrede'' po tome koje nastavke koriste.

Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:
* s -''e''- (''per-em'', ''per-eš'',..., ''per-u'')
* s -''a''- (''kuh-am'', ''kuh-aš'',..., ''kuh-aju'')
* s -''i''- (''misl-im'', ''misl-iš''..., '' misl-e'')
* s -''ne''- (''dig-nem'', ''dig-neš''..., ''dig-nu'')
* s -''ije''- (''sm-ijem'', ''sm-iješ...'', ''sm-iju'')
* s -''uje''- (''kup-ujem'', ''kup-uješ'', ''kup-uju'')

Često se u literaturi navode nastavci na -''ne''-, -''uje''- i -''e''- zajedno.

Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:
* bez umetka (-0-) (''pra-ti'', ''pra-o'', ''pra-la''...; ''tres-ti'', ''tres-ao'', ''tres-la''...)
* s umetnutim -''a''- (''kuh-a-ti'', ''kuh-a-o'', ''kuh-a-la''...)
* s umetnutim -''i''- (''misl-i-ti'', ''misl-i-o'', ''misl-i-la''...)
* s umetnutim -''nu''- (''dig-nu-ti'', ''dig-nu-o'', ''dig-nu-la''...)
* s umetnutim -''je''- (''sm-je-ti'', ''sm-i-o'', ''sm-je-la''...)
* s umetnutim -''ova''-, -''eva''-, -''iva''- (''kup-ova-ti'', ''kup-ova-o'', ''kup-ova-la''...)

Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr. ''pis-ati'' ima prezent ''piš-em''. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! rowspan=&quot;2&quot;| infinitivni&lt;br /&gt;nastavci
! colspan=&quot;6&quot;| prezentski nastavci
|-
! -e- !! -ne- !! -a- !! -i- !! -ije- !! -uje-
|-
! -0- 
||  ''pi-ti'', ''pij-em''&lt;br /&gt;I.1-I.7, V.3    || ''sres-ti'', ''sret-nem''&lt;br /&gt;I.1 (izuzetak)   ||   ||   ||    ||
|-
! -nu- 
||       ||  ''dig-nu-ti'', ''dig-nem''&lt;br /&gt;II     ||      ||  ||   ||
|-
! -a- 
||  ''pis-a-ti'', ''piš-em''&lt;br /&gt;V.2    ||       || ''pit-a-ti'', ''pit-am''&lt;br /&gt;V.1     || ''drž-ati'', ''drž-im''&lt;br /&gt;III.2  || ||
|-
! -i- 
||      ||       ||      || ''misl-i-ti'', ''misl-im''&lt;br /&gt;IV ||  ||
|-
! -je- 
||      ||       ||      || ''žel-jeti'', ''žel-im''&lt;br /&gt;III.2 || ''um-je-ti'', ''um-ijem''&lt;br /&gt;I.7 ||
|-
! -ova-, -iva-,&lt;br /&gt;-eva- 
||      ||       ||      ||    ||  || ''kup-ova-ti'', ''kup-ujem''&lt;br /&gt;VI
|- 
|}

U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:
* osnove na suglasnik (''ču-ti'', ''čuj-em'') su najpravilnije (razred I.7)
* osnove na -''s'' su pravilne (''tres-ti'', ''tres-ao'', ''tres-la'') (razred I.2)
* kod osnove na -''t'' ili -''d'' dolazi do glasovnih promjena (''plet-ti'' &gt; ''ples-ti'', ''ple-o'', ''ple-la'') (razred I.1)
* osnove na -''b'' kojima se umeće ''s'' ispred -''ti'' (''greps-ti'', ''greb-ao'', ''greb-la'') (razred I.3)
* osnove koje u prezentu imaju ''č'', ''ž'', ''š'' koji su nastali palatalizacijom ''k'', ''g'', ''h'' (''pek-em'' &gt; ''pečem''; ''pek-ti'' &gt; ''peći'', ''pek-ao'', ''pek-la'') (razred I.4)
* osnove na suglasnik + ''m'' ili ''n'', gdje ''m'' ili ''n'' prelazi u ''e'' (''otm-ti'' &gt; ''ote-ti'', ''ote-o'', ''ote-la'') (razred I.5)
* osnove oblika suglasnik + ''er'', ''el'', ''ov'' i sl. gdje dolazi do premetanja (''per-ti'' &gt; ''pra-ti'', ''pra-o'', ''pra-la'') (razred V.3, zbog -''a''- prije -''ti''- u infinitivu)

==== Nepravilni glagoli ====

Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su ''biti'' i ''htjeti'', za koje vidi [[pomoćni glagoli|pomoćne glagole]], kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:
* ''ići'', prezent ''idem'', ''ideš''..., glag. pridjev radni ''išao'', ''išla''
* ''spati'', prezent ''spim'', ''spiš'', glag. pridjev radni ''spio'', ''spila''

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Commonscat|Verbs}}

{{vrste riječi}}

[[Kategorija:Vrste riječi]]</text>
      <sha1>bedvssz68dqe6hupr0c610zpogp1dwy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veznik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17385</id>
    <revision>
      <id>41261691</id>
      <parentid>34237365</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T12:33:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <comment>+ref</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5123" xml:space="preserve">'''Veznik''' ili '''konjunkcija''' ([[latinski jezik|lat.]] ''coniunctio'': sveza), nepromjenljiva vrsta [[riječ]]i kojom se povezuju dvije riječi, dvije skupine riječi ili dvije [[rečenica|rečenice]].

Službu veznika mogu imati i [[prilog (gramatika)|prilozi]]: ''gdje, kuda, kamo, odakle, kada, otkad, otkako, kako, dokle, pošto, samo, dakle, već''...

== Veznici nezavisno složenih rečenica ==

* sastavne rečenice
:'''i, pa, te, ni, niti'''

* rastavne rečenice
:'''ili, i, bilo, volja'''

* isključne rečenice
:'''samo, samo što, jedino, jedino što, tek što, tek'''

* zaključne rečenice
:'''dakle, zato, stoga, sigurno, prema tome, vjerovatno, možda, valjda'''

== Veznici zavisno složenih rečenica ==

* predikatne rečenice
:[[odnosne zamjenice]], '''da'''

* subjektne rečenice
:[[odnosne zamjenice]], '''da, te, kako...'''

* objektne rečenice
:[[prilog#Mjesni prilozi|mjesni]], [[prilog#Vremenski prilozi|vremenski]], [[prilog#Načinski prilozi|načinski]] i [[Prilog (gramatika)#Uzročni prilozi|uzročni prilozi]], '''da''', [[prilog]] '''neka'''

* priložne rečenice
:* mjesne rečenice
::[[prilog#Mjesni prilozi|mjesni prilozi]] '''gdje, kamo, kuda, otkud, odakle, dokud, dokle'''
:* vremenske rečenice
::[[prilog#Vremenski prilozi|vremenski prilozi]] '''kad, otkad, otkako, dokad, pošto''', veznik '''dok''', [[zamjenica]] '''čim''', skupovi riječi '''prije nego, tek što, istom što, istom pošto...'''
:* uzročne rečenice
::'''jer''', [[prilog|prilozi]] '''kako, kad''', [[odnosne zamjenice|odnosna zamjenica]] '''što''', skupovi riječi '''budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što, bez obzira na to što, tim više što'''&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2002|title=Riječi na granici punoznačnosti |chapter=Složeni veznik ''tim više što'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426493.Kordic_Rijeci_na_granici_punoznacnosti.pdf |format=PDF |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatska sveučilišna naklada]] |pages=129–142 |doi=10.2139/ssrn.3467413 |isbn=953-169-073-1 |lccn=2009386657 |oclc=54680648 |ol=2863537W |id={{CROSBI|426493}}. {{COBISS-Sr|ID=110666508}}. {{COBISS.BH|id=12651270}}. {{NSK-zapis|id=000322006}} |accessdate=13. kolovoza 2022}}&lt;/ref&gt;
:* namjerne rečenice
::'''da, kako, neka, ne li, samo da'''
:* pogodbene rečenice
::'''ako, da''', [[prilog|prilozi]] '''kad, ukoliko''', [[čestice (vrsta riječi)|čestica]] '''li''', skupovi riječi '''samo ako, samo da, samo kad'''
:* načinske rečenice
::'''kako, kao što, kao da, što, koliko, koliko god'''
:* posljedične rečenice
::'''da, te'''
:* dopusne rečenice
::'''iako, makar, premda, mada''', skupovi riječi '''ako i, ma kako, ma koliko, koliko god, uza sve to što, pored toga što'''
:* atributne rečenice
::'''da''', [[prilog]] '''neka''', [[odnosne zamjenice]], [[prilog#Mjesni prilozi|mjesni]] i [[prilog#Vremenski prilozi|vremenski prilozi]]

== Veznički [[pleonazam|pleonazmi]] ==

Pogrešno je koristiti dva veznika koja imaju jednako značenje, primjerice:

* &lt;strike&gt;No, međutim&lt;/strike&gt;, ipak je odlučio doći.
* Ona nije dobra, &lt;strike&gt;čak štoviše&lt;/strike&gt; može se reći i zla.
* Došao je &lt;strike&gt;zato jer&lt;/strike&gt; smo mu to rekli.

Veznici ''no'' i ''međutim'' imaju isto značenje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.&lt;br /&gt;
Veznici ''čak'' i ''štoviše'' također imaju jednako značenje te je zalihosno navoditi ih oboje.&lt;br /&gt;
Veznici ''zato što'' i ''jer'' imaju isto značenje, nepravilno je stvarati nov i suvišan skup riječi.

== Zarezi ispred veznika ==

Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no to je češće u književnoumjetničkom diskurzu. U pravilu kod sastavnih i rastavnih rečenica ne dolaze zarezi, ali ako se nešto želi istaknuti ili se pak nabraja, zarezi su poželjni.

Kod suprotnih rečenica zarez ne mora uvijek doći. Naime, drugi dio rečenice može i ne mora biti prava suprotnost. Zarez se ne stavlja kod:

* svojevrsnim opisima i atributima
:''sitan ali dinamitan'', ''velik a plašljiv''

* kad nakon veznika ''nego'' slijedi komparativni izraz
:''bolje vrabac u ruci nego golub na grani'', ''bolje ikad nego nikad''

* u vezničkom paru ''ne samo/nego''
:''Ne samo da je potrošio sav novac nego se još i zadužio!''

== Veznički parovi ==

Veznici koji dolaze u paru nazivaju se veznički parovi. Primjeri su:

* '''ukoliko - utoliko'''
:''Ukoliko mnogo radiš, utoliko ćeš i mnogo naučiti.''
:Pogrešno je veznik ''ukoliko'' koristiti umjesto ''ako'' (&lt;strike&gt;''Ukoliko ne dođeš, nema kolača!''&lt;/strike&gt;)

* '''ne samo - nego'''
:''Ne samo da je potrošio sav novac nego se još i zadužio!''

* '''ni - niti'''
:''On nije ni dobar niti loš.''
:Veznik ''niti'' ne može sam stajati kao jedina negacija u rečenici.

== Vanjske poveznice ==

* [http://stitch.blog.hr/arhiva-2004-12.2.html#119077 Pisanje zareza ispred veznika]
* [http://stitch.blog.hr/arhiva-2004-12.2.html#127833 Veznik ''jer'']
* [http://stitch.blog.hr/arhiva-2004-12.2.html#119036 Veznik ''da'']

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Vrste riječi}}

[[Kategorija:Vrste riječi]]</text>
      <sha1>8crd4c7i504jspwewyhmjnhmmzjotgw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valjevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19142</id>
    <revision>
      <id>41261751</id>
      <parentid>41251100</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T09:28:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kolja78</username>
        <id>176840</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */Dodat sadrzaj.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33667" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
| naziv = Valjevo
|Ime genitiv=Valjeva
| slika = Centar_grada_Valjevo.jpg
| opis_slike = Centar
| grb = COA Valjevo.gif|550ph 
| opis_grba = Grb Valjeva
| gradska_zastava = Zastava Valjeva.gif|250ph 
| opis_zastave = Zastava Valjeva
| Zvanično=Valjevo
| stara_imena = 
| površina = 
|Šira površina=905
| stanovništvo        = {{decrease}} 58.932
| aglomeracija = 90.312
| gustina =  
|opis gustine=šira zona/opština
| nadmorska_visina = 185
| prvi pomen = 
| dan_grada = 
|Slava=
|Pobratimi=
| pokrajina = [[centralna Srbija]]
| okrug = Kolubarski
|Opština=
|Opštine=
|sst=44
|smi=16
|sse=27
|ist=19
|imi=53
|ise=28
| gšir = 44.274167
| gduž = 19.891111
| registarska_oznaka = VA
| pozivni_broj = 014
| poštanski_kod = 14103 14104 14105 14106 14109 14111 14112
| adresa = 
| telefon = 014

| faks = 
| veb-strana = www.valjevo.org.rs
| elektronska_pošta = 
| gradonačelnik = dr. [[Slobodan Gvozdenović]]
| stranka = [[Srpska napredna stranka]]
|Stranke=[[SNS]], [[Socijalistička partija Srbije|SPS]], [[DSS]]
|Formirana vlast=
|Izbori=[[11. maj|11.05.]][[2008]].
}}
'''Valjevo''' je grad u Srbiji, sedište opštine Valjevo i Kolubarskog upravnog okruga. Nalazi se u Zapadnoj Srbiji, u Kolubarskom okrugu, na nepunih 100 kilometara južno od Beograda. Gradsko jezgro smešteno je u kotlini kroz koju protiče reka Kolubara. Valjevo spada među veća i razvijenija naselja u Srbiji. Prema popisu iz 2010. godine, grad Valjevo ima 72.435 stanovnika, a cela opština Valjevo ima 117.761. Nalazi se na prosečnoj nadmorskoj visini od 185 metara.&lt;ref name=&quot;Valjevo&quot;&gt;[http://www.srpskijezik.edu.rs/index.php?id=5100&amp;jzk=sr Радионица за српски језик и културу. Ваљево], Приступљено 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;

Tokom istoriji srpskog naroda Valjevci su često imali istaknutu ulogu u pokretima za nacionalno oslobođenje, ali, pored vojskovođa i narodnih vođa, znatan je broj značajnih književnika, umetnika i naučnika. Istovremeno, ovaj grad se svrstava i među najstarije gradska naselja Srbije. Ime Valjevo se po prvi put sreće u jednom dokumentu sačuvanom u Historijskom arhivu u Dubrovniku, a datiranom na 1393. godinu. Od tada naselje ima šest stotina godina potvrđenog kontinuiranog postojanja. Tokom vekova je grad doživljavao uspone i padove u njegovom istorijskom razvoju. U prošlim vremenima, prolazeći kroz ove krajeve različiti putopisci su Valjevo nazivali, gradom, varošju, kasabom, pa i selom. Naravno, reč je o stanju koje su oni u trenutku svog prolaska kroz valjevsku kotlinu zaticali na terenu, kao i odrednicama zasnovanim na iskustvu stečenom u kulturama iz kojih su ponikli, ali, u mnogim slučajevima, može biti i reč o terminologiji koja se tokom vremena menjala, označavajući u određenom periodu jedan, a kasnije drugi pojam.

== Geografija ==
[[Datoteka:Valjevo Timelaps.ogv|mini|levo|250p|Valjevo u toku dana]]
Valjevo ima povoljan geografski položaj koji se ogleda u blizini više važnih saobraćajnica, kao što su [[Ibarska magistrala]], magistralni put koji vodi ka [[Jadransko more|Jadranskom moru]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Mačva|Mačvi]] i [[Vojvodina|Vojvodini]], kao i pruga [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]] i [[pruga Valjevo—Loznica]] u izgradnji. Takođe, Valjevo se nalazi na samo 100 km od Beograda, glavnog grada Srbije&lt;ref name=&quot;Valjevo&quot; /&gt;, a uz grad se nalazi i [[Aerodrom Valjevo|Aerodrom Valjevo]] sa potencijalom da u budućnosti usluži ceo Kolubarski okrug.

U Valjevu se [[Jablanica (Kolubara)|Jablanica]] i [[Obnica]] spajaju u reku [[Kolubara|Kolubaru]]. U Kolubaru se, na teritoriji Valjeva, takođe ulivaju reke [[LJubostinja (reka)|LJubostinja]] i [[Gradac (reka)|Gradac]].

U [[Petnica (Valjevo)|Petnici]], na 5 km od Valjeva, nalaze se otvoreni bazeni i tereni za male sportove, kao i veštačko jezero na reci [[Pocibrava|Pocibravi]] — stecište kupača i ribolovaca&lt;ref name=&quot;Valjevo&quot; /&gt;.

=== Klima ===
Valjevski kraj ima relativno stabilnu, umereno-kontinentalnu klimu, sa izvesnim specifičnostima, koje se manifestuju kao elementi [[subhumidna klima|subhumidne]] i [[mikrotermalna klima|mikrotermalne klime]]. 

Srednja godišnja temperatura vazduha u Valjevu je 11°S. Najhladniji mesec je [[januar]], sa srednjom temperaturom vazduha od -0,2°S, a najtopliji, [[jul]] sa prosečnom temperaturom od 21,4°S. Nejviša ikad zabeležena temperatura je bila 42,5°S a najniža -29,6°S.

Vazdušni pritisak u Valjevu pokazuje znatnu promenljivost, sa najvećom srednjom vrednošću u [[oktobar|oktobru]] i [[januar]]u, 998,3 milibara i 998,0 milibara, a najmanjom u aprilu 993,3 milibara. Ekstremne srednje mesečne vrednosti vazdušnog pritiska su 1010,3 milibara u januaru i 985,5 milibara u decembru. 

Relativna vlažnost vazduha u području Valjeva, sa srednjom godišnjom vrednošću od 74,6 % ukazuje na umerenu vlažnost vazduha.

U proseku, Valjevo ima ukupno 198,9 sunčanih časova godišnje, odnosno 44,8 % potencijalnog osunčavanja, sa najsunčanijim mesecom, julom (281,8 časova) i najoblačnijim, decembrom (68,6 časova). 

Padavine u Valjevskom kraju imaju obeležje srednjoevropskog, podunavskog režima godišnje raspodele. Srednja godišnja visina padavina u Valjevu iznosi 785,7 mm; najkišovitiji mesec je jun, sa 100,1 mm, a najsuvlji februar, sa 45,9 mm. 

Snega u Valjevskom kraju prosečno ima 30,9 dana. U velikom delu kolubarskog i tamnavskog sliva je srednja godišnja učestanost dana sa snežnim pokrivačem do 40 dana. Prosečan prvi dan sa snežnim pokrivačem u Valjevu je 1. decembar. Prosečan poslednji dan sa snežnim pokrivačem u Valjevu je 16. mart, a na najvišim terenima posle 1. maja&lt;ref&gt;[http://www.valjevo.org.yu/valjevo/okolina/klima.php Zvanična veb prezentacija opštine Valjevo. Klima], Pristupljeno 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|+ [[Datoteka:Nuvola apps kweather.png|20px]]&amp;nbsp; '''Merenja u meteorološkoj stanici u Valjevu (176 m)  - prosek 1961—1990.'''&lt;ref name=&quot;клима1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hidmet.gov.rs/eng/meteorologija/stanica_sr.php?moss_id=269|title = Monthly and annual means, maximum and minimum values of meteorological elements for the period 1961 - 1990| accessdate = 3. 5. 2009. | authorlink= Internet prezentacija hidrometeorološkog zavoda Srbije}}&lt;/ref&gt; 
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;|Mesec!!Jan!!Feb!!Mart!!Apr!!Maj!!Jun!!Jul!!Avg!!Sep!!Okt!!Nov!!Dec!!Godišnje
|-
!style=&quot;text-align:left&quot; | Srednje maksimalne temperature (°C)
| style=&quot;background:#fdf1b8; color:#000;&quot;| 4,2
| style=&quot;background:#fdf1b8; color:#000;&quot;| 7,0
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 12,2
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 17,3
| style=&quot;background:#fc6; color:#000;&quot;| 22,0
| style=&quot;background:#fc6; color:#000;&quot;| 24,9
| style=&quot;background:#ff8c00; color:#000;&quot;| 26,9
| style=&quot;background:#ff8c00; color:#000;&quot;| 27,0
| style=&quot;background:#fc6; color:#000;&quot;| 23,7
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 18,3
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 11,6
| style=&quot;background:#fdf1b8; color:#000;&quot;| 5,7
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;|
&lt;center&gt;'''16,7'''&lt;/center&gt;
|-
!style=&quot;text-align:left&quot; | Srednje temperature (°C)
| style=&quot;background:#fff; color:#000;&quot;| -0,4
| style=&quot;background:#fdf1b8; color:#000;&quot;| 2,0
| style=&quot;background:#fdf1b8; color:#000;&quot;| 6,3
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 11,1
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 16,0
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 19,1
| style=&quot;background:#fc6; color:#000;&quot;| 20,8
| style=&quot;background:#fc6; color:#000;&quot;| 20,2
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 16,5
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;| 11,2
| style=&quot;background:#fdf1b8; color:#000;&quot;| 6,1
| style=&quot;background:#fdf1b8; color:#000;&quot;| 1,5
| style=&quot;background:#ff9; color:#000;&quot;|
&lt;center&gt;'''10,9'''&lt;/center&gt;
|-
!style=&quot;text-align:left&quot; | Srednje minimalne temperature (°C)
| style=&quot;background:#fff; color:black;&quot;| -4,4
| style=&quot;background:#fff; color:black;&quot;| -2,0
| style=&quot;background: #FDF1B8; color: black;&quot; | 1,0
| style=&quot;background: #FDF1B8; color: black;&quot; | 5,4
| style=&quot;background: #FDF1B8; color: black;&quot; | 9,9
| style=&quot;background:#ff9; color:black;&quot;| 13,1
| style=&quot;background:#ff9; color:black;&quot;| 14,6
| style=&quot;background:#ff9; color:black;&quot;| 14,0
| style=&quot;background:#ff9; color:black;&quot;| 10,5
| style=&quot;background: #FDF1B8; color: black;&quot; | 5,7
| style=&quot;background: #FDF1B8; color: black;&quot; | 1,7
| style=&quot;background:#fff; color:black;&quot;| -2,3
| style=&quot;background: #FDF1B8; color: black;&quot; |
&lt;center&gt;'''5,6'''&lt;/center&gt;
|-
!style=&quot;text-align:left&quot;| Srednja mesečna količina padavina (mm)
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 50,4
| style=&quot;background:#cff;&quot;| 46,2
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 54,2
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 63,5
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 88,1
| style=&quot;background: #8080FF;&quot; | 108,3
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 76,7
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 67,9
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 59,6
| style=&quot;background:#cff;&quot;| 48,3
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 59,6
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | 59,4
| style=&quot;background: #80CCFF;&quot; | &lt;center&gt;'''782,2'''&lt;/center&gt;
|}

== Etimologija imena ==
[[Datoteka:Valjarica (model).JPG|mini|desno|250px|[[Valjarica]] ('''Valjavica''') drveni objekat, sa mehanizmom sa pogonom na vodu za valjanje vunene tkanine i izrade sukna. po narodnoj legendi Valjevo je dobilo ime po valjaricama koje su u većem broju postojali duž Kolubare i Gradca.]]
Tokom svih ovih vremena u valjevskoj su kotlini postojala naselja, ali pošto su obavljana samo sondažna [[arheologija|arheološka]] istraživanja, i to na vrlo malim površinama, teško je nešto konkretnije reći o njihovom karakteru i prostoru koji su zauzimala u odnosu na današnje gradsko jezgro kao i o kontinuitetu postojanja i o eventualnim starim imenima. Najstariji do sada poznati spomen Valjeva pod tim imenom je, na osnovu jednog dokumenta iz [[Dubrovnik|Dubrovačkog]] arhiva, iz [[1393]]. godine. O poreklu tog imena još nema pouzdanih istorijskih podataka. Postoji više narodnih legendi koje imaju različite priče o nastanku imena Valjevo. Po jednoj Valjevo je dobilo ime po „[[valjarica]]ma“ kojih je bilo duž obala Kolubare. Druga opet ime Valjevo vezuje za dobru, „valjanu“, zemlju u valjevskoj kotlini. Po trećoj legendi Valjevo je svoje ime dobilo po grupi umornih izbeglica, koji su se, bežeći pred [[Turci]]ma skotrljali, „svaljali“, s okolnih planina u kotlinu. 

Pored narodne tradicije, i [[filologija]] je dala više hipoteza o postanku ovog imena. Po jednoj, reč Valjevo je nastala od stare latinske riječi „valis“ ({{jez-lat|vallis}}) što znači dolina. Po drugoj, od reči „val“, zbog reke koja je pri bujicama plavila kotlinu. Postoji i hipoteza po kojoj Valjevo potiče od iskvarenog oblika imena rane [[srednji vijek|srednjovekovne]] [[tvrđava|tvrđave]], čije su postojanje, negde na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]], pod imenom „Balba“, zabeležili [[vizantijsko carstvo|vizantijski]] istorijski izvori.

Od svih tumačenja naučno je najutemeljenije ono prema kojemu reč Valjevo predstavlja prisvojni pridev starog slovenskog imena „Valj“. Time bi Valjevo označavalo posed, odnosno vlasništvo izvesnog Valja. Ova hipoteza ima i svoje potvrde u jednoj od narodnih legendi koja spominje postojanje nekog Valja, koji je bio vlasnik prve kafane podignute na području današnjeg grada, kao i u postojanju prezimena [[Valjević]]&lt;ref name=&quot;Istorija&quot;&gt;[http://www.valjevo.org.yu/valjevo/istorija/index.php Zvanična veb prezentacija opštine Valjevo. Istorija], Pristupljeno 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;.

== Istorija ==

Istorija Valjeva zauzima posebno mesto u istoriji srpskog naroda. Valjevo i Valjevci su često imali istaknutu, a neretko i vodeću ulogu u pokretima za nacionalno oslobođenje. Međutim, pored vojskovođa i narodnih vođa, valjevski kraj je iznedrio i ne mali broj značajnih književnika, umetnika i naučnika. Istovremeno, ovaj grad se svrstava i među najstarije gradska naselja Srbije.

=== Od praistorije do srednjeg veka ===

Plodna i brdima zaštićena dolina uz reku od davnina je pružala dobre uslove za život, na šta ukazuju na tlu grada tragovi ljudskih zajednica još iz vremena mlađeg kamenog doba, pronađeni u Petničkoj pećini. Od kraja 1. veka p.n.e, valjevska kotlina se, zajedno s drugim teritorijima današnje Srbije, nalazila u sastavu Rimskog carstva, da bi, poslije njegove podele krajem 4. veka, ušla u okvire Istočnog rimskog carstva. Tokom seobe naroda na ovu vizantijsku teritoriju trajno se naseljavaju Sloveni i osnivaju više manjih državica, sklavinija, koje su bile čas autonomne, čas u sastavu različitih većih država koje na Balkanu nastaju i nestaju: Bugarska, Samuilovo carstvo, Ugarska, da bi u 11. veku opet potpale pod uticaj Vizantije. Od samih početaka nezavisne države Stefana Nemanje, u njen sastav je ulazila i šira okolina današnjeg grada Valjeva. Iz tih vremena na teritoriji samoga grada do današnjih dana su preostali tragovi jednog manastira koji je datiran na kraj 13. i početak 14. veka.

=== 14. i 15. vek ===

Tokom celog ranog srednjeg veka u valjevskoj kotlini su postojala naselja, ali s obzirom da su su obavljana samo sondažna arheološka istraživanja, i to na veoma malim površinama nema pouzdanih podataka o njihovim osobinama i prostoru koji su zauzimala u odnosu na današnje gradsko jezgro kao i o kontinuitetu postojanja i o eventualnim starim imenima. Valjevo se prvi put pominje u pisanim zapisima u dve ćirilične knjige iz Dubrovačkog arhiva, koje datiraju iz 1393. godine, a objavljene su pod naslovom &quot;Stare srpske povelje i pisma&quot; (Prvi tom 1929. a drugi 1934. godine)[1].

U vreme prvog poznatog pomena imena Valjevo, 1393. godine, ovo naselje je bilo već uveliko aktivan trgovinski centar srednjevekovne Srbije u koji su dolazili trgovci iz Dubrovnika i tu osnivali svoje filijale, da bi preko njih otkupljivali različite sirovine koje su prevozili dalje ka zapadu, dok su tu prodavali različitu otmenu robu nabavljanu duž obala Mediterana. Uspon Valjeva, kao i uspon autonomne Srbije, zaustavljen je 1459. godine kada je srednjevekovna srpska država osvojena od strane Turske imperije.

=== Pod turskom vlašću ===

Muselimov konakSa promenom feudalnog gospodara život u valjevskoj kotlini nije u potpunosti zamro. Istina, umesto trgovačkih karavana kroz Valjevo su sada prolazile turske vojne jedinice na svom pohodu ka Ugarskoj, čije su se granice u to vreme nalazile samo nekoliko desetina kilometara severno od Valjeva. Ipak, iako deo jedne muslimanske države u prvim decenijama turske vlasti, Valjevo je ostalo pretežno hrišćansko naselje. Razlog za to je da je, zbog blizine neprijateljske Ugarske, hrišćansko stanovništvo pograničnih oblasti imalo izvesne privilegije, kako ne bi bežalo preko granice i pružalo aktivnu vojnu pomoć neprijatelju. Međutim, već od druge četvrtine 16. veka stanje počinje da se menja. Posle velike turske pobede nad Ugarima, 1526. godine kod Mohača, muslimanska imperija kreće u dalji pohod u Evropu, pomerajući svoje granice na sever, istok i zapad. Time Srbija, a sa njom i Valjevo, postaje teritorija duboko u unutrašnjosti carstva. Samim tim turska imperija više nije imala razloga da i dalje čuva one privilegije koje je lokalno stanovništvo do tada uživalo. Sa njihovim ukidanjem počinje postupak islamizacije. Lokalno stanovništvo, ili prelazi u islam, ili beži dalje na sever. Oni koji nisu to učinili padaju u potčinjen položaj.

Na mesto odseljenog lokalnog stanovništva doseljavaju se muslimani iz udaljenijih krajeva. Istovremeno, sa pomeranjem granice u Valjevu su stvoreni svi uslovi za ponovni procvat trgovine, a time i za dalji razvoj varoši. Slikovitu predstavu ubrzanog razvoja i islamizacije koja ga prati pružaju turski popisi iz 16. veka. Na samom početku tog procesa, 1528. godine u Valjevu ima ukupno oko 600 stanovnika, od čega je dve trećine hrišćana. Samo tri decenije kasnije, 1560. godine, broj stanovnika se povećao za tri i po puta (oko 2.060), ali u stvari, povećao se samo broj muslimana, dok je broj hrišćana smanjen, tako da je sada njihov odnos 6 prema 1 u korist muslimana (1528. godine je u Valjevu bilo 71 hrišćanska i 27 muslimanskih kuća, a tada je broj hrišćanskih kuća spao na 51, dok se broj muslimanskih popeo na 293). Ovaj proces islamizacije je nastavljen i u sledećem veku, tako da nekadašnji hrišćanski trg postaje prava orijentalna kasaba. Takvu sliku o njemu je početkom 17. veka ostavio i poznati francuski diplomata i putopisac Luj Žedeon, napisavši da je Valjevo: „mnogoljudno i prostrano mesto, prijatno po velikom broju vrtova“. Sličnu predstavu orjentalne naseobine je 1660. godine ostavio i čuveni turski putopisac Evlija Čelebija pominjući postojanje desetak džamija, jednog turskog kupatila i većeg broja kuća okruženih vrtovima i baštama. U to vreme Valjevo se za dva i po puta povećalo u odnosu na stanje pre sto godina. Tada je u njemu bilo ima 870 kuća sa oko 5.200 stanovnika. Pored toga Čelebija je zabeležio da se Valjevo nalazi u dolini, da zauzima obe obale reke Kolubare koja ga deli na dva dela. Na jednoj obali je takozvana čaršija, poslovni deo grada, sa radnjama i dućanima, dok se sa druge strane reke nalazi stambeni deo. Valjevo se tada nalazilo na onom mestu gde je danas njegovo najuže jezgro, zauzimajući kao i danas obe obale reke. Predpostavlja se da je pre Čelebijine posete, kada je u varoši bilo manje domaćinstava, celokupan njegov sadržaj bio smešten samo na jednoj obali reke.

=== 17. i 18. vek ===

Plan grada Valjeva iz 30-ih godina 18. vekaKao što je pomeranje granice dalje od Valjeva izazvalo njegov brz razvoj, tako će i ponovno približavanje granice, uzrokovano slabljenjem Osmanskog carstva i jačanjem Habzburške monarhije, izazvati opadanje. Sa Velikim Bečkim ratom (1683-1699) Osmansko carstvo je izgubila veliki deo svojih dotadašnjih teritorija i njena granica prema Habzburškom carstvu se opet ustalila na samo nekoliko desetina kilometara severno od Valjeva. Time su stvoreni uslovi da u svim sledećim ratovima Valjevo i njegova okolina postanu poprište zaraćenih strana. Čak, posle rata, koji se završio 1719. godine, Valjevo se privremeno našlo unutar novih granica Austrijske carevine i ponovo je postalo hrišćansko naselje, ali dosta manja, sa manje od 200 domaćinstava.

Valjevska tvrđava u 18. vekuPošto je većinsko tursko stanovništvo sada napustilo Valjevo trebalo ga je iz početka naseljavati. U ispražnjeno mesto je stiglo novo stanovništvo. To su pre svega bili Srbi, kako civili, tako i vojnici, graničari, jer je Valjevo bilo pogranično mesto sa Osmanskim carstvom, budući da se duž planinskih vrhova, samo par sati hoda od samog grada protezala nova granična linija između dve neprijateljske države. To je svakako uticalo da novi razvoj bude znatno sporiji. Ipak, pored Srba u varoš se naselio i izvesni broj nemačkih porodica. Vojni planovi sačuvani iz tih vremena nedvosmisleno pokazuju da se tadašnje Valjevo prostiralo na obe obale Kolubare, na istom mestu na kom se nalazi i današnje gradsko jezgo.

Međutim, vremena za duži neometan razvoj nije bilo dovoljno, pošto je već početkom druge polovine četvrte decenije 18. veka počeo novi rat između Austro-ugarske i Osmanskog carstva i na osnovu mira potpisanog 1739. godine Valjevo se ponovo našlo u okvirima Turske imperije. Varoš je opet bila ispražnjena i počinjao je njen novi razvoj, ponovo kao islamske kasabe. Na početku toga razvoja, 1741. godine, zabeleženo je da u Valjevu ima 80 muslimanskih i 11 hrišćanskih domaćinstava, sa ukupno oko 550 stanovnika. Već četiri decenije kasnije, 1784. godine, Valjevo se povećalo skoro pet puta, jer u njemu tada ima 400 muslimanskih i 50 hrišćanskih kuća (oko 2.300 stanovnika). Planovi i opisi grada nastali krajem tog veka prikazuju naselje smešteno na mestu jezgra današnjeg grada, na obe obale Kolubare, stim što je, kao i danas, veći deo naselja bio sa leve strane reke. Međutim, promene koje uskoro slede dovešće do novih drastičnih, ovaj put trajnih, promena. Upravo u to vreme nastala je danas najstarija sačuvana zgrada u Valjevu, Muselimov konak.

=== U modernoj srpskoj državi ===

Valjevska gimnazija krajem 19. vekaSa početkom 19. veka počeo je i istorijski proces ubrzane transformacije većeg dela teritorije Srbije. Počela je Srpska revolucija sa Prvim ustankom kao početnom oružanom fazom. Već 1804. godine lokalno srpsko stanovništvo je podiglo pobunu protiv turskih gospodara i uspelo da oslobodi veliki deo Srbije. Na toj oslobođenoj teritoriji je osnovana posebna ustanička država. Valjevo je bilo jedno od prvih naselja gradskog tipa koje je oslobođeno. Tada, posle skoro tri i po veka, ono ponovo postaje srpski grad u nezavisnoj srpskoj državi, ali stalne borbe za očuvanje nezavisnosti i slabo razvijena trgovačko zanatska praksa među srpskim stanovništvom onemogućili su brži razvoj ovoga grada.

Srpsko stanovništvo je vekovima živelo uglavnom po selima baveći se skoro isključivo poljoprivredom, prepuštajući Turcima one privredne delatnosti zastupljene po gradovima, te nije imalo potrebe da u većem broju naseljava oslobođenu varoš. Zato je 1808. godine zabeleženo da u Valjevu ima samo 200 kuća sa oko 1.000 stanovnika. Ipak, temelji današnjeg hrišćanskog naselja su baš tada postavljeni. Krajem 1813. godine turska ofanziva je uspela da pokori nezavisnu državu stvorenu u Prvom srpskom ustanku i na kratko, muslimani su opet zagospodarili Srbijom i Valjevom, ali 1815. godine je počeo Drugi srpski ustanak. Posle samo nekoliko meseci borbi ustanak je završen pregovorima kroz koje je Srbija dobila ograničenu autonomiju koja će u narednim decenijama, korak po korak, biti proširivana do potpune nezavisnosti. Iako, zvanično, i dalje u okvirima turske imperije, ona hrišćanska varoš, stvorena tokom Prvog srpskog ustanka, i dalje postoji. Istina u Valjevu je i dalje bilo Turaka, ali njihov broj je bivao sve manji. Tako je zabeleženo da 1826. godine u samom Valjevu ima oko 150 hrišćanskih i jedva 30 muslimanskih kuća. Većina muslimana je napustila svoja imanja i preselila se u druge gradove koji su imali tvrđave, budući da su se tu osećali bezbedniji. Ali ni ono malobrojno muslimansko stanovništvo nije dugo ostalo.

Snimak starog Valjeva iz avionaPočetkom tridesetih godina, knez Miloš Obrenović je sa turskim državnim organima postigao dogovor o povećanju autonomije. Na osnovu njega svi oni Turci koji su napustili svoju imovinu po Valjevu i drugim sličnim mestima za nju su dobili pravične naknade, dok Turci koji su u tim mestima ostali i dalje da žive, obavezali su se da svoju imovinu prodaju i da se nastane, ili samo u gradovima sa tvrđavama, ili van Srbije. Tako i Valjevo ponovo postaje isključivo hrišćansko mesto. Međutim od 1815. do 1830. godine odliv turskog stanovništva iz grada je bio daleko veći nego priliv novoga hrišćanskog stanovništva. Malobrojni hrišćani koji su dolazili bili su uglavnom zanatlije i trgovci i stoga su se naseljavali samo u onom delu grada gde je bila čaršija, kao svojevrsna privredna četvrt, znači, na desnoj obali Kolubare. Tako su, upravo u to vreme, na mestu gde se i ranije nalazila valjevska čaršija, postavljeni temelji današnjeg Tešnjara, starog, sada rekonstruisanog i revitalizovanog trgovačkog i zanatskog dela nekadašnjeg Valjeva. Istovremeno, suprotna, leva obala ove reke, na kojoj se ranije nealazio veći, stambeni deo naselja, postaje pusta. Već 1832. godine knez Miloš Obrenović naredio da se sa te strane podigne nova valjevska crkva. Knez je znao da je crkva centar gradskog života u Srbiji i da će ubrzo oko nje početi i sa te strane da niču i nove kuće. Ali, da taj razvoj novog dela Valjeva ne bi bio stihijski knez Miloš je već sledeće 1833. godine, dok crkva još nije ni počela da se gradi, poslao u Valjevo inžinjera koji je na pustoj ledini trasirao buduće ulice duž kojih varoš treba da se širi. Naravno, sve to je dalo veliki podstrek daljem razvoju naselja. Na početku toga procesa, 1839. godine varoš koju su Turci napustili, a novi stanovnici nisu došli na njihovo mesto, imala je 873 stanovnika, ali, samo dve decenije kasnije, pošto je širenje naselja na drugu obalu uzelo maha, 1862. u Valjevu je registrovano dva i po puta više ljudi, 2.150. Ovakvo povećanje stanovništva je prevazišlo mogućnosti koje su u popunjavanju prostora nudile one 1833. godine trasirane ulice. Godine 1855. je izrađen novi plan razvoja modernog, ortogonalnog Valjeva u kome se ulice seku pod pravim uglom. On je rađen sa perspektivama dugoročnog razvoja grada i zato one ulice koje su tada predviđene i danas postoje predstavljajući najuže gradsko jezgro današnjeg Valjeva.

Izrada ovog plana dugoročnog razvoja grada predstavljala je važan impuls za ubrzanu modernizaciju i evropeizaciju dojučerašnje orijentalne varoši. Valjevo doživljava brz razvoj i broj stanovnika se višestruko povećava. Pored povećanja broja stanovnika napredak u drugoj polovini 19. veka je vidljiv i na drugim planovima. U doskora isključivo zanatskom naselju se otvaraju i prvi industrijski pogoni, stiže železnička pruga, električna energija, otvara se Gimnazija, prikazuju se prve pozorišne predstave.

=== 20. stoleće ===

U 20. stoleću Valjevo je postalo važan industrijski i kulturni centar. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] u blizini Valjeva vođena je [[Kolubarska bitka]], a sam grad pretvorio se u ogromnu bolnicu u kojoj su ležali ranjenici i osobe zaražene tifusom. Grad je znatno razaren i u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], ali i na samom kraju 20. stoleća, kad je više puta bio bombardovan tokom [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije|NATO-ovog bombardovanja SR Jugoslavije]].

== Značajne osobe ==

* [[Aleksa Nenadović]], knez tamnavsko-posavske knežine, posečen u Seči knezova krajem januara 1804
* Ilija Bircanin,srpski knez podgorske knezine(obor knez ispod Medvednika).Covek zbog kog je poceo prvi srpski ustanak.Posecen u seci knezeva 1804 godine
*  Jovan Simic Bobovac ,srpski knez podgorske knezine ,politicar i vojskovodja.Rodjen u selu Bobova pod Medvednikom.Blizak saradnik kneza Milosa.Zasluzan za preseljenje muslimanskog stanovnistva u Bosnu.
* [[Jakov Nenadović]], vojvoda iz Prvog srpskog ustanka i predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog, mlađi brat Alekse Nenadovića
* [[Desanka Maksimović]], pesnikinja, pripovedač, romansijer i pisac za decu
* [[Milovan Glišić]], književnik i prevodilac
* [[Matija Nenadović]], prota, ustanički vojvoda i diplomata, pisac, sin Alekse Nenadovića
* [[Ljubomir Nenadović]], pisac, diplomata, prevodilac i sin prote Matije Nenadovića
* [[Vladika Nikolaj Velimirović]], jedan od najupečatljivijih ličnosti SPC
* [[Miloš Teodosić]], košarkaš
* [[Nenad Jezdić]], glumac
* [[Aleksandar Kristić]], bivši fudbaler Crvene Zvezde
* [[Mića Orlović]], jugoslovenski i srpski voditelj
* [[Danijela Mihajlović]], glumica
* [[Iva Janković]], srpska teniserka, poznata po svom vanserijskom načinu igre, br.1 u srpskoj juniorskoj listi do 16 godina

== Stanovništvo ==

U naselju Valjevo živi 49184 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38.7 godina (37.8 kod muškaraca i 39.6 kod žena). U naselju ima 21387 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2.85.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{{DemografijaFR|1528=oko 600|1536=oko 650|1560=oko 2060|1660=oko 5200|1718=najmanje 120|1735=najmanje 1020|1741=oko 550|1784=oko 2300|1808=oko 1000|1818=oko 1100|1834=893|1839=873|1844=oko 1720|1862=2150|1900=7747}}

U naselju Valjevo živi 49184 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,8 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 21387 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine)

{|  style=&quot;width:50%; background:none;&quot;
|-
|  style=&quot;width:50%; vertical-align:top; border:1px solid gray;&quot;|
&lt;!-- =============================================================================================
                                       ПОЧЕТАК ГРАФИКА
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
|-
| style=&quot;padding: 0;&quot; | 

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:73242 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:48828 color:gray1
  from:start till:end
  bar:24414 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,56)(77,69) color:blue  width:2 
  points:(77,69)(100,86) color:blue  width:2
  points:(100,86)(128,112) color:blue  width:2
  points:(128,112)(157,136) color:blue  width:2
  points:(157,136)(185,156) color:blue  width:2
  points:(185,156)(217,161) color:blue  width:2
  points:(217,161)(245,159) color:blue  width:2
&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       КРАЈ ГРАФИКА
===============================================================================================--&gt;
| style=&quot;width:50%;&quot;|
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=15830
|p1953=21165
|p1961=28461
|p1971=39786
|p1981=50114
|p1991=59016
|p1991n=57885
|p2002s=62544
|p2002=61035
|p2011=58932
}}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|58689|96.15}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|blue|527|0.86}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|red|207|0.33}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|green|199|0.32}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|orange|78|0.12}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|cyan|74|0.12}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|magenta|25|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|gray|19|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|12|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|navy|7|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|silver|7|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|purple|6|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|yellow|6|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|blue|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|red|2|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Panonski Rusini|Rusini]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|magenta|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|black|771|1.26}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|235|6.55|6.80|244}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|251|7.00|11.15|400}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|540|15.06|25.71|922}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|1124|31.35|40.41|1449}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1545|43.09|48.92|1754}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1395|38.91|46.33|1661}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1520|42.39|42.17|1512}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2300|64.15|68.31|2449}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2760|76.98|83.34|2988}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2291|63.90|76.42|2740}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2094|58.41|65.69|2355}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1802|50.26|59.02|2116}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|2186|60.97|63.45|2275}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|2152|60.02|64.51|2313}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2183|60.89|58.52|2098}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1916|53.44|49.37|1770}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1601|44.65|41.50|1488}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1327|37.01|35.67|1279}}
|prosekm=37,8
|prosekž=39,6
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|5612|6834|9544|13057|16838|19493|21387|4001|5146|5024|5308|1269|512|88|22|13|4|2.85}}

{{BrakNaseljaSrbija|24378|6904|15552|868|836|218|27276|5918|15719|3712|1689|238}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11334|219|-|51|3432|368|851|1485|257|866|10164|119|-|20|2530|127|211|1777|340|263|21498|338|-|71|5962|495|1062|3262|597|1129|91|1145|759|439|451|302|-|1|617|241|914|597|786|1513|338|-|-|388|332|2059|1356|1225|1964|640|-|1|1005}}

== Sport ==
U opštini Valjevo svake godine tradicionalno održavaju se svake godine kulturne,sportske i muzičke manifestacije kao što su Svetosavska Ulična Trka , Trka Sećanje na Generala &quot;Svetomira Đukića&quot; u Valjevu, šahovski i košarkaški turniri i ostalo.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Valjevo}}
{{portal|Srbija}}
* [http://www.valjevo.org.rs Zvanična prezentacija Grada Valjeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116044535/http://www.valjevo.org.rs/ |date=2009-01-16 }}
* [http://www.museum.org.rs Narodni muzej Valjevo]
* [http://www.valjevskaposla.info/ Valjevskaposla.info - Valjevski portal]
* [https://valjevoplus.rs Televizija Valjevo Plus - Internet portal]

{{Grad Valjevo}}
{{Gradovi u Srbiji}}

[[Kategorija:Valjevo| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]</text>
      <sha1>t8i9aeya91kurg6z4obri56hv1gwvdj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1948</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23751</id>
    <revision>
      <id>41261703</id>
      <parentid>41253972</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T14:03:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78385" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima|1948}}
__NOTOC__
Godina '''1948''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]].

Godina raskida [[Josip Broz Tito|Tita]] i [[Josif Staljin|Staljina]] (v. [[Informbiro]]).

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - U Železniku kod Beograda puštena u rad [[Ivo Lola Ribar (preduzeće)|Fabrika teških alatnih mašina &quot;Ivo Lola Ribar&quot;]], koju su gradili omladinci (ugašena krajem 2001).
* 1. 1. - Na snazi je Opšti sporazum o carinama i trgovini ([[GATT]], naslediće ga [[Svetska trgovinska organizacija]] 1995).
* 1. 1. - Stupio na snagu republikanski [[Ustav Italije]].
* 1. 1. - Na snazi je [[carinska unija]] [[Benelux|Beneluks]] ([[Belgija]], [[Holandija]], [[Luksemburg]], podignuto u ekonomsku uniju 1960).
* 1. 1. - Zakon o transportu je na snazi u Ujedinjenom Kraljevstvu: nacionalizovani su železnička mreža, kanali, u početku i drumski prevoz.
* 1. 1. - Ukinute vize između Jugoslavije i Bugarske.
* [[2. 1.]] - [[FNRJ]] zahteva od SAD oslobađanje predratnih fondova od 60-70 miliona dolara - državni sekretar [[George Marshall|Marshall]] odbacuje to 14-og, dok se ne reše sporna pitanja, uključujući avione oboreni prošle godine.
* 2 - 7. 1. - [[Kineski građanski rat]], komunistička Zimska ofanziva na severoistoku: odneli su pobedu u Gongzhutunskoj kampanji u Shandongu.
* [[3. 1.]] - Bivši rumunski kralj [[Mihai I, kralj Rumunjske|Mihai I]] napušta zemlju četiri dana nakon abdikacije - u martu u Londonu izjavljuje da je odluka bila pod prisilom.
* [[4. 1.]] - {{flag|Burma|1948}} se osamostaljuje od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] kao nezavisna republika, van Komonvelta.
* 4. 1. - U Bagdadu počinje Ustanak Al-Wathbah (&quot;Skok&quot;), krvavi neredi protiv obnove Anglo-iračkog ugovora iz 1930.
* [[5. 1.]] - [[Haganah|Haganina]] bomba uništila hotel Semiramis u Jerusalimu, 24-26 mrtvih.
* 5. 1. - ''[[Kinsey Reports]]'': objavljeno &quot;Seksualno ponašanje muškarca&quot;.
* 5. 1. - Staljin je posetio predstavu opere &quot;Veliko prijateljstvo&quot;: ne sviđa mu se, [[Andrej Ždanov]] sada pokreće napad i na muziku.
* [[6. 1.]] - Počinje &quot;Ministarsko suđenje&quot;, 11. od 12 naknadnih Nirnberških procesa pred američkim sudom (presude u aprilu 1949).
* 6. 1. - Prikazan &quot;[[The Treasure of the Sierra Madre (film)|Blago Sijera Madre]]&quot;.
* [[7. 1.]] - Demarš britanske i američke vlade da FNRJ i Bugarska ne priznaju vladu koju su u Grčkoj proglasili komunisti ([[Markos Vafijadis]]).
* 7. 1. - Mantellov NLO incident: pilot ratnog aviona pao u poteri za [[NLO]] iznad Kentakija - ovaj i još dva slučaja ove godine vode promeni percepcije fenomena.
* [[8. 1.]] - [[Milovan Đilas|Đilasova]] delegacija odlazi za Moskvu (sa [[Koča Popović|Kočom Popovićem]] i [[Mijalko Todorović|Mijalkom Todorovićem]]) - u vezi odnosa sa Albanijom, naoružanja i opreme za Jugoslovensku armiju. Početkom ove godine, veliki broj sovjetskih &quot;specijalista&quot; stiže u [[NR Albanija|Albaniju]] a Tito šalje dve divizije u zemlju, protivno sovjetskim protestima, radi navodne grčke pretnje&lt;ref name=&quot;Hodos1987-9&quot;&gt;{{cite book|author=George H. Hodos|title=Show Trials: Stalinist Purges in Eastern Europe, 1948-1954|url=https://books.google.com/books?id=kXj3SpPlyX0C&amp;pg=PA8|year=1987|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-92783-7|pages=9–}}&lt;/ref&gt;.
* [[13. 1.]] - [[Mahatma Gandhi]] počeo post za mir između verskih zajednica (do 18-og).
* 13. 1. - [[Solomon Mihoels]], lider sovjetskog [[Jevrejski antifašistički komitet|Jevrejskog antifašističkog komiteta]], ubijen u Minsku - organizacija će biti rasturena u novembru.
* [[14. 1.]] - [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Rat u Palestini]], Bitka od 3. ševata: odbijen arapski napad na skup naselja [[Gush Etzion]] južno od Jerusalima, izgubili su 100-200 ljudi. Dva dana kasnije uništen jevrejski Konvoj 35-orice koji su pokušali snabdeti kibuce.
* [[15. 1.]] - [[Grčki građanski rat]]: završena bitka za [[Konica (Grčka)|Konicu]] u Epiru, koju su komunisti želeli zauzeti za sedište privremene vlade.
* 15. 1. - Anglo-irački ugovor, revizija onog iz 1930: Britanci bi povukli trupe, ali bi nadgledali iračko vojno planiranje i iračke spoljne poslove - nacionalisti pokreću proteste Al-Wathbah, &quot;Skok&quot;, takođe sa socijalnom komponentom, stradalo je 300-400 ljudi.
* [[16. 1.]] - U Bukureštu potpisan ugovor o prijateljstvu [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunije]] i [[Narodna Republika Bugarska|Bugarske]]. [[Georgi Dimitrov]] na povratku govori o potrebi federacije balkanskih i podunavskih zemalja (pominje čak i Grčku, NY Times 18. 1.).
* 16. 1. - Britanska nota optužuje FNRJ da krši mirovni ugovor i Hašku konvenciju povodom [[Slobodni Teritorij Trsta|Trsta]]; i SAD su u ovo vreme poslale notu protiv pokušaja mešanja u angloameričku zonu.
* [[17. 1.]] - Renvilleski sporazum: primirje između nacionalističkih [[Indonezija|Indonežana]] i holandske vojske, uz posredovanje UN.
[[Datoteka:Mahatma Gandhi, ca 1948.jpg|mini|† [[Mahatma Gandhi]]]]
* [[20. 1.]] (26?) - Devalvacija [[Francuski franak|francuskog franka]] sa 119 na 214 za dolar.
* [[21. 1.]] - Svečani ispraćaj posmrtnih ostataka američkih avijatičara iz Beograda.
* [[22. 1.]] - Britanski ino. ministar [[Ernest Bevin]] predlaže stvaranje Zapadne Unije ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Francuska]], zemlje Beneluksa), u otpor [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u. (vidi [[#Mart/Ožujak]]).
* [[24. 1.]] - U Budimpešti potpisan ugovor između [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske]] i Rumunije.
* ca. 25. 1. - Drugi kongres [[Antifašistički front žena|AFŽ]].
* [[26. 1.]] - Pljačkaš opljačkao banku u Tokiju nakon što je otrovao 12 prisutnih - slikar Sadamichi Hirasawa je osuđen na smrt ali umro je u zatvoru 1987. zbog sumnji u krivicu.
* 26. 1. - Poljsko-sovjetski trgovački ugovor, vredan preko milijardu dolara.
* [[27. 1.]] - Smith–Mundtov zakon reguliše obraćanje vlade SAD stranoj publici.
* [[28. 1.]] - Moskovska &quot;[[Pravda (novine)|Pravda]]&quot; daje saopštenje kojim dezavuiše izjavu [[Georgi Dimitrov|G. Dimitrova]] o balkanskoj federaciji.
* 28. 1. - Japanski brod ''Joo Maru'' naleteo na minu u unutrašnjem moru, stradala i nestala 183 lica.
* [[30. 1.]] - [[Mahatma Gandhi]] ubijen od ekstremnog hinduiste, kremacija sutra.
* 30. 1. - Italijanska oblast [[Južni Tirol]] dobija autonomiju (proširena 1972).
* [[30. 1.]] - [[8. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1948|Zimske olimpijske igre]] u Sen Moricu, Švajcarska.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Malajska Unija]] je zamenjena [[Federacija Malaja|Federacijom Malajom]], sa devet britanskih protektorata i dve kolonije (nezavisna 1957, [[Malezija]] formirana 1963).
* [[4. 2.]] - [[Datoteka:Flag of Ceylon (1948–1951).svg|25px]] [[Šri Lanka|Cejlon]] postaje nezavisan statusom [[dominion]]a [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] (republika Šri Lanka proglašena [[1972]]).
* 4. 2. - Ugovor između SSSR i Rumunije. Protokol o granici daje [[Zmijsko ostrvo]] u Crnom moru Sovjetskom Savezu.
* [[8. 2.]] - [[Edvard Kardelj|Kardelj]] i [[Vladimir Bakarić|Bakarić]] stigli u Moskvu (Đilas je još uvek tu, Tito se izgovorio bolešću) - razgovor sa bugarskom delegacijom, Sovjeti kritikuju bugarsko-jugoslovenski ugovor i izjavu Dimitrova o (širokoj) federaciji.
* 8. 2. - Izbori u [[Kostarika|Kostarici]]: pobeđuje antikomunistički opozicioni kandidat, ali Kongres poništava rezultate zbog nepravilnosti (ali ne i parlamentarne izbore koji favorizuju vladajuću koaliciju).
* [[10. 2.]] - Na trojnom sastanku u [[Moskovski Kremlj|Kremlju]], [[Josif Staljin|Staljin]] naređuje manju verziju [[balkanska federacija|Balkanske federacije]], sa Jugoslavijom i Bugarskom.
* 10. 2. - [[Ždanovizam]]: sovjetski Politbiro izdaje rezoluciju &quot;O Muradelijevoj operi ''Veliko prijateljstvo''&quot;: osuđuje se &quot;formalizam&quot; u muzici, tj. &quot;lažna originalnost&quot; koja ide nauštrb klasične ruske opere, osuđena su šestorica kompozitora, među kojima [[Dmitrij Šostakovič|Šostakovič]], [[Sergej Prokofjev|Prokofjev]] i [[Aram Hačaturjan|Hačaturjan]].
* 10. 2. - [[Četvrta Francuska Republika|Francuska]] je poslije skoro dvije godine otvorila granicu sa [[Francova diktatura|Španjolskom]].
* 11/[[12. 2.]] - Na zahtev [[Vjačeslav Molotov|Molotova]], Kardelj potpisuje tekst ugovora o uzajamnom konsultovanju o spoljnopolitičkim pitanjima.
* [[12. 2.]] - Francuski ''[[Le Figaro]]'' izveštava da su u [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumuniji]] iz izloga uklonjene [[Josip Broz Tito|Titove]] slike.
* 12. 2. - Gandijev pepeo je razvejan na reci Gang, pred milionskom masom.
* februar - [[Rumunska komunistička partija]] se spaja sa socijaldemokratskom u Rumunsku radničku partiju (od 1965. ponovo RKP). Ministar pravde [[Lucrețiu Pătrășcanu]] je osuđen na kongresu, uhapšen je u aprilu, pogubljen 1954.
[[Datoteka:Beogradsko dramsko pozorište (1).jpg|mini|200px|[[Beogradsko dramsko pozorište]]]]
* [[16. 2.]] - Otkriven [[Uran (planeta)|Uranov]] satelit [[Miranda (mjesec)|Miranda]].
* [[17. 2.]] - U Beogradu kreću &quot;[[Književne novine]]&quot;, list za književnost i društvena pitanja.
*   17. 2. - [[Rómulo Gallegos]] preuzima položaj predsednika [[Venezuela|Venezuele]], prvi demokratski izabran u istoriji (oboren već u novembru). Ministar razvoja [[Juan Pablo Pérez Alfonzo]] je ove godine postigao &quot;fifti-fifti&quot; formulu podele prihoda od nafte sa stranim kompanijama, što će narednih godina biti uzor i drugim zemljama&lt;ref&gt;[https://www.e-education.psu.edu/egee120/node/256 Fifty-Fifty: The New Deal in Oil]. e-education.psu.edu&lt;/ref&gt;. 
* 17. 2. - Alwazirski puč u [[Mutaveklijsko Kraljevstvo Jemen|Jemenu]], sukob klanova: ubijen je imam Yahya Muhammad Hamid ed-Din. Nakon sukoba sa oko 5.000 mrtvih, [[Ahmad bin Yahya]] uspeva zbaciti pučiste i postati imam (do 1962).
* [[18. 2.]] - Irski šef vlade [[Éamon de Valera]] gubi vlast nakon 16 godina - novi &quot;tiš'h&quot; je [[John A. Costello]] na čelu koalicine vlade (do 1951. i 1954-57, de Valera se vraća 1951-54. i 1957-59. i kao predsednik Irske 1959-73).
* 18. 2. - Ugovor o saradnji između SSSR i Mađarske.
* [[19. 2.]] - U Nirnbergu okončano [[Talačko suđenje]]: osmorica nemačkih generala osuđena za uzimanja talaca i streljanja civila na Balkanu, od sedam godina do doživotne kazne, pušteni su početkom '50-tih (zaključeno da partizani, tj. gerilci, nisu zakoniti borci, pa i da odmazda nad civilima može biti uslovno opravdana). 
* [[20. 2.]] - Nekomunistički ministri [[Čehoslovačka|čehoslovačke]] vlade daju ostavke zbog postupaka ministra unut. poslova Noseka - očekuju da ih predsednik Beneš neće prihvatiti, dok se komunisti mobilizuju za uzimanje vlasti.
* 20. 2. - Prva predstava [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskog dramskog pozorišta]], &quot;Mladost otaca&quot; Borisa Gorbatova.
* [[21. 2.]] - U SAD osnovano trkačko udruženje [[NASCAR]].
* [[22. 2.]] - Eksplozije u ulici Ben Yehuda, izazvane od Arapa i britanskih dezertera, ubijaju preko 50 ljudi - jevrejske grupe krive Britance i ubijaju njihove vojnike, uključujući 28 u vozu u Rehovotu 29-og.
* [[23. 2.]] - [[6. 3.]] i [[20. 4.]] - [[2. 6.]] - [[Londonska konferencija šest sila]]: zapadni saveznici i zemlje Beneluksa bez prisustva Sovjeta odlučuju o stvaranju (zapadne) Nemačke.
* 23. 2. - [[Tomo Jančiković]], lider HSS, osuđen na 10 godina zbog &quot;suradnje s neprijateljem&quot;; još 11 osuđeno zbog &quot;zavere za trovanje zvaničnika&quot;. (NYT)
[[Datoteka:Order 25 February.jpg|mini|200px|Čehoslovački Orden 25. februara]]
* [[25. 2.]] - [[Čehoslovački puč 1948.|Čehoslovački puč]]: pod pritiskom mase, predsednik [[Edvard Beneš]] prihvata ostavke ministara u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]; upražnjena mesta popunjena ljudima naklonjenim komunistima koji time preuzimaju svu vlast (ove događaje će zvati &quot;Pobednički februar&quot;, ''Vítězný únor''). Šok na Zapadu, ubrzan rad na formiranju alijanse.
* [[28. 2.]] - [[Neredi u Accri 1948.|Neredi u Accri]], u britanskoj [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatnoj Obali]], nakon što su ubijena trojica veterana na čelu protesta za obećane penzije - prelomna tačka prema nezavisnosti [[Gana|Gane]] 1957.

=== Mart/Ožujak ===
* 29. 2. - 1. 3. - Masakr Prvog saperskog bataljona na grčkom zatvorskom ostrvu [[Makronisos]]: zvanično 21 žrtva, svedoci tvrde 350.
* [[1. 3.]] - Sednica proširenog Politbiroa u [[Josip Broz Tito|Titovoj]] vili u Užičkoj - obaveštava Centralni komitet o strahu da bi Bugari bili trojanski konj u novoj federaciji i apatiji Sovjeta prema industrijalizaciji Jugoslavije (privredni ugovori sa SSSR neravnopravni).
* 1. 3. - Stupa na snagu neka ekonomska reforma u FNRJ, &quot;kampanja za niže cene hrane i industrijske robe&quot;, seljaci izneli manje robe na pijacu (New York Times, 2. 3.).
* 1. 3. - [[Varnava Nastić]], administrator mitropolije dabro-bosanske, osuđen na 11 godina teškog rada pod optužbom za antidržavnu zaveru (pušten 1951).
* 1. 3. - U Frankfurtu osnovana Banka nemačkih zemalja (''Bank deutscher Länder'', od 1957. nasleđuje ''[[Deutsche Bundesbank]]''), u početku deluje u [[Bizona|Bizoni]], ubrzo se priključuje i francuska zona.
* mart, početkom - Komandant Arapske oslobodilačke armije [[Fawzi al-Qawuqji]] dolazi u Palestinu (među njegovim ljudima ima i Bošnjaka).
* [[3. 3.]] - Komunistički &quot;Radio Slobodna Grčka&quot; objavljuje da će deca mlađa od 15 biti evakuisana iz zemlje - procenjuje se da će otići 28 - 32.000 dece.
* [[4. 3.]] - [[Ekonomski i socijalni savjet Ujedinjenih naroda|ECOSOC]] UN glasa da nije nadležan za jugoslovensku tužbu protiv SAD zbog zamrzavanja fondova (i opet 9. 3.).
* [[7. 3.]] - [[Dodekanez]]i su i zvanično uključeni u [[Kraljevina Grčka|Grčku]].
* [[8. 3.]] - Presuda američkog Vrhovnog suda u slučaju ''McCollum v. Board of Education'' - podučavanje [[veronauka|veronauke]] u državnim školama je protivno [[Ustav SAD|Ustavu SAD]].
* [[10. 3.]] - Čehoslovački ministar inostranih poslova [[Jan Masaryk]] pronađen mrtav ispod svog prozora. Nasleđuje ga komunista [[Vladimír Clementis]] (smenjen 1950, streljan 1952).
* 10. 3. - Naknadna Nürnberška suđenja, Suđenje RuSHA-i, raznim SS-ovskim rasnim programima, osuđeno 13 od 14 optuženih. 
* [[12. 3.]] - [[24. 4.]] - [[Kostarikanski građanski rat]]: izbija nakon što je parlament poništio pobedu opozicionog kandidata na februarskim predsedničkim izborima, za 44 dana gine nekih 2.000 ljudi.
* [[13. 3.]] - [[Kineski građanski rat]]: komunisti su zauzeli uporište [[Siping]] u provinciji [[Jilin]]g na severoistoku, dva dana kasnije objavljuju završetak Zimske ofanzive u ovom delu zemlje. Nacionalisti su izgubili 156.000 ljudi i 17 gradova.
* [[14. 3.]] - Eksplozija ugljene prašine u jami Labin, stradalo 88 rudara (vlasti tvrde da se radilo o diverziji, NYT 24. 3.).
* [[15. 3.]] - [[Popis stanovništva 1948. u FNRJ|Popis stanovništva u FNRJ]]: 15.772.098 stanovnika.
* mart - Osmi plenum [[Komunistička partija Albanije|albanske vladajuće partije]] je poslednja pobeda [[Koçi Xoxe]]a: [[Enver Hoxha]] prinuđen na samokritiku, nekoliko njegovih pristalica isključeno iz CK, načelnik generalštaba [[Mehmet Shehu]] smenjen, usvojen Xoxeov predlog za integraciju ekonomije i vojske sa jugoslovenskom&lt;ref name=&quot;Hodos1987-9&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
* mart - [[Plan Dalet]]: u očekivanju kraja britanskog mandata u Palestini, date su smernice za stavljanje pod kontrolu teritorija za jevrejsku državu - kontroverzno je da li to znači planirano etničko čišćenje Arapa.
[[Datoteka:Badge of the Western Union Defence Organisation.svg|mini|100px|Bedž Zapadne unije]]
* [[17. 3.]] - Potpisan [[Briselski ugovor]]: [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Francuska]] i zemlje Beneluksa ([[Holandija]], [[Belgija]] i [[Luksemburg]]) sklopile odbrambeni pakt protiv komunizma, Zapadnu uniju (prekursor [[NATO]]-a 1949. i [[Zapadnoevropska unija|Zapadnoevropske unije]] 1954.). Na njeno čelo u oktobru će biti postavljen feldmaršal [[Bernard Montgomery]].
* 17. 3. - U Kaliforniji osnovani ''[[Hells Angels]]'' (&quot;Anđeli pakla&quot;).
* [[18. 3.]] - Ugovor o prijateljstvu i pomoći između SSSR i Bugarske.
* [[18. 3.|18]]-[[19. 3.]] - [[Sovjetski Savez|SSSR]] povlači vojne i civilne savetnike iz Jugoslavije.
* [[19. 3.]] - Predsednik [[Harry S. Truman|Hari Truman]] posmrtno odlikovao [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] [[Legija za zasluge|Legijom za zasluge]] I stepena (odluka tajna do 1966, odlikovanje uručeno kćerki 2005).
* [[20. 3.]] - Tripartitna deklaracija: nakon što je SSSR za pet meseci odbio 12 nominacija za guvernera, SAD, V. Britanija i Francuska predlažu da se [[Slobodna Teritorija Trsta]] vrati pod italijanski suverenitet (u kontekstu italijanske predizborne kampanje).
* 20. 3. - Posljednji sastanak cjelokupnog [[Savezničko kontrolno vijeće|Savezničkog kontrolnog vijeća]] za Njemačku: maršal [[Vasilij Sokolovski]] ga napušta tvrdeći da zapadne sile krše [[Potsdamska konferencija|Potsdamski sporazum]].
* 20. 3. - [[20. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Gentleman's Agreement]]'', ukupno tri nagrade.
* [[24. 3.]] - Potpisana Havanska povelja, tj. Finalni akt Konferencije UN o trgovini i zapošljavanju, čime bi bila osnovana Međunarodna trgovinska organizacija (nije zaživela jer su SAD odbile ratifikaciju 1950, ostaje GATT do 1995, zatim WTO).
* ca. 26. 3. - [[Bela kuća]]: završen je Trumanov balkon, na drugom spratu južne strane.
* [[27. 3.]] - Pismo upozorenja [[Josip Broz Tito|Titu]] od [[Josif Staljin|Staljina]] i [[Vjačeslav Molotov|Molotova]], kritikuje se položaj [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] u društvu (&quot;utopljenost&quot; u Narodni front) i njena politika (&quot;nedemokratičnost&quot; u partiji itd.), optužuju se Đilas, Ranković, Kidrič i Tempo (još uvek ne Tito i Kardelj) - početak formalnog rascepa.
* 27. 3. - Yehiamski konvoj: Arapi su presreli i uništili konvoj koji je nosio pomoć jednom kibucu u Galileji, gine 47 članova Hagane.
* [[28. 3.]] - Izbori u Rumuniji, zvanično sa ogromnom većinom pobeđuje Demokratski narodni front (komunisti i dr.).
* [[29. 3.]] - Osnovano [[Zagrebačko Kazalište Mladih]].

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Počela gradnja auto-puta Beograd-Zagreb, prve deonice [[Autoput Bratstvo i jedinstvo|autoputa Bratstva i jedinstva]].
* 1. 4. - [[Farski otoci]] dobivaju autonomiju u Danskoj.
* 1. 4. - U Ujedinjenom Kraljevstvu je na snazi nacionalizacija proizvodnje i prenosa električne energije (opozvano 1989. kada je propisana privatizacija).
* [[3. 4.]] - Prva predstava [[Jugoslovensko dramsko pozorište|Jugoslovenskog dramskog pozorišta]], Cankarev &quot;Kralj Betajnove&quot;.
* 3. 4. - Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] [[Harry S. Truman|Harry Truman]] potpisao Zakon o inostranoj pomoći, poznatiji kao &quot;[[Marshallov plan]]&quot; ekonomske pomoći poslijeratnoj [[Evropa|Evropi]] - biće potrošeno oko 12,7 milijardi dolara u 17 zemalja.
* 3. 4. - Komunisti pokreću ustanak na [[Južna Koreja|južnokorejskom]] ostrvu Ćeđu, koji će biti brutalno ugušen do maja sledeće godine - stradalo je između 14 i 30 hiljada ljudi. Povod za pobunu su izbori koji se 10. maja vrše samo na jugu, čime se učvršćuje podela.
* 4 - 15. 4. - Bitka za Mishmar HaEmek, kibuc na putu Haifa-Dženin: Arapi su ga napali artiljerijom, ali Jevreji su se odbranili i u kontraofanzivi uništili osam arapskih sela u okolini.
* [[5. 4.]] - Gatowska aerokatastrofa: sudar britanskog putničkog aviona i sovjetskog lovca iznad Berlina vodi diplomatskoj krizi.
* [[5. 4.|5]] - [[20. 4.]] - Jevrejska Haganah u [[Operacija Nahšon|Operaciji Nahšon]] nakratko deblokira [[Jeruzalem|Jerusalim]] (deo [[Građanski rat u mandatnoj Palestini|Građanskog rata u mandatnoj Palestini]]).
* [[6. 4.]] - Potpisan sovjetsko-finski sporazum o prijateljstvu i saradnji - Finska neće biti satelit SSSR ali izbegava sve što bi štetilo interesima suseda. (→ [[Finlandizacija]]).
* 6. 4. - Protestne note SAD i UK zbog jugoslovenskog otvaranja vatre na tršćanskoj granici prošlog meseca.
[[Datoteka:WHO.svg|mini|130px|[[WHO]]]]
* [[7. 4.]] - Osnovana [[WHO|Svetska zdravstvena organizacija]] (WHO).
* [[9. 4.]] - ''[[Bogotazo]]'': u Bogoti ubijen liberalni kolumbijski političar [[Jorge Eliécer Gaitán]], što izaziva neverovatno krvave i razorne nemire - uništeno je preko 100 zgrada, ubijeno je između 600 i 3.000 ljudi. Počinje desetogodišnji period sukoba u zemlji zvani ''[[La Violencia]]'', koji će od 1964. usloviti [[Kolumbijski građanski rat|Kolumbijski unutrašnji oružani konflikt]].
* 9. 4. - [[Masakr u Deir Jasinu]] - jevrejske paravojske ubile 107 seljana u selu kod Jerusalima.
* [[10. 4.]] - Završeno Suđenje Einsatzgrupama u Nirnbergu: 14 od 24 optuženih je osuđeno na smrt, četiri kazne su i izvršene, svi su oslobođeni do 1958.
* 10. 4. - NY Times javlja da će jedna britanska firma graditi dve visoke peći u Zenici.
* 10. 4. - U italijanskoj luci Bari potopljen brod ''Lino'' koji je prevozio oružje iz Jugoslavije za Siriju - izvršitelji su jevrejski operativci&lt;ref&gt;[http://www.palyam.org/English/Sabotage/sbLino.php Sinking The Arms Vessel Lino]. palyam.org&lt;/ref&gt; (tada se nagađalo da je oružje moglo biti upućeno komunistima).
[[Datoteka:Spomen obelezje pocetka gradnje N Beograda.jpg|mini|200px|Spomen-obeležje početka gradnje Novog Beograda]]
* [[11. 4.]] - Počela izgradnja [[Novi Beograd|Novog Beograda]] (gradnja [[Palata Federacije|Palate Federacije]] je počela prošle godine).
* [[12. 4.]] - Grčki rat: komunisti zauzimaju Kalavritu na severu Peloponeza - vladine trupe se vraćaju sutradan, komunisti su izgubili većinu zaplenjenog oružja.
* [[13. 4.]] - Pismo CK KPJ Staljinu i Molotovu, koje odbacuje optužbe od 27. 3.: vlada SSSR dobija netačne informacije (pomenuti Žujović i Hebrang), neslaganje sa stvaranjem sovjetske obaveštajne mreže u Jugoslaviji (&quot;ma kako neko od nas volio... SSSR, on ne smije ni u kom slučaju manje voljeti svoju zemlju...&quot;).
* 13. 4. - Masakr medicinskog konvoja za bolnicu Hadassah - ubijeno 79 Jevreja na jerusalimskoj gori Skopus, uglavnom lekara i medicinskih sestara.
* 13. 4. - Novi ustav [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunije]], kao narodne republike (menjan 1952. i 1965. i, nakon pada komunizma, 1991).
* [[14. 4.]] - [[14. 5.]] - Operacija Sandstone: tri američke nuklearne probe na [[Maršalovi Otoci|maršalskom]] atolu [[Enewetak]], utvrđena je pogodnost novih jezgara, što omogućuje masovnu proizvodnju atomskih bombi (oko 550 komada tipa Mark 4, 1949-53).
[[Datoteka:Marshall Plan poster.JPG|mini|Zastave zapadnoevropskih zemalja]]
* [[16. 4.]] - U Parizu osnovana Organizacija za evropsku ekonomsku saradnju i razvoj (kasnije [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]]), među članicama su i zapadne zone Nemačke i [[Slobodni Teritorij Trsta]].
* [[18. 4.]] - Izbori u Italiji, pobeda [[kršćanska demokracija (Italija)|demohrišćana]] nad Narodnim frontom (komunisti i socijalisti) sa 48,5 prema 31% (uz pomoć [[CIA]]-e i kampanje Katoličke crkve).
* [[19. 4.]] - [[Andrija Hebrang (stariji)|Andrija Hebrang]] kažnjen partijskim strogim ukorom, predloženo da &quot;napusti&quot; položaj ministra industrije.
* [[20. 4.]] - Nacionalna skupština je izabrala [[Chiang Kai-shek]]a za predsednika Republike Kine, što [[Kuomintang]] smatra početkom ustavne vlasti a komunisti ne priznaju.
* 21 - [[22. 4.]] - Bitka za Haifu, jevrejska operacija Bi'ur Hametz, &quot;čišćenje kvasca&quot;: zauzeti arapski delovi grada.
* [[22. 4.]] - Uhićen mostarsko-duvanjski biskup [[Petar Čule]] - u srpnju osuđen na jedanaest i pol godina zatvora, pušten 1955.
* 22. 4. - 3. 5. - [[Datoteka:Katamon Medal.gif|50px|Traka Katamonske medalje]] Operacija Yevusi: elitna jevrejska jedinica pokušava zauzeti položaje oko Jerusalima, zauzeli su [[Katamon]] 1. maja.
* [[24. 4.]] - Završen 44-dnevni [[Građanski rat u Kostariki]] - pobeda opozicije pod komandom [[José Figueres Ferrer]]-a, uz pomoć SAD. Poslednje političko nasilje u Kostarici, novim ustavom sledeće godine je ukinuta vojska.
* 26. 4. - Završen prvi tzv. [[Dachauski procesi (Slovenija)|Dachauski proces]] u Sloveniji: Branko Diehl, Stane Oswald i O. Juranič osuđeni na smrt, još osam na zatvor. (NYT) Ove godine još šest suđenja i dogodine  tri.
* 26. 4. - Sukobi na granicama FNRJ sa Italijom i Austrijom poginuli Italijan i Britanac (NYT 27. 4.)
* [[27. 4.]] - Bivši kralj [[Petar II Karađorđević|Petar II]] u poseti SAD: poziva na oslobođenje istočne Evrope.
* [[28. 4.]] - Savezna narodna skupština jednoglasno odlučila o dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća - nacionalizovana su i preduzeća lokalnog značaja i sitnotrgovinska mreža.
* [[30. 4.]] - Osnovan Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti Srbije - danas Zavod za zaštitu prirode.
* 30. 4. - U Bogoti osnovana [[Organizacija američkih država|Organizacija Američkih Država]].
* 30. 4. - [[Land Rover]] prvi put prikazan na Amsterdamskoj auto-izložbi.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Kip Josipa Broza Tita v Kumrovcu 1958.jpg|mini|220px|[[Antun Augustinčić|Augustinčićeva]] [[Skulptura Maršal Tito (Augustinčić)|Skulptura ''Maršal Tito'']] u Kumrovcu]]
* [[1. 5.]] - U [[Vojnić]]u otvoren prvi zadružni dom u NR Hrvatskoj.
* 1. 5. - U Atini ubijen ministar pravde Hristos Ladas - uvodi se ratno stanje, u narednim danima je pogubljeno 100-200 ranije osuđenih na smrt.
* [[3. 5.]] - ''United States v. Paramount Pictures, Inc.'': antitrustovska odluka Vrhovnog suda SAD u cilju razdvajanja proizvodnje od distribucije i prikazivanja filmova - smatra se da je ovo početak kraja [[Studijski sistem|Studijskog sistema]]. 
* [[4. 5.]] - Novo pismo CK SKP(b) (Staljin i Molotov) za CK KPJ, oštrije od prethodnog, optuženi direktno Tito i Kardelj, potcenjen partizanski ratni napor - tvrdi se da KPJ nema većih zasluga od drugih partija i da ju je Crvena armija dovela na vlast (pismo poslato i ostalim partijama iz Informacionog biroa).
* 4. 5. - Prikazan &quot;[[Hamlet (film, 1948)|Hamlet]]&quot; sa [[Laurence Olivier|Laurencom Olivierom]].
* [[6. 5.]] - Smenjena dvojica ministara: [[Sreten Žujović]] (finansije) i [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]] (laka industrija, bivši šef planske komisije), u vezi sukoba sa Informbiroom (sutradan uhapšeni).
* 6. 5. - Razgovori četiri sile o austrijskom ugovoru u Londonu odloženi do daljnjeg zbog zastoja povodom jugoslovenskog zahteva za teritorijalne ustupke.
* 7 - 11. 5. - [[Haški kongres (1948)|Haški kongres]] ili Kongres Evrope. Churchill se zalaže za ujedinjenje kontinenta, koji bi tako postao treća sila.
* [[8. 5.]] - Partijska komisija ([[Blagoje Nešković|B. Nešković]], [[ivan Gošnjak|I. Gošnjak]], [[Vida Tomšič|V. Tomšić]]) predlaže isključenje Andrije Hebranga i Sretena Žujovića iz partije i ispitivanje njihovog rada od strane mjerodavnih organa vlasti (objavljeno 30. 6.).
* [[10. 5.]] - Tokom operacije Yiftach, jevrejske snage zauzele [[Safed]], najviši grad u Galileji i Izraelu, zauzeto je oko 50 arapskih sela u istočnoj Galileji.
* 10. 5. - U američkoj zoni na jugu Koreje održani izbori za ustavotvornu skupštinu. U proteklih par meseci poginulo je oko 600 ljudi u terorističkim napadima, u toku je i sukob na ostrvu Ćeđu.
* [[13. 5.]] - Kfar Etzionski masakr: transjordanska Arapska legija i lokalni Arapi zauzeli kibuc u Judejskim brdima, stradalo 129 boraca i civila.
[[Datoteka:Declaration of State of Israel 1948.jpg|mini|250px|Proglašenje nezavisnosti Izraela]]
* [[14. 5.]] ([[Hebrejski kalendar|5. Iyar 5708]])- {{flagcountry|ISR}} proglašava nezavisnost u Tel Avivu, nekoliko sati pre okončanja [[Britanski mandat nad Palestinom|Britanskog mandata]]. Na čelu privremene vlade je [[David Ben-Gurion]], zatim [[Haim Vajcman]]. SAD daju de fakto priznanje, de jure u januaru posle  izraelskih izbora.
* [[15. 5.]] - Napadom arapskih armija počinje [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelski rat]].
* 15. 5. - Počeo s radom Ansambl narodnih pesama i igara Srbije &quot;[[Kolo (ansambl)|Kolo]]&quot;.
* 15. 5. - Na suđenju bivšem četniku I. Mangoviću tvrdi se da ga je čuvao američki vojni ataše potpuk. Stratton. (NYT)
* [[17. 5.]] - Pismo CK KPJ Staljinu i Molotovu: zbog neravnopravnosti je nemoguće pristati da se stvar rešava pred [[Informbiro]]om.
* 17. 5. - SSSR priznaje Izrael.
* 19. 5. - Jugoslavija priznaje Izrael.
* [[20. 5.]] - Zakazan Peti kongres [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (prvi posle [[1928]], u Drezdenu).
* 20. 5.? - Trojica poštara osuđena na smrt i šestorica na zatvor zbog krađe iz pošiljki iz SAD u Jugoslaviju. (NYT)
[[Datoteka:Die Bankie Gedagte W.jpg|mini|Spomenik [[apartheid]]u]]
* [[21. 5.]] - Bivši kralj Petar II posetio predsednika Trumana. (NYT)
* {{circa}} 21. 5. - Dovršena nacionalizacija maloprodajnih radnji u Beogradu. (NYT)
* [[22. 5.]] - [[Mihail Suslov|Suslovljevo]] pismo Titu, kojim je pozvan u Bukurešt na sastanak Informbiroa, što Tito odbija; podsećanje da je KPJ prošlog septembra kritikovala KP Italije i KP Francuske, a sada ne želi da primi kritiku.
* ca. 24. 5. - &quot;Borba&quot; piše da su smenjeni oni koji su zagovarali brzu kolektivizaciju sela, putem sile. (NYT 25. 5.).
* [[26. 5.]] - Pobedom Nacionalne partije nad Ujedinjenom partijom na izborima u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], započinje era [[Apartheid]]a (do [[1994]]). [[Daniel François Malan]] je premijer (do 1954), umesto [[Jan Smuts|Jana Smutsa]].
* [[27. 5.]] - U Beogradu osnovano Pozorište lutaka Srbije.
* 28. 5. - &quot;Jugoslovenske novine tvrde da neredi na beogradskim fudbalskim utakmicama imaju političke implikacije&quot;. (NYT 29. 5.).
* [[31. 5.]] - Konferencija Šest sila u Londonu: zapadne zemlje odlučile da se na zapadu Nemačke osnuje demokratska država.
* 31. 5. - Sastanak skupštine u Seulu, na čelu joj je [[Syngman Rhee]] (od jula predsednik republike, do 1960).

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Israel-1er-juin-1948-bis.png|mini|220px|[[Izraelsko-arapski ratovi|Izraelsko-arapski rat]], stanje 1. juna 1948.]]
* [[1. 6.]] - Rudolf Dassler osniva &quot;[[Puma SE|Pumu]]&quot; u [[Herzogenaurach]]u - njegov brat Adolf dogodine osniva &quot;[[Adidas]]&quot;.
* 1. 6. - NY Times: primećeno poboljšanje u ličnim kontaktima sa američkim zvaničnicima u Beogradu.
* [[2. 6.]] - Obešena sedmorica nacista osuđenih na &quot;[[Doktorsko suđenje (Nirnberg)|Doktorskom suđenju]]&quot; u Nirnbergu.
* [[3. 6.]] - Raspisan Narodni zajam Petogodišnjeg plana, u iznosu 3,5 milijarde dinara (upisivanje počinje 29. juna, suma premašena već 11. jula, po Saveznoj komisiji).
* 3. 6. - Jugoslovenski avion prinuđen da sleti u Italiju, četvorica prebegla. (NYT 4. i 6. 6.)
* 3. 6. - Seljaci u FNRJ moraju predati 10 do 85% svojih prinosa. (NYT)
* 6. 6. - Makedonski premijer Koliševski optužuje &quot;frakcije u bugarskoj vladi&quot; da još uvek pokušavaju da reanektiraju Makedoniju. (NYT)
* [[7. 6.]] - Čehoslovački predsednik [[Edvard Beneš]] daje ostavku - slomljen i oboleo, umire u septembru. Komunista [[Klement Gottwald]] je predsednik do smrti 1953, potpisuje ustav donesen prošlog meseca.
* 8. 6. - Certifikovan je [[Porsche 356]], prvi model te firme pod svojim imenom.
* 8. 6. - ''[[Texaco Star Theater]]'' je prešao sa radija na televiziju (do 1956), [[Milton Berle]] će se proslaviti. (→ [[Zlatno doba televizije (historijsko)|Zlatno doba televizije]])
* [[10. 6.]] - Osnovano preduzeće &quot;[[Sloboda (preduzeće)|Sloboda]]&quot; [[Čačak]].
* 10. 6. - Na Portoriku je na snazi Zakon 53, ili &quot;Zakon zapušenih usta&quot;, kojim je zabranjeno propagiranje nezavisnosti (opozvan 1957).
* jun - Počinje [[Operacija Balak]], čehoslovački avioni lovci se prevoze u Izrael naredna tri meseca.
* [[11. 6.]] - Na snazi je primirje u Palestini (nove borbe u julu i ponovo od oktobra).
* 11. 6. - Prvi primat &quot;astronaut&quot;: [[rezus makaki]] Albert je ispaljen raketom V-2 iz [[White Sands, New Mexico|White Sandsa]] - ugušio se.
* 11. 6. - Danski putnički brod ''Kjobenhavn'' naleteo na minu, stradala 141 osoba od 402.
* [[15. 6.]] - Osnovan je [[Ženmin žibao]], &quot;Narodni dnevnik&quot;, glasilo CK KP Kine.
* 15. 6. - Lučki radnici u Njujorku odbili da utovaruju u brod &quot;Radnik&quot; nakon što su videli Titovu i Staljinovu sliku i komunističke simbole. (NYT)
* ca. 16. 6. - Grčka vlada započinje operaciju Koronis protiv komunista na Gramosu
* [[17. 6.]] - United Airlines Flight 624: avion [[Douglas DC-6|DC-6]] na putu ka Njujorku pao u Pensilvaniji, stradalo 43 p. i č. p..
* [[18. 6.]] - ''Malayan Emergency'': dva dana nakon što su komunisti ubili trojicu evropskih plantažera na [[Malaja|Malaji]], proglašeno je vanredno stanje - [[Malajski ustanak]] traje do [[1960]].
[[Datoteka:Columbia ML4001 plate.png|mini|200px|''[[Long play]]'' ploča]]
* [[19. 6.]] - Sovjetski reaktor A-1, u kompleksu Majak kod grada Azjorska blizu Čeljabinska, dostigao je projektnu snagu - prvi industrijski nuklearni reaktor u SSSR i Evropi proizvodi plutonijum za prvu sovjetsku atomsku bombu [[RDS-1]] (detonirana u avgustu 1949).
* [[20. 6.|20]] - [[22. 6.]] - Sastanak Komunističkog informacionog biroa u dvorcu kod [[Bukurešt]]a: u odsustvu Jugoslavije donesena Rezolucija, koja će biti objavljena [[28. 6.]].
* [[20. 6.]] - Valutna reforma u tri zapadne okupacione zone: uvedena '''[[njemačka marka]]''' (u zapadnom [[Berlin]]u od 23. 6.); sovjetske vlasti to smatraju prijetnjom zbog mogućnosti inflacije, mjenjaju [[Istočnonjemačka marka|novac u svojoj zoni]].
* [[21. 6.]] - ''[[Manchester Baby]]'' ili ''Small-Scale Experimental Machine'', prvi kompjuter sa pohranjenom memorijom, izvršava prvi program.
* 21. 6. - Izdata je prva LP (''[[Long play]]'') ploča: ''Mendelssohn’s Concerto in E minor'' izdavačke kuće [[Columbia Records]].
* [[22. 6.]] - Brod ''HMT Empire Windrush'' stiže u London sa oko 800 imigranata sa Kariba - prva veća takva grupa imigranata i početak [[Multikulturalizam|multikulturnog]] društva u Britaniji.
* [[23. 6.]] - Katastrofalna poplava u Nišu, takođe i u Pirotu i drugde oko Nišave i Morave.
[[Datoteka:C-54 landing at Tempelhof 1948.jpg|mini|left|Berlinski vazdušni most]]
* [[24. 6.]] - Sovjeti blokirali zapadni deo [[Berlin]]a - počinje [[Berlinska blokada]] (do maja [[1949]]). Berlinski vazdušni most počinje dva dana kasnije.
* [[24. 6.]] - [[24. 7.]] - Prva svetska zdravstvena skupština - [[Andrija Štampar]] jednoglasno izabran za prvog predsednika skupštine [[WHO|Svetske zdravstvene organizacije]] (''WHO'').
* [[25. 6.]] - [[Joe Louis]] je poslednji put odbranio titulu, od [[Jersey Joe Walcott]]a (povlači se sledeće godine, ali vraća se zbog poreskih dugova 1950-51).
* [[28. 6.]] - '''Rezolucija Informacionog biroa komunističkih partija o stanju u KPJ''', optužbe: odstupanje od marksizma-lenjinizma, neprijateljska politika prema SSSR, napuštanje pozicija radničke klase i teorije klasne borbe (&quot;nepravilna politika na selu&quot;), Narodni front vodeća snaga u zemlji (umesto KPJ), birokratski režim u partiji (&quot;nema unutrašnje partijske demokratije&quot;) - poziv &quot;zdravim elementima&quot; da prisile rukovodstvo da se vrate inernacionalizmu ili da ih smene. Otvoreni sukob [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.
* 28. 6. - Osnovan [[Stomatološki fakultet Univerziteta u Beogradu]].
* 28. 6. - Vanredno stanje u Britaniji, jer štrajk londonskih dokera preti da se proširi na druge luke - sutradan glasaju za povratak na rad.
* 28. 6. - Zemljotres u Fukuiju, Japan, poginulo preko 3.700 ljudi.
* [[29. 6.]] - Osnovano [[slavistika|slavističko]] društvo Srbije.
[[Datoteka:Politika 30 jun 1948.JPG|mini|&quot;Politika&quot;, sa izjavom CK KPJ]]
* [[30. 6.]] - &quot;[[Borba (novine)|Borba]]&quot; objavila Rezoluciju [[Informbiro]]a, uz odgovor CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (tiraž 500.000).
* 30. 6. - Izveštaj Specijalnog komiteta Ujedinjenih nacija za Balkan (UNSCOB) - čini se da Albanija, Jugoslavija i Grčka pomažu komunističku gerilu u Grčkoj, nisu nađeni dokazi o otmici grčke dece.
* lipanj - [[Ivo Tartaglia]], bivši [[split]]ski gradonačelnik i [[Primorska banovina|primorski]] ban, osuđen na sedam godina teškog rada.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* jun/jul - Poslednji sokolski slet u Pragu: prkos novim komunističkim vladarima, takođe klicanje Titu. (NYT 1. 7.)
* [[1. 7.]] - [[Enver Hodža]] osudio sve ekonomske sporazume sa Jugoslavijom, naredio jugoslovenskom osoblju da napusti [[Albanija|Albaniju]] u roku od 48 časova.
* 1. 7. - Sovjeti se povukli iz berlinske komandature, što je kraj saradnje sa zapadnim silama u Nemačkoj.
* 1. 7. - Frankfurtski dokumenti: zapadne sile su predale liderima svojih okupacionih zona preporuke za osnivanje zapadnonemačke države 
* [[2. 7.]] - Ofanziva [[Kraljevina Grčka|grčkih]] vladinih trupa protiv prokomunističke [[Demokratska armija Grčke|DAG]], uz zapadnu pomoć - završna faza [[grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]].
* [[3. 7.]] - XI svesokolski slet u Pragu, pozdravljeni jugoslovenski vežbači.
* [[4. 7.]] - [[Operacija Gvardijan]]: uhvaćena poslednja grupa ustaša ubačenih u Jugoslaviju (Akcija 10. travnja, od prošle godine, organizator [[Božidar Kavran]]), ukupno 96 uhvaćenih.
* 4. 7. - Sudar aviona iznad Londona, 39 žrtava.
[[Datoteka:Anenurin Bevan, Minister of Health, on the first day of the National Health Service, 5 July 1948 at Park Hospital, Davyhulme, near Manchester (14465908720).jpg|mini|200px|Prvi dan NHS u Engleskoj: ministar zdravlja [[Aneurin Bevan]]]]
* [[5. 7.]] - Stupio na snagu Zakon o Nacionalnoj zdravstvenoj službi (''National Health Service'') u Engleskoj i Velsu.
* [[6. 7.]] - Sovjeti odbijaju jugoslovensku ponudu partijskog sastanka.
* 9. 7. - Sudar vozova na Kosmetu, 20 mrtvih, među njima i neki koji su proterani iz Albanije. (NYT) Mašinovođa osuđen na smrt sledećeg meseca. (NYT 8. 8.)
* [[10. 7.]] - Operacija Danny: Izraelci zauzeli Lyddu ([[Lod]]) i [[Ramla|Ramlu]] - nisu uspeli zauzeti [[Latrun]].
* [[13. 7.]] - Puštena u saobraćaj omladinska [[Željeznička pruga Nikšić – Podgorica|pruga Nikšić-Titograd]] (normalni kolosijek od 1965).
* 13. 7. - [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva|Etiopska crkva]] postigla autokefalnost sporazumom sa [[Koptska pravoslavna crkva|Koptskom crkvom]].
* [[14. 7.]] - [[Palmiro Togliatti]] teško ranjen u atentatu, što izaziva političku krizu u Italiji.
* [[16. 7.]] - Operacija Dekel, &quot;Palmovo drvo&quot;: Izraelci zauzeli [[Nazaret]]. Takođe, tokom julskog perioda ratovanja, Izraelci su na jugu pokušali povezati izraelska naselja u Negevu, ali ovi su ostali u egipatskom okruženju.
* 16. 7. - Prva otmica aviona: hidroavion po imenu ''Miss Macao'' je pao u deltu Biserne reke nakon sukoba sa pilotom, stradalo je 25 ljudi a jedan od otmičara je preživeo.
* ca. 16. 7. - Vlada FNRJ spušta cene poljoprivrednih proizvoda za 30-50%. (NYT)
* [[17. 7.]] - Operacija Kedem: Izraelci su pokušali zauzeti istočni Jerusalim, prodrli su kroz Novu kapiju ali se ubrzo povlače - počinje novo primirje.
* [[19. 7.]] - Potpisan sporazum sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u vezi ratnog [[Lend-Lease]] programa (o &quot;zajmu i najmu&quot;), vrednom 17 miliona dolara, odmrznuta jugoslovenska imovina u SAD.
* [[20. 7.]] - [[Hladni rat]]: predsednik Truman raspisao mirnodopsku regrutaciju usled tenzija sa Sovjetima (drugi put u istoriji, posle Ruzveltove iz 1940). Dvanaest komunističkih lidera je optuženo prema Smithovom zakonu - uhapšeni su, suđenje sledeće godine.
[[Datoteka:V Kongres KPJ, Titov govor.jpg|mini|200px|[[Peti kongres KPJ]]]]
* [[21. 7.|21]] - [[28. 7.]] - [[Peti kongres KPJ]] u Beogradu - podrška vrhu partije i osuda napada Informbiroa, ali ne i Staljina. Titov politički izveštaj: &quot;...da budemo nepomirljivi prema svim pokušajima razbijanja jedinstva naše partije i jedinstva naših naroda&quot;, doneti Program i Statut KPJ (kopije odgovarajućih sovjetskih dokumenata), reizabran CK (osim Hebranga i Žujovića).
* [[22. 7.]] - Dominion [[Newfoundland]] izglasao priključenje [[Kanada|Kanadi]] sa 52,3% (ostvareno sledećeg aprila).
* [[26. 7.]] - Trumanovim izvršnim naređenjem 9981 okončana [[segregacija]] u oružanim snagama SAD.
* 26. 7. - Operacija Šoter, &quot;Policajac&quot;: Izraelci zauzeli &quot;mali trougao&quot; južno od Haife, čime su normalizovali saobraćaj sa Tel Avivom, a hiljade Arapa napušta domove.
* [[28. 7.]] - Eksplozija [[Dimetil etar|etra]] u BASF-ovoj fabrici u [[Ludwigshafen am Rhein|Ludwigshafenu]], 200 mrtvih i velika šteta.
* [[29. 7.]] - Prvi plenum CK KPJ - izabrano 9 članova Politbiroa (izvršno telo partije) i 4 kandidata.
* [[30. 7.]] - [[Narodna Republika Mađarska|Mađarski]] predsednik [[Zoltán Tildy]], iz Sitnoposedničke stranke, daje ostavku, zamenjuje ga komunista.
* 30. 7. - Britanski zakon o državljanstvu: ljudi iz kolonija se mogu naseljavati u UK (na snazi od Nove godine).
* [[jul]] - Hapšenje preostalih neposlušnih socijaldemokrata u [[Narodna Republika Bugarska|Bugarskoj]].
* [[29. 7.]] - [[14. 8.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijske igre 1948.]] u [[London]]u, prve od Berlina [[1936]]. Nemačka i Japan nisu pozvani, SSSR nije došao. Jugosloveni osvojili dve srebrne medalje ([[Ivan Gubijan]] i fudbaleri). Holanđanka [[Fanny Blankers-Koen]], &quot;leteća domaćica&quot;, je osvojila četiri zlatne medalje.
* [[30. 7.]] - Završeno tzv. IG Farbenovo Suđenje u Nirnbergu: osuđeno je 13 od 24 optužena.
* 30. 7. - [[Elizabeth Bentley]] počinje svedočenje pred Kongresom u kome tvrdi da u administraciji ima komunističkih doušnika - dosta pažnje ali i neverice, naročito među demokratima.
* [[30. 7.]] - [[18. 8.]] - [[Dunavska konferencija (1948)|Dunavska konferencija]] u Beogradu.
* [[31. 7.]] - Završeno Kruppovo suđenje: osuđeno je 11 od 12 optuženih. [[Alfried Krupp von Bohlen und Halbach|Alfriedu Kruppu]] je naređeno da proda imovinu, ali je nakon tri odležane godine odluka poništena.

* leto - Obnovljen je [[Venecijanski bijenale]], Peggy Guggenheim donosi deo [[Kolekcija Peggy Guggenheim|svoje kolekcije]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - Francuski leteći brod marke ''Latécoère'' nestao iznad Atlantika sa 52 ljudi - povučen je iz upotrebe.
* 1. 8. - Prvi broj nemačkih časopisa ''[[Stern]]'' i ''Welt am Sonntag''.
* [[3. 8.]] - Objavljena smena četvorice crnogorskih ministara, među kojima i [[Božo Ljumović|Boža Ljumovića]] (sekretar pokrajinskog komiteta i potpredsednik republičke vlade) - zbog IB-a.
* 3. 8. - [[Whittaker Chambers]] svedoči pred Komitetom Predstavničkog doma za neameričke aktivnosti da je [[Alger Hiss]] član KP, što ovaj poriče. I predsednik Truman otpisuje slučaj kao &quot;crvenu haringu&quot; (Hiss je osuđen za krivokletstvo početkom 1950).
* 9. 8. - Jugoslavija zaustavlja putovanja u inostranstvo (NYT)
* [[10. 8.]] - Prva epizoda ''[[Candid Camera]]''.
* 11/[[12. 8.]] - Gen-puk. [[Arso Jovanović]], koji se nedavno vratio sa školovanja u SSSR, ubijen pri pokušaju prelaza granice kod [[Vršac|Vršca]]. Gen. [[Branko Petričević]] je uhapšen, puk. [[Vlado Dapčević]] je zasad pobegao.
* ca. 12. 8. - Smenjena trojica ministara u vladi NR BiH. (NYT)
* [[12. 8.]] - Masakr u Babrri: ubijeno 15 do 150 pripadnika [[Paštuni|paštunskog]] pokreta Khudai Khidmatgar u pakistanskoj Severozapadnoj graničnoj provinciji.
[[Datoteka:Ceremony inaugurating the government of the Republic of Korea.JPG|mini|200px|Proglašenje Republike Koreje]]
* [[15. 8.]] - {{flagicon|KOR}} Proglašena je [[Republika Koreja]] (južna), šef države je [[Syngman Rhee]] (do [[1960]], što se smatra Prvom republikom).
* ca. 16. 8. - Jugoslovenski graničari optuženi za otmicu dvojice Austrijanaca.
* [[18. 8.]] - Na kraju [[Dunavska konferencija (1948)|konferencije]] u Beogradu, potpisana je Dunavska konvencija - regulisana uprava i pravo plovidbe, osnovana [[Dunavska komisija]]. SAD, UK i Francuska nisu potpisale, pošto su svi njihovi predlozi odbijeni, isključeni su iz uprave rekom, kao i Austrija.
* 19. 8. - Savet bezbednosti odbacio jugoslovensku rezoluciju osude anglo-američke uprave u Trstu.
* ca. 20. 8. - Operacija Koronis: grčki komunisti sa Gramosa u Epiru se povlače u Albaniju i na planinu Vici.
* [[21. 8.]] - Protitovski članovi izbačeni iz tršćanske komunističke partije. (NYT)
* [[22. 8.]] - Prva noćna fudbalska utakmica u Jugoslaviji: &quot;Drvodeljac&quot; (Zabrežje kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]]) - Partizan (Beograd).
* [[23. 8.]] - U Amsterdamu osnovan [[Svetski savet crkava]], okuplja pravoslavne i protestantske denominacije.
* [[25. 8.]] - Komitet Predstavničkog doma za neameričke aktivnosti prvi put prenosi preko televizije jedno saslušanje ([[Whittaker Chambers]] protiv [[Alger Hiss|Algera Hissa]]).
* [[27. 8.]] - Vijeće Vrhovnog suda NR Hrvatske izreklo presudu &quot;ustaško-mačekovsko-četničkim zločincima i teroristima&quot;: 20 vešanja, 23 streljanja, 12 vremenskih kazni&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00003/600.php?broj=117 Stevo Ostojić: Naše godine, str. 117]. znaci.net&lt;/ref&gt;, među obešenima su i [[Ljubo Miloš]] i [[Božidar Kavran]], uhvaćeni u [[Operacija Gvardijan|operaciji Gvardijan]].
* [[28. 8.]] - Obnovljen rad [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]].
* [[30. 8.]] - Osnovana rumunska tajna policija ''[[Securitate]]'', tj. ''Departamentul Securității Statului''.
* [[31. 8.]] - Rekonstrukcija [[Vlada Josipa Broza Tita od 1. februara 1946. godine|Vlade Josipa Broza Tita]]: [[Edvard Kardelj]] ministar inostranih poslova nakon [[Stanoje Simić|Stanoja Simića]] (do 1953); ministar unutr. poslova [[Aleksandar Ranković]] je i potpredsednik vlade; [[Blagoje Nešković]] je potpredsednik vlade i predsednik Savezne kontrolne komisije; [[Mijalko Todorović]] je ministar poljoprivrede nakon [[Petar Stambolić|Stambolića]] itd.
[[Datoteka:Terijokipakten zjadanov.jpg|mini|100px|† [[Andrej Ždanov|Ždanov]]]]
* 31. 8. - Umro sekretar CK SKP(b) [[Andrej Ždanov]], mogući Staljinov naslednik; nasleđuje ga [[Georgij Maljenkov]] (do 1952). Iz optužbe za pogrešno lečenje, početkom 1953. objavljeno otkriće &quot;[[Doktorska zavera|Doktorske zavere]]&quot;.
* avgust - Smenjena četiri člana PK KPJ za Crnu Goru (u vezi Informbiroa).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - U Bonnu se sastalo Parlamentarno vijeće koje do maja pravi ustav, Osnovni zakon Savezne Republike Njemačke - na čelu vijeća je [[Konrad Adenauer]].
* [[3. 9.]] - Državni sekretar [[Dean Acheson]] i Hector McNeil iz Forin Ofisa poručili Moskvi: napad na Jugoslaviju bi imao &quot;ozbiljne&quot; posledice.
* 3. 9. - [[Władysław Gomułka]], prvi sekretar [[poljska|poljske]] Radničke partije, smenjen pod optužbom za desničarenje, nasleđuje ga [[Bolesław Bierut]] (do 1956, a Gomułka se vraća 1956-70).
* [[4. 9.]] - [[Holandija|Holandska]] kraljica [[Wilhelmina od Nizozemske|Wilhelmina]] abdicirala posle nepunih 58 godina vladavine - dva dana kasnije nasleđuje je kćerka [[Juliana od Nizozemske|Juliana]] (do svoje abdikacije 1980).
* [[6. 9.]] - Komunistički demonstranti ometaju zasedanje gradskog veća [[Berlin]]a, čiji razilazak predstavlja kraj jedinstvenog grada (socijaldemokratska gradonačelnica je 26. 8. smjenila komunističkog šefa policije).
* 6. 9. - Prikazan film ''[[The Red Shoes]]''.
* [[9. 9.]] - [[Datoteka:Flag of North Korea.svg|25px]] Proglašena [[Demokratska Narodna Republika Koreja]], premijer [[Kim Il-sung]].
* 9. 9. - [[Grčki građanski rat]]: grčka vlada izjavljuje da se Jugosloveni bore uz pobunjenike, traže akciju UN - tokom okršaja na granici je bilo poginulih među Jugoslovenima. (NYT)
* 9. 9. - Veliko okupljanje u zapadnom Berlinu, gradonačelnik [[Ernst Reuter]] se obraća &quot;narodima sveta&quot;; nakon mitinga skinuta sovjetska zastava sa Brandenburške kapije, jedan demonstrant poginuo, 12 ranjenih.
[[Datoteka:Jinnah1945b.jpg|mini|100px|left||† [[Muhammad Ali Jinnah]]]]
* [[11. 9.]] - Umro [[Muhammad Ali Jinnah]], osnivač [[Pakistan]]a. [[Khawaja Nazimuddin]] je sledeći generalni guverner (do 1951).
* [[12. 9.]] - Kardinal Spellman posvetio Srednju školu nadbiskup Stepinac, školu za dečake u [[White Plains, New York]], nazvanu po &quot;političkom zatvoreniku komunističke vlade&quot;; Spellman hvali njegovo &quot;mučeništvo&quot;. (NYT 10. i 13. 9.)
* 12. 9. - Osam grčkih komunista skrenuli avion Atina-Solun u Skoplje.
* 13. 9. - Jugoslovenska vlada plaća 17 miliona dolara odštete za nacionalizovanu imovinu Amerikanaca. (NYT)
* [[13. 9.|13]] - 18. 9. - Operacija Polo, [[Aneksija Hajderabada]]: indijska vojska ulazi u [[Država Hajderabad|Državu Hajderabad]] i priključuje je [[Indija|Indiji]]. Revanšistički hinduisti, većina u državi, ubijaju najmanje 30.000 muslimana. U regiji je u toku i komunistička [[Telanganska pobuna]].
[[Datoteka:Operation Polo 1948.jpg|mini|Indijsko zauzeće Hajderabada]]
* [[17. 9.]] - Militantni [[cionizam|cionisti]] ubili [[Folke Bernadotte|grofa Bernadota]], posrednika [[Ujedinjeni narodi|UN]] u [[arapsko-izraelski konflikt|arapsko-izraelskom konfliktu]]. Nakon ovoga će biti raspuštena preostala [[Irgun]]ova jedinica, a [[Lehi]] je proglašen za terorističku organizaciju.
* [[18. 9.]] - Madiunska afera: pobuna komunista na istočno-centralnoj Javi protiv samoproglašene Republike Indonezije, razbijeni su u roku od tri meseca.
* [[24. 9.]] - [[Operacija Velveta]] ili Alabama: Izraelci prevoze spitfajere iz Čehoslovačke, preko Nikšića, do Palestine.
* 24. 9. - [[Kineski građanski rat]]: komunisti su zauzeli prvi veći urbani centar, [[Jinan]], glavni grad [[Shandong]]a.
* 24. 9. - [[Soichiro Honda]] osnovao firmu [[Honda]]: prave motorizovane bicikle.
* [[27. 9.]] - U Bernu postignut sporazum o naknadi za [[švajcarska|švajcarske]] interese u Jugoslaviji (75 miliona franaka u roku od 10 godina).

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Patrijarh [[Rumunska pravoslavna crkva|Rumunske PC]] proglasio prisajedinjenje [[Rumunska grkokatolička crkva|Rumunske grkokatoličke crkve]].
* [[4. 8.]] - Tito primio Erica Johnstona, predstavnika američke asocijacije izvoznika filma&lt;ref&gt;[http://foto.mij.rs/site/gallery/51/photo/1 Prijem Erika Džonstona, predstavnika udruženja američkih filmskih proizvođača]. foto.mij.rs&lt;/ref&gt;, potpisan sporazum po kome će Jugoslavija dogodine uvesti 25 filmova (u 1950, prikazivanje američkog filma iza Gvozdene zavese je uglavnom &quot;presušilo&quot;, osim u Jugoslaviji)&lt;ref name=&quot;Segrave1997&quot;&gt;{{cite book|author=Kerry Segrave|title=American Films Abroad: Hollywood's Domination of the World's Movie Screens from the 1890s to the Present|url=https://books.google.com/books?id=hPwdhDUGsqcC&amp;pg=PA158|date=1 January 1997|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-0346-2|pages=158–}}&lt;/ref&gt; (NY Times izveštava o poseti 5. 10.).
* 4. 10. - Štrajk 300.000 rudara u Francuskoj, pod vođstvom KP.
* [[4. 10.|4]] - [[7. 10.]] - De­veta partijska konferencija KPJ za Crnu Goru se konstituiše u Prvi (osnivački) kongres KP Crne Gore (od 1952. [[Savez komunista Crne Gore]]), na čelu je [[Blažo Jovanović]].
* [[6. 10.]] - [[Ašhabad]]ski zemljotres u [[Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika|Turkmenskoj SSR]] - negde između 10.000 i 110.000 mrtvih, o događaju se slabo izveštavalo.
[[Datoteka:Citroen UK 2 CV 1953.JPG|mini|250px|Prvi tip [[spaček]]a]]
* [[7. 10.]] - Na sajmu u Parizu je predstavljen [[Citroën 2CV]] - proizvodi se 1949-90. u preko pet miliona primeraka.
* [[10. 10.]] - Sovjetska raketa R-1 (kopija V-2) ušla u svemir.
* 12 - [[14. 10.]] - Četvrti Kongres [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]] i zajednički kongres sa Narodnom omladinom Jugoslavije.
* oktobar - Suđenje četničkom oficiru Andriji Lončariću i dvojici pomagača u Beogradu, impliciran i kralj Petar i jedan francuski diplomata. (NYT)
* [[15. 10.]] - Komunisti zauzimaju [[Jinzhou]], stratešku vezu centralne i severoistočne Kine.
* ca. 15. 10. - Sa Beogradskog univerziteta i tehničkih instituta izbačeno 233 studenta &quot;buržujskog&quot; porekla, pod optužbom za neprijateljstvo prema vladi, nemoral i špijunažu. (NYT)
* [[15. 10.|15]] - [[22. 10.]] - Izraelska operacija Yoav uspostavlja sigurnu vezu sa enklavom u Negevu.
* [[15. 10.]] - [[Shigeru Yoshida]] je ponovo japanski premijer (do 1954). Njegova doktrina (1951) cilja ekonomsku obnovu s velikim oslanjanjem na bezbednosni savez sa SAD.
* [[18. 10.]] - Predata u promet zagrebačka dionica [[Autoput Bratstva i jedinstva|Autoputa Bratstva i jedinstva]] (još uvek se nose Staljinove slike)&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00003/600.php?broj=120 Stevo Ostojić: Naše godine, str. 120]. znaci.net&lt;/ref&gt;.
* [[20. 10.]] - Komunisti zauzeli [[Changchun]], tada najveći grad u Mandžuriji, nakon petomesečne opsade. Procenjuje se da je 150.000 civila stradalo zbog nedostatka hrane.
* [[21. 10.]] - Izraelci zauzeli [[Beersheba|Beershebu]].
* [[22. 10.]] - Petorica novih predstavnika u Svetskom sudu, među kojima i jugoslovenski (SSSR na kraju ipak glasao &quot;za&quot; - NYT).
* [[23. 10.]] - Francuska vojska zauzima najveće rudnike uglja, nakon tri dana nasilja. Nekomunistički štrajkači se vraćaju na posao 30-og.
* [[24. 10.|24]] - [[28. 10.]] - U Beogradu održan Prvi kongres Jedinstvenih sindikata Jugoslavije, koji menjaju ime u [[Savez sindikata Jugoslavije]]; na čelu Predsedništva Centralnog odbora je [[Đuro Salaj]].
* [[26. 10.]] - Suspendovan veliki broj putničkih i teretnih vozova u Jugoslaviji. (NYT)
* [[28. 10.]] - Završeno Suđenje Visokoj komandi u Nirnbergu, osuđeno 11 optuženih.
* [[29. 10.]] - Peruanski predsednik José Luis Bustamante y Rivero srušen vojnim udarom - vojska je smatrala nedovoljnim njegove mere protiv levičara nakon pobune u mornarici ranije tokom meseca. Gen. [[Manuel A. Odría]] je na čelu zemlje do 1956.
* 29 - 31. 10. - Izraelska Operacija Hiram: zauzimaju Gornju Galileju, koja je po prošlogodišnjem planu trebala pripasti arapskoj državi - još 50.000 palestinskih izbeglica.
* oktobar - [[Koçi Xoxe]], kao i njegovi saradnici, razrešen svih državnih i partijskih funkcija - sledećeg meseca isključen iz partije i uhapšen.
* [[30. 10.]] - Narodna skupština NR Srbije potvrdila statute [[SAP Vojvodina|Autonomne Pokrajine Vojvodine]] i [[SAP Kosovo i Metohija|Autonomne Oblasti Kosovo i Metohija]].
* 30. 10. - Jugoslavija priznala severnokorejsku vladu.
* 30. 10. - Američki diplomata Irving Ross ubijen od ruskih vojnika u Beču.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Vaseljenski patrijarh Atinagora|Atinagora]] je izabran za novog vaseljenskog patrijarha (do 1972), pošto je prethodnik [[Maksim V]] dao ostavku, nezvanično zbog kontakata sa moskovskim, Staljinovim, patrijarhom. Atinagora je američki državljanin, antikomunista, dolazi u Istanbul sledećeg januara, Trumanovim avionom.
* 1. 11. - Požar i eksplozija na brodu koji je evakuisao nacionalističke trupe iz luke [[Yingkou]], oko 3.000 mrtvih.
* 1. 11. - U FNRJ ukinuta carina na poklone iz inostranstva? (NYT 1. 11.)
* [[1. 11.|1]] - [[4. 11.]] - Šesta partijska konferencija KPJ za Bosnu i Hercegovinu se konstituisala u Prvi (osnivački) kongres KP BiH (od 1952. [[Savez komunista Bosne i Hercegovine]]), na čelu [[Đuro Pucar]].
* [[2. 11.]] - Uprkos svim predviđanjima, američki predsednik [[Harry S. Truman]] osvojio reizbor, pobedivši republikanca [[Thomas E. Dewey|Thomasa E. Deweya]] - 303:189 u elektorskim glasovima, 28:16 u državama. Južnjački demokrata, segregacionista [[Strom Thurmond]] je dobio četiri države.
* 2. 11. - Nakon zauzeća [[Shenyang]]a (Mukdena), završena je kampanja Liaoshen u Kineskom građanskom ratu: komunisti su ovladali Mandžurijom, imaju stratešku brojnu prednost.
* [[6. 11.]] - [[Ante Pavelić]] stigao u [[Juan Perón|Peronovu]] [[Argentina|Argentinu]].
* 6. 11. - [[Kineski građanski rat]]: počinje Huaihaiska kampanja, opkoljena je nacionalistička komanda u [[Xuzhou]], zauzeta u januaru.
* [[7. 11.]] - Serija ''[[Westinghouse Studio One]]'' prešla sa radija na televiziju - 467 epizoda u 10 sezona.
* [[8. 11.]] - U Parizu formirana umetnička grupa [[COBRA]].
* [[10. 11.]] - Na snazi je Međunarodna konvencija za regulaciju kitolova.
* 10. 11. - Politički i bezbednosni komitet Generalne skupštine UN našao Jugoslaviju, Albaniju i Bugarsku krivim za ugrožavanje mira na Balkanu.
* 11. - 15. 11. - Drugi kongres [[KP Slovenije]], sekretar Politbiroa je [[Miha Marinko]]. Ministar Kardelj kaže da bogati seljaci uskraćuju viškove urbanim radnicima. (NYT 16. 11.)
* [[12. 11.]] - Završen [[Tokijski proces]] na kojem je 28 osoba osuđeno za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom za Daleki istok - sedmorica na smrt, među kojima i gen. [[Hideki Tojo]] (pogubljen u decembru).
* 12. ili 13. 11. - Maršal Tito proglašen za prvog počasnog člana Srpske akademije nauka.
* [[13. 11.]] - Prikazan film ''[[The Snake Pit]]''.
* 13. 11. - Neredi u nekoliko pariskih predgrađa, pošto komunisti izvode generalni štrajk.
* [[14. 11.]] - [[Patrijarh srpski Gavrilo (Dožić)|Patrijarh srpski Gavrilo]] osvetio [[Crkva Svetog Marka u Beogradu|Crkvu Svetog Marka u Beogradu]].
* [[18. 11.]] - U FNRJ objavljeno da su ciljevi petoletke znatno povišeni, kako bi se nadoknadilo ometanje iz Kominforma.
* [[20. 11.]] - U SSSR je raspušten [[Jevrejski antifašistički komitet]], kao &quot;centar antisovjetske aktivnosti&quot; - sledi &quot;[[Borba sa kosmopolitizmom]]&quot;, antisemitska kampanja (do 1953).
* 23 - 25. 11. - Operacija Lot: Izraelci bez otpora uspostavili koridor prema enklavi na Mrtvom moru, planini Sodom, ojačana pozicija u Negevu.
* [[24. 11.]] - Kraj venecuelanskog demokratskog perioda ''[[El Trienio Adeco]]'': predsednik [[Rómulo Gallegos]] zbačen posle samo devet meseci; na čelu vojne hunte je [[Carlos Delgado Chalbaud]] (do 1950) a demokratija se vraća 1958/59.
* 24. 11. - [[Italijanski neorealizam]]: prikazan film &quot;[[Kradljivci bicikla]]&quot;.
* [[25. 11.]] - U Skoplju osuđen Asen Bogdanov, ratni načelnik policije - biće streljan sa još dvojicom, od desetorice kojima je suđeno.
* [[26. 11.]] - Drugi kongres [[KP Hrvatske]]: Tito izjavio da zbog embarga zemalja Informbiroa Jugoslavija mora revidirati petogodišnji plan. Istog dana otkriveno da Jugoslavija po prvi put pokušava kupiti [[koks]] u zapadnoj Evropi (inače, sekretar Politbiroa KPH je [[Vladimir Bakarić]]).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[José Figueres Ferrer]] ukinuo [[Vojska Kostarike|Vojsku Kostarike]], što je dogodine upisano u ustav - prvi takav potez u istoriji.
* 1. 12. - Komunisti osnovali [[Narodna banka Kine|Narodnu banku Kine]] u [[Shijiazhuang]]u, izdaju se prve serije [[renminbi]]ja.
* [[4. 12.]] - Brod ''Kiangya'' stradao u eksploziji na ušću Huangpa kod Šangaja, stradalo između 2.750 i 3.920 ljudi, uglavnom izbeglica.
* [[5. 12.]] - Lokalni izbori u Berlinu sprovedeni samo u zapadnom delu grada. Starim većem u istočnom delu grada dominira Partija socijalističkog jedinstva.
* 5. 12. - Izbori za ustavotvornu skupštinu u Argentini, dominacija peronista.
[[Datoteka:Orden junaka socijalistickog rada.jpg|mini|100px|[[Orden junaka socijalističkog rada]]]]
* [[8. 12.]] - Ustanovljen [[Orden junaka socijalističkog rada]] (prvi odlikovan je [[Moša Pijade]] dogodine).
* 8. 12. - [[Kraljevina Egipat|Egipatski]] premijer al-Nuqrashi naređuje raspuštanje [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]], nakon perioda nasilja protiv jevrejskih i državnih meta.
* [[9. 12.]] - Generalna skupština UN usvojila [[Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine|Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida]] (na snazi od 1951, FNRJ potpisala 11. 12.).
[[Datoteka:Universal declaration of human rights voters.svg|mini|300px|Članice UN 1948: glasanje za Univerzalnu deklaraciju]]
* [[10. 12.]] - Usvojena [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]] (48 za, 8 uzdržanih, među kojima i FNRJ, i 2 nisu glasale).
* [[11. 12.]] - Pod imenom Akademija za pozorišnu umetnost osnovan [[Факултет драмских уметности|Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu]] (ime od [[1973]]; Visoka filmska škola joj pripojena [[1950]].).
* [[15. 12.]] - U Kovinu formirana Vazduhoplovna oficirska škola (od 1949. u Ljubljani)&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 136&lt;/ref&gt;.
* 15. 12. - [[Alger Hiss]] je optužen za krivokletstvo, nakon što je Whittaker Chambers početkom meseca pokazao ''Pumpkin Papers'', rolne filma sa inkriminišućim materijalom skrivene u bundevi.
* 15. 12. - Kineski građanski rat: završena kampanja Shuangduiji u provinciji [[Anhui]], komunisti su uništili nacionalističku 12. armiju i zarobili velike količine oružja.
* decembar - Jednogodišnji trgovinski ugovor Jugoslavije i Velike Britanije (120 mil. dolara), nakon što je prva pristala platiti 18 miliona dolara bivšim britanskim vlasnicima nacionalizovanih industrija.
* decembar - U šumu se odmetnulo 18 članova [[Bijelo Polje|Bjelopoljskog]] sreskog komiteta KP (pristalice IB).
* {{circa}} 16. 12. - Zajednički kongres [[SKOJ]] i [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|Narodne omladine Jugoslavije]] u Beogradu - jedinstvena omladinska organizacija pod imenom ove druge.
* [[19. 12.|19]] - [[20. 12.]] - [[Indonežanski rat za nezavisnost]]: Holanđani su prekinuli primirje operacijom ''Kraai'' (&quot;Vrana&quot;): zauzeta je privremena prestonica [[Yogyakarta]], zarobljeni su lideri republike - politički neuspeh, SAD vrše pritisak za priznanje nezavisnosti Indonezije, nastavlja se gerilsko ratovanje.
* [[19. 12.]] - [[Grčki građanski rat]]: počinje Operacija Peristera (&quot;Golubica&quot;) protiv komunista na Peloponezu
* [[21. 12.]] - Predsednik [[Irska|Irske]] potpisao Akt o Republici Irskoj, kojim se ostvaruje puna nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], van Komonvelta (stupa na snagu u aprilu).
* 21. 12. - [[Poljska ujedinjena radnička partija]] nastaje udruživanjem socijalističke i radničke partije - vladajuća partija do 1989.
* 19 - [[23. 12.]] - Prvi kongres [[SK Makedonije|KP Makedonije]], sekretar Politbiroa je [[Lazar Koliševski]].
* [[22. 12.]] - Izraelci započinju Operaciju Horev protiv Egipćana u zapadnom Negevu.
* [[23. 12.]] - Obešen [[Hideki Tōjō]] i još šestorica osuđenih na [[Tokijski proces|Tokijskom procesu]].
* [[25. 12.]] - [[Unska pruga]]: prvi svečani voz između [[Bihać]]a i [[Knin]]a.
* [[26. 12.]] - Uhapšen mađarski kardinal [[József Mindszenty]].
* 26. 12. - Pripadnik [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] ubio egipatskog premijera Mahmud an-Nukraši Pašu.
* [[26. 12.|26]] - [[30. 12.]] - Četvrto vanredno zasedanje Saveznog veća i Veća naroda narodne skupštine FNRJ: poziv radnicima, omladini i celokupnom članstvu Narodnog fronta da se svim ra­spoloživim snagama angažuju za povećanje rudarske i šumarske proizvodnje, kako bi se pojačanim izvozom ovih proizvoda zemlji obezbedila potrebna devizna sredstva&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 131&lt;/ref&gt;.
* [[27. 12.]] - Tito preti da će prodavati sirovine zapadu, ako istočne zemlje i dalje budu kršile sporazume o dostavi teške opreme za industrijalizaciju.
* [[28. 12.]] - Šest sila objavljuju nacrt statuta [[Međunarodna uprava za Rur|Međunarodne uprava za Rur]] (1949-52).

=== Kroz godinu ===
* U Beogradu osnovan [[Muzikološki institut SANU]], prvi u Jugoslaviji.
* Objavljen [[Le Corbusier]]ov ''Le [[Modulor]]''.
* [[Cadillac]] je ove godine dao mala peraja svom novom modelu - vrhunac stila je u drugoj polovini '50-tih.
* Osnovan [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu]].

== 1948. u temama ==
* Rukovodstvo [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]:
** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]]
** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]])
** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]]

* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Sofka (film)|Sofka]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1948.]]).

* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]] (Burma i Cejlon [Sri Lanka] su menjali zastave):
{|
| [[Datoteka:Flag of Burma (1948-1974).svg|thumb|120px|[[Burma]]]]
| [[Datoteka:Flag of Ceylon.svg|thumb|120px|[[Šri Lanka|Cejlon]]]]
| [[Datoteka:Flag of Israel.svg|thumb|120px|[[Izrael]]]]
|-
| [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|thumb|120px|[[Južna Koreja]]]]
| [[Datoteka:Flag of North Korea.svg|thumb|120px|[[Severna Koreja]]]]
|}

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1948.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Ivan Devčić]], hrvatski nadbiskup
* 1. 1. - [[Petar Lukić]], paroh, starešina Saborne crkve u Beogradu
* [[7. 1.]] - [[Kenny Loggins]], rok muzičar
* 7. 1. - [[Zmago Jelinčič Plemeniti]], slovenski političar
* [[10. 1.]] - [[Nikola Plećaš]], košarkaš
* [[13. 1.]] - Radivoje Vican Vicanović, srpski fotoreporter († [[2003]])
* [[16. 1.]] - [[John Carpenter]], filmski režiser, producent
* [[19. 1.]] - [[Admiral Mahić]], bosanskohercegovački književnik
* [[20. 1.]] - [[Kosta Bunuševac]], slikar i multimedijalni umetnik († [[2021]])
* 20. 1. - [[Radoslav Zelenović]], direktor Jugoslovenske kinoteke
* [[27. 1.]] - [[Mihail Barišnjikov]], baletski plesač
* [[28. 1.]] - [[Charles Taylor (Liberija)|Charles Taylor]], predsednik Liberije, osuđen za ratne zločine
* [[29. 1.]] - [[Zoran Redžić]], bosanskohercegovački muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]]
* [[31. 1.]] - [[Feđa Stojanović]], glumac († [[2021]])

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Rick James]], muzičar († [[2004]])
* [[4. 2.]] - [[Alice Cooper]], muzičar
* [[5. 2.]] - [[Sven-Göran Eriksson]], fudbaler, trener
* 5. 2. - [[Barbara Hershey]], glumica
* [[14. 2.]] - [[Kitten Natividad]], glumica
* 14. 2. - [[Teller (mađioničar)]]
* 14. 2. - [[Sonja Biserko]], aktivistkinja za ljudska prava
* [[15. 2.]] - [[Radislav Krstić]], general VRS, osuđenik za ratne zločine
* [[19. 2.]] - [[Pim Fortuyn]], holandski političar, pisac († [[2002]])
* [[23. 2.]] - [[Zvonimir Kostić Palanski]], srpski književnik i prevodilac
* [[28. 2.]] - [[Mercedes Ruehl]], glumica
* 28. 2. - [[Vlasta Knezović]], glumica

=== Mart/Ožujak ===
* [[5. 3.]] - [[Eddy Grant]], muzičar
* 5. 3. - [[Josip Pejaković]], glumac
* [[14. 3.]] - [[Billy Crystal]], glumac, komičar
* 14. 3. - [[Mirko Babić]], glumac († [[2020]])
* [[15. 3.]] - [[David Albahari]], književnik
* 15. 3. - [[Sérgio Vieira de Mello]], brazilski diplomata, predstavnik UN († [[2003]])
* [[17. 3.]] - [[William Gibson]], književnik ''cyberpunk''-a
* [[20. 3.]] - [[John de Lancie]], glumac
* [[22. 3.]] - [[Wolf Blitzer]], TV novinar
* 22. 3. - [[Andrew Lloyd Webber]], kompozitor
* [[25. 3.]] - [[Bonnie Bedelia]], glumica
* [[26. 3.]] - [[Steven Tyler]], pevač ''Aerosmith''-a
* [[31. 3.]] - [[Al Gore]], bivši potpredsednik SAD, nobelovac za mir

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - [[Jaap de Hoop Scheffer]], generalni sekretar NATO-a
* [[9. 4.]] - [[Radojka Šverko]], hrvatska pjevačica
* [[13. 4.]] - [[Raša Livada]], književnik i prevodilac († [[2007]])
* [[22. 4.]] - [[Zoran Modli]], novinar, voditelj, pilot († [[2020]])
* [[25. 4.]] - [[Enver Marić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[28. 4.]] - [[Terry Pratchett]], engleski pisac znanstvene fantastike († [[2015]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[Josip Katalinski]], nogometaš († [[2011]])
* [[9. 5.]] - Milan Oklobdžić - Mika Oklop, književnik dramaturg, scenarista († [[2007]])
* [[15. 5.]] - [[Brian Eno]], muzičar, producent, umetnik
* [[19. 5.]] - [[Grace Jones]], američka pjevačica
* [[25. 5.]] - [[Klaus Meine]], pevač ''Scorpions''-a
* [[27. 5.]] - [[Ljubomir Magaš]], &quot;Ljuba Zemunac&quot;, kriminalac († [[1986]])
* [[29. 5.]] - [[Branka Cvitković]], hrvatska glumica
* [[31. 5.]] - [[John Bonham]], bubnjar ''Led Zeppelin''-a († [[1980]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Powers Boothe]], glumac († [[2017]])
* [[6. 6.]] - [[Nada Obrić]], pjevačica
* 6. 6. - [[Vladimir Savčić Čobi]], muzičar, glumac († [[2009]])
* [[7. 6.]] - [[Ratko Rudić]], hrvatski vaterpolski trener
* [[16. 6.]] - [[Ivo Komšić]], bosanskohercegovački političar
* [[18. 6.]] - [[Braco Dimitrijević]], bh. konceptualni umjetnik
* [[28. 6.]] - [[Kathy Bates]], glumica
* 28. 6. - [[Radoslav Bratić]], književnik i urednik

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[5. 7.]] - [[Alojz Peterle]], slovenski političar
* [[12. 7.]] - [[Dušan Kovačević]], književnik, scenarista, režiser
* 12. 7. - [[Richard Simmons]], glumac, fitnes-ekspert
* [[21. 7.]] - [[Beppe Grillo]], komičar, političar
* 21. 7. - [[Cat Stevens]] (Yusuf Islam), muzičar
* [[26. 7.]] - [[Andrija Đukić]], filmski i TV reditelj
* [[30. 7.]] - [[Jean Reno]], glumac

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Jean-Pierre Raffarin]], francuski političar
* [[5. 8.]] - [[Efraim Zuroff]], lovac na naciste
* [[7. 8.]] - [[Dragan Kapičić]], košarkaš, sportski radnik, preds. KSS
* 7. 8. - [[Cvijeta Mesić]], glumica
* [[11. 8.]] - [[Jan Palach]], češki student († [[1968]])
* [[20. 8.]] - [[Robert Plant]], pevač ''Led Zeppelin''-a
* [[24. 8.]] - [[Jean Michel Jarre]], muzičar
* [[30. 8.]] - [[Viktor Skumin]], jedan od najvecih psihijatara, pisac, filozof

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - [[Benita Ferrero-Waldner]], austrijska političarka
* [[13. 9.]] - [[Nell Carter]], američka glumica
* [[14. 9.]] - [[Ivana Stefanović]], kompozitor
* [[17. 9.]] - [[John Ritter]], glumac († [[2003]])
* 17. 9. - [[Kemal Monteno]], pjevač, kompozitor († [[2015]])
* [[19. 9.]] - [[Jeremy Irons]], glumac
* 19. 9. - [[Josip Leko]], predsjednik Hrvatskoga sabora
* [[20. 9.]] - [[Chuck Panozzo]], američki muzičar (''[[Styx (grupa)|Styx]]'')
* 20. 9. - [[Julienne Bušić]] prozna spisateljica, esejistica i prevoditeljica
* [[23. 9.]] - [[Vera Nikolić]], atletičarka, svetska rekorderka († [[2021]])
* [[26. 9.]] - [[Bratislav Petković]], pozorišni reditelj, osnivač &quot;Moderne garaže&quot; († [[2021]])
* 26. 9. - [[Olivia Newton-John]], pevačica, glumica († [[2022]])
* [[27. 9.]] - [[Dušan Mihajlović]], srpski političar

=== Oktobar/Listopad ===
* [[2. 10.]] - [[Avery Brooks]], glumac
* [[4. 10.]] - [[Jovan Kolundžija]], violinista
* [[5. 10.]] - [[Zoran Živković (pisac)]]
* [[6. 10.]] - [[Gerry Adams]], severnoirski političar
* [[8. 10.]] - [[Claude Jade]], francuska filmska glumica
* 8. 10. - [[Johnny Ramone]], gitarista ''Ramones''-a († [[2004]])
* [[15. 10.]] - [[Chris de Burgh]], pevač
* [[26. 10.]] - [[Mario Rosi]], dramaturg, novinar Radio Beograda († [[1992]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Saša Hadži-Tančić]], književnik
* [[5. 11.]] - [[Bernard-Henri Lévy]], filozof
* [[9. 11.]] - [[Luiz Felipe Scolari]], fudbaler, trener
* [[11. 11.]] - [[Dušan Prelević Prele]], muzičar, književnik, scenarista († [[2007]])
* [[12. 11.]] - [[Hasan Ruhani]], predsednik Irana
* [[14. 11.]] - [[Charles, Prince of Wales]], prestolonaslednik [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]-a
* [[16. 11.]] - [[Mate Parlov]], boksač († [[2008]])
* [[17. 11.]] - [[Howard Dean]], američki političar
* 17. 11. - [[Vlastimir Đorđević]], general srpske policije
* [[20. 11.]] - [[John R. Bolton]], američki političar 
* [[22. 11.]] - [[Radomir Antić]], fudbaler i trener († [[2020]])
* [[25. 11.]] - [[Ivanka Lukateli]], balerina, koreograf, pedagog
* 25. 11. - [[Vesna Malohodžić]], glumica († [[2022]])
* [[26. 11.]] - [[Krešimir Ćosić]], hrvatski košarkaš i trener († [[1995]])
* [[27. 11.]] - [[Zdravko Tolimir]], general VRS, haški osuđenik († [[2016]])

=== Decembar/Studeni ===
* [[3. 12.]] - [[Ozzy Osbourne]], rok-muzičar
* [[5. 12.]] - [[Igor Galo]], glumac
* [[6. 12.]] - [[Keke Rosberg]], trkač F1
* 6. 12. - [[JoBeth Williams]], glumica
* [[7. 12.]] - [[Nikola Šainović]], srpski političar
* [[10. 12.]] - [[Dušan Bajević]], fudbaler i trener
* 10. 12. - [[Muhammad Zaidan]], Abu Abbas, palestinski borac († [[2004]])
* [[13. 12.]] - [[Pavle Bulatović]], političar u SRJ († [[2000]])
* [[21. 12.]] - [[Samuel L. Jackson]], glumac, producent
* [[23. 12.]] - [[Azem Vllasi]], kosovski političar
* [[27. 12.]] - [[Gérard Depardieu]], glumac, biznismen
* [[28. 12.]] - [[Husein Dervišević]], bosanskohercegovački književnik
* [[31. 12.]] - [[Joe Dallesandro]], američki glumac
* 31. 12. - [[Donna Summer]], pevačica († [[2012]])

=== Kroz godinu ===
* [[Đorđe Bosanac]], hrvatski glumac († [[2006]].)
* [[Milorad Vučelić]], novinar, političar
* [[Dafina Milanović]], bankarka († [[2008]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1948.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[13. 1.]] - [[Milan Begović]], hrvatski književnik (* [[1876]].)
* [[23. 1.]] - [[Dragutin Vrđuka]], nogometaš (* [[1895]])
* [[29. 1.]] - [[Tomislav II]], nominalni kralj Hrvatske (* [[1900]])
* [[30. 1.]] - [[Mahatma Gandhi]], indijski političar (* [[1869]].)
* 30. 1. - Orville [[Braća Wright|Wright]], supronalazač aviona (* [[1871]])

* [[3. 2.]] - [[Filaret Granić]], vizantolog, teolog (* [[1883]])
* [[5. 2.]] - [[Johannes Blaskowitz]], nemački general (* [[1883]])
* [[11. 2.]] - [[Sergej Ejzenštejn]], sovjetski filmski režiser (* [[1898]].)
* [[27. 2.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj (* [[1926]])

* [[4. 3.]] - [[Antonin Artaud]], francuski dramatičar, pesnik, glumac (* [[1896]])
* [[10. 3.]] - [[Jan Masaryk]], čehoslovački političar i državnik (* [[1886]].)
* [[24. 3.]] - [[Nikolaj Berđajev]], religijski i politički filozof (* [[1874]])
* [[25. 3.]] - [[Yoshiko Kawashima]], mandžurska princeza, japanska špijunka (* [[1907]])
* [[31. 3.]] - [[Egon Erwin Kisch]], književnik, novinar (* [[1885]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Baba Sawan Singh]], indijski svetac (* [[1858]])
* [[8. 4.]] - [[Jorge Eliécer Gaitán]], kolumbijski političar (* [[1903]])
* [[9. 4.]] - [[Jevstatije Karamatijević]], sveštenik i političar (* [[1881]])
* [[15. 4.]] - [[Radola Gajda]], crnogorski i čehoslovački oficir († [[1891]])

* [[2. 5.]] - [[Aleksandar Stanković (general)|Aleksandar Stanković]], general KJ (* [[1879]])
* [[13. 5.]] - [[Milan Begović]], književnik (* [[1876]])
* [[28. 5.]] - [[Unity Mitford]], engleska Hitlerova prijateljica (* [[1914]])

* [[1. 6.]] - [[Jaša Prodanović]], srpski političar i pisac (* [[1867]])
* [[6. 6.]] - Louis [[Braća Lumière|Lumière]], pionir filma (* [[1864]])
* [[26. 6.]] - [[Lilian Velez]], filipinska glumica (* [[1924]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[5. 7.]] - [[Carole Landis]], glumica (* [[1919]])
* [[15. 7.]] - [[John J. Pershing]], američki general (* [[1860]])
* [[23. 7.]] - [[D. W. Griffith]], američki filmski režiser (*[[1875]])

* [[4. 8.]] - [[Mileva Marić]]-Ajnštajn, srpska matematičarka (* [[1875]])
* [[9. 8.]] - [[Hugo Ferdinand Boss]], tekstilni preduzetnik (* [[1885]])
* [[12. 8.]] - [[Arso Jovanović]], načelnik generalštaba JA (* [[1907]])
* [[16. 8.]] - [[Babe Ruth]] (George Herman Ruth), američki igrač baseballa i nacionalna ikona SAD (* [[1895]].)
* [[20. 8.]] - [[Ljubo Miloš]], ustaša (* [[1919]])
* [[22. 8.]] - [[Ivan Stefanović Srba]], narodni heroj (* [[1912]])
* [[31. 8.]] - [[Andrej Ždanov]], sovjetski ideolog kulture (* [[1896]])

* [[2. 9.]] - [[Sylvanus Morley]], arheolog, majanista (* [[1883]])
* [[3. 9.]] - [[Edvard Beneš]], bivši predsednik Čehoslovačke (* [[1884]])
* [[10. 9.]] - [[Ferdinand I od Bugarske]], bivši knez i kralj Bugarske (* [[1861]])
* [[11. 9.]] - [[Muhammad Ali Jinnah]], osnivač Pakistana (* [[1876]])
* [[17. 9.]] - [[Folke Bernadotte]], švedski diplomata (* [[1895]])
* [[25. 9.]] - [[Ante Bonačić]], nogometaš (* [[1905]])
* [[28. 9.]] - [[Gregg Toland]], direktor fotografije (* [[1904]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[8. 10.]] - [[Josip Križaj]], pilot (* [[1911]])
* [[18. 10.]] - [[Walther von Brauchitsch]], nemački feldmaršal (* [[1881]])
* [[24. 10.]] - [[Franz Lehár]], austrijski kompozitor (* [[1870]].)

* [[12. 11.]] - [[Umberto Giordano]], talijanski skladatelj (* [[1867]].)
* [[23. 11.]] - [[Aleksa Ivić]], srpski istoričar (* [[1881]])

* [[12. 12.]] - [[Franjo Dugan]], hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni pisac (* [[1874]].)
* [[23. 12.]] - [[Hideki Tōjō]], japanski general i bivši premijer (* [[1884]])

== Nobelova nagrada za 1948. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Patrick Maynard Stuart Blackett]] (razvoj metoda Wilsonove [[maglena komora|maglene komore]] i otkrića na polju nuklearne fizike i [[Kosmička radijacija|kosmičke radijacije]])
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Arne Tiselius|Arne Wilhelm Kaurin Tiselius]] (istraživanje [[Elektroforeza|elektroforeze]] i [[Adsorpcija|adsorpcione]] analize, naročito za otkrića u vezi složene prirode serumskih proteina)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Paul Hermann Müller]] (otkriće visoke efikasnosti [[DDT]]-ija kao kontaktnog otrova protiv više artropoda)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Thomas Stearns Eliot]] (izuzetan, pionirski doprinos današnjoj poeziji)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodijeljena

== Reference ==
{{reference}}
* ''Collier's Year Book'' za 1948. (Microsoft Encarta 2004)
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-1-182.shtml Tito VS. Moscow: 25 Years After (1948-1973)] (učesnici sastanka u Bukureštu itd.).
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-277.shtml Kardelj Describes Clashes with Stalin Over Federation with Bulgaria], Zdenko Antić, OSA-RFE Research (1980)
* [http://www.znaci.net/00001/138_13.pdf Staljinov pritisak na rukovodstvo KPJ, odbrana nezavisnosti], Branko Petranović, Momčilo Zečević: Jugoslavija 1918-1988. Tematska zbirka dokumenata.
* [http://www.znaci.net/00001/138_76.pdf Rezolucija Informbiroa i odgovor CK KPJ], ... zbirka dokumenata.
* Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II, Joseph Rothschild &amp; Nancy M. Wingfield

== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|last=Milan Bajec|first=Ivan Dolničar|title=Jugoslavija 1941-1981|year=1981|publisher=Eksport pres|location=Beograd|isbn=|ref=harv}}

[[Kategorija:1948]]</text>
      <sha1>9bwbfrlu5pparrpm2wcnb9okwdlls9q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1969</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23773</id>
    <revision>
      <id>41261704</id>
      <parentid>41260350</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T14:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61838" xml:space="preserve">{{Godina nav|1969}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|1969}}
__NOTOC__
Godina '''1969''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1969''': &lt;br /&gt; [[1969#Januar/Siječanj|1]] • [[1969#Februar/Veljača|2]] • [[1969#Mart/Ožujak|3]] • [[1969#April/Travanj|4]] • [[1969#Maj/Svibanj|5]] • [[1969#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1969#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1969#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1969#Septembar/Rujan|9]] • [[1969#Oktobar/Listopad|10]] • [[1969#Novembar/Studeni|11]] • [[1969#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1969#Rođenja|Rođenja]] • [[1969#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* decembar-januar - Vrhunac pandemije [[hongkonški grip|hongkonškog gripa]] (kategorija 2, smrtnost manja od 0,5%), vratiće se i sledeće zime.
* [[1. 1.]] - Stupio na snagu Ustavni zakon o [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|čehoslovačkoj]] federaciji - formirane dve socijalističke republike, Češka SR i Slovačka SR (federacija traje do kraja 1992).
* 1 - 4. 1. - Organizacija Narodna demokratija maršira od [[Belfast]]a do [[Derry]]ja, pri čemu ih unionisti napadaju.
* [[2. 1.]] - Australski medijski tajkun [[Rupert Murdoch]] kupio najveći britanski tabloid [[News of the World]] (izlazi do 2011).
* [[4. 1.]] - Stupila na snagu [[Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije]].
* [[9.1.|9]] - [[11. 1.]] - V kongres CK SK BiH - i formalno podržana jednakost Muslimana&lt;ref&gt;Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...&lt;/ref&gt;.
* [[12. 1.]] - Prvi studijski, [[Led Zeppelin (album)|istoimeni]], album [[Led Zeppelin]]a.
* [[14. 1.]] - Požar na nosaču aviona ''USS Enterprise'' - 27 poginulih mornara i 15 uništenih aviona.
[[Datoteka:RichardNixoncrop.jpg|thumb|150px|left|[[Richard Nixon]]]]
* [[15. 1.]] - Lansiran sovjetski [[Sojuz 5]], sutradan se spaja sa [[Sojuz 4|Sojuzom 4]], posade razmenjuju mesta, što je prvi takav poduhvat.
* januar - Otopljavanje odnosa između SFRJ i NR Kine, zaleđenih 1958: jugoslovenska trgovačka delegacija u Pekingu&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1970/07/16/archives/belgrades-ties-with-peking-improve.html Belgrade's Ties With Peking Improve]. nytimes.com JULY 16, 1970&lt;/ref&gt;.
* [[16. 1.]] - U [[Prag]]u se zapalio [[Jan Palach]], umire tri dana kasnije (→ [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|Invazija na Čehoslovačku]] 1968).
* 19/20. 1. - Napadnuto skladište oružja u zapadnonemačkom mestu [[Lebach]], ubijena četiri vojnika i ukradeno nešto municije i oružja - dvojica homoseksualaca želela oružja radi vršenja iznude.
* [[20. 1.]] - [[Ričard Nikson]] ulazi nakon [[Lindon Džonson|Lindona Džonsona]] u [[Bela kuća|Belu kuću]] kao 37. predsednik (do [[1974]]).
* [[22. 1.]] - Dezerter Viktor Iljin pucao na povorku automobila sa Brežnjevom i kosmonautima sa dva Sojuza - stradao jedan vozač.
* 23. 1. - Čovek u Jugoslaviji se zapalio po ugledu na Palacha?&lt;ref name=&quot;NYtimessrc10&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/10/ NY Times Search 1969 - Relevance - 10]&lt;/ref&gt;.
* [[25. 1.]] - U [[Francova diktatura|Španiji]] proglašeno vanredno stanje usled studentskih i drugih protesta.
* [[27. 1.]] - Javno vešanje 14 navodnih špijuna u Bagdadu, od čega 9 Jevreja - [[Baas]]ov režim ubio ukupno 51 Jevrejina do avgusta.
* [[28. 1.]] - Veliki izliv nafte iz morske platforme kod kalifornijske [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbari]] - inspiracija za prvi [[Dan Zemlje]] 1970.
* [[30. 1.]] - Nakon snimanja albuma ''[[Let It Be]]'', [[Beatles]]i sviraju na krovu ''[[Apple Records]]''-a - poslednji javni koncert, koji rastura policija. Ranije tokom meseca su objavili album ''Yellow Submarine''.
* [[31. 1.]] - Puštena u rad [[TE Morava]] kod [[Svilajnac|Svilajnca]] (108 MW).

=== Februar/Veljača ===
{{Annotated image
| image = Nasser and Arafat, 1970.jpg
| image-width = 205
| image-left = -80
| image-top = 
| width = 110
| height = 237
| float = right
| annotations =
| caption = [[Jaser Arafat]]
}}
* [[3. 2.]] - U Tanzaniji ubijen [[Eduardo Mondlane]], lider Mozambičkog oslobodilačkog fronta [[FRELIMO]]. Naslediće ga [[Samora Machel]] (prvi predsednik [[Mozambik]]a 1975-86). 
* [[2.2.|2]] - [[3. 2.]] - Tito kod [[Nikolae Čaušesku|Čaušeskua]] u [[Temišvar]]u - odbacuju mešanja u suverenitet drugih zemalja.
* [[4. 2.]] - [[Jaser Arafat]] postaje lider [[PLO]]-a.
* [[6. 2.]] - Predsednik Tito i Jovanka posetili beogradsku &quot;[[Politika (novine)|Politiku]]&quot;&lt;ref&gt;[http://www.stevankragujevic.com/pages/dogadjaji.htm#titoupolitici Stevan Kragujević - Tito u &quot;Politici&quot;, 5. februar 1969.] stevankragujevic.com&lt;/ref&gt; povodom puštanja pogona u Krnjači. 
* [[8. 2.]] - U severnom Meksiku pao meteorit [[Allende (meteorit)|Allende]] - s ukupnom težinom ostataka od dve tone, to je najveći [[ugljenični hondrit]].
* [[9. 2.]] - Prvi let aviona [[Boeing 747]], u saobraćaju od sledeće godine.
* [[10. 2.]] - U Bonnu potpisan sporazum o saradnji SFRJ i Zapadne Nemačke&lt;ref name=&quot;NYtimessrc4&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/4/ NY Times Search 1969 - 4]&lt;/ref&gt;.
* [[11. 2.]] - U SFRJ usvojen novi Zakon o narodnoj odbrani, uvodi se [[Teritorijalna odbrana]] (→ [[ONO i DSZ]]); u sledeće dve godine odgovarajuće zakone donose i republike i pokrajine. Kasnije tokom meseca izveštava se da su jedinice već formirane, s oružjem i opremom vrednim 32,5 miliona dolara&lt;ref name=&quot;NYtimessrc3&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/3/ NY Times Search 1969 - 3]&lt;/ref&gt;.
* [[13. 2.]] - [[Fronta za oslobođenje Québeca]] detonirala bombu na Montrealskoj burzi, uz veliku materijalnu štetu.
* [[14. 2.]] - ''[[Mysterii Paschalis]]'' iznosi reformu [[Liturgijska godina|liturgijske godine]] rimskog obreda: papa [[Pavao VI.]] uklonio imena mnogih svetaca.
[[Datoteka:JTO-logo.svg|mini|100px|[[Teritorijalna odbrana]]]]
* februar - Sastanak [[SK Srbije]] - odbacuju se zahtevi za &quot;Republiku Kosovo&quot;.
* februar - U [[Gvineja|Gvineji]] otkrivena vojna zavera, predsednik [[Sékou Touré]] će narediti pogubljenje 13 osoba, među kojima umetnika i političara [[Fodéba Keïta|Fodéba Keïte]] (u maju).
* [[14.2.|14]] - [[20. 2.]] - Niz članaka [[Miloš Žanko|Miloša Žanka]] u &quot;[[Borba (novine)|Borbi]]&quot; osuđuje &quot;Hrvatski književni list&quot; zbog nacionalizma.
* [[21. 2.]] - III plenum CK SK Hrvatske osudio &quot;[[Hrvatski književni list]]&quot;.
* [[22. 2.]] - Pakistanska vlada povukla nakon nereda optužbu za pobunu protiv [[Sheikh Mujibur Rahman]]a, sutradan se vraća u Istočni Pakistan uz masovni doček.
* [[23. 2.]] - Trgovačka delegacija iz SFRJ otputovala u NR Kinu, nakon 10 godina prekida odnosa&lt;ref name=&quot;NYtimessrc10&quot;&gt;&lt;/ref&gt;.
* [[24. 2.]] - [[9. 3.]] - Svetski šampionat u hokeju na ledu: timovi grupe B igraju u Ljubljani (28. 2. - 9. 3.) a grupe C u Skoplju (24. 2. - 2. 3.).
* [[25. 2.]] - Student [[Jan Zajíc]] se zapalio u Pragu na 21. godišnjicu komunističke vlasti.
* 25 - 28. 2. - Borba za vlast u Siriji: ministar obrane [[Hafez al-Assad]], sa bratom Rifatom, nadigrao lidera zemlje [[Salah Jadid|Salaha Jadida]] i šefa obaveštajne službe [[Abd al-Karim al-Jundi]]ja (Jundi se ubio 2. 3.) - Assad će biti na čelu zemlje 1970-2000.
* [[26. 2.]] - Umro izraelski premijer [[Levi Eškol]].
* 26. 2. - U Francuskoj prikazan ''[[Z (film)|Z]]'', film [[Costa-Gavras]]a, osuda [[Diktatura pukovnika|Diktature pukovnika]] u Grčkoj.
* [[27. 2.]] - U SFRJ povezuju bugarsku kampanju povodom Makedonije sa sovjetskom doktrinom ograničenog suvereniteta&lt;ref name=&quot;NYtimessrc15&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/15/ NY Times Search 1969 - Relevance - 15]&lt;/ref&gt;.
* [[28. 2.]] - Podmorski zemljotres pogađa Portugal i Maroko, praćen cunamijem (1,2 m u Kazablanci).

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - Počinje [[Kinesko-sovjetski granični sukob]], naročito oko ade [[Zhenbao]]/Damanski na reci [[Usuri]].
* 2. 3. - Prvi test let [[Concorde]]-a u francuskom Tuluzu.
* [[3. 3.]] - Lansiran [[Apollo 9]], testira se [[lunarni modul]].
[[Datoteka:IX Kongres SKJ, Beograd 1969.jpg|mini|250px|[[Deveti kongres SKJ]]]]
* 4. 3. - Urušavanje u nekom jugoslovenskom rudniku, 2 mrtvih, mnogi zarobljeni&lt;ref name=&quot;NYtimessrc4&quot;&gt;&lt;/ref&gt;.
* [[8. 3.]] - [[Rat iscrpljivanja]]: Egipćani počinju granatiranje izraelskih pozicija na Sueckom kanalu.
* [[10. 3.]] - U Parizu pronađen mrtav četnički emigrant Andrija Lončarić, suosnivač militantnog Srpskog oslobodilačkog pokreta Otadžbina&lt;ref name=&quot;Lopušina2014&quot;&gt;{{cite book|author=Marko Lopušina|title=Ubice u ime države|url=https://books.google.com/books?id=3rc1CwAAQBAJ&amp;pg=PT128|date=6 November 2014|publisher=Agencija TEA BOOKS|isbn=978-86-6329-189-8|pages=128–}}&lt;/ref&gt;.
* 10. 3. - Objavljen roman &quot;[[Kum (roman)|Kum]]&quot;.
* [[11.3.|11]] - [[15. 3.]] - [[Deveti kongres SKJ]] u Beogradu. Partije iz istočnog bloka bojkotuju sastanak. U predsedništvu CK [[SKJ]] jednak broj članova iz republika i odgovarajući iz pokrajina, članove biraju republički/pokrajinski kongresi - ''&quot;federalizacija SKJ&quot;''. Usvojen Titov stav da komunisti i svi radni ljudi treba odlučnije da ulaze u direktne obračune s nacio­nalistima svih vrsta i boja, pre svega u vlastitoj sredini&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 239&lt;/ref&gt;.
* [[14. 3.]] - Preko 5.000 demonstranata u šetnji do jugoslovenske ambasade u Pragu - podržavaju Tita i kongres SKJ, kojeg partije iz istočnog bloka bojkotuju&lt;ref name=&quot;NYtimessrc9&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/9/ NY Times Search 1969 - 9]&lt;/ref&gt;
* [[16. 3.]] - Viasa Flight 742: avion pao u [[Maracaibo]], Venezuela, 84 mrtvih u avionu i 71 na zemlji, dosada najgora avionska nesreća.
[[Datoteka:GoldaMeir.jpg|mini|180px|[[Golda Meir]]]]
* [[17. 3.]] - [[Golda Meir]] premijer [[Izrael]]a (do [[1974]]).
*   17. 3. - [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|TV Sarajevo]] počinje emitovanje samostalnog programa. 
* [[18. 3.]] - Počinje ''[[Operacija Breakfast]]'', deo [[Operacija Menu|Operacije Menu]] - tajno američko bombardovanje komunističkih baza u neutralnoj [[Kambodža|Kambodži]] ([[Norodom Sihanouk]] se nedavno, pod pritiskom, udaljio od komunista).
* 18. 3. - Samozvana [[Republika Angvila]] okončana mirnim iskrcavanjem britanskih padobranaca - teritorija nije želela biti podređena [[Sveti Kristofor i Nevis|Sv. Kristoforu i Nevisu]].
* [[20. 3.]] - Rezolucija Saveta bezbednosti UN 264 traži povlačenje južnoafričkih trupa iz [[Namibija|Namibije]] - na teritoriji je u toku [[Južnoafrički granični rat]] sa [[SWAPO]]-om.
* 20. 3. - [[John Lennon]] i [[Yoko Ono]] se venčali, on u septembru napušta [[Beatles]]e, o čemu nije obavestio medije, po dogovoru sa ostalima.
* 21. i 28. 3. - Pobede Čehoslovačke nad SSSR u hokeju izazivaju spontane demonstracije u Čehoslovačkoj.
* [[22. 3.]] - [[Mirko Čanadanović]] izabran za predsednika Pokrajinskog komiteta SK Vojvodine.
* [[23. 3.]] - [[Manfred Wolf]] iz [[DDR]]-a skočio 165 metara na [[Planica|Planici]] - svetski rekord.
* 23. 3. - Sedam Albanaca osuđeno u Skoplju zbog &quot;raspirivanja nacionalne mržnje&quot;.
* [[25. 3.]] - Vojni predsednik [[Pakistan]]a [[Muhammad Ayub Khan|Ayub Khan]] odstupa usled nemira širom zemlje i pobune u Bengalu, dolazi [[Yahya Khan]] (do 1971).
* [[29. 3.]] - U [[Madrid]]u održano [[Eurosong 1969|natjecanje za pjesmu Eurovizije]] na kome četiri zemlje osvajaju najveći broj bodova te su organizatori prisiljeni proglasiti četiri umjesto jednog pobjednika. Jugoslovenski predstavnik [[Ivan &amp; 3M]] je 13-ti.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:1967-01 1966年毛泽东与林彪2.jpg|mini|200px|[[Mao Ze Dong]] i [[Lin Biao]]]]
* [[1. 4.|1]] - [[24. 4.]] - IX nacionalni kongres [[KP Kine]]: formalni kraj [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]], potvrđena čistka [[Liu Shaoqi]]ja i [[Deng Xiaoping]]a, Maova ideologija &quot;neprekidne revolucije&quot; upisana u partijski ustav, glavni izveštaj podneo maršal [[Lin Biao]], označen za Maovog naslednika (povećanje uticaja vojske).
* [[4. 4.]] - Dr [[Denton Cooley]] ugradio prvo [[veštačko srce]], pacijent živeo četiri dana.
* [[5. 4.]] - [[Jovanka Broz]] otvorila bolnicu za miopatična i reumatična oboljenja u [[Fojnica|Fojnici]].
* [[9. 4.]] - Potpukovnik [[Alexandre Banza]] osujećen u pokušaju puča protiv [[Centralnoafrička Republika|centralnoafričkog]] predsednika [[Jean-Bédel Bokassa|Bokasse]] - streljan tri dana kasnije, nakon što ga je Bokassa mučio.
* [[13. 4.]] - Izbori u SFRJ.
* [[14. 4.]] - [[41. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Oliver!]]'', ukupno šest nagrada od 11 nominacija, najbolji strani film je sovjetski &quot;[[Rat i mir (film, 1966)|Rat i mir]]&quot;.
* [[15. 4.]] - Severni Korejci oborili američki izviđački avion ''Lockheed EC-121M Warning Star'' iznad Japanskog mora, poginuo 31 Amerikanac.
* april - Vrhunac američkog učešća u Vijetnamskom ratu: 543.000 vojnika.
* april - Smenjeni generali [[Ivan Gošnjak]] i [[Rade Hamović]] zbog &quot;nespremnosti [[JNA]] za moguću sovjetsku invaziju&quot;.
* travanj - [[Matica hrvatska]] izdaje &quot;[[Hrvatski tjednik]]&quot;, radikalniji od &quot;Hrvatskog književnog lista&quot;.
* [[17. 4.]] - [[Aleksander Dubček]] dao ostavku na položaj šefa KP [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], zamenjuje ga [[Gustav Husak]] (Prvi sekretar KP Čehoslovačke do 1987, predsednik zemlje 1975-89) koji pokreće [[Normalizacija (Čehoslovačka)|Normalizaciju]].
* 17 - 27. 4. - U Minhenu održan svetski šampionat u stonom tenisu: bronza za jugoslovenski muški tim.
* 18 - 21. 4. - Predsednik Tito u poseti SAP Vojvodini.
* [[19. 4.]] - Masovni miting u Beogradu povodom 50 godina KPJ/SKJ.
* 19. 4. - [[Pahlavi (dinastija)|Iran]]ci napuštaju ugovor o [[Šat al-Arab]]u iz 1937, zatim 22 - 25. 4. sprovode Udruženu operaciju Arvand: teretni brod prolazi praćen ratnim plovilima, bez iračke reakcije - napetost traje do 1975.
[[Datoteka:Plomin2.JPG|mini|250px|[[Termoelektrana Plomin]]]]
* [[20. 4.]] - U Španiji ubijen ustaški zločinac [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]].
* 20. 4. - U [[Severna Irska|Severnu Irsku]] stiže britanska vojska kao pojačanje policiji.
* [[22. 4.]] - ''Sunday Times Golden Globe Race'': [[Robin Knox-Johnston]] je prvi čovek koji je sam i bez zaustavljanja oplovio svet, za 312 dana.
* [[25. 4.]] - [[Mirko Tepavac]] novi savezni sekretar za inostrane poslove (do 1972).
* [[26. 4.]] - Predsednik Tito otvorio [[Hidroelektrana Zlatoličje|Hidroelektranu Zlatoličje]] na Dravi, prvu kanalsku u Jugoslaviji. 
* [[27. 4.]] - Predsednik [[Bolivija|Bolivije]] [[René Barrientos]] stradao u helikopterskom udesu. Potpredsednik [[Luis Adolfo Siles Salinas]] ostaje do septembra 
* ca. 27. 4. - Albanske novine Zeri i Popullit obećavaju podršku Jugoslaviji i Rumuniji u slučaju sovjetske agresije&lt;ref name=&quot;NYtimessrc3&quot;&gt;&lt;/ref&gt;.
* [[28. 4.]] - [[Charles de Gaulle]] daje ostavku na mjesto predsjednika Francuske, dan nakon poraza na referendumu o decentralizaciji. Izborna kampanja bivšeg premijera [[Georges Pompidou|Pompidoua]] napadnuta putem [[Afera Marković|afere Marković]].

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - U 14 zapadnoevropskih zemalja pokrenut sistem [[Eurocheque]] - čekovi prihvatani i preko granica, u različitim valutama.
* [[10. 5.|10]] - [[20. 5.]] - [[Vijetnamski rat]] &amp;mdash; [[Bitka za Hamburger Hill]]: Amerikanci i Južnovijetnamci zauzimaju fortifikovani položaj, da bi ga napustili već sledećeg meseca - kontroverzno u vojsci i javnosti.
* [[11. 5.]] - Predsednik Tito upozorava SSSR da Jugoslavija nikada neće priznati &quot;ograničeni suverenitet&quot; (→ [[Brežnjevljeva doktrina]]).
* 11. 5. - ''Zip to Zap'': okupljanje u [[Zap, North Dakota]] se pretvorilo u nerede koje je morala rasturiti Nacionalna garda.
* [[13. 5.]] - Incident 13. maja - rasni nemiri u [[Kuala Lumpur]]u između [[Malajci|Malajaca]] i [[Kinezi|Kineza]] sa stotinama mrtvih vode uvođenju vanrednog stanja.
* [[15. 5.]] - Američki tinejdžer Robert Rayford umro u [[Misuri]]ju od čudnog medicinskog stanja, koje će [[1984]] biti identifikovano kao [[HIV/AIDS]] (prvi slučaj u Severnoj Americi).
* 15. 5. - &quot;Krvavi četvrtak&quot;: kalifornijski guverner [[Ronald Reagan]] poslao policiju da zauzme tzv. Narodni park u [[Berkeley, California|Berkeleyju]], u sukobu je jedan poginuo, preko 100 ranjeno.
* [[maj]] - 57 % jugoslovenskih preduzeća ne može izmirivati finansijske obaveze zbog neefikasnosti, viška zaposlenih i inflacije&lt;ref name=&quot;Col&quot;&gt;''Collier's Year Book'' 1969 (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;.
* maj - Neredi u argentinskim gradovima Rosario (21.) i Cordoba (29.), nakon ubistva učenika u prvom gradu.
* [[16.5.|16]] - [[17. 5.]] - Sovjetske sonde [[Venera 5]] i [[Venera 6]] stigle na [[Venera (planeta)|Veneru]], preciznije merenje atmosfere nego Venera 4.
[[Datoteka:Mitja Ribičič.jpg|mini|150px|[[Mitja Ribičič]]]]
* [[18. 5.]] - [[Mitja Ribičič]] je novi predsednik [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (do 1971).
*   18. 5. - Lansiran [[Apollo 10]], generalna proba za Apollo 11.
* [[23. 5.]] - Premijera predstave &quot;[[Kosa (pozorišna predstava)|Kosa]]&quot; u beogradskom [[Atelje 212|Ateljeu 212]].
* 23. 5. - Potpisana [[Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora]] (na snazi od 1980).
* [[24. 5.]] - Na havajskom vulkanu [[Kilauea]] počinje erupcija koja će do 1974. stvoriti kupu [[Mauna Ulu]].
* [[25. 5.]] - Premijera filma ''[[Midnight Cowboy]]'' (s [[X rejting|oznakom X]]).
* 25. 5. - Vojni udar u [[Sudan]]u: zbačen [[Ismail al-Azhari]], dolazi [[Gaafar Nimeiry]] (do 1985), u početku socijalista, naserista, pred kraj islamista.
* [[26. 5.]] - Ustanovljen [[Andeanska zajednica|Andeanski pakt]].
* [[26. 5.]] - [[2. 6.]] - ''Bed-In for Peace'': [[Džon Lenon]] i [[Joko Ono]] ne napuštaju krevet u [[Montreal]]u, u ime mira. Tom prilikom je snimljena pesma ''[[Give Peace a Chance]]''.
* [[29. 5.]] - III sednica predsedništva [[SKJ]] - izrečene kritike nacionalizma u publikacijama Matice hrvatske ([[Mijalko Todorović]]), kao i ekonomskog nacionalizma SR Hrvatske ([[Krste Crvenkovski]]).
* 29. 5. - ''Cordobazo'': nakon Rosaria 21-og, nemiri protiv argentinskog vojnog diktatora [[Juan Carlos Onganía|Onganíje]] izbijaju i u [[Córdoba (Argentina)|Córdobi]].
* [[30. 5.]] - Nakon štrajka dolazi do nemira na [[Curaçao]]u za prava Afrokaribljana.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[3. 6.]] - U sudaru sa australskim nosačem aviona ''HMAS Melbourne'' u Južnom kineskom moru prepolovljen američki razarač ''USS Frank E. Evans'', poginulo 74 američkih pomoraca.
* [[5. 6.]] - Prvi supersonični let putničkog aviona [[Tupoljev Tu-144]].
* [[5.6.|5]] - [[17. 6.]] - Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija u Moskvi (bez [[SKJ]]).
* [[8. 6.]] - [[Vijetnamizacija]]: u susretu sa južnovijetnamskim predsednikom [[Nguyen Van Thieu]]-om na ostrvu Midway, američki predsednik Nixon objavljuje da će do septembra biti povučeno 25.000 američkih vojnika.
* 8. 6. - [[Datoteka:FNL Flag.svg|25px]] [[Viet Cong]] proglasio Privremenu revolucionarnu vladu Republike Južni Vijetnam.
* 8. 6. - Bomba oštetila jugoslovenski konzulat u Sidneyu (ambasadu u Canberri?).
* 8. 6. - Nakon što je [[Gibraltar]] 30. 5. proglasio Ustav kojim se garantuje britanski suverenitet, Franco naredio zatvaranje granične kapije (granica otvorena za pešake 1982 a vozila 1985).
* [[13. 6.]] - Pobuna u tibetanskom okrugu Nyêmo na čelu sa monahinjom Trinley Chödrön.
* [[lipanj]] - Štrajkuju lučki radnici u Rijeci&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
* [[18. 6.]] - Prikazan ''[[The Wild Bunch]]''.
[[Datoteka:Georges Pompidou (cropped 2).jpg|mini|200px|[[Georges Pompidou]]]]
* [[20. 6.]] - [[Georges Pompidou]] novi predsednik Francuske (do [[1974]]).
* 20. 6. - Afera Zelenih beretki: oficiri iz Projekta GAMMA ubili vijetnamskog dvostrukog agenta - slučaj izaziva pažnju, ali nema suđenja jer CIA odbija svedočenje.
* 20. 6. - Ustavni referendum u [[Rodezija|Rodeziji]] (dan. Zimbabve) podržava republiku (proglašena 1970) i novi ustav.
* [[22. 6.]] - Kolaps nacionalne konvencije [[Studenti za demokratsko društvo|Studenata za demokratsko društvo]] u Čikagu, kontrolu preuzima frakcija ''[[Weather Underground|Weatherman]]''.
*   22. 6. - [[Sophia Loren]] i [[Carlo Ponti]] posetili Tita na Brionima. 
* 22. 6. - Reka Cuyahoga u Ohaju je toliko zagađena da se zapalila - podsticaj za osnivanje [[Agencija za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Država|Agencije za zaštitu životne sredine SAD]] dogodine.
* [[24. 6.]] - Neuspešan atentat na predsednika Gvineje Sékou Touréa.
* 24. 6. - Glavni urednik Tanjuga M. Pudar dao ostavku nakon što je agencija kritikovala Sovjete&lt;ref name=&quot;NYtimessrc6&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/6/ NY Times Search 1969 - 6]&lt;/ref&gt;. 
* [[27. 6.]] - Početak emitovanja radio programa [[Beograd 202]].
*   27. 6. - Magazin ''Life'' objavljuje fotografije 242 Amerikanca poginulih u jednoj sedmici Vijetnamskog rata.
* [[28. 6.]] - [[Stounvolska revolucija]] - pobuna [[lezbejke|lezbejki]], [[gej]]eva, [[biseksualnost|biseksualnih]] i [[transrodnost|transrodnih]] ([[LGBT]]) osoba protiv policijske racije u klubu [[Stonewall Inn]] u [[Greenwich Village]]-u, [[New York]]. Događaj označava prekretnicu u [[LGBT zajednica|LGBT zajednici]] i početak savremenog [[LGBT pokret]]a.
* [[30. 6.]] - Hrvatski ekstremista Drago Đolo ranio [[Anton Kolendić|Antona Kolendića]], šefa jugoslovenske misije u Zapadnom Berlinu, koji ga je zatim savladao.
* 30. 6. - [[Nigerijski građanski rat]]: Nigerija zaustavila pomoć Crvenog krsta [[Bijafra|Bijafri]] - pomoć se može dopremati samo avionom, vlada glad.
* 30. 6. - Španija vratila [[Maroko|Maroku]] eksklavu [[Ifni]] na jugu te zemlje.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Početak Radio Avale, prve nezavisne stanice u Istočnoj Evropi (prethodnica [[Studio B|Studija B]]).
* 1. 7. - Investitura [[Charles, princ od Walesa|Charlesa, princ od Walesa]] u [[zamak Caernarfon|zamku Caernarfon]].
* [[3. 7.]] - [[Brian Jones]], donedavni član ''[[The Rolling Stones]]''-a, pronađen mrtav u svom bazenu.
* [[5. 7.]] - Kenijski ministar pravde [[Tom Mboya]] ubijen u Najrobiju. 
* [[6. 7.]] - Završen [[19. berlinski filmski festival]], Zlatnog medveda dobio jugoslovenski film &quot;[[Rani radovi (film)|Rani radovi]]&quot;.
* [[8. 7.]] - Prvo povlačenje američkih trupa iz [[Vijetnam]]a.
* 8 - [[12. 7.]] - Konsultativni sastanak predstavnika [[pokret nesvrstanih|nesvrstanih]] zemalja u Beogradu - bez rezultata.
* [[10. 7.]] - Pronađen napušten trimaran [[Donald Crowhurst|Donalda Crowhursta]], za koga se mislilo da vodi u trci oko sveta - ali to je bila prevara.
* 11. 7. - Protest privatnih kamiondžija u Ljubljani rešen kompromisom&lt;ref name=&quot;NYtimessrc5&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/5/ NY Times Search 1969 - 5]&lt;/ref&gt;.
* [[14. 7.]] - Prikazan ''[[Easy Rider]]''.
* [[14. 7.|14]] - [[18. 7.]] - &quot;[[Fudbalski rat]]&quot; ili Stosatni rat između [[El Salvador]]a i [[Honduras]]a - vrhunac napetosti oko statusa Salvadoraca u Hondurasu i nasilja oko fudbalskih utakmica dve zemlje.
* jul - Premijerka Indije [[Indira Gandhi]] nacionalizovala 14 najvećih banaka. Ona je u sukobu sa starom gardom Indijskog nacionalnog kongresa (&quot;Sindikat&quot;) oko izbora novog predsednika zemlje.
* [[18. 7.]] - [[Incident u Čapakvidiku]] okončava predsedničke nade [[Ted Kennedy|Teda Kenedija]]: saobraćajni udes u kome gine devojka koja se vozila s njim.
* 18. 7. - [[Thor Heyerdahl]] napustio sa posadom brod ''Ra'' blizu Barbadosa, nakon 56 dana putovanja iz Maroka, zbog loše konstrukcije (zamisao je ostvarena brodom ''Ra II'' 1970).
* [[19. 7.]] - [[Rat iscrpljivanja]], Operacija Bulmus 6: izraelski komandosi uništili egipatsku radarsku stanicu na Zelenom ostrvu u Sueckom zalivu, što narednih dana omogućuje Operaciju Boxer, dejstva izraelskog vazduhoplovstva duž Sueckog kanala.
* 19. 7. - [[John Fairfax]] sam preveslao Atlantik za 180 dana.
[[Datoteka:Apollo AS11-40-5868.jpg|thumb|240px|[[Apollo 11]]: [[Buzz Aldrin]]]]
* [[20. 7.]] - Posada [[Apollo 11|Apolla 11]]: [[Neil Armstrong]], [[Buzz Aldrin]] i [[Michael Collins]], posle 4 dana putovanja, izvela prvo spuštanje na [[Mjesec]] (Armstrong, kao prvi čovjek uopće na nekom drugom tlu osim zemaljskog; i Aldrin, dok je Collins upravljao lunarnim modulom u mjesečevoj orbiti; vidi i [[Program Apolo]]).
* [[21. 7.]] - Sovjetska [[Luna 15]] se srušila na Mesec.
* [[22. 7.]] - Počela seoba [[Trajanova tabla|Trajanove table]] na 20 metara viši nivo, kako ne bi bila potopljena [[Đerdap]]skim jezerom.
* 22. 7. - Španski Kortes ratifikovao [[Francisco Franco|Francovo]] označenje [[Juan Carlos I od Španjolske|Juan Carlosa]] za princa Španije i prestolonaslednika (kralj 1975-2014); njegov otac Juan, sin Alfonsa XIII, preskočen je kao &quot;liberalan&quot;).
* [[23. 7.]] - U Španiji izbija skandal Matesa: firma za tekstilnu mašineriju je uzela 200 miliona dolara kredita za, uglavnom izmišljen, izvoz. Franco u oktobru vrši rekonstrukciju vlade, u korist ljudi iz [[Opus Dei]] a protiv [[Falanga (Španija)|Falange]].
* [[25. 7.]] - [[Niksonova doktrina]]: prepuštanje odbrane azijskim saveznicima.
* [[26. 7.]] - Yangjiangski zemljotres na jugu Kine, 3.000 mrtvih.
* [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 16. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Nizvodno od sunca]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/16-pulski-filmski-festival/index.html 16. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[28. 7.]] - Jugoslavija i SR Nemačka potpisali sporazume o programu razmene naučnika, umetnika, tehnologa i studenata.
* [[jul]] - Jugoslavija u [[UN]]-ovoj konferenciji o razoružanju&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
* [[31. 7.]] - &quot;[[Cestna afera]]&quot; - Republičko izvršno veće [[SR Slovenija|SR Slovenije]] ([[Stane Kavčič]]) osudilo odluku SIV-a da se odustane od gradnje nekih cesta u Sloveniji, a nakon što je Svetska banka dala kredite za infrastrukturu (prvi put da neka republika protestuje zbog savezne odluke).
* 31. 7. - Železnička nesreća u &quot;južnoj Jugoslaviji&quot; sa 29 mrtvih - voz udario u cisterne&lt;ref name=&quot;NYtimessrc3&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
* 31. 7. i 5. 8. - Američke sonde [[Mariner 6 i 7]] prilaze najbliže Marsu.
* jul-avgust - Predstavnici [[Zapadna Nova Gvineja|Zapadne Nove Gvineje]] se navodno izjašnjavanju za priključenje [[Indonezija|Indoneziji]]. [[Pokret za slobodnu Papuu]] je i danas aktivan

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Hotel Jugoslavija - panoramio.jpg|mini|250px|[[Hotel Jugoslavija]]]]
* [[2. 8.]] - Nixon u poseti [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumuniji]].
* [[4. 8.]] - U Parizu počeli tajni pregovori između SAD i Severnog Vijetnama - ubrzo prekinuti.
* [[8. 8.]] - Snimljena fotografija ''[[Beatles]]''-a koji prelaze zebru - omot albuma ''[[Abbey Road (album)|Abbey Road]]'', izlazi u septembru.
* [[9. 8.]] - Pripadnici [[Mansonova porodica|kulta]] [[Charles Manson|Charlesa Mansona]] [[Tateina ubistva|ubili petoro ljudi]], među kojima glumicu [[Sharon Tate]]. Sutradan ubili i jedan bogati bračni par.
* [[11. 8.]] - Nacionalizovani rudnici bakra u [[Zambija|Zambiji]] (preko 50% nacionalnih prihoda).
* [[12. 8.|12]] - [[14. 8.]] - [[Sjevernoirski sukob]]: ''Battle of the Bogside'' - veliki okršaj katoličke Odbrambene asocijacije građana Derryja i Kraljevskog alsterskog redarstva koji dovodi do raspoređivanja britanske vojske (irski premijer tražio plave šlemove).
* [[13. 8.]] - [[Kinesko-sovjetski pogranični konflikt]] na zapadnom sektoru, između Xinjianga i Kazahstana.
* [[14. 8.]] - [[Lon Nol]] ponovo premijer Kambodže (do 1972, predsednik do 1975).
* avgust - Otvoren [[Hotel Jugoslavija]], najveći i najmoderniji u Jugoslaviji i jedan od najboljih u istočnoj Evropi - dvokrevetna soba 20 dolara dnevno, apartman 36-52 dolara&lt;ref name=&quot;RushToBelgr&quot;&gt;[http://www.nytimes.com/1970/03/01/archives/the-rush-to-belgradeand-beyond.html The Rush to Belgrade—And Beyond]. nytimes.com MARCH 1, 1970&lt;/ref&gt; (dolar iz 1969. jednak 6,6 dolara iz 2017).
[[Datoteka:Woodstock redmond stage.JPG|mini|left|250px|[[Woodstock]]]]
* [[15.8.|15]] - [[18. 8.]] - [[Woodstock]] festival.
* [[16. 8.]] - [[V. V. Giri]] izabran za predsednika Indije, što je pobeda premijerke Indire Gandhi.
* [[17. 8.]] - Uragan ''Camille'' kategorije 5 razara američku državu Misisipi, 248 mrtvih.
* 18. i 20. 8. - Atlantski uragan Debbie je meta projekta Stormfury - [[srebro jodid]] naizgled smanjuje brzinu vetra.
* 19 - 21. 8. - Demonstracije povodom godišnjice invazije na Čehoslovačku, najviše u Pragu i Brnu - petoro mrtvih u sukobu s milicijom i vojskom&lt;ref name=&quot;Navrátil1998&quot;&gt;{{cite book|author=Jaromír Navrátil|title=The Prague Spring 1968: A National Security Archive Documents Reader|url=https://books.google.com/books?id=Ayky5eit0DIC&amp;pg=PR39|year=1998|publisher=Central European University Press|isbn=978-963-9116-15-3|pages=39–}}&lt;/ref&gt;.
* [[21. 8.]] - Ludi Australac pokušao da zapali džamiju [[Al Aksa]].
* [[29. 8.]] - Otmica TWA Flight 840: let Rim - Tel Aviv skrenut u Damask, Palestinci, među njima i [[Leila Khaled]], mislili su da je u avionu [[Yitzhak Rabin]], tada ambasador u SAD.
* [[31. 8.]] - [[Vojna diktatura u Brazilu]]: zamenjen oboleli gen. [[Artur da Costa e Silva]], privremeno tročlanom huntom.

=== Septembar/Rujan ===

* [[1. 9.]] - Državni udar u [[Libija|Libiji]]: zbačen je kralj [[Idriz I (Libija)|Idriz]], [[Moamer Gadafi]] dolazi na vlast (vladaće do pobune i smrti [[2011]]).
* [[2. 9.]] - Umro [[Ho Ši Min]], prvi predsednik DR Vijetnam.
* [[2. 9.|2]] - [[6. 9.]] - Sovjetski inostrani ministar [[Andrej Gromiko]] u poseti Jugoslaviji - prvi razgovori na visokom nivou od invazije na Čehoslovačku.
* [[5. 9.]] - [[Masakr u Mi Laju]]: poručnik William Calley optužen po šest tačaka za ubistvo sa predumišljajem.
* [[9. 9.]] - [[Operacija Raviv]]: Izraelci prerušeni u Egipćane uništavaju egipatske instalacije s druge strane Sueckog kanala, Nasser dobio infarkt kada je čuo to.
* [[10. 9.]] - Prijateljska utakmica Crvena Zvezda - brazilski Santos (sa [[Pele]]om) 3:3.
* [[11. 9.]] - Sastanak premijerâ NR Kine i SSSR, [[Zhou Enlai]]a i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]] na pekinškom aerodromu: dogovoreni pregovori, popuštanje napetosti.
* [[13. 9.]] - Emitovana prva epizoda ''[[Scooby-Doo, Where Are You!]]''.
* 16 - 21. 9. - Evropski atletski šampionat u Atini: [[Vera Nikolić]] osvojila bronzu na 800 m.
* [[20. 9.]] - Poslednji crtać iz serije [[Looney Tunes]] (Warner Bros.): Injun Trouble, nije prikazivan.
* [[22. 9.]] - Predsednik Tito pustio u pogon novu elektrolizu bakra [[Rudarsko-topioničarski basen Bor|u Boru]]. 
* [[23. 9.|23]] - 28. 9. - [[Mediteranski uragan]] izaziva jake poplave na Malti, u Tunisu i Alžiru sa blizu 600 žrtava.
* [[24. 9.]] - Počelo suđenje [[Čikaška sedmorica|Čikaškoj sedmorici]] (na početku ih je osam) u vezi nereda oko Demokratske konvencije 1968.
* [[25. 9.]] - Osnovana [[Organizacija islamske konferencije]].
* [[26. 9.]] - Album ''The Beatles''-a [[Abbey Road]].
* 26. 9. - Prva epizoda ''[[The Brady Bunch]]'' (117 epizoda u pet sezona).
* 26. 9. - Gen. [[Alfredo Ovando Candía]] izvodi vojni udar u Boliviji, pre nego što bi na izborima mogao biti izabran popularni gradonačelnik La Paza (ostaje do 1970).
* [[28. 9.]] - Izbori u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]]: relativna većina za CDU/CSU, [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SDP]] povećao broj mesta.
* [[29. 9.]] - [[30. 11.]] - Izložba ''Yugoslavia: A Report'' u njujorškom [[MoMA]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Kelet-Berlin, TV torony az Alexanderstrasse felől nézve. Fortepan 93573.jpg|mini|150px|[[Berlinski televizijski toranj]]]]
* [[1. 10.]] - Prvi [[Concorde]]ov supersonični let.
* [[2. 10.]] - Operacija Mandrel, test Milrow: na aleutskom ostrvu [[Amčitka]] detonirana bomba od 1 Mt.
* [[3. 10.]] - U Istočnom Berlinu završen [[Berlinski televizijski toranj|televizijski toranj]] ukupne visine 368 metara.
* 3. 10. - [[MMF]] uveo [[posebna prava vučenja]] usled nestašice zlata i američkih dolara
* [[5. 10.]] - Premijera [[Leteći cirkus Montija Pajtona|Letećeg cirkusa Montija Pajtona]] na [[BBC]] One.
* 5. 10. - Autobus sleteo s puta kod Vranja, najmanje 10 mrtvih.
* [[6. 10.]] - Praizvedba drame &quot;Kad su cvetale tikve&quot; [[Dragoslav Mihailović|Dragoslava Mihailovića]] u [[Beogradsko dramsko pozorište|BDP]] - skinuta sa repertoara posle pet izvođenja intervencijom Josipa Broza Tita&lt;ref&gt;[http://bdp.rs/?predstave=kad-su-cvetale-tikve Kad su cvetale tikve], bdp.rs (pristup. 23.5.2014.)&lt;/ref&gt;.
* 6. 10. - U Jusićima kod Zvornika, trudnica ubijena i iz rasporenog trbuha joj uzeto dete - [[Šefka Hodžić]] osuđena sledeće godine na smrt (smanjeno na 20 godina).
* [[8. 10.]] - Urugvajski [[Tupamaros]]i zauzeli nekoliko objekata u gradu [[Pando (Urugvaj)|Pando]], pred dvogodišnjicu [[Che Guevara|Che Guevarine]] smrti.
* [[8.10.|8]] - [[11. 10.]] - Frakcija Weatherman organizuje rušilačke Dane gneva u Čikagu, pozvana Nacionalna garda.
* [[10. 10.]] - U SFRJ se ova godine proslavlja 50-godišnjica [[SKJ]], [[SKOJ]] i revolucionarnih sindikata, centralna proslava u Zagrebu gde Tito na Trgu revolucije govori pred 300.000 ljudi&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 247&lt;/ref&gt; (?).
* 10. 10. - Tito izjavio da su se SFRJ i SSSR složili da razreše razlike&lt;ref name=&quot;NYtimessrc9&quot;&gt;&lt;/ref&gt;.
* [[10. 10.|10]] - [[30. 10.]] - [[Operacija Giant Lance]], deo Nixonove [[Madman theory|teorije ludaka]]: tajna uzbuna u američkim nuklearnim snagama, bombarderi lete blizu sovjetskih granica. 
* [[12. 10.]] - Predsednici Jugoslavije i Austrije, Tito i [[Franz Jonas]], otvorili &quot;Most prijateljstva&quot; preko [[Mura|Mure]] u [[Gornja Radgona|Gornjoj Radgoni]].
* [[14. 10.]] - [[Olof Palme]] prvi put postaje premijer Švedske (1969-76. i 1982-86.).
* [[15. 10.]] - ''Moratorium to End the War in Vietnam'': masovne demonstracije protiv Vijetnamskog rata širom SAD.
* 15. 10. - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Abdirashid Ali Shermarke]] ubijen od svog telohranitelja, šest dana kasnije vlast pučem preuzima gen. [[Siad Barre]] (do [[1991]]).
* [[17. 10.]] - Otkriven [[CCD senzor]], koji će kasnije biti korišten u digitalnim kamerama.
* 17. 10. - Čehoslovačka vlada izjavljuje da SFRJ pripada &quot;dolarskom području&quot;, pa se zabrana putovanja na zapad odnosi i na nju&lt;ref name=&quot;NYtimessrc9&quot;&gt;&lt;/ref&gt;.
* [[18. 10.]] - Članovi posade [[Apolo 11|Apola 11]] u poseti [[Beograd]]u.
[[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F026242-0018, Luxemburg, Treffen von Exilanten.jpg|mini|240px|[[Willy Brandt]]]]
* [[21. 10.]] - [[Willy Brandt]] postaje kancelar Zapadne Nemačke na čelu socijalnodemokratsko-liberalne koalicije (raskinuo Veliku koaliciju sa konzervativcima). Tjedan kasnije predlaže &quot;promjenu putem pomirenja&quot;, početak [[Ostpolitik]]e, normalizacije odnosa sa istočnim zemljama, naročito [[Istočna Njemačka|Istočnom Njemačkom]].
* [[22. 10.]] - Album ''[[Led Zeppelin II]]''.
* [[24. 10.]] - Prikazan [[Butch Cassidy i Sundance Kid]], najgledaniji film ove godine.
* [[25. 10.]] - Savezni izbori u Australiji: znatno smanjena većina liberalnog premijera [[John Gorton|Gortona]], napredak laburiste [[Gough Whitlam|Whitlama]].
* [[27. 10.]] - Razoran [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|zemljotres u Banjaluci]], 20 mrtvih. Problematično je i curenje hemikalija iz fabrike celuloze&lt;ref name=&quot;NYtimessrc14&quot;&gt;&lt;/ref&gt;.
* [[28. 10.]] - Pisac [[Zoran Gluščević]] osuđen na šest meseci zatvora zbog članka &quot;uvredljivog za SSSR&quot; - u februaru izmenjeno u tri meseca uslovno.
* [[29. 10.]] - Poslata prva poruka preko [[ARPANET]]-a, prethodnika [[Internet]]a.
*   29. 10. - Na suđenju Čikaškoj osmorci, Crni panter [[Bobby Seale]] vezan za stolicu, sa zapušenim ustima (nekoliko dana kasnije osuđen na četiri godine zatvora zbog nepoštovanja suda). 
* [[30. 10.]] - [[Emílio Garrastazu Médici]] je novi vojni predsednik Brazila (do 1974) - vrhunac [[Vojna diktatura u Brazilu|vojne diktature u Brazilu]] ali i [[Brazilsko ekonomsko čudo]] (uglavnom za bogate).

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Neboder Tresnjevka02.JPG|mini|200px|[[Trešnjevačka ljepotica]]]]
* [[2. 11.]] - [[Kairski sporazum (1969)|Kairski sporazum]]: [[liban]]ska vlada prihvata aktivnost palestinske gerile na jugu zemlje, PLO će u izbegličkim kampovima izgraditi &quot;državu u državi&quot;. 
* [[3. 11.]] - Predsednik Nikson poziva &quot;[[tiha većina|tihu većinu]]&quot; da mu se pridruži u solidarnosti sa naporima u Vijetnamskom ratu; potpredsednik [[Spiro T. Agnew]] vređa predsednikove kritičare.
* [[9. 11.]] - Levičarska nemačka organizacija ''Tupamaros West-Berlin'' postavila neispravnu bombu u centar jevrejske zajednice u Zapadnom Berlinu.
* [[10. 11.]] - Premijera [[Ulica Sezam|Ulice Sezam]].
* [[12. 11.]] - Nezavisni istraživački novinar Seymour Hersh objavljuje priču o [[masakr u Mi Laju|masakru u Mi Laju]] prošle godine u Vijetnamu - sledećeg meseca priču objavljuje i ''Life''.
* [[14. 11.|14]] - [[24. 11.]] - Misija [[Apollo 12]], [[Charles Conrad]] i [[Alan Bean]] se iskrcali na Mesec 19. 11..
* [[15. 11.]] - &quot;Marš protiv smrti&quot;: stotine hiljada demonstrira u Vašingtonu.
* [[novembar]] - [[Dobrica Ćosić]] postaje predsednik [[Srpska književna zadruga|Srpske književne zadruge]].
* novembar - Novi niz [[Miloš Žanko|Žankovih]] članaka u &quot;Borbi&quot; koji iznose tezu o porastu hrvatskog nacionalizma (&quot;Matica hrvatska&quot; i dr.).
* studeni - Zabranjen [[Hrvatski književni list]].
[[Datoteka:Stamps of Germany (DDR) 1983, MiNr Block 074.jpg|mini|280px|[[Skenderija]] na markici 1983.]]
* [[17. 11.]] - U Helsinkiju počinju razgovori o ograničenju strateškog oružja između SAD i SSSR  - [[SALT]] I postignut 1972.
* [[18. 11.]] - Osnovan [[Univerzitet u Prištini]].
* 18. 11. - Alien Compliance Order: [[Kofi Abrefa Busia|Busijina]] nova vlada [[Gana|Gane]] naređuje da stranci bez dozvole boravka napuste zemlju u roku od 14 dana - odlazi možda 200.000 ljudi, većinom Nigerijaca.
* [[19. 11.]] - [[Pelé]] postigao 1000. gol.
* [[20. 11.]] - Grupa indijanskih aktivista zauzela napušteno ostrvo [[Alcatraz]] (do juna 1971).
* [[21. 11.]] - Uspostavljen prvi trajni [[ARPANET]]-ov link, između univerziteta UCLA i Stanford.
* 21. 11. - Nixon i japanski premijer [[Eisaku Satō]] dogovorili povratak [[Okinawa|Okinawe]] u japanski suverenitet, uz ostanak američkih baza (1972).
* [[25. 11.]] - [[John Lennon]] vratio Medalju Britanske imperije.
[[Datoteka:S.Kragujevic, Sylva Koscina, Ljubisa Samardzic, Milena Dravic, Bata Zivojinovic, Bitka na Neretvi, premijera.jpg|mini|220px|Sa premijere &quot;[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]&quot;]]
* [[29. 11.]] - Premijera filma &quot;[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]&quot; u sarajevskoj [[Skenderija|Skenderiji]], što je i otvaranje tog kulturno-sportskog centra.
* [[30. 11.]] - Ministri ino. poslova Italije i Austrije, [[Aldo Moro]] i [[Kurt Waldheim]], razgovaraju u Kopenhagenu o Paketu mera u korist stanovnika [[Južni Tirol|Južnog Tirola]]/Alto Adigea - narednog meseca ratifikovan u parlamentima&lt;ref name=&quot;Peterlini1997&quot;&gt;{{cite book|author=Oskar Peterlini|title=Autonomy and the Protection of Ethnic Minorities in Trentino-South Tyrol: An Overview of the History, Law and Politics|url=https://books.google.com/books?id=cLrAExsU3aIC&amp;pg=PA100|year=1997|publisher=Oskar Peterlini|isbn=978-88-900077-2-9|pages=100–}}&lt;/ref&gt;.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Regrutacija lutrijom u SAD, prva od Drugog svetskog rata, za godišta 1944-50.
* 1 - 2. 12. - Haški samit Evropske zajednice: ''dovršenje'' Zajedničkog tržišta (uspostavljanje sistema dugoročnog finansiranja Zajedničke poljoprivredne politike); ''produbljenje'' putem ekonomske i monetarne saradnje (preporuka uspostavljanja e. i m. unije) kao i političke saradnje; ''proširenje'' prijemom četiri zemlje kandidata (Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, kao i Norveška koja će odbiti na referendumu) uz uslov prihvatanja ugovora&lt;ref&gt;[https://www.cvce.eu/en/education/unit-content/-/unit/d1cfaf4d-8b5c-4334-ac1d-0438f4a0d617/01b8a864-db8b-422c-915e-a47d5e86593e The Hague Summit (1–2 December 1969): completion, enlargement, deepening]. cvce.eu&lt;/ref&gt;.
* [[4. 12.]] - Policija ubila na spavanju [[Fred Hampton|Freda Hamptona]], šefa ilinojskih Crnih pantera, i Marka Clarka.
* [[6. 12.]] - [[Altamontski besplatni koncert]] u Kaliforniji, zamišljen kao &quot;zapadni Vudstok&quot;, zapamćen zbog nasilja, smatra se krajem [[Hipici|hipijevske]] ere.
* [[8. 12.]] - Ministar ino. poslova Bugarske [[Ivan Bašev]] u poseti SFRJ - odnosi ostaju zategnuti zbog Makedonije.
* [[9. 12.]] - Amerikanci predložili [[Rogersov plan]] za mir između Egipta i Izraela, obe strane ga odbijaju.
* [[10. 12.]] - Predsednik [[Republika Dahomej|Dahomeja]] (Benina) [[Émile Derlin Zinsou]] zbačen u vojnom udaru, sledi oficir [[Maurice Kouandété]] pa [[Paul-Émile de Souza]].
* 10. 12. - Prikazan ''[[They Shoot Horses, Don't They? (film)|They Shoot Horses, Don't They?]]''.
* [[12. 12.]] - Bomba na Piazzi Fontana u [[Milano|Milanu]], poginulo 17 osoba; još tri bombe eksplodirale u Rimu i Milanu - počinitelji su iz krajnje desnice.
* 12. 12. - Grčka se povlači iz [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]], gde je od grupe zemalja tužena pred Komisijom za ljudska prava.
* 12. 12. - [[Diners Club International|Diners Club]] ušao na jugoslavensko tržište.
* [[15. 12.]] - Dvojica saradnika [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], vojnog lidera Paname, pokušala puč.
* [[17. 12.]] - Obilježava se 300. godišnjica postojanja [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkog sveučilišta]]. Predsjednik Tito promoviran za počasnog doktora znanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu.
* [[24. 12.]] - Operacija Noa ili Cherbourški projekt: Izraelci pobegli iz francuske luke [[Cherbourg]] sa pet plaćenih nenaoružanih raketnih čamaca, neizručenih zbog embarga - stižu 31. 12. u Izrael.
* 24. 12. - [[Nigerijski građanski rat]]: Nigerijci definitivno zauzeli [[bijafra]]nski glavni grad [[Umuahia]], poslednja prestonica je [[Owerri]] (Bijafra se predaje sledećeg meseca).
* [[25. 12.]] - Od epidemije gripa u Jugoslaviji obolelo 40.000 ljudi, umrlo 190&lt;ref name=&quot;NYtimessrc14&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/14/ NY Times Search 1969 - Relevance - 14]&lt;/ref&gt;.
* [[29. 12.]] - Vojska ušla na univerzitet u Adis Abebi, gde se okupio veliki broj studenata nakon jučerašnjeg ubistva njihovog lidera Kilahuna Gizawa, ima i mrtvih.
* [[31. 12.]] - Proglašena [[Narodna Republika Kongo]] (od 1991. opet [[Republika Kongo]]).

=== Kroz godinu ===
[[Datoteka:Olivetti-Valentine.jpg|mini|220px|[[Olivetti Valentine]]]]
* Izgrađena [[Termoelektrana Plomin]] 1 - dimnjak od 340 m je najviša građevina u Hrvatskoj.
* Privreda SFRJ: proizvodnja raste 12-14%, izvoz +20%, 300 miliona dolara od turizma (4,5 miliona turista&lt;ref name=&quot;RushToBelgr&quot;&gt;&lt;/ref&gt;), 250 miliona od gastarbajterskih pošiljki, najbolja žetva u 10 godina; s druge strane nema dovoljno gotovine, kriza nelikvidnosti u industriji, mreža dugova između preduzeća, koja kasne s platama&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1970/01/16/archives/healthy-yugoslavia-finds-cash-sparse.html Healthy Yugoslavia Finds Cash Sparse]. nytimes.com JAN. 16, 1970&lt;/ref&gt;.
* U inostranstvo je poslan 1.541 građanin SFRJ radi specijalizovane obuke, a u SFRJ je došlo 868 stranih eksperata i 1.687 studenata iz Trećeg sveta. Od 1.379 jugo-eksperata u inozemstvu, 214 radi u UN i specijaliziranim agencijama, po čemu je SFRJ četvrta na svijetu, iza V. Britanije, Francuske i SAD&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1970/11/29/archives/yugoslavia-is-gaining-the-trust-of-the-developing-nations-through.html Yugoslavia Is Gaining the Trust of the Developing Nations Through Her Policy of Noncommitment]. nytimes.com NOV. 29, 1970&lt;/ref&gt;.
* Izašla knjiga ''[[Filosofija palanke]]''.
* [[Meša Selimović]] dobio [[Njegoševa nagrada|Njegoševu nagradu]] za &quot;[[Derviš i smrt]]&quot;. 
* Oživljavanje verske aktivnosti u SFRJ, naročito katoličke&lt;ref name=&quot;NYtimessrc7&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/search/sitesearch//#/yugoslavia/from19690101to19691231/allresults/7/ NY Times Search 1969 - 7]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Ostra 01.jpg|mini|150px|Spomenik &quot;Hrabrima&quot;, [[Ostra]] kod Čačka]]
* Izmišljen [[Unix]].
* U SAD objavljena knjiga [[Everything You Always Wanted to Know About Sex* (*But Were Afraid to Ask) (knjiga)|Everything You Always Wanted to Know About Sex* (*But Were Afraid to Ask)]] doktora Davida Reubena.
* [[Petar Šegedin]], preds. Društva književnika Hrvatske, tvrdi u &quot;Kolu&quot; da su hrvatski interesi sistematski podređeni srpskim.
* Knjiga &quot;Srbi u prošlosti&quot; Jovana Potkozarca tvrdi da su Dalmatinci i Bosanci Srbi (zabranjena 1970).
* Vincenzo Balestrieri pobedio u jugoslovenskoj trci glisera (Split)&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
* Uspostavljeni diplomatski odnosi Jugoslavije i Perua&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
* Zvanično odobreno isticanje [[albanska zastava|albanske zastave]] u SFRJ (praktično od '67).
* U Čikagu završen ''[[John Hancock Center]]'', sa 100 spratova i 343 m arhitekturne visine druga najviša zgrada na svetu. U San Franciscu završen ''Bank of America Center'', tada najviša zgrada u SAD zapadno od Misisipija. 
* [[George Soros]] osnovao svoj prvi [[hedž fond]].

&lt;gallery&gt;
Doček Tita na aerodromu El Beida.jpg|Tito u Alžiru
Edi Šelhaus - Josip Broz-Tito je Planico obiskal tudi leta 1969.jpg|Tito na Planici
Predsednik Tito v Planici 1969.jpg|Tito na Planici 2
V imenu organizatorja je visokega gosta Planice pozdravil predsednik planiškega komiteja tovariš Niko Belopavlovič.jpg|Tito na Planici 3
Portile de Fier 36642X2X5.jpg|Tito na Đerdapu
Predsednik Tito u poseti NIP &quot;Politika&quot;.jpg|Tito u &quot;Politici&quot;
Predsednik Tito za vreme odmora.jpg|Tito u Karađorđevu
Prijem Pečara i Vede Zagorac kod Tita.jpg|Prijem Pečara i Vede Zagorac
Tito polaže venac na iriškom vencu.jpg|Tito na Iriškom vencu
Tito polaže venac na spomeniku Partizanu-borcu.jpg|Tito polaže venac na spomeniku Partizanu-borcu
&lt;/gallery&gt;

== 1969. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;Muzikanti&quot;, &quot;Rađanje radnog naroda&quot;, &quot;Samci 2&quot;, &quot;Sačulatac&quot; (1968-69), &quot;Zaobilazni Arčibald&quot; (snim. 1968?), &quot;Zigmund Brabender, lovac i ser&quot;, &quot;Baksuz&quot; (snim. 1968), &quot;Hajde da rastemo&quot;, &quot;Kad sam bio vojnik&quot;, &quot;Kako da ti kažem&quot;, &quot;Ljubav na starinski način&quot;, &quot;Mladići i devojke 2&quot;, &quot;Kultura je čovek&quot;, &quot;Neobavezno&quot; (TV Beograd); &quot;Pod novim krovovima&quot;, &quot;Sumorna jesen&quot; (TV Zagreb); &quot;Karađoz&quot; (TV Sarajevo).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Zaseda (film)|Zaseda]]&quot;, &quot;[[Rani radovi (film)|Rani radovi]]&quot;, &quot;[[Bog je umro uzalud]]&quot;, &quot;[[Krvava bajka (film)|Krvava bajka]]&quot;, &quot;[[Ubistvo na svirep i podmukao način i iz niskih pobuda]]&quot;, &quot;[[Vrane (film)|Vrane]]&quot;, &quot;[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]&quot;, &quot;[[Most (film)|Most]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1969.]]).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1969.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[2. 1.]] - [[Christy Turlington]], model
* [[3. 1.]] - [[Michael Schumacher]], njemački automobilist ([[Formula 1]])
* [[5. 1.]] - [[Marilyn Manson]], rok-muzičar
* [[12. 1.]] - [[Robert Prosinečki]], nogometaš, trener
* [[13. 1.]] - [[Stephen Hendry]], igrač snukera
* [[14. 1.]] - [[Dave Grohl]], rok-muzičar
* [[17. 1.]] - [[Tiësto]], DJ, producent
* [[19. 1.]] - [[Predrag Mijatović]], fudbaler
* [[29. 1.]] - [[Saša Obradović]], košarkaš, trener

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Gabriel Batistuta]], fudbaler
* [[5. 2.]] - [[Bobby Brown]], pevač, muzičar
* [[11. 2.]] - [[Jennifer Aniston]], američka glumica
* [[12. 2.]] - [[Darren Aronofsky]], režiser
* [[13. 2.]] - [[Dževad Alihodžić]], košarkaš
* [[17. 2.]] - [[Željko Mavrović]], hrvatski boksač
* [[20. 2.]] - [[Danis Tanović]], bosanskohercegovački režiser
* 20. 2. - [[Siniša Mihajlović]], srpski fudbaler i trener
* [[22. 2.]] - [[Brian Laudrup]], fudbaler

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Javier Bardem]], glumac
* 1. 3. - [[Nikola Radmanović]], fudbaler, trener († [[2022]])
* [[4. 3.]] - [[Pierluigi Casiraghi]], fudbaler, trener
* [[5. 3.]] - [[MC Solaar]], hip-hop muzičar
* [[6. 3.]] - [[Milenko Topić]], košarkaš
* [[15. 3.]] - [[Elvir Laković Laka]], pjevač
* [[17. 3.]] - [[Alexander McQueen]], modni kreator († [[2010]])
* [[19. 3.]] - [[Goran Šušljik]], glumac
* [[24. 3.]] - [[Ilir Meta]], premijer Albanije

=== April/Travanj ===
* [[6. 4.]] - [[Paul Rudd]], glumac
* [[19. 4.]] - [[Zsuzsa Polgár]], šahistkinja
* [[20. 4.]] - [[Felix Baumgartner]], ekstremni sportista, rekorderski skakač
* [[25. 4.]] - [[Renée Zellweger]], glumica

=== Maj/Svibanj ===
* [[7. 5.]] - [[Eagle-Eye Cherry]], muzičar
* 7. 5. - [[Aleksandar Antić]], srpski političar
* [[10. 5.]] - [[Dennis Bergkamp]], fudbaler, trener
* [[14. 5.]] - [[Cate Blanchett]], glumica
* [[18. 5.]] - [[Martika]], pevačica
* [[21. 5.]] - [[Georgij Gongadze]], novinar († [[2000]])
* 21. 5. - [[Vinko Štefanac]], glumac
* [[25. 5.]] - [[Anne Heche]], glumica († [[2022]])
* [[27. 5.]] - [[Đani Stipaničev]], hrvatski pjevač
* [[28. 5.]] - [[Rob Ford]], gradonačelnik Toronta († [[2016]])
* [[31. 5.]] - [[Tony Cetinski]], hrvatski muzičar i pjevač

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[11. 6.]] - [[Peter Dinklage]], glumac
* [[14. 6.]] - [[Steffi Graf]], njemačka teniserka
* [[15. 6.]] - [[Oliver Kahn]], njemački nogometaš
* 15. 6. - [[Ice Cube]], reper, producent, glumac
* [[17. 6.]] - [[Paul Tergat]], atletičar
* [[18. 6.]] - [[Milka Forcan]], poslovna žena
* [[25. 6.]] - [[Tanja Banjanin]], pevačica
* [[27. 6.]] - [[Gala Videnović]], glumica

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[6. 7.]] - [[Dino Mustafić]], bosanskohercegovački režiser
* [[14. 7.]] - [[Billy Herrington]], američki porno glumac
* [[22. 7.]] - [[Danira Nakić]], košarkašica
* [[24. 7.]] - [[Jennifer Lopez]], pevačica, glumica
* [[31. 7.]] - [[Vedran Mlikota]], hrvatski glumac

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[12. 8.]] - [[Tanita Tikaram]], kantautorka
* [[18. 8.]] - [[Christian Slater]], glumac
* [[19. 8.]] - [[Matthew Perry]], glumac
* [[20. 8.]] - [[Dragan Jaćimović]], planinar, osvajač Mont Everesta
* [[28. 8.]] - [[Jack Black]], glumac, komičar
* [[30. 8.]] - [[Vladimir Jugović]], fudbaler
* 30. 8. - [[Nebojša Glogovac]], glumac († [[2018]])
* [[31. 8.]] - [[Andrew Cunanan]], američki ubica

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - [[Senad Brkić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[14. 9.]] - [[Bong Joon-ho]], filmski režiser 
* [[17. 9.]] - [[Keith Flint]], frontmen Prodigyja († [[2019]])
* [[19. 9.]] - [[Candy Dulfer]], saksofonistkinja
* [[20. 9.]] - [[Davor Dujmović]], glumac († [[1999]])
* [[24. 9.]] - [[Shamim Sarif]], britanska spisateljica i rediteljka
* [[25. 9.]] - [[Catherine Zeta-Jones]], velška glumica

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Zach Galifianakis]], glumac, komičar
* [[2. 10.]] - [[Dejan Govedarica]], srpski fudbaler
* [[3. 10.]] - [[Gwen Stefani]], pevačica
* [[6. 10.]] - [[Mevludin Halilović]], bosanskohercegovački političar
* [[9. 10.]] - [[PJ Harvey]], kantautorka
* [[10. 10.]] - [[Brett Favre]], igrač američkog fudbala
* [[13. 10.]] - [[Nancy Kerrigan]], klizačica
* [[16. 10.]] - [[Robert Kolar]], hrvatski operni pjevač
* 16. 10. -[[Nela Mihajlović]], glumica
* [[17. 10.]] - [[Wyclef Jean]], reper
* [[31. 10.]] - [[Željko Šašić]], pevač

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Robert Miles]], muzičar, producent († [[2017]])
* [[4. 11.]] - [[Matthew McConaughey]], glumac
* [[10. 11.]] - [[Faustino Asprilla]], fudbaler
* 10. 11. - [[Jens Lehmann]], golman
* [[16. 11.]] - [[Ivana Banfić]], pjevačica
* [[18. 11.]] - [[Davor Janjić]], glumac
* [[26. 11.]] - [[Krunoslav Jurčić]], hrvatski nogometaš
* [[28. 11.]] - [[Lexington Steele]], glumac, producent
* [[30. 11.]] - [[Kristijan Golubović]], kriminalac

=== Decembar/Studeni ===
* [[4. 12.]] - [[Jay Z]], reper
* [[11. 12.]] - [[Višvanatan Anand]], šahista
* [[12. 12.]] - [[Sophie Kinsella]], književnica
* [[13. 12.]] - [[Velibor Džomić]], podgorički paroh
* [[19. 12.]] - [[Richard Hammond]], TV voditelj
* [[24. 12.]] - [[Ed Miliband]], britanski političar
* [[28. 12.]] - [[Linus Torvalds]], kreator [[Linux]] [[kernel]]-a
* [[30. 12.]] - [[Jay Kay]], frontman benda [[Jamiroquai]]

=== Kroz godinu ===
* [[Snježana Babić-Višnjić]], hrvatska književnica
* [[Vera Dedović]], srpska glumica
* [[Snežana Dakić Mikić]], TV voditeljka

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1969.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[5. 1.]] - [[Čedomir Simić]], lekar, parazitolog (* [[1896]])
* [[19. 1.]] - [[Jan Palach]], čehoslovački student (* [[1948]])
* [[29. 1.]] - [[Allen Dulles]], bivši šef CIA (* [[1893]])
* [[30. 1.]] - [[Dominique Pire]], monah, nobelovac za mir (* [[1910]])
* [[31. 1.]] - [[Meher Baba]], duhovni učitelj (* [[1894]])

* [[2. 2.]] - [[Boris Karloff]], američki glumac britanskog porekla (* [[1887]])
* [[3. 2.]] - [[Eduardo Mondlane]], vođa mozambičkog pokreta FRELIMO (* [[1920]])
* [[18. 2.]] - [[Dragiša Cvetković]], predsednik vlade KJ (* [[1893]])
* [[23. 2.]] - [[Saud bin Abdulaziz Al Saud]], bivši kralj Saudi Arabije (* [[1902]])
* [[26. 2.]] - [[Karl Jaspers]], njemački filozof i psihijatar (* [[1883]].)
* 26. 2. - [[Levi Eshkol]], premijer Izraela (* [[1895]])

* [[4. 3.]] - [[Nicholas Schenck]], pionir filmske industrije (* [[1881]])
* [[11. 3.]] - [[John Wyndham]], SF pisac (* [[1903]])
* [[14. 3.]] - [[Artur Dubravčić]], nogometaš, sportski novinar (* [[1894]])
* [[24. 3.]] - [[Joseph Kasavubu]], prvi predsednik DR Konga (* 1910-17)
* [[28. 3.]] - [[Dwight D. Eisenhower]], general armije SAD, bivši predsednik (* [[1890]].)

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[7. 4.]] - [[Rista Marjanović]], fotograf (* [[1885]])
* [[14. 4.]] - [[Petar Kolendić]], istoričar književnosti, akademik (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Momir Korunović]], arhitekta (* [[1883]])
* [[20. 4.]] - [[Vjekoslav Luburić]], ustaša (* [[1914]])
* [[22. 4.]] - [[Milenko S. Filipović]], etnolog, etnograf (* [[1902]])
* [[25. 4.]] - [[Ante Ercegović]], biolog, svećenik, oceanolog (* [[1895]])
* [[26. 4.]] - [[Morihei Ueshiba]], izumitelj aikida (* [[1883]])
* [[27. 4.]] - [[René Barrientos]], predsednik Bolivije (* [[1919]])

* [[2. 5.]] - [[Franz von Papen]], bivši kancelar Nemačke (* [[1879]])
* [[3. 5.]] - [[Karl Freund]], direktor fotografije (* [[1890]])
* [[5. 5.]] - [[Slavko Ježić]], hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj (* [[1895]].)
* [[10. 5.]] - [[Toma Smiljanić-Bradina]], etnograf, filolog (* [[1888]])
* [[15. 5.]] - [[Živan Milovanović Ćata]], društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1919]])
* [[16. 5.]] - [[Robert Rayford]], prva poznata osoba sa HIV/AIDS u Severnoj Americi (* [[1953]])
* [[19. 5.]] - [[Eberhard von Mackensen]], nemački general (* [[1889]])

* [[2. 6.]] - [[Radivoj Korać]] - Žuća, košarkaš (* [[1938]])
* [[8. 6.]] - [[Robert Taylor (glumac)|Robert Taylor]], glumac (* [[1911]])
* [[12. 6.]] - [[Vojislav Kokan Rakonjac]], filmski reditelj (* [[1935]])
* [[16. 6.]] - [[Harold Alexander]], britanski feldmaršal (* [[1891]])
* [[22. 6.]] - [[Judy Garland]], amer. filmska glumica (* [[1922]])
*   22. 6. - [[Mirko Jelusich]], austrijski pisac (* [[1886]])
* [[29. 6.]] - [[Moise Tshombe]], kongoanski političar (* [[1919]])
* [[30. 6.]] - [[Miodrag Grbić]], arheolog (* [[1901]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[3. 7.]] - [[Brian Jones]], član ''Rolling Stones''-a (* [[1942]])
* [[5. 7.]] - [[Walter Gropius]], njemački arhitekt i teoretičar arhitekture (* [[1883]].)
* 5. 7. - [[Leo McCarey]], filmski režiser, scenarista (* [[1898]])
* [[7. 7.]] - [[Pero Kosorić]], narodni heroj, general-pukovnik JNA (* [[1918]])
* [[9. 7.]] - [[Emerik Feješ]], slikar naivac (* [[1904]])
* [[18. 7.]] - [[Božidar Maksimović]], predratni političar (* [[1886]])
* [[24. 7.]] - [[Witold Gombrowicz]], književnik (* [[1904]])
* [[25. 7.]] - [[Otto Dix]], slikar (* [[1891]])

* [[6. 8.]] - [[Theodor Adorno]], sociolog, filozof (* [[1903]])
* [[9. 8.]] - [[Sharon Tate]], glumica, model (* [[1943]])
* [[10. 8.]] - [[Tone Seliškar]], književnik (* [[1900]])
* [[17. 8.]] - [[Ludwig Mies van der Rohe]], arhitekta (* [[1886]])
* [[21. 8.]] - [[Borivoje Mirković]], vazduhoplovni general KJ (* [[1884]])
* [[27. 8.]] - [[Erika Mann]], nemačka spisateljica i glumica
* [[31. 8.]] - [[Rocky Marciano]], bokser (* [[1923]])

* [[2. 9.]] - [[Ho Chi Minh]], predsednik Severnog Vijetnama (* [[1890]])
* [[28. 9.]] - [[Kimon Georgijev]], bugarski general, bivši premijer (* [[1882]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 10.]] - [[Jozo Kljaković]], hrvatski slikar (* [[1889]].)
* [[4. 10.]] - [[Jorjo Tadić]], istoričar, akademik SANU (* [[1899]])
* [[7. 10.]] - [[Damaskin Grdanički]], mitropolit zagrebački (* [[1892]])
* [[12. 10.]] - [[Sonja Henie]], klizačica (* [[1912]])
* [[15. 10.]] - [[Abdirashid Ali Shermarke]], predsednik Somalije (* [[1919]])
* [[21. 10.]] - [[Jack Kerouac]], književnik (* [[1922]])
* 21. 10. - [[Wacław Sierpiński]], matematičar (* [[1882]])

* [[12. 11.]] - [[Liu Shaoqi]], bivši predsednik NR Kine (* [[1898]])
* [[13. 11.]] - [[Iskander Mirza]], prvi predsednik Pakistana (* [[1899]])
* [[18. 11.]] - [[Joseph P. Kennedy, Sr.]], patrijarh porodice Kennedy (* [[1888]])

* [[2. 12.]] - [[Kliment Vorošilov]], maršal SSSR, partijski i državni funkcioner (* [[1881]])
* [[4. 12.]] - [[Fred Hampton]], pripadnik Crnih pantera (* [[1948]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Dornier]], nemački konstruktor aviona (* [[1884]])
* 5. 12. - [[Alice od Battenberga]], svekrva Elizabete II (* [[1885]])
* [[13. 12.]] - [[Raymond A. Spruance]], admiral SAD, diplomata (* [[1886]])
* [[22. 12.]] - [[Josef von Sternberg]], filmski režiser (* [[1894]])
* [[31. 12.]] - [[Joseph Yablonski]], američki sindikalista (* [[1910]])

=== Kroz godinu ===
* [[Stjepan Musulin]], lingvista (* 1885)
* [[Nikola Tanurdžić]], trgovac, zadužbinar (* [[1887]])
* [[Julka Hlapec Đorđević]], književnica, feministkinja (* [[1882]])

== Nobelova nagrada za 1969. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Murray Gell-Mann]] (doprinos i otkrića u vezi klasifikacije elementarnih čestica i njihovih interakcija, → [[kvark]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Derek H. R. Barton]] i [[Odd Hassel]] (doprinos razvoju koncepta [[Konformacioni izomerizam|konformacije]] i njegove primene u hemiji)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Max Delbrück]], [[Alfred Day Hershey]] i [[Salvador Edward Luria]] (otkrića u vezi mehanizma replikacije i genetske strukture virusa, npr. [[Luria–Delbrückov eksperiment]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Samuel Beckett]] (pisanje koje - u novim oblicima romana i drama - stiče svoju uzvišenost u nemaštini modernog čoveka)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Međunarodna organizacija rada]] (ILO)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Ragnar Anton Kittil Frisch|Ragnar Frisch]] i [[Jan Tinbergen]] (razvoj i primena dinamičkih modela za analizu ekonomskih procesa)

== Reference ==
{{reference}}

; Literatura
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.

== Spoljne veze ==
* [http://www.youtube.com/watch?v=Bg3s-54vyk4 Grlom u Jagode 1969], YouTube
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/2-7-182.shtml Belgrade Position Vis-A-Vis Albanians Hardened], Open Society Archives - Radio Free Europe
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-3-227.shtml On the Eve of the Ninth Congress of the Yugoslav Party], Slobodan Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-3-193.shtml Yugoslav Party Congress Round up], S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-3-216.shtml The Ninth Congress of the Yugoslav Party: Big Brother's Fourth Boycott], S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-3-263.shtml Yugoslav Youth Insist on Further Reforms and Democratization], Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-3-349.shtml After the Bosnian Party Congress], S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-3-184.shtml Yugoslav on Comecon's Future], Harry Trend, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-3-4.shtml Yugoslav Weekly Voices Sharp Criticism of the Federal Administration], Z.Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/78-4-102.shtml Twenty Years After: Second Cominform Resolution Called Tito a &quot;Fascist Murderer&quot;], S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text_da/34-3-296.shtml Yugoslav Delegate Reports on Budapest Students Meeting], S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/65-3-136.shtml Vladimir Dedijer's New Anti-Soviet Book], S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/112-2-104.shtml Yugoslav Press Criticizes East Berlin and Moscow for Alleged Anti-Yugoslav Campaign], S.Stanković, OSA-RFE


&lt;!-- internacionalni linkovi --&gt;
{{commonscat|1969}}

[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>bqbcykv7n4p0ojldqpg90fsc8rxo49u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi u bivšoj Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39783</id>
    <revision>
      <id>41261694</id>
      <parentid>41261633</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T13:01:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca je premjestio stranicu [[Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije]] na [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] preko preusmjeravanja: prema bs.wiki</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89575" xml:space="preserve">{{for|političke događaje vezane uz ratove|Raspad SFRJ}}
{{Infokutija02 vojni sukob
| sukob    = Ratovi u bivšoj Jugoslaviji
| deo      = 
| slika       = Collage Yugoslav wars.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Epizode iz rata (u smjeru kazaljke na sat, od gore lijevo): slovenska policija odvodi pripadnike JNA koji se se predali; uništen tenk u [[Vukovar]]u; rakete JNA nadgledaju [[Dubrovnik]]; pokop u [[Srebrenica|Srebrenici]]; pripadnici [[UNPROFOR]]-a u [[Sarajevo|Sarajevu]] tijekom opsade
| datum        = 31.03.1991-12.11.2001
| lokacija       = [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Kosovo]], [[Srbija]]
| teritorija   = 
| rezultat      = republike i neka pokrajina su stekle neovisnost od Jugoslavije
| strana1  = &lt;sup&gt;'''1991.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px|border]] [[Slovenija]]
----
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] [[Hrvatska]]
| strana2  = 
| strana3  = &lt;sup&gt;'''1991.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[JNA]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] [[Republika Srpska Krajina]] 
| strana1a  = &lt;sup&gt;'''1992.-1994.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvatska]]
| strana2a  = &lt;sup&gt;'''1992.-1994.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px|border]] [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1997)|Republika Bosna i Hercegovina]]&lt;br /&gt;
| strana3a  = &lt;sup&gt;'''1992.-1994.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] [[Republika Srpska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
| strana1b  = &lt;sup&gt;'''1994.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px|border]] [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1997)|Republika Bosna i Hercegovina]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] [[Hrvatska]]
----
[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px|border]] [[Oslobodilačka vojska Kosova]]
----
[[Datoteka:UCPMB_logo.svg|25px]] [[Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca]]
| strana2b  =
| strana3b  = &lt;sup&gt;'''1994.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] [[Republika Srpska Krajina]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] [[Republika Srpska]]&lt;br/&gt;
----
&lt;sup&gt;'''1998.-1999.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
&lt;sup&gt;'''1999.-2001.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
| strana2c  =
| strana3c  = 
| komandant1  = [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Milan Kučan]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Janez Janša]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Igor Bavčar]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Janez Slapar]]
----
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Franjo Tuđman]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Gojko Šušak]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Janko Bobetko]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Anton Tus]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|22px]] [[Dario Kordić]]
----
[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Hashim Thaçi]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Suleiman Selimi]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Agim Çeku]]
----
[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]] [[Leighton W. Smith]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]] [[Wesley Clark]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]] [[Javier Solana]]
----
[[Datoteka:UCPMB logo.svg|22px| ]] [[Ridvan Qazimi &quot;Lleshi&quot;]]{{KIA}}
| komandant2  = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Alija Izetbegović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Sefer Halilović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Rasim Delić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Enver Hadžihasanović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Haris Silajdžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Atif Dudaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Jovan Divjak]]
| komandant3  = [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Slobodan Milošević]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Jovica Stanišić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Franko Simatović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Branko Kostić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Borisav Jović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Vojislav Šešelj]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Željko Ražnatović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Vojislav Koštunica]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Milorad Ulemek]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Nebojša Čović]]
----
[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Radovan Karadžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Ratko Mladić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Momčilo Krajišnik]]
----
[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Milan Martić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Milan Babić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Goran Hadžić]]
----
[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[Veljko Kadijević]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[Blagoje Adžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[Života Panić]]
| snaga1   = 
| snaga2   = 
| snaga3   = 
| gubici1 = &lt;sup&gt;'''1991.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px|border]] 18 poginulih
----
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] 13.583 poginulih&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;&gt;[[#Documenta|Documenta 2010.]], str. 4&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] 5.919 poginulih vojnika&lt;br /&gt;2.484 poginulih civila{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}
----
&lt;sup&gt;'''1998.-1999.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg|25px|border]] 8.676 poginulih civila{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} &lt;br /&gt;[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] 2.131 poginulih vojnika{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} &lt;/br&gt;526 poginulih ostalih{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} 
&lt;sup&gt;'''1999.-2001.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg|25px|border]] 7 poginulih civila&lt;br /&gt;[[Datoteka:UCPMB_logo.svg|22px]] 28 poginulih vojnika
| gubici2  = &lt;sup&gt;'''1991.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] 30.906 poginulih vojnika&lt;br /&gt;31.107 poginuo civil&lt;br /&gt;571 poginulih ostalih&lt;ref name=&quot;Nettelfield97&quot;&gt;[[#Nettelfield|Nettelfield]], str. 97-98&lt;/ref&gt;{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}
| gubici3 = &lt;sup&gt;'''1991.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] 37&lt;ref&gt;[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 65&lt;/ref&gt; + 1.279 poginulih vojnika&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;/&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] 6.222 poginulih&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;/&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] 20.775 poginulih vojnika&lt;br /&gt;4.178 poginulih civila{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}&lt;br /&gt;&lt;sup&gt;'''1998.-1999.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 1.196 poginulih civila{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 1.084 poginuo vojnik{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}   
&lt;sup&gt;'''1999.-2001.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 8 poginulih civila &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 18 poginulih policajaca 6 poginulih vojnika 
| napomene       = &lt;center&gt;5.100 nerazjašnjenih smrti{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}&lt;br&gt;oko 4.000.000 izbjeglica i raseljenih&lt;/center&gt;
}}
'''Ratovi na tlu Jugoslavije''', odnosno '''Jugoslavenski nacionalistički ratovi''', '''Postjugoslavenski ratovi''', '''Ratovi raspadanja Jugoslavije''', '''Ratovi za jugoslavensko nasljeđe''' je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji [[SFRJ|Jugoslavije]] koji su svoj uzrok imali u [[Nacionalizam|nacionalističkim]] ideologijama ili koincidirali s [[Raspad SFRJ|raspadom te države]] 1991. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz ''[[balkanski ratovi]]'', zbog čega je [[Mischa Glenny]] uveo naziv &quot;Treći [[balkan]]ski rat&quot; ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. Zajednička je poveznica da je rukovodstvo četiri republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Makedonija (država)|Makedonija]]) i pokrajina Kosovo htjele neovisnost, a  Beograd se tome suprostavljao, ali takva simplifikacija spada u politikantsko skretanje sa suštine ratova.{{#tag:ref|[[SR Makedonija]] je isto održala referendum  i proglasila neovisnost 17.9. 1991., ali se Beograd nije protivio odlasku te republike iz Jugoslavije.|group=nb}}

Bili su to prvi veći oružani sukobi na tlu [[Europa|Europe]] od [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]],{{#tag:ref|Ne računajući [[grčki građanski rat]], [[Istočnonjemački ustanak 1953.|istočnonjemački ustanak 1953.]], [[mađarski ustanak 1956]] i [[sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetsku invaziju Čehoslovačke]].|group=nb}} a termin &quot;[[etničko čišćenje]]&quot;, koji označava protjerivanje jednog naroda sa nekog područja, ušao je svjetsku uporabu. Zbog teških stradavanja i materijalnih šteta, sukobi su bili medijski praćeni i dokumentirani, te izazvali zgražanje međunarodne zajednice, zbog čega je osnovan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se kaznili počinitelji zločina, dok je [[masakr u Srebrenici]] u presudama tribunala proglašen [[genocid]]om. U ratovima je poginulo između 130.000 i 140.000 ljudi, dok je oko 4.000.000 postalo izbjeglicama ili je raseljeno, od čega 2,2 milijuna u ratu u Bosni i Hercegovini. 

Poredani kronološki, ratovi u bivšoj Jugoslaviji su bila sljedeća četiri sukoba u 1990-ima:{{sfn|Ashbrook|2011}}

* [[Rat u Sloveniji]] ([[27.6.]] - [[6.7.]] [[1991]].), ponekad nazivan '''Desetodnevni rat''' ili '''Slovenski rat za nezavisnost''';
* [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 1995), koji se u Hrvatskoj naziva [[Domovinski rat]];
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 1995);
** [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] (1992 - 1994);
* [[Kosovski rat]] (1998-1999), okončan [[Operacija Saveznička sila|NATO bombardiranjem Jugoslavije]]; 
* [[Sukob na jugu Srbije]] (1999-2001); 
* [[Sukob u Makedoniji 2001.]] (2001).

Ovisno o kriterijima, neki od gore navedenih ratova se smještaju u šire cjeline. Najčešći je takav slučaj s ratom u Hrvatskoj i BiH (kome se rjeđe pridodaje rat u Sloveniji), a koji se razlikuju od sukoba na Kosovu, koji je pak, povezan sa sukobima u Preševu,Medveđi,Bujanovcu i Makedoniji.

== Uvod ==
{{glavni|Raspad SFRJ|Pad komunizma}}
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] obnovljena je 1943.-1945. nakon što je izašla kao pobjednica nad silama osovine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. [[Ustaše]], ekstremistički Hrvati koji su htjeli [[Velika Hrvatska|Veliku Hrvatsku]], i [[četnici]], ekstremistički Srbi koji su htjeli [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], su poraženi u tom ratu i nova jugoslavenska vlada je desetljećima zabranjivala nacionalizam kako se takve struje više ne bi pojavile a SFRJ ostala multi-etnička federacija sastavljena od šest ravnopravnih naroda.&lt;ref&gt;[[#Hirsch|Hirsch 2002.]], str. 76&lt;/ref&gt;

Jugoslavenski model samoupravljanja ostvarivao je dobre rezultate i privukao pozornost akademika koji su tražili &quot;treći put&quot; između [[Kapitalizam|kapitalizma]] i državnog socijalizma.{{sfn|Petak|2003|loc=str. 1}} Međutim, početkom 1980-ih pojavila se ekonomska kriza koja je samo naglasila razlike između bogatijih i siromašnijih republika. Slovenski ekonomist Neven Borak je to slikovito opisao tako da je 1985. [[BDP]] SR Slovenije usporedio sa Novim Zelandom, BDP SR Hrvatske sa [[Portugal]]om dok je Kosovo imalo razinu [[Pakistan]]a.{{sfn|Petak|2003|loc=str. 4–5}} Dok je [[nezaposlenost]] Jugoslavije bila između 6 i 9% u 1960-ima, u 1980-ima je već dosegla razinu od 14 do 17%.{{sfn|Petak|2003|loc=str. 6, 12}}

Pošto je Srbija bila najveća republika, smatra se da ju je [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|novim ustavom 1974.]] [[Tito]] namjerno oslabio dajući [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Kosovo|Kosovu]] autonomiju kako ne bi postala dominantna u odnosu na ostale, manje republike u SFRJ.&lt;ref&gt;[[#Thomas|Thomas 1999.]], str. 34&lt;/ref&gt; Taj je potez međutim poništen 1988. i 1989., kada je [[Slobodan Milošević]], novi predsjednik Srbije, organizirao masovne demonstracije koje su svrgnule vlade na Kosovu, Vojvodini i Crnoj Gori, a zamijenjene su ljudima vjernima Miloševiću, te su im ukinute autonomije, čime je Srbija preuzela četiri od osam glasova [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]], dok su ostale republike imale samo jedan glas.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #56&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 116&lt;/ref&gt; Iskorištavajući nezadovoljstvo nekih Srba nakon što je 1986. [[Memorandum SANU]] objavio da su Srbi &quot;najveći gubitnici u Titovoj Jugoslaviji&quot;,&lt;ref&gt;[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 20&lt;/ref&gt; Milošević je došao na vlast u Srbiji 1989. uz pomoć vala srpskog nacionalizma koji je produbio krizu u SFRJ.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #54&lt;/ref&gt;

Međutim, iako mu je [[srpski nacionalizam]] omogućavao uzimanje sve više moći, istodobno je bio sve više odbojan Slovencima, Hrvatima i drugim manjim narodima.{{Sfn|BBC News|2006}} To je dovelo do razdora 1990.&lt;ref name=&quot;UNIV63&quot;/&gt; kada nije postignut dogovor oko sastava federalne vlade: Srbija je htjela centraliziranu federaciju kako bi zadržala dominantnu ulogu u Jugoslaviji, dok su [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] htjele labavu [[Konfederacija|konfederaciju]] kako bi mogle uživati u većoj autonomiji.&lt;ref name=&quot;UNIV63&quot;&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #64&lt;/ref&gt; Raspisani su izbori u kojima su u svakoj republici, izuzev Crne Gore, pobjeđivale nacionalističke stranke koje su zagovarale [[antikomunizam]] kako bi povećale svoju privlačnost masama, dok su u Srbiji i Crnoj Gori i same nominalno [[Socijalizam|socijalističke]] stranke dobile nacionalistički predznak.{{sfn|Hayden|1992|loc=str. 654–673}} Stara jugoslavenska parola o [[bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]] je polako odbačena od obiju strana.{{sfn|Pavlaković|2011|loc=str. 893–909}} [[Komunizam]] je postao potrošena struktura i republike su zahtijevale [[Demokracija|demokraciju]].{{sfn|Huntington|1991|loc=str. 12–34}} Milošević je htio vladati nad cijelom Jugoslavijom, ali kada je uvidio da to nije bilo moguće, promijenio je izbor i odabrao Veliku Srbiju.{{Sfn|Judah|2011}}

Prema zadnjem popisu stanovništva prije rata, Jugoslavija je imala oko 23,5 milijuna stanovnika. Narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36,2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19,7 %), [[Bošnjaci]] 2.353.002 (10,0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9,3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7,5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5,8 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%), [[Crnogorci]] 539.262 (2,3 %) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|p=25–26}}
 
== Rat u Sloveniji ==
{{glavni|Rat u Sloveniji}}
[[Datoteka:Teritorialci so z armbrustom zadeli tank v križišču pred MMP Rožna Dolina..jpg|left|mini|225px|Slovenski TO gađaju tenkove JNA na grančnom prelazu [[Rožna Dolina]]]]
Na [[Četrnaesti kongres SKJ|četrnaestom kongersu SKJ]] 1990., slovensko izaslanstvo je tražilo [[pluralizam]], zahtijevali su da se izbaci iz zakonodavstva odredba o verbalnom deliktu, da se zabrani [[mučenje]] političkih zatvorenika, kao i politička suđenja. Nakon 10 mjeseci neuspjelih pregovora sa Beogradom&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 173&lt;/ref&gt; pošto je Miloševićeva delegacija sprječavala kompromis,&lt;ref name=&quot;Brown119&quot;&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 119&lt;/ref&gt; 25. 6. 1991. Slovenija je proglasila neovisnost, ali je već 48 sati kasnije [[JNA]] krenula u vojni pohod kako bi to spriječila. Još 1990, JNA je pokušala razoružati slovensku [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalnu obranu]] (TO), ali je uspijela pokupiti samo 40 do 60 % oružja.&lt;ref name=&quot;conflict in slovenia&quot;&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, A: &quot;The conflict in Slovenia&quot;]]&lt;/ref&gt; Slovenske snage napustile su JNA i pridružili se novoj slovenskoj vojsci i mjesnoj policiji.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #6&lt;/ref&gt; Nakon što su hrvatski i slovenski rezervisti masovno bojkotirali rat, JNA je imala problema sa izvođenjem operacija. Od 25.000 vojnika, čak 7.900 je dezertiralo ili odbilo ratovati.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, &quot;Slovenian forces&quot;]]&lt;/ref&gt; Pošto JNA nije ušla u puni napad, nakon 10 dana rat je završen slovenskom pobjedom i povlačenjem JNA.

1991. [[Srbi]] i [[Crnogorci]] su činili 38,8 % stanovništva Jugoslavije, ali su činili 70 % udjela u činovnicima JNA.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #40&lt;/ref&gt; U početku, JNA, kojom je zapovjedao [[Veljko Kadijević]], je još uvijek pokušavala održati SFRJ na okupu. No nakon odlaska Slovenije, to je napušteno te je vojni vrh JNA pao pod utjecaj Miloševića. Srbija i Crna Gora se nisu protivili odlasku Slovenije iz Jugoslavije, jer bi to ostavilo kolektivno predsjedništvo sa sedam članova, od kojih bi četiri bili pod srbijansko-crnogorskom kontrolom, čime bi time ''de facto'' imali i kontrolu nad JNA.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #60-61&lt;/ref&gt; [[Latinka Perović]] je ovako opisala stav JNA prema nesrpskim narodima:
{{citat3|Onog trenutka kada je armija počela braniti Jugoslaviju od svih njenih naroda izuzev najvećeg, postalo je očito da će Jugoslavija biti poražena iznutra.&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 176&lt;/ref&gt;}}

== Rat u Hrvatskoj ==
{{glavni|Rat u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Muzej DR-crop.JPG|left|mini|225px|Bombardiranje Dubrovnika]]
23.4. 1990., u Hrvatskoj su održani [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|prvi slobodni izbori]] na kojima je pobijedio [[HDZ]] na čelu kojeg je bio nacionalistički [[Franjo Tuđman]], što je izazvalo strah među nekim Srbima koji su proglasili autonomnu [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] (kasnije [[RSK]]) na neodređenim dijelovima Hrvatske. Kada je Franjo Tuđman stupio na vlast otvoreno je promovisao politiku [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskog nacionalizma]].{{sfn|Radonić|2013|loc=str. 234-254}} Srpski političari i mediji su počeli hrvatsku vladu nazivati &quot;ustaškom&quot;.&lt;ref&gt;[[#Brown|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 121-122&lt;/ref&gt; Milošević je [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskim Srbima]] savjetovao odbijanje Tuđmanovih pokušaja kompromisa u ljeto 1990. te zauzimanje stava nesuradnje.&lt;ref&gt;[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 7&lt;/ref&gt; Hrvatska vlada je Srbima osigurala predstavništvo u [[Hrvatski sabor|saboru]], ali su ovi napustili parlament jer su smatrali da nisu dobili dovoljno autonomije.&lt;ref name=&quot;Brown119&quot;/&gt; Istodobno, pojačani su i napori tajnih službi Beograda da prikažu Hrvatsku u što negativnijem svjetlu, poput [[Operacija Labrador|postavljanja bombi na jevrejskom groblju u Zagrebu]] ili parola o &quot;30.000 ustaša u [[Dubrovnik]]u&quot;.{{sfn|Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|31.1. 2005|loc=str. 13}} [[MKSJ]] je u presudi naveo da je [[Milan Babić]], prvi predsjednik RSK, bio &quot;pod jakim uticajem [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|srpske propagande]] koja ga je zavela na pogrešan put&quot;,{{sfn|Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|29.6. 2004|loc=str. 10-11}} a čiji je cilj bio dio šireg plana preuveličavanja opasnost za Srbe kako bi ih se nagnalo na borbu.&lt;ref&gt;[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1&lt;/ref&gt; U međuvremenu, JNA je razoružala hrvatski [[Teritorijalna odbrana|TO]],&lt;ref name=&quot;Brown120&quot;&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 120&lt;/ref&gt; naoružala srpske pobunjenike dok je srbijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim je rukovodio [[Mihajlo Kertes]], trenirala srbijanske paravojne formacije za borbu po Hrvatskoj i BiH.&lt;ref&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 118&lt;/ref&gt; [[Jovan Nikolić]], srpski pravoslavni pop iz Zagreba, je izjavio:

{{citat3|Čak i da Franjo Tuđman nije došao na vlast, nego netko drugi umjesto njega, reakcija bi opet bila ista. Armija i Srbija bi bili protiv njega, jer su ''a priori'' protiv bilo kakve neovisnosti za Hrvatsku. To ne znači da hrvatska vlada nije napravila greške. Napravili su, i to je činjenica. Ali to nije alibi za one koji su čekali da proglase bilo kakvu hrvatsku državu ustaškom državom. To je bila strašna greška, kao i kasnije optužiti bilo kojeg Srbina u Hrvatskoj da je četnik.&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 195&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Balkans War 1991, Vukovar destroyed - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登 (1).jpg|right|mini|225px|Uništena kuća u Vukovaru]]
U ljeto 1991., kada je Hrvatska najavila proglašenje neovisnosti, JNA je krenula u otvoreni vojni pohod te se borila na strani snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), srbijanskih paravojnih formacija – i nekadašnjih suparnika iz Drugog svjetskog rata, četnika.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj III.A|UN-ov izvještaj III.A, &quot;2. Ties with the Governments of FRY, the self-declared Serbian Republics, and the JNA&quot;]]&lt;/ref&gt; [[Bitka za Vukovar]] – najteža bitka cijelog rata u kojoj je oko 3.000 civila i vojnika izgubilo živote{{sfn|Tapon|2011|loc=str. 329}} – i [[opsada Dubrovnika]] postale su dvije najviše medijski praćene bitke, ali je njihova žestina dovela do okretanja mišljenja međunarodne zajednice protiv srpske strane.{{Sfn|BBC News|2001}} Iako manje poznate, i druge borbe su bile značajne, kao što je [[bitka za Osijek]], u kojoj je poginulo oko 800 osoba,{{sfn|Jegen|1996|loc=str. 14}} [[bitka za Gospić]] i [[bitka za Zadar]]. JNA je 1991. koristila [[kemijsko oružje]] protiv hrvatskih vojnika i civila, od [[fosfor]]a iz projektila u Vukovaru sve do inhibitora [[Acetilholinesteraza|acetilholinesteraze]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Kruševo (Obrovac)|Kruševu]].{{sfn|Plavsić|Petrovecki|Fuchs|Sostarić|1992|loc=str. 1–5}} Netrpeljivost je porasla na obje strane, tako da su neki umjereni činovnici, koji su htjeli pronaći kompromisno rješenje, smaknuti od sunarodnjaka: primjerice, Dmitra Obradovića, gradonačelnika [[Vrginmost]]a, su likvidirali militanti RSK,&lt;ref&gt;[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 56&lt;/ref&gt; dok je [[Josip Reihl-Kir]], zapovjednik osječke policije, ubijen iz hrvatske zasjede. Primirje početkom 1992. dovelo je do prekida nasilja, dok je RSK zauzela 13.913 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ili 25% površine Hrvatske,{{Sfn|Memorijalno dokumentacijski centar|2009}} ne računajući dodatnih 680 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; oko dubrovačkog područja. Iz tog područja je &quot;[[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]]&quot; najmanje 80.000–100.000 Hrvata i drugih nesrba.&lt;ref&gt;[[#Stanišić i Simatović|''Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića – Presuda'']], str. 4&lt;/ref&gt; Prema izvorima hrvatske vlade, do 1. IX 1993. hrvatska strana imala je 6.651 potvrđenih poginulih, 12.706 nestalih te 24.208 ranjenih.&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 193&lt;/ref&gt; 

Usprkos Miloševićevoj propagandi da se radi o novoj [[NDH]], Hrvatska je stekla međunarodno priznanje te je 1992. primljena u članstvo UN-a,{{Sfn|Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|2012}} dok RSK nije priznao nitko. 1992. odigrao se [[progon Hrvata iz Vojvodine tijekom Jugoslavenskih ratova|progon Hrvata iz nekih dijelova Vojvodine]]&lt;ref&gt;[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 57-58&lt;/ref&gt; nakon čega je oko 10.000 Hrvata napustilo tu regiju{{Sfn|Naegele|21.2. 2003}} i naselilo se uglavnom u Hrvatsku.{{sfn|Đurđev|1998|loc=str. 207-213}} Pokušaj mirne reintegracije RSK pod hrvatsku vlast tri godine nije dovela do pomaka, a njen predsjednik [[Milan Martić]] čak je odbio i primiti [[plan Z-4]].{{Sfn|Sense Agency|2006}} Dvije vojne akcije 1995., [[operacija Bljesak]] i [[operacija Oluja]], dovele su do vraćanja većeg dijela RSK pod hrvatsku vlast, ali su se dogodili razni ratni zločini. U Oluji je, ovisno o različitim izvorima, poginulo 326,{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} 677{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} ili 1.078 civila,{{sfn|Romac|13.3. 2014}} dok je oko 200.000–250.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske. [[SRJ]] nije intervenirala, dijelom stoga jer su je međunarodne sankcije oslabile, a dijelom stoga jer je Hrvatska ovog puta bila međunarodno priznata, te bi time intervencija bila izravan međunarodni sukob. Vlada Hrvatske žestoko se protivila optužbama da se radilo o &quot;etničkom čišćenju&quot;. Ipak, [[Human Rights Watch]] (HRW) je naveo da su uvjeti za povratak srpskih izbjeglica postavljeni nemoguće visoko i složeno{{#tag:ref|Srpski povratnici su prvo trebali dobiti [[Viza|vizu]] za ulazak u Hrvatsku, potom dozvolu SRJ da napuste državu i na kraju tranzitnu vizu za [[Mađarska|Mađarsku]] odakle bi dobili hrvatsko dopuštenje za ulazak u Hrvatsku. Međutim, da bi se dobila viza, trebali su dokazati da su hrvatski državljani putem domovnice, a ona je izdana 1992., u vremenu kada su oni bili pod kontrolom RSK koja to nije dozvoljavala.{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}}|group=nb}} te zaključila da &quot;iako su korištene metode često bile manje brutalne nego one srpskih vlasti, politika i praksa hrvatske vlade ipak demonstrira namjeru da se stvori &quot;etnički čista&quot; država&quot;.{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}} Ipak, time je omogućen povratak Hrvatima koji su prognani iz RSK 1991. – već 1996. oko 85.000 Hrvata vratilo se svojim domovima{{Sfn|U.S. Committee for Refugees and Immigrants}} – i stvoren dovoljan pritisak da bosanski Srbi prihvate kraj rata u BiH, a [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] mirnu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|reintegraciju hrvatskog podunavlja]].

== Rat u Bosni i Hercegovini ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-water-line.jpg|desno|mini|225px|Sarajlije čekaju u redu za vodu, ljeto 1992.]]
Identično kao i kod Slovenije i Hrvatske, JNA je prije rata razoružala TO Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Brown120&quot;/&gt; Budući predsjednik treće samoproglašene srpske države, [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), [[Radovan Karadžić]] je surađivao sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem, pod čijom su kontrolom [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|TV stanice započele širiti propagandu]] o opasnosti za Srbe u slučaju nezavisne Bosne, koja će &quot;dovesti do islamskog fundamentalizma u Europi&quot;.&lt;ref&gt;[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 15&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj V|UN-ov izvještaj V: D. The propaganda]]&lt;/ref&gt; Međutim, Bošnjaci su većinom bili sekularni&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #134&lt;/ref&gt; dok [[Human Rights Watch]] navodi da nije našla nikakvog dokaza da su Srbi proganjani prije izbijanja rata.&lt;ref name=&quot;Brown119&quot;/&gt; Iako su Milošević i Karadžić pokušali prikazati da samo žele očuvati integritet Jugoslavije, Human Rights Watch navodi kako onda istjerivanje i ubojstva nesrpskih stanovnika ne bi bila niti potrebna, jer &quot;etničko čišćenje&quot; prije podržava stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] nego održavanje multi-etničke Jugoslavije sa šest naroda. &lt;ref name&quot;Brown120&quot;&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 120&lt;/ref&gt; Kao i u prethodnom ratu, i ovdje su srpski programi postajali sve militantniji kako bi se stanovništvo nagnalo na borbu.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj V|UN-ov izvještaj V, &quot;C. Serbian control over the television transmitter on the Kozara Mountain&quot;]]&lt;/ref&gt; Iako je [[Srpska demokratska stranka (BiH)|SDS]] tvrdila da je rat započet [[Incident u Sijekovcu|ubojstvom Srba u Sijekovcu]] 3.3. 1992.,{{Sfn|E-novine|2012}} odgovor srpskih snaga nije uslijedio napadom na Sijekovac, već na 100 km udaljenu Bijeljinu 1.4. u kojoj je [[Arkan]]ova garda [[Masakr u Bijeljini|ubila 48 bošnjačkih i umjerenih srpskih civila]] jer je taj grad zbog blizine Srbije i prometnih trasa potrebnih radi uspostavljanja Velike Srbije bio preća meta&lt;ref&gt;[[#HRW2000b|Human Rights Watch 2000.]], str. 2&lt;/ref&gt; dok je [[plan RAM]] je već davno prije bio pripremljen.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj V|UN-ov izvještaj V, &quot;F. Serbs rearming other Serbs&quot;]]&lt;/ref&gt;

JNA, TO, srbijanske paravojne formacije i buduća [[Vojska Republike Srpske|VRS]] su 1992. rijetko gdje vodile bitke sa Armijom BiH, a uglavnom su napadale bošnjačke civile. U maju 1992., zabilježeno je 400.000 izbjeglica ili raseljenih iz Bosne i Hercegovine (skoro 80% Bošnjaka i 20% Hrvata),{{sfn|Dyker|Vejvoda|2014|loc=str. 196}} a potkraj jula iste godine 1.250.000.{{sfn|Amnesty International|22.10. 1992|loc=str. 9}}. Fotografija [[Logor Omarska|logora Omarska]] izašla je na naslovnici časopisa [[Time (časopis)|Time]],{{Sfn|Guardian|1992}} a snimke na kojima je dokumentirana [[opsada Sarajeva]], [[pokolj u Prijedoru]], [[pokolj u Višegradu]] i [[masakri u Foči]] na kraju nisu više mogli opravdati ponašanje političara u Beogradu te je [[Vijeće sigurnosti UN-a]] 30.5. 1992. uvelo [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]].{{Sfn|Matthews|31.5. 1992}} 19.5. JNA se povukla a BiH je stekla međunarodno priznanje i primljena kao članica UN-a, ali se je rat nastavio, a SRJ isto tako nastavio financirati i naoružavati VRS, te joj iznajmljivati činovnike nove [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]]. Samo u prvoj godini rata poginulo je 45.110 osoba, od toga 30.442 Bošnjaka (67%).&lt;ref name=&quot;Nettelfield97&quot;/&gt; 

[[Datoteka:Potoc2006.jpg|225px|left|mini|Spomen groblje žrtvama Srebrenice u Potočarima]]
1993., druga hrvatska država, [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] (HRHB) i sama se okrenula protiv Bošnjaka i počela se širiti, čime su sve tri strane bile međusobno zaraćene te je rat poprimio osobinu &quot;svakoga protiv svakoga&quot;. [[Opsada Mostara]] i [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] doveli su do osude i hrvatske strane od međunarodne zajednice.{{Sfn|Los Angeles Times|1993}} Mnogi su to interpretirali time da je i sam Zagreb počeo raditi na [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]]. Ipak, na pritisak američke delegacije, koja je zaprijetila sankcijama, hrvatska strana je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prihvatila cjelovitost BiH te je ukinula HRHB. Pokušaji da se postigne mir i na srpskoj strani nisu urodili plodom, koja je nastavila rat i dalje. Američki diplomat Charles Redman ponudio je vodstvu na [[Pale (Bosna i Hercegovina)|Palama]] [[Konfederacija|konfederaciju]] bosanskih Srba i Srbije dok god bi se zadržao omjer od 51:49 bosanskog teritorija, kako bi se zaustavio rat, ali bez uspjeha.{{sfn|Burg|Shoup|1999|loc=str. 314-315}} 11.7. 1995. pala je enklava [[Srebrenica]] te je VRS započela najveći masakr u svim jugoslovenskim ratovima, u kojem je zarobljeno a potom na desetak različitih lokacija [[Masakr u Srebrenici|strijeljano oko 7.000 Bošnjaka]], koji će kasnije biti priznat kao [[Bosanski genocid]].{{Sfn|Reuters|2013}}{{sfn|Simić|Daly|2011}} Nakon pada dvije sigurnosne enklave, Srebrenice i [[Žepa|Žepe]], izgledalo je da je i treća na redu, ona oko [[Bihać]]a koji je bio u zajedničkom okruženju RSK i RS. Hrvatskoj je odobrena operacija Oluja kojom je prekinuta [[opsada Bihaća]],{{Sfn|Helm|1995}} a zajedničko prodiranje hrvatsko-bošnjačkih snaga izvršilo je dovoljan pritisak na Karadžić napokon prihvati da je RS dio BiH te pristane na mir. [[Daytonski sporazum]], kojeg je potpisao Milošević, je i službeno završio rat. Iako je stupio mir, nekoliko desetaka tisuća Srba je svejedno napustilo područja koja nisu pripala RS-u, poput odlaska 30.000 Srba iz četvrti Sarajeva koja su pripala [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].{{Sfn|UNHCR|1997}} [[Momčilo Krajišnik]] to je ovako sažeo:
{{citat3|Zadatak ove Republike i prvi strateški cilj je da se mi odvojimo od Muslimana i Hrvata i nema niko pravo da zastupa strategiju srpskog Sarajeva za ostanak u zajedničkoj državi. Niko ne može sada novo rešenje praviti da ostanemo skupa.&lt;ref&gt;[[#Biserko|Biserko 2006.]], str. 128&lt;/ref&gt;}}

== Rat na Kosovu ==
{{glavni|Rat na Kosovu}}
[[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse055.jpg|right|thumb|225px|Kuće Srba koje je porušio OVK]]
[[Datoteka:Hundreds of tents near Fier, Albania (1999).jpg|desno|mini|225px|Izbjeglički logor u Albaniji]]
Situacija na Kosovu dramatično se pogoršavala još od 1981. kada su tamo [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|izbili nemiri]] jer su Albanci tražili da ta pokrajina stekne status republike u SFRJ. Nakon što je Milošević ukinuo Kosovu i status autonomije, stanje je postajalo još gore, a represija je nastavljena: 1991., oko 20.000 Albanaca je otpušteno sa poslova, osobito sa područja medicine i znanosti, i zamijenjeno Srbima.&lt;ref&gt;[[#HRW1991|Human Rights Watch 1992.]], str. 602&lt;/ref&gt; Albanske radio i TV stanice su zabranjene ili smanjene, novine zatvorene a otkazi Albanaca nastavljeni.&lt;ref name=&quot;Milutnovic88&quot;/&gt; Albanski studenti koji su htjeli pohađati nastavu na albanskom nisu to mogli, te je stoga organizirana privatna nastava po kućama.&lt;ref name=&quot;Milutnovic88&quot;&gt;[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 88-89&lt;/ref&gt;

S vremenom, Albanci su započeli pobunu protiv Beograda te je 1996. osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) koja je tražila neovisno Kosovo. Oružani sukobi su izbili između snaga OVK i [[Vojska Jugoslavije|VJ]]. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] još je 3.3. 1998. u rezoluciji 52/139 upozorila na alarmantnu situaciju na Kosovu, poglavito na represiju, diskriminaciju i nezakonito hapšenje stanovništva.{{sfn|Opća skupština Ujedinjenih naroda|3.3. 1998}} Odigrali su se sve veći okršaji i zločini: [[masakr u Gornjem Obrinju]] i [[masakri u Ljubeniću]] odnijeli su albanske živote, a [[masakr na Radonjićkom jezeru]] doveo je do smrti 30-ak Srba od OVK-a, dok su počinitelji [[masakr u kafiću Panda|terorističkog napada u kafiću Panda]] nepoznati, a neki čak sumnjaju da su ga počinili sami pripadnici srbijanske tajne službe kako bi diskreditirali OVK.{{sfn|Balkan Inside|22.1. 2014}} 

Sukob je postao otvoreni rat 1998.-1999. a nasilje VJ-a i MUP-a Srbije prouzročio je novi masovni val albanskih izbjeglica sa Kosova.&lt;ref&gt;[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 416.&lt;/ref&gt; [[Masakr u Račku]] 15.1. 1999. doveo je do međunarodne osude vlade SRJ.{{sfn|Vijeće sigurnosti|19.1. 1999}} Ovo je oslabilo ionako već narušen Miloševićev ugled nakon prethodnih jugoslavenskih ratova. Suprotno širokom vjerovanju, mirovni pregovori su nastavljeni još dva mjeseca nakon Račka kako bi se pokušao postići kompromis. Pregovori u [[Rambouillet]]u nisu doveli do rezultata jer su Srbi i Albanci imali suprotne stavove: Albanci su htjeli neovisno Kosovo, dok su Srbi bili spremni vratiti im autonomiju, ali nisu htjeli razmještanje [[NATO]] snaga po Kosovu, koje bi smatrali okupacijom.&lt;ref&gt;[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 170-171.&lt;/ref&gt; Delegacija SRJ je nakon toga napustila pregovore. 22.3. 1999., američki veleposlanik [[Richard Holbrooke]] je doletio u Beograd kako bi posljednji put pokušao nagovoriti Miloševića da potpiše mirovni sporazum te se izbjegne [[NATO]]-va intervencija, ali bez uspjeha.{{sfn|BBC News|25.3. 1999}} Rat je završen [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanjem SRJ]], 78-dnevnom vojnom akcijom kojom je zapovjedao [[Wesley Clark]]. NATO je izveo ukupno 37.605 aviopolijetanja, u kojima je napao preko 900 meta.&lt;ref name=&quot;hrw civilian deaths&quot;&gt;[[#HRW|Human Rights Watch 2000.]], str. 12&lt;/ref&gt; U tom razdoblju, VJ je intenzivirala vojna djelovanja po Kosovu, te su se nastavili zločini, kao što je [[pokolj u Meji|onaj u Meji]] i na [[Masakr u Izbici|Izbici]]. Nevladine udruge su kritizirale NATO zbog pojedinih kontroverznih odluka, kao što je [[Bombardovanje Niša kasetnim bombama|upotreba kasetnih bombi u Nišu]] i upotreba municije sa osiromašenim [[uranij]]om na 112 lokacija, poglavito na Kosovu, jugu Srbije i jednoj lokaciji u Crnoj Gori. Ipak, naknadna znanstvena istraživanja tih lokacija nisu pronašla kliničke simptome ili znakove bolesti među mještanima.{{sfn|Milačić|Petrović|Jovičić|Kovačević|2004|loc=str. 2–10}} Kosovo je stavljeno pod upravu UN-a i vojnu zaštitu [[KFOR]]-a, ali je [[teritorijalni integritet]] Srbije ostao netaknut te je ta provincija i dalje ostala dio njenog teritorija. Nakon povlačenja VJ-a, velik broj Srba iz straha je napustio to područje. Ovaj status je iznenada prekinut kada je Kosovo  2008. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|proglasilo neovisnost]], što je i dalje predmetom kontroverzi. Usprkos priznanju raznih država, UN ju i dalje ne smatra neovisnom državom.

== Posljedice ==
===Poginuli===
U Jugoslavenskim ratovima je prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu sveukupno poginulo oko 140.000 ljudi a oko 4.000.000 su postali izbjeglice.{{Sfn|ICTJ|2009}} [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je najmanje 130.000 ljudi izgubilo živote na prostorima bivše Jugoslavije u 1990-ima.{{Sfn|Fond za humanitarno pravo|2010}} [[UNPROFOR]] je imao sveukupno 213 žrtava.&lt;ref name=&quot;UN2&quot;/&gt; Slovenija je najbrže završila rat i izbjegla veće žrtve, te se procjenjuje da je rat tamo odnio 70 života. Hrvatski rat za neovisnost odnio je oko 20.000 života. Procjenjuje se da je oko 100.000 osoba poginulo u ratu u Bosni i Hercegovini, dok je na Kosovu poginulo oko 13.500 osoba, čime se procjenjuje da je najmanje 133.000 ljudi preminulo u postjugoslavenskim sukobima u 90-ima.{{Sfn|Egan|p=171}} Najveće stratiše rata postalo je [[Sarajevo]]: sa oko 13.000 ubijenih u opsadi, u tom gradu poginulo je više ljudi nego u cijelom ratu na Kosovu.

U relativnim i apsolutnim brojevima najveće gubitke su pretrpjeli Bošnjaci: preminulo je 64.036 osoba njihove nacije, što je preko 3 % njihove ukupne populacije u odnosu na popis stanovništva iz cijele Jugoslavije.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011|p=137}} Najteže stradanje doživjeli su u pokolju u Srebrenici, gdje je [[mortalitet]] bošnjačkih muškaraca (neovisno o dobi ili civilnom statusu) jula 1995. dosegnuo 33%.{{Sfn|Brunborg|Lyngstad|Urdal|2003|p=229–248}}

===Interno raseljeni i izbjegli===

{{Triple image|right|Evstafiev-bosnia-travnik-girl-doll-refugee.jpg|150|Eksodi 99 Kukes.JPG|150|Kosovo-metohija-koreni-duse004.jpg|138| Bosanske izbjeglice, 1993. | Kosovsko albanske izbjeglice 1999. | Kosovsko srpske izbjeglice 1999.}}

Procjenjuje se da su ratovi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu doveli do 2,4 milijuna [[izbjeglica]] plus dodatnih 2 milijuna [[Interno raseljena lica|interno raseljenih lica]].{{Sfn|Watkins|2003|p=10}} Tijekom rata u Hrvatskoj, 1991. oko četvrt milijuna Hrvata i drugih nesrba je ili protjerano iz svojih domova od strane JNA i snaga Republike Srpske Krajine ili je pobjeglo od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|30.8. 2001}} Najdrastičniji primjer bio je Vukovar, iz čije je okolice protjerano 31.732 osoba.&lt;ref&gt;[[#Turković|Turković, Hovens &amp; Gregurek]], str. 222&lt;/ref&gt; Iz [[Vojvodina|Vojvodine]] je u 1990-ima istodobno i do 60.000 [[Mađari|Mađara]] i 40.000 Hrvata raseljeno ili su napustili Srbiju.{{sfn|Human Rights Watch|1994|loc=str. 7}} Do kraja rata 1995., oko 300.000 Srba je proterano ili se iselilo iz Hrvatske i naselilo se u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}

Najviše izbjeglica i raseljenih imala je Bosna i Hercegovina, oko 2,2 milijuna osoba, od toga preko polovice Bošnjaka.{{Sfn|UNHCR|2003}} Do 2001., još uvijek je bilo 650.000 raseljenih Bošnjaka, dok je 200.000 trajno napustilo državu i odselilo se u inozemstvo.{{Sfn|UNHCR|2003}} Nakon pada [[Srebrenica|Srebrenice]], preko 15.000 osoba je raseljeno iz te enklave.{{sfn|Pavlović|Bijedić|1997|loc=str. 21-22}} Prema procjenama, u općini Srebrenice je '91. živjelo 29.198 mještana, od čega su 21.361 (73,2 %) bili Bošnjaci. Nakon rata, '97., u istoj općini je bilo 7.442 žitelja, od čega su svega sedmero (0,1%) bili Bošnjaci.{{Sfn|Dawson|Farber|p=82}} Nakon rata, dobar dio građana Bosne se vratio svojim domovima, dok je oko 250.000 Srba otišlo u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}} 

Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Još nekoliko stotina tisuća je [[Interno raseljena lica|interno raseljeno]], što bi značilo da je gotovo 90 % svih Albanaca raseljeno iz svojih domova na Kosovu do juna 1999.{{Sfn|OSCE|5.11. 1999|p=13}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nedugo nakon završetka jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}

Iz perspektive [[azil]]a za izbjeglice i interno raseljene, Hrvatska je preuzela najveći teret. Prema nekim procjenama, Hrvatska je 1992. bila domaćin gotovo 750.000 izbjeglica ili interno raseljenih osoba, što predstavlja gotovo 16 % u odnosu na njeno stanovništvo od 4,7 milijuna žitelja: taj broj sastojao se od 420 do 450.000 bosanskohercegovačkih izbjeglica, 35.000 izbjeglica iz Srbije (uglavnom iz Vojvodine i Kosova) i 265.000 interno raseljenih iz drugih dijelova same Hrvatske. To bi bio ekvivalent kao da Njemačka odjednom primi 10 milijuna osoba ili Francuska 8 milijuna osoba.{{Sfn|Vijeće Europe|1993|p=9}} Službeni podaci [[UNHCR]]a navode da je Hrvatska 1993. bila domaćin 287.000 izbjeglica i 344.000 interno raseljenih, što je koefcijent od 64,7 izbjeglica na svakih 1000 stanovnika.&lt;ref&gt;[[#UNHCRHR|UNHCR 2002]], str. 1&lt;/ref&gt; U jednom izvještaju iz 1992. godine, UNHCR je Hrvatsku stavio na sedmo mjesto na listi 50 država najviše opterećenih izbjeglicama: registrirano je 316 tisuća izbjeglica, što je omjer od 15:1 u odnosu na njeno ukupno stanovništvo.{{Sfn|UNHCR|1993|p=11}} [[Makedonija]] je 1999. imala 10,5 izbjeglica na 1000 stanovnika.&lt;ref&gt;[[#UNHCRMK|UNHCR 2000]], str. 319&lt;/ref&gt; Slovenija je prema istoj agenciji za izbjeglice 1993. bila domaćin 45.000 izbjeglica, većinom bosanskohercegovačkih, što je 22,7 izbjeglica na 1000 stanovnika.&lt;ref&gt;[[#UNHCRSL|UNHCR 2002]], str. 1&lt;/ref&gt; [[Srbija i Crna Gora|Srbija i Crna Gora]] su 1993. bili domaćin 479.111 izbjeglica, što je koefcijent od 45,5 izbjeglica na 1000 stanovnika. To je 1998. godine poraslo na 502.037, odnosno 47,7 izbjeglica na 1000 stanovnika. 2000. godine, broj izbjeglica spao je na 484.391, ali se broj interno raseljenih dramatično povećao na 267.500 osoba, odnosno ukupno 751.891 osoba.&lt;ref&gt;[[#UNHCRSR|UNHCR 2002]], str. 1&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; border: none; width: 300px&quot;
|+ '''Broj interno raseljenih i izbjeglica 1991.—2000.'''
! scope=&quot;col&quot; | Država, regija
! scope=&quot;col&quot; | [[Albanci]]
! scope=&quot;col&quot; | [[Bošnjaci]]
! scope=&quot;col&quot; | [[Hrvati]]
! scope=&quot;col&quot; | [[Srbi]]
! scope=&quot;col&quot; | Ostali &lt;sup&gt;([[Mađari]], [[Goranci]], [[Romi]])&lt;/sup&gt;
|-
| '''Hrvatska''' || —|| — || '''247.000'''{{Sfn|Državni sekretarijat SAD|31.1. 1994}} || '''300.000'''{{Sfn|UNHCR|1997}} || —
|-
| '''Bosna i Hercegovina''' || — || '''1.270.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || '''490.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || '''540.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || —
|-
| '''Kosovo''' || '''1.200.000'''{{Sfn|Krieger|2001|p=90}}—&lt;br&gt;'''1.450.000'''{{Sfn|OSCE|5.11. 1999|p=13}} || — || — || '''143.000'''{{Sfn|Human Rights Watch|12.6. 2001}} || '''67.000'''{{Sfn|Human Rights Watch|12.6. 2001}}
|-
| '''Vojvodina, Sandžak''' || —|| '''30.000'''—&lt;br&gt;'''40.000'''{{Sfn|Siblesz|1998|p=10}} || '''35.000'''{{Sfn|Vijeće Europe|1993|p=9}}—&lt;br&gt;'''40.000'''{{sfn|Human Rights Watch|1994|p=7}}  || — || '''60.000'''{{sfn|Human Rights Watch|1994|p=7}}
|-
|'''Ukupno''' || '''~1.200.000'''—&lt;br&gt;'''1.450.000''' || '''~1.300.000'''—&lt;br&gt;'''1.310.000''' || '''~772.000'''—&lt;br&gt;'''777.000''' || '''~983.000''' || '''~127.000'''
|}

===Ekonomske posljedice===
I ekonomske štete bile su ogromne. Procjenjuje se da je Hrvatska pretrpjela oko 27 milijardi [[Američki dolar|$]] štete tijekom četvero-godišnjeg sukoba,{{Sfn|Keay|1996}} Bosna i Hercegovina između 50 i 70 milijardi [[Američki dolar|$]]&lt;ref name=&quot;Ding&quot;&gt;[[#Ding|Ding 1996.]], str. 10&lt;/ref&gt; a Srbija oko 30 milijardi [[Američki dolar|$]] samo tijekom bombardiranja NATO saveza,{{Sfn|CNN|1999}} čime su ratovi u bivšoj Jugoslaviji prouzročili sveukupni ekonomski gubitak od najmanje 100 milijardi $. Veliki ekonomski gubitak Srbija je zabilježila i tijekom međunarodnih sankcija: počevši od 1992., prošla je kroz jednu od najgorih [[hiperinflacija]] u historiji. Narodna banka Jugoslavije izdala je 1993. novčanicu od 10.000.000.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]]. Oktobra 1993., inflacija je bila toliko visoka da su ljudi koristili novčanice kao papir za otpad.{{sfn|Lyon|1996|loc=str. 293-327}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sukob !! [[Slovenija]] !! [[Hrvatska]] !! [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] !! [[Kosovo]] !! [[JNA]] !! {{flag|SRJ|1992}} !! [[Republika Srpska Krajina]] !! [[Republika Srpska]] !! [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HRHB]] !! ostali, novinari !! [[UNPROFOR]], [[UNCRO]], [[UNTAES]] !! Ukupno
|-
| [[Rat u Sloveniji]] (1991) || 18 || - || - || - || 37 || - || -|| - || - || 6|| || 61 
|-
| [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 95) || - || 13.583&lt;br /&gt; || - || - || 1279|| - || 6.222&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;/&gt; || - ||  - || nepoznato|| 16&lt;ref&gt;[[#UN|UN 2013.]], str.2&lt;/ref&gt;+11&lt;ref name=&quot;UN2&quot;&gt;[[#UN|UN 2013.]], str. 2&lt;/ref&gt;|| 21.084+27
|-
| [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 95) || - || - || 62.013{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}&lt;br&gt;5.100{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}||  - || - || -|| - || 24.953{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 8.403{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 571{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 213&lt;ref name=&quot;UN2&quot;/&gt; || 95.940-101.040&lt;br&gt;+213
|-
| [[Kosovski rat]] (1998 - 99) || - ||-|| - || 8.676&lt;br&gt;2.131{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}&lt;br&gt;526{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}|| -|| 2.197{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} || - || -|| -|| 650 || || 14.952
|-
| UKUPNO: || 18 || 13.583   || 62.013-67.113 || 11.338 || 1.316 || 2.197 || 6.222  || 24.953  || 8.403 ||  1.137 || 240 || 131.569-136.782
|}

== Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ==
[[Datoteka:ICTY.JPG|desno|mini|225px|Zgrada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu]]
{{glavni|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju:Popis optuženih osoba}}
[[Vijeće sigurnosti]] odobrilo je 1993. u rezoluciji 808 osnivanje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se sudski procesuirali ratni zločini te zaustavili daljnji, pošto je sud trebao djelovati kao upozorenje svim vođama umiješanitoji kaznena odgovornost.{{sfn|Saxon|2006|loc=str. 559-572}} Sveukupno je do 2005. podignuo 161 optužnicu za sva četiri sukoba.{{sfn|Pocar|2008|loc=str. 655-665}}

Do 2015., MKSJ je za rat u Bosni i Hercegovini osudio 50 osoba na srpskoj, 18 na hrvatskoj te pet na bošnjačkoj strani. Za rat u Hrvatskoj, na stranama snaga JNA i RSK osuđeno je šest osoba, a na hrvatskoj strani nijedna. Za rat na Kosovu, osuđeno je šest osoba na srpskoj, te dvije na albanskoj strani. Za sukob u Makedoniji podignuta je samo jedna optužnica, i osuđena samo jedna osoba na makedonskoj strani.

Ostvarenja MKSJ-a su predmet spora. Žrtve su uglavnom prigovarale zbog preniskih zatvorskih kazni osuđenika, dok su pravnici kritizirali presudu u kojoj je uveden nepoznati pravni koncept 'konkretne usmjerenosti' potrebne radi osuđivanje osobe za neki zločin, jer time sužuje prostor za uvođenje kazni.{{sfn|Coco|Gal|2014|loc=str. 345-366}} Bilo je i drugih kontroverzi.{{#tag:ref|[[Ante Gotovina]] i [[Mladen Markač]] su 2011. osuđeni zbog ratnih zločina počinjenih tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], da bi pravosnažnom presudom 2012. bili oslobođeni svih optužbi. Obrazloženje presude dovelo je do kritika nekih pravnika.{{sfn|Clark|2013|loc=str. 399-423}}|group=nb}} Ipak, MKSJ je doveo do bogatog arhiva dokumenata tijekom ratova; donio presedan presudama da su [[Silovanje|silovanja]] u Bosni bila [[zločin protiv čovječnosti]] i namjerna strategija rata;{{sfn|Farwell|2004|loc=str. 389-403}} po prvi put na optuženičku klupu doveo bivšeg predsjednika neke države, Slobodana Miloševića{{sfn|Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Optužnica|2002}} te donio i prve pravosnažne presude u kojima je potvrđen genocid u Bosni, u Srebrenici 1995.{{sfn|Palombino|2005|loc=str. 778-789}}

== Tužbe BiH i Hrvatske protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde ==
{{glavni|Tužba BiH protiv SRJ za genocid}}
Bosna i Hercegovina je 1993. otišla na [[Međunarodni sud pravde]] (MSP) te tužila SRJ, a kasnije Srbiju za genocid počinjen tijekom rata. 2007. godine, MSP je presudio da Srbija nije odgovorna za genocid počinjen od strane snaga VRS-a, jer &quot;nije počinila genocid ni preko svojih državnih organa, ni preko svojih zvaničnika&quot;. Međutim, odgovorna je po drugom pogledu jer je prekršila [[Konvencija o genocidu|Konvenciju o genocidu]] time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid, a potom nije kaznila niti predala počinitelje MKSJ-u. MSP je [[Bosanski genocid]] tom prilikom ograničio samo na [[masakr u Srebrenici]] 1995. Poslije ovog suđenja, Srbija je postala prva zemlja koja je po ocjeni suda prekršila Konvenciju o genocidu.{{sfn|Gattini|2007|loc=str. 695-713}}

Antonio Cassese, profesor međunarodnog prava, navodi da - iako je MKSJ u presudi protiv Tadića utvrdio da se radilo o međunarodnom sukobu - uzeo širi koncept &quot;sveukupne kontrole&quot; kako bi dokazao veze između jedne države i neke vojne ili paravojne skupine u drugoj državi, dok je MSP uzeo uži, onaj &quot;učinkovite kontrole&quot;.{{sfn|Cassese|2007|loc=str. 649-668}} 

1999., i Hrvatska je tužila Srbiju na MSP-u zbog navodnog genocida tijekom rata, a Srbija je uzvratila protutužbom. 2015., 15 sudaca MSP-a donijelo je presudu prema kojoj su odbačene obje tužbe. MSP je utvrdio da, iako su počinjeni razni zločini na obje strane, broj ubijenih u ratu u Hrvatskoj bio je ipak premalen da dosegne razmjere genocida.{{sfn|Međunarodni sud pravde|2015|loc=str. 111, 119, 131, 142}}

==Vrsta rata i nasljeđe==
[[Datoteka:Serbia in the Yugoslav Wars.png|right|thumb|290px|{{Legenda|#497EAC|Srbija i Crna Gora}}{{Legenda|#5B9ED7|Teritorij BiH i Hrvatske pod srpskom kontrolom}}
Teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su srpske snage držale pod svojom kontrolom krajem 1992. Smatra se kako je postojala politika prema kojoj je većina Hrvata, Bošnjaka-Muslimana i drugih nesrba trebala nestati sa tih područja, kako bi ostali samo Srbi te bi se time pretvorile u srpske države koje bi, direktno ili indirektno, trebale biti priključene u jednu [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;•[[#Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|Opća skupština UN-a 3.11. 1994.]] {{citat|15. Calls upon all parties, in particular the Federal Republic of Yugoslavia (Serbia and Montenegro), to comply fully with all Security Council resolutions regarding the situation in the Republic of Bosnia and Herzegovina and strictly to respect its territorial integrity, and in this regard concludes that their activities aimed at achieving integration of the occupied territories of Bosnia and Herzegovina into the administrative, military, educational, transportation and communication systems of the Federal Republic leading to a de facto state of occupation are illegal, null and void, and must cease immediately.}}&lt;br /&gt;•[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1 {{citat|Zamisao o Velikoj Srbiji ima dugu istoriju. U jednom od svojih vidova, ova zamisao se sastoji u proširenju Srbije na dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine u kojima srpsko stanovništvo živi u znatnom broju. Na tome se jako insistiralo krajem 1980-tih i tokom 1990-tih.}}&lt;br /&gt;•[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV (1994)]],  §121,  §161–163,  §169,  §174–175&lt;br /&gt;• [[#Pomfret1993|Pomfret (1993)]]&lt;br /&gt;• [[#Ambrosio2001|Ambrosio (2001)]], str. 44&lt;br /&gt;• [[#Tanner2008|Tanner (2008)]], str. 276&lt;br /&gt;• [[#Payerhin2016|Payerhin (2016)]], str. 451&lt;/ref&gt;]]

Postoje dvije perspektive o prirodi ratova. Prema jednima, radilo se o međunarodnom sukobu između Hrvatske, Bosne i Hercegovine s jedne i Srbije i Crne Gore s druge strane. Prema drugima, radilo se o [[Građanski rat|građanskom ratu]] između vlasti i srpskih pobunjenika pošto se JNA povukla iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine prije nego su te dvije republike stekle međunarodno priznanje od [[UN]]-a maja 1992. Izvještaj posebne komisije [[M. Cherif Bassiouni|M. Cherifa Bassiounija]] za Ujedinjene narode iz 1994. došla je do sljedećeg zaključka:
{{citat3|Komisija smatra da karakter i kompleksnost oružanih sukoba, u kombinaciji sa mrežom sporazuma o humanitarnim pitanjima koje su zaključile strane između sebe, opravdavaju pristup prema kojem se zakon može primijeniti na međunarodni oružani sukob na području bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj - V. General Conclusions and Recommendations]]&lt;/ref&gt;}}

Dio historičara zaključuje da se mogu smatrati i [[rat preko posrednika|ratovima preko posrednika]]. Mary Kaldor smatra da su to primjeri &quot;[[novi ratovi|novih ratova]]&quot;, koji nisu niti građanski niti međunarodni, već kombinacija oboje.{{sfn|Kaldor|2013|loc=str. 1974}}{{sfn|Melander|Öberg|2009|loc=str. 505-536}} Uvriježeno je mišljenje da je postojao plan stvaranja '[[Velika Srbija|Velike Srbije]]' uz pomoć Beograda i mjesnih pobunjenih Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U jednom trenutku, snage RSKa su kontrolirale oko 16.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; teritorija Hrvatske{{Sfn|Bilandžić|1991|p=58}} a snage RSa oko 35.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; teritorija Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Zabkar|1995|p=3}} Paralelno su postojali i planovi o stvaranju '[[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]]' na području Hrvatske i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hercegovine]], ali je taj plan napušten 1994. godine potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|washingtonskog sporazuma]] &amp;ndash; kao i planovi o stvaranju '[[Velika Albanija|Velike Albanije]]' na području [[Albanija|Albanije]] i Kosova, ali su isto napušteni nakon što je međunarodna zajednica 2007. uvjetovala priznanje Kosova odbacivanjem ujedinjenja sa Albanijom ili dijelovima zapadne Makedonije.{{Sfn|Economist|18.1. 2007}}

Zbog ovoga, [[nacionalizam]] je dobio negativnu reputaciju među intelektualnim krugovima na području bivše Jugoslavije. Usprkos tome i ponekim otvorenim pitanjima, u 21. vijeku su pojačani napori k pomirbi i normalizaciji država u regiji.{{sfn|Judah|23.4. 2013}}

Postoje i pitanja da li su nasilna razilaženja republika u bivšoj SFRJ uopće bila potrebna, odnosno da li su mogla biti potpuno izbjegnuta da su vještiji političari bili na vlasti. Milica Z. Bookman napisala je znanstveni rad u kojem je uočila kako je [[Čehoslovačka]] također bila komunistička država koja se razišla i prešla na [[kapitalizam]], ali da je to učinila na miran, demokratski način, gdje su [[Češka]] i [[Slovačka]] poštivale granice jedno drugog, te da se to isto moglo dogoditi i sa Jugoslavijom.{{sfn|Bookman|1994|loc=str. 175-187}}

== Vidi još ==
* [[Srbija u jugoslovenskim ratovima]]
* [[Teritorijalni nacionalizam]]
* ''[[Smrt Jugoslavije]]'' - dokumentarac iz 1995. o događajima u Jugoslaviji

== Bilješke ==
{{Reflist|group=nb}}

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 450px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;&quot;&gt;
{{Reflist|3}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
;Knjige
{{refbegin|2}}
*{{cite book|last=Ambrosio| first=Thomas | authorlink=Thomas Ambrosio | url=https://books.google.com/books?id=0hLzXEO-fAQC&amp;pg=PA58&amp;dq=goal+greater+serbia&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjo6sWn2bXUAhXId5oKHZTUCVQQ6AEIIzAA#v=onepage&amp;q=and%20were%20working%20toward%20a%20greater%20serbia&amp;f=false |title=Irredentism: Ethnic Conflict and International Politics| ref=Ambrosio2001| publisher=[[Greenwood Publishing Group]] | year= 2001 | isbn=0275972607, 9780275972608}}
* {{ cite book | last=Bilandžić | first=Dušan | authorlink=Dušan Bilandžić | url=https://books.google.com/books?hl=hr&amp;id=M7FpAAAAMAAJ&amp;dq=croatia+krajina+16,000+km2&amp;q=16,000+km2&amp;redir_esc=y | title=Croatia Between War and Independence | edition=2 | publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]] | year= 1991 | ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9781564321527|ref=Brown &amp; Karim| last1=Brown |first1=Cynthia |last2= Karim |first2= Farhad | year=1995 |title=Playing the &quot;Communal Card&quot;: Communal Violence and Human Rights| location= [[New York City]] |publisher= Human Rights Watch }}
* {{Cite book| last1=Burg |last2=Shoup|publisher=.M.E. Sharpe| year=1999| location=New York| first1=Steven L. |first2=Paul S. | title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention| isbn=9781563243080|ref=harv}}
* {{ cite book | last1=Dawson | last2=Farber | url=https://books.google.com/books?id=9UzdglOnKFIC&amp;pg=PA82&amp;dq=muslims+bosnia+percent+deported&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=muslims%20bosnia%20percent%20deported&amp;f=false | title=Forcible Displacement Throughout the Ages: Towards an International Convention for the Prevention and Punishment of the Crime of Forcible Displacement | volume=36 | first1=Grant | first2=Sonia | publisher=Martinus Nijhoff Publishers | year=2012 | isbn=9789004220546 | ref=harv}}
* {{Cite book| publisher=[[Svjetska banka]]|ref=Ding| last=Ding| first=Wei| title=Bosnia and Herzegovina: Toward Economic Recovery| year=1996| location=Washington, D.C.| isbn=9780821336731}}
* {{cite book|last1=Dyker|last2=Vejvoda|year=2014| first1=David A.|first2=Ivan| title=Yugoslavia and After: A Study in Fragmentation, Despair and Rebirth| url=| isbn=9781317891345| url=https://books.google.hr/books?id=7VmPBAAAQBAJ&amp;pg=PT271&amp;dq=bosnia+may+1992+000+refugees&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ei=o7uXVe2xKKX17Aaer4aAAw&amp;ved=0CBoQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=bosnia%20may%201992%20000%20refugees&amp;f=false| publisher=[[Routledge]]| ref=harv}}
* {{ cite book | last=Egan | url=https://books.google.com/books?id=q6p6DQAAQBAJ&amp;pg=PA171&amp;dq=yugoslavia+133,000+dead&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia%20133%2C000%20dead&amp;f=false | page=171 | title=1000 Facts About Countries | volume=2 | first=James | publisher=Lulu.com | isbn= 9781326776725 | ref=harv}}
* {{cite book|last=Friedman|year=2013|title=Bosnia and Herzegovina: A Polity on the Brink|first=Francine |publisher=[[Routledge]]|url=https://books.google.com/books?id=zbFYAQAAQBAJ&amp;pg=PT80&amp;dq=bosnia+muslims+1,270,000&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=bosnia%20muslims%201%2C270%2C000&amp;f=false |isbn= 9781134527540|ref=harv}}
* {{Cite book|year=2002|ref=Hirsch|last=Hirsch|first=Herbert|title=Anti-genocide: Building an American Movement to Prevent Genocide|isbn=9780275976767|publisher=Greenwood Publishing Group}}
* {{Cite book|isbn=9781564320537|ref=HRW1991|last=|first=|year=1992|title=Human Rights Watch World Report 1992: Events of 1991|publisher=Human Rights Watch}}
* {{cite book|last1=Ingrao| last2=Emmert| year=2012|first1=Charles W.|first2=Thomas A.| title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative| publisher=[[Purdue University Press]]| isbn=9781557536174|ref=harv}}
* {{cite book| last=Jegen | year=1996 | title=Sign of hope: the Center for Peace, Nonviolence and Human Rights in Osijek| first=Mary Evelyn|publisher=Life &amp; Peace Institute| location=Uppsala, Švedska| url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=uq8TAQAAIAAJ&amp;dq=Sign+of+hope%3A+the+Center+for+Peace%2C+Nonviolence+and+Human+Rights+in+Osijek&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=800 | isbn=9789187748349 | ref=harv}}
* {{Cite book|last=Kaldor| title=New and Old Wars: Organised Violence in a Global Era| first=Mary |publisher=John Wiley &amp; Sons|year= 2013|isbn=0745663036, 9780745663036|ref=harv}}
* {{cite book | last=Krieger | first=Heike | url=https://books.google.com/books?id=-OhPTJn8ZWoC&amp;pg=PA90&amp;dq=kosovo+1.2+million+albanians+displaced&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=kosovo%201.2%20million%20albanians%20&amp;f=false | page=90 | title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 | publisher=[[Cambridge University Press]]| editor=Heike Krieger| year=2001 | isbn= 9780521800716 | ref=harv}}
* {{Cite book|isbn= 9780198292005|ref=Lukic|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|location=Stockholm |first=Rénéo|last=Lukic|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1996}}
* {{cite book|last=Morris-Suzuki| title=The Past Within Us: Media, Memory, History|first=Tessa |publisher=Verso|year= 2005|isbn= 9781859845134|ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9780521763806|ref=Nettelfield|title=Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina: The Hague Tribunal's Impact in a Postwar State|first=Lara J. |last=Nettelfield|publisher=Cambridge University Press|year=2010}}
* {{Cite book| isbn=9781564320834|ref=Nizich|first=Ivana |last=Nizich| title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1| location=New York City| publisher=Human Rights Watch| year=1992}}
*{{cite book| last=Payerhin| url=https://books.google.com/books?id=-v_lDAAAQBAJ&amp;pg=PA451&amp;dq=croatia+bosnia+into+greater+serbia&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=goal%20into%20greater%20serbia&amp;f=false | title=Nordic, Central, and Southeastern Europe 2016-2017|first=Marek| ref=Payerhin2016| year=2016| publisher=[[Rowman &amp; Littlefield]]| isbn=1475828977, 9781475828979}}
* {{Cite book|isbn=9780813390345|ref=Ramet|last=Ramet|first=Sabrina|title=Balkan babel: the disintegration of Yugoslavia from the death of Tito to the war for Kosovo|publisher=Westview Press|year=1999|location=Michigan}}
* {{cite book|last=Tapon| title=The Hidden Europe: What Eastern Europeans Can Teach Us|first=Francis |publisher=SonicTrek, Inc.|year= 2011|isbn=9780976581222| ref=harv}}
* {{ cite book | last1=Toal | last2=Dahlman | url=https://books.google.com/books?id=y2ReAwAAQBAJ&amp;pg=PA137&amp;dq=bosniaks+64036&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=64%2C036&amp;f=false | page=127 | title=Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and its Reversal
| first1=Gerard | first2=Carl T. | publisher=Oxford University Press | year=2011 | isbn=9780190207908 | ref=harv}}
* {{Cite book|last=Thomas|isbn=9781850653677|ref=Thomas|title=Serbia Under Milošević: Politics in the 1990s|first=Robert |publisher=[[C. Hurst &amp; Co.]]|year=1999}}
* {{Cite book| location=[[New York City]]|ref=Turković|last=Turković | first=Silvana|last2=Hovens | first2=Johannes E|last3=Gregurek | first3=Rudolf | editor1-last=Wilson | editor1-first=John Preston | editor2-last=Drožđek | editor2-first=Boris | title=Broken Spirits: The Treatment of Traumatized Asylum Seekers, Refugees, and War and Torture Victims | chapter=Strengthening Psychological Health in War Victims and Refugees | publisher=Routledge | year=2004 | isbn=978-0-415-94397-0 }}
* {{ cite book | last=Watkins| page=10 |url=https://books.google.com/books?id=1HQqYF2FmMoC&amp;pg=PA10&amp;dq=kosovo+million+albanians+displaced&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=kosovo%20million%20albanians%20displaced&amp;f=false | title=The Balkans
| first=Clem S. | publisher=Nova Publishers | year=2003 | isbn= 9781590335253 | ref=harv}}
* {{ cite book| last=Vijeće Europe | year=1993 | title= Documents (working Papers) 1993 | isbn=9789287123329 | url=https://books.google.com/books?id=21PZ_tvdO74C&amp;pg=RA1-PA63&amp;dq=000+CROATS+DISPLACED+VOJVODINA&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=000%20CROATS%20DISPLACED%20VOJVODINA&amp;f=false | page=9 | ref=harv}}
* {{ cite book | last=Zabkar| first=Anton | edition=ponovnjelo | url=https://books.google.com/books?id=RLzYdW0vOlgC&amp;pg=PA3&amp;dq=serbs+bosnia+35,000+km2&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=serbs%20bosnia%2035%2C000%20km2&amp;f=false | title=The Drama in Former Yugoslavia: The Beginning of the End Or the End of the Beginning? | publisher=DIANE Publishing | isbn= 1995 | isbn=0788139444 | ref=harv}}

{{refend}}

;Naučni radovi i žurnali
{{refbegin|2}}
* {{cite journal|last=Ashbrook| first=John E.|year=2011| title=Yugoslav Succession, Wars of (1990–1999)| journal=Wiley Online Library| doi=10.1002/9781444338232.wbeow712| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bookman|year=1994|first=Milica Z.| title=War and Peace: The Divergent Breakups of Yugoslavia and Czechoslovakia| doi=10.1177/0022343394031002005| journal=Journal of Peace Research|volume=31|issue=2|jstor=425031| ref=harv}}
* {{ cite journal | last1=Brunborg | last2=Lyngstad | last3=Urdal | year= 2003 | page=229–248 | journal=European Journal of Population / Revue européenne de Démographie |  volume= 19 | issue=3 | title=Accounting for Genocide: How Many Were Killed in Srebrenica? | first1=Helge | first2=Torkild Hovde | first3=Henrik | url=https://link.springer.com/article/10.1023%2FA%3A1024949307841 | jstor=20164231 | doi=10.1023/A:1024949307841 | ref=harv}}
* {{cite journal|last=Cassese|first=Antonio|year=2007| title=The Nicaragua and Tadić Tests Revisited in Light of the ICJ Judgment on Genocide in Bosnia| journal= European Journal of International Law|volume=18|issue=4|doi=10.1093/ejil/chm034| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Clark| first=Janine Natalya| year=2013| title=Courting Controversy - The ICTY’s Acquittal of Croatian Generals Gotovina and Markač| doi=10.1093/jicj/mqt009|journal=[[Oxford University Press]]|volume=11|issue=2| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Coco|last2=Gal|first1=Antonio|first2=Tom|year=2014| title=Losing Direction - The ICTY Appeals Chamber’s Controversial Approach to Aiding and Abetting in Perišić| journal= [[Oxford University Press]]|volume=12|issue=2| doi=10.1093/jicj/mqu010| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Farwell|first=Nancy|year=2004|volume=19|issue=4| title=War Rape: New Conceptualizations and Responses| doi=10.1177/0886109904268868| journal=Women's Studies |ref=harv}}
* {{cite journal|last=Gattini|first=Andrea|year=2007|title=Breach of the Obligation to Prevent and Reparation Thereof in the ICJ's Genocide Judgment| journal= European Journal of International Law|volume=18|issue=4| doi=10.1093/ejil/chm038|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Đurđev| first=Branislav S.|year=1998| title=Refugees and village renewal in Yugoslavia| journal=Kluwer Academic Publishers|doi=10.1023/A:1006904101161|volume=46|issue=3|jstor=41147290| ISSN=1572-9893| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Hayden|year=1992|first=Robert M.|volume=51|issue=4|jstor=2500130| title=Constitutional Nationalism in the Formerly Yugoslav Republics|doi=10.2307/2500130|journal=[[Slavic Review]] |ref=harv}}
* {{cite journal|last=Huntington|first=Samuel P.|year=1991|volume=55|issue=2|doi=10.1353/jod.1991.0016|jstor=1407886| title=Democracy's Third Wave|journal=Journal of Democracy | ref=harv}} 
* {{cite web|last=Kearns|first=Ian|year=2008| title=Croatian politics: Authoritarianism or democracy?| publisher=[[Taylor &amp; Francis]]| doi=10.1080/13569779808449966| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Lyon|first=James|year=1996|title=Yugoslavia's Hyperinflation, 1993-1994: a Social History|doi= 10.1177/0888325496010002005|volume=12|issue=2| journal=East European Politics &amp; Societies|ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Melander|last2=Öberg|first1=Erik|first2=Magnus|year=2009|title=Are ‘New Wars’ More Atrocious? Battle Severity, Civilians Killed and Forced Migration Before and After the End of the Cold War| doi=10.1177/1354066109338243| journal=European Journal of International Relations |volume=15|issue=3| ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Milačić| last2=Petrović| last3=Jovičić| last4=Kovačević|year=2004|title=Examination of the health status of populations from depleted-uranium-contaminated regions|first1=Snežana |first2=Dragana| first3=Dubravka|first4= Radomir |journal=Environmental Research| volume= 95|issue =1|doi=10.1016/j.envres.2003.12.006|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Palombino| first=Fulvio Maria| year=2005|doi=10.1093/jicj/mqi045|issue=3|volume=3| title=Should Genocide Subsume Crimes Against Humanity? Some Remarks in the Light of the Krstić Appeal Judgment|journal=Journal of International criminal Justice| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Pavlaković|year=2011| first=Vjeran| title=Symbols and the culture of memory in Republika Srpska Krajina| journal=Nationalities Papers: The Journal of Nationalism and Ethnicity|volume= 41| issue= 6| doi=10.1080/00905992.2012.743511| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Pavlović|last2=Bijedić| first1=D.| first2=S.|year=1997| title=Personal experience in the organization of mass admission of traumatized refugees|PMID=9601774|journal=Dom zdravlja, Tuzla| ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Plavsić|last2=Petrovecki|last3=Fuchs|last4=Sostarić|year=1992|first1=F.|first2=M.|first3=R.|first4=B.|title=The chemical war in Croatia| journal=Lijecnicki Vjesnik|volume=114|issue=1|pmid=1343014| ref=harv}}
*{{cite journal | last=Pocar | first=Fausto | authorlink=Fausto Pocar | year=2008| title=Completion or Continuation Strategy? Appraising Problems and Possible Developments in Building the Legacy of the ICTY | journal=[[Oxford University Press]] | volume=6| issue=4 | doi=10.1093/jicj/mqn043| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Radonić| first=Ljiljana|year=2013| journal=Austrian History Yearbook| title=Croatia's Politics of the Past during the Tuđman Era (1990–1999)—Old Wine in New Bottles?| doi=10.1017/S0067237813000143|volume=44| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Saxon| first=Dan|year=2006|title=Exporting Justice: Perceptions of the ICTY Among the Serbian, Croatian, and Muslim Communities in the Former Yugoslavia| doi=10.1080/14754830500332837| journal=Journal of Human Rights|volume= 4|issue= 4| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Simić|last2=Daly| first1=Olivera| first2=Kathleen| title=‘One Pair of Shoes, One Life’: Steps towards Accountability for Genocide in Srebrenica| year=2011| doi=10.1093/ijtj/ijr020| journal=Oxford University Press|volume=5|issue=3|ref=harv}}

{{refend}}

;Novinski izvještaji i vijesti
{{refbegin|2}}
* {{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=03&amp;dd=24&amp;nav_id=73402|year=2011|month=24. ožujka|title=Serbia marks anniversary of NATO bombing|last=[[B92]]|accessdate = 06. 05. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|last=Balkan Inside|year=22.1. 2014|title=“Panda” case: Serbian crime, Albanians to blame| url=http://www.balkaninside.com/panda-case-serbian-crime-albanians-to-blame/| ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|year=25.3. 1999| title=Build-up to conflict: Timeline |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1998/kosovo/269755.stm|ref=harv}}
* {{cite web| date=22. mart|year= 2000 | last=BBC News|publisher=bbc.co.uk| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/687441.stm | title=Bleak outlook for Serb refugees | accessdate=4. juli 2012|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=Charges over Dubrovnik bombing|year=2001|month=2. ožujka|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1196879.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=Obituary: Slobodan Milosevic|year=2006|month=11. ožujka |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/655616.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=CNN|year=1999|title=U.S. Marines kill gunman in Kosovo firefight|month=25. lipnja|url=http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9906/25/kosovo.02/|ref=harv}}
* {{cite web|last=Dalje| year=3.4. 2014| title=Serbian team member deems case before ICJ trial of Tudjman| url=http://dalje.com/en-croatia/serbian-team-member-deems-case-before-icj-trial-of-tudjman/501635| ref=harv}}
* {{ cite web | last=Economist| year=18.1. 2007 | title=What happened to Greater Albania?| url=http://www.economist.com/node/8558447 | publisher=The Economist | ref=harv}}
* {{cite web|last=E-novine|title=Više verzija o zločinu u Sijekovcu|year=2012|month=15. augusta|url=http://www.e-novine.com/region/region-bosna/69763-Vie-verzija-zloinu-Sijekovcu.html|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Guardian]]|year=1992|month=7. augusta|url=http://www.theguardian.com/itn/article/0,,191240,00.html|title=Shame of camp Omarska|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Reuters]]|year=2013|month=11. jul|title=Bosnia reburies Srebrenica dead 18 years after massacre|author=Maja Žuvela|url=http://www.reuters.com/article/2013/07/11/us-bosnia-srebrenica-idUSBRE96A0HJ20130711|accessdate=7. august 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Helm|first=Sarah|year=1995|month=9. august|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends|url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html|publisher=[[The Independent]]| ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|year=23.4. 2013| publisher=BBC News| title=How Croatia and Serbia buried the hatchet| url=http://www.bbc.com/news/world-europe-22316083| ref=harv}}
* {{cite web|last=Keay|first=Justin|publisher=[[New York Times]]|year=1996|month=11. ožujka|title=Economic Rebirth Under Way : Croatia Comes Up For Air After War|url=http://www.nytimes.com/1996/03/11/business/worldbusiness/11iht-poldi.t.html| ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Los Angeles Times]]|title=Croats Defy Truce, Keep Up Fighting in Mostar|month=12. maj|year= 1993| url=http://articles.latimes.com/1993-05-12/news/mn-34411_1_bosnian-croat| ref=harv}}
* {{cite web|last=Matthews|title=U.N. approves sanctions on Yugoslavia Security Council attempts to halt bloodshed in Bosnia|first=Mark |publisher=The Baltimore Sun|url=http://articles.baltimoresun.com/1992-05-31/news/1992152005_1_serbia-and-montenegro-yugoslavia-bosnia|year=31.5.  1992|ref=harv}}
* {{cite web|last=Naegele|first=Jolyon|title=Serbia: Witnesses Recall Ethnic Cleansing As Seselj Prepares For Hague Surrender|year=21.2. 2003|url=http://www.rferl.org/content/article/1102307.html|publisher=[[Radio slobodna Evropa|Radio Slobodna Evropa]]|ref=harv}}
*{{cite web|last=Pomfret|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/12/09/greater-serbia-flops-in-kosovo/738e8af2-bbb3-4cc4-97d2-1355698c2acf/?utm_term=.2c85c8bbb4da|ref=Pomfret1993|title=Greater Serbia Flops in Kosovo|publisher=[[Washington Post]]|first=John|year=9.12. 1993}}
* {{cite web|last=Romac|year=13.3. 2014| publisher=[[Novi list]]| title=Srbija na Hrvatsku u Haagu preslikom odbačene optužnice za Oluju| url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Srbija-na-Hrvatsku-u-Haagu-preslikom-odbacene-optuznice-za-Oluju| ref=harv}}

{{refend}}

;Nevladini izvještaji
{{refbegin|2}}
* {{cite web| title=Bosnia-Herzegovina: Gross abuses of basic human rights| url=http://repository.forcedmigration.org/pdf/?pid=fmo:949| last=[[Amnesty International]]| year=22.10. 1992| ref=harv}}
* {{Cite book|date=28. 12. 1994|ref=Bassiouni|last=Bassiouni|first=M. Cherif|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - The military structure, strategy and tactics of the warring factions|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{Cite book|ref=UN-ov izvještaj III.A|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex III.A – Special forces|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. 12. 1994|url=http://web.archive.org/web/20110721010641/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj IV|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV – The policy of ethnic cleansing|date=28. 12. 1994|url=http://web.archive.org/web/20110723064343/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj V|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex V – The Prijedor Report|date=28. 12. 1994|url=http://web.archive.org/web/20110629005404/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/V.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), V. General Conclusions and Recommendations|date=28. 12. 1994|url=http://www.his.com/~twarrick/commxyu5.htm#V|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite web|ref=Biserko|last=Biserko|first=Sonja|authorlink=Sonja Biserko|title=Bosna i Hercegovina - Jezgro velikosrpskog projekta|url=http://www.helsinki.org.rs/doc/Svedocanstva27.pdf|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2006|location=Beograd}}
* {{cite web|ref=Documenta|title=Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve|url=http://www.documenta.hr/assets/files/publikacije/dokumentiranje.pdf|publisher=Documenta|year=2010|accessdate=6. 8. 2013|author=Igor Roginek|location=Zagreb}}
* {{cite web|title=About us|url=http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|last=[[Fond za humanitarno pravo]]|year=2010|accessdate=17. novembra 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522141442/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|archivedate=2011-05-22|ref=harv|deadurl=no}}
* {{cite web|last=Fond za humanitarno pravo|year=6.2. 2015|title=Prezentacija i evaluacija Baze podataka Kosovske knjige pamćenja|url=http://www.mc.rs/upload/documents/NAJAVE/2015/02-06-14-FHP.pdf|ref=harv}} 
* {{cite web|last=Human Rights Watch|year=1994|title=Human Rights Abuses of Non-Serbs In Kosovo, Sandñak and Vojvodina|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/SERBIA945.PDF|ref=harv}}
* {{cite web| last=[[Human Rights Watch]]| year=1996| title=Impunity for Abuses Committed during &quot;Operation Storm&quot; and the Denial of the Right of Refugees to Return to the Krajina| url=http://www.hrw.org/reports/1996/Croatia.htm| ref=harv}}
* {{cite web|ref=HRW|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/natbm002.pdf|format=PDF|title=Civilian Deaths in The NATO Air Campaign|publisher=Human Rights Watch|month=veljača|year=2000}}
* {{cite web| ref = HRW2000b| title = Unfinished Business: Return of Displaced Persons and Other Human Rights Issues in Bijeljina| publisher = Human Rights Watch| month = maj| year = 2000| volume = 12| issue = 7| url = http://www.hrw.org/reports/2000/bosnia/BOSN005.pdf}}
* {{cite web | last=Human Rights Watch | year=12.6. 2001 | url=https://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword2c.html | title=Under Orders: War Crimes in Kosovo | accessdate=1. juli 2017 | ref=harv }}
* {{cite web|ref=harv|url=http://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword.htm|title=Kosovo: Under Orders|last=Human Rights Watch|month=|year=2001}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|ref=harv}}
*{{cite web | last=[[OSCE]] | url=http://www.osce.org/odihr/17772 | title=KOSOVO / KOSOVA: As Seen, As Told | year=5. 11. 1999 | page=13 | accessdate=27 June 2017 | ref=harv }}
* {{cite web |title=Transitional Justice in the Former Yugoslavia |url=http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia |3=title |last=ICTJ |month=1. januar |year=2009 |publisher=International Center for Transitional Justice |ref=harv }}
* {{cite web|title=U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 1997 – Yugoslavia|url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,MNE,,3ae6a8a334,0.html|last=UNHCR|date=1. januar|year=1997|accessdate=24. 6. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|url=http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822|title=World Refugee Survey—Croatia|last=U.S. Committee for Refugees and Immigrants|accessdate=19. novembra 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080315041821/http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822|archivedate=2008-03-15|ref=harv|deadurl=yes}}
* {{cite web|ref=UN|url=http://www.un.org/en/peacekeeping/fatalities/documents/stats_3.pdf|year=2013|title=Fatalities by Mission and Appointment Type|month=31. 7.|publisher=Ujedinjeni narodi}}
* {{cite web | last=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/3eeedc1e2.pdf?query=Displacement%20statistics%20croatia%201992 | title=The State of the World's Refugees 1993 | year=1993 | ref=harv }}
* {{cite web | ref=UNHCRHR | url=http://www.unhcr.org/414ad5860.pdf | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Croatia | publisher=[[UNHCR]] | format=pdf | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web | ref=UNHCRMK | year=2000 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Macedonia | publisher=UNHCR | url=https://books.google.com/books?id=54Oe1WTfBfAC&amp;pg=PA319&amp;lpg=PA319&amp;dq=macedonia+refugees+10.5+per+1,000&amp;source=bl&amp;ots=6tuFAM4kom&amp;sig=znxTy1zCcaROiL1xZb0rnNC7mns&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=macedonia%20refugees%2010.5%20per%201%2C000&amp;f=false | format= | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web | ref=UNHCRSL | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Slovenia | publisher=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/414ad5ab0.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web | ref=UNHCRSR | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Serbia | publisher=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/uk/414ad5b57.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web|last=UNHCR|year=2003|month=novembar|title=Bosnian refugees in Australia: identity, community and labour market integration|author=Val Colic-Peisker|url=http://www.unhcr.org/3fb4f8a64.pdf|ref=harv}}
*{{cite web|url=http://www.un.org/documents/ga/res/49/a49r010.htm|ref=Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|title=Resolution 49/10. The situation in Bosnia and Herzegovina|year=3. 11. 1994|publisher=[[Opća skupština Ujedinjenih nacija]]}}
* {{cite web| last=Opća skupština Ujedinjenih naroda| year=3.3. 1998| title=Resolution 52/139. - Situation of human rights in Kosovo| url=http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/TestFrame/6b8d339ccfb2bdaa8025666a004e5268?Opendocument| ref=harv}} 
* {{cite web| last=Vijeće sigurnosti| year=19.1. 1999| title=Security Council Strongly Condemns Massacre of Kosovo Albanians in Southern Kosovo| url=http://www.un.org/press/en/1999/19990119.sc6628.html| ref=harv}}
{{refend}}

;Ostalo
{{refbegin|2}}
* {{cite web|ref=IDC|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs|title=Rezultati istraživanja &quot;Ljudski gubici '91-'95&quot;|publisher=Istraživačko Dokumentacioni Centar (IDC)|location=Sarajevo|last=IDC|year=2007|access-date=2011-12-07|archivedate=2010-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203232759/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs|deadurl=yes}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|year=29.6. 2004|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|url=http://www.icty.org/x/cases/babic/tjug/bcs/040629.pdf|ref=harv}}
* {{cite web| title=Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Optužnica| year=2002| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/bcs/cis_slobodan_milosevic_bcs.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|ref=Milutinovic et al|url=http://www.icty.org/x/cases/milutinovic/tjug/en/jud090226-e1of4.pdf|title=The Prosecutor vs Milan Milutinovic et al – Judgement|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|date=26. 2. 2009.}}
* {{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/cis/en/cis_stanisic_simatovic_en.pdf| ref=Stanišić i Simatović| title=Tužioc protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića - presuda| date=2013| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}
* {{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/bcs/130327_summary.pdf| ref=MKSJ Stanišić| title=Sažetak presude Pretresnog vijeća u predmetu Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina| date=27.3. 2013| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|year=31.1. 2005|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=http://www.icty.org/x/cases/strugar/tjug/bcs/050131.pdf|ref=harv}}
* {{cite web|last=Memorijalno dokumentacijski centar|title=Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj - prosinac 1992.)|month=svibanj|year=2009|url=http://www.centardomovinskograta.hr/novost_36.html|ref=harv|access-date=2013-08-07|archivedate=2012-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120704204947/http://www.centardomovinskograta.hr/novost_36.html|deadurl=yes}}
* {{cite web| title=Croatia vs. Serbia - Judgement| last=[[Međunarodni sud pravde]]| year=2015| url=http://www.icj-cij.org/docket/files/118/18422.pdf| ref=harv| access-date=2015-05-17| archivedate=2016-12-13| archiveurl=https://web.archive.org/web/20161213060252/http://www.icj-cij.org/docket/files/118/18422.pdf| deadurl=yes}}
* {{cite web | last=[[Državni sekretarijat SAD]] | year=31.1. 1994 | title=CROATIA HUMAN RIGHTS PRACTICES, 1993 | url=http://www.hri.org/docs/USSD-Rights/93/Croatia93.html | accessdate=1. juli 2017 | ref=harv }}
* {{cite web|last=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|title=20. obljetnica članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima|year=2012|month=22. 5.|url=http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/multi-org-inicijative/ujedinjeni-narodi/hr-u-un/20-obljetnica-clanstva-republike-hrvatske-u-ujedinjenim-narodima/|ref=harv}}
* {{cite book| last=Baltic| first=Nina| url=http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| year=2007| title=Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System| publisher=Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts| archiveurl=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| archivedate=1. juli 2017| ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|authorlink=Tim Judah|title=Yugoslavia: 1918 - 2003|publisher=BBC History|year=2011|month=17. 2|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwone/yugoslavia_01.shtml|ref=harv}}
* {{cite web|last=Petak|year=2003|publisher=Indiana University, Bloomington, Indiana|first=Zdravko|title=The Political Economy Background of Yugoslav Dissolution|url=http://www.indiana.edu/~workshop/seminars/papers/y673_spring_2003_petak.pdf|ref=harv}}
* {{cite web | last=Siblesz | first=H.H. | year=1998 | page=10 | title=History of Sandzak | url=http://www.refworld.org/pdfid/4670107e2.pdf | publisher=Refworld | format=pdf | ref=harv }}
*{{cite web|last=Tanner|url=https://www.icrc.org/eng/assets/files/other/irrc-870_tanner.pdf|ref=Tanner2008|first=Samuel|title=The mass crimes in the former Yugoslavia: participation, punishment and prevention?|year=2008|publisher=International Review of the Red Cross}}
* {{cite web|last=Sense Agency|year=2006|month=25. aprila|title=Martić - Najbolji Tuđmanov saradnik|url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/martic-%E2%80%93-najbolji-tudjmanov-saradnik.25.html?cat_id=1&amp;news_id=3523|ref=harv}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Yugoslav wars}}
* Bora Radović: [http://www.ian.org.yu/tortura/srp/pdf/01.pdf Jugoslovenski ratovi 1991-1999 i neke od njihovih društvenih posledica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070710133754/http://www.ian.org.yu/tortura/srp/pdf/01.pdf |date=2007-07-10 }}. 
* [http://www.historyguy.com/balkan_war_third.htm Information and links on the Third Balkan War (1991-2001)]
* Dr. R. Craig Nation. [http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/00117.pdf &quot;War in the Balkans 1991-2002.&quot;]
* [http://www.foia.cia.gov/CPE/ESAU/esau-46.pdf &quot;Jugoslavija - potrošen model&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015181230/http://www.foia.cia.gov/CPE/ESAU/esau-46.pdf |date=2012-10-15 }} izvještaj CIA-e iz 1970.
* [http://www.znaci.net/00001/23.htm Ilija T. Radaković: BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995]
* [http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/pojedinacan-popis-broja-ratnih-zrtava-u-svim-opcinama-bih-997 Pojedinačan popis broja ratnih žrtava u svim općinama BiH]
{{Ratovi u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:1990-e]]</text>
      <sha1>hhhldnjkq0by5rwuj0nnw0av47kxxsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Душан Колар</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42980</id>
    <revision>
      <id>41261744</id>
      <parentid>40891043</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T00:46:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>76.65.11.27</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2940" xml:space="preserve">'''Prof. dr''' '''Душан Колар''', рођен [[1966]]. године у [[Osijek|Осијеку]], [[психијатар]] и [[психотерапеут]], из [[Beograd|Београда]]. Тренутно живи и ради у Канади као лекар и  професор психијатрије.

== Школовање ==
Завршио је [[Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu|Медицински факултет у Београду]] [[1991]], специјализацију психијатрије и докторирао на [[Univerzitet u Beogradu|Београдском универзитету]]. Школовао се у области психоаналитичке психотерапије одраслих, као и когнитивно-бихејвиоралне терапије. Завршио је двогодишње [[postdiplomske studije|постдокторске студије]] у [[Kanada|Канади]] (''МcGill University, Montreal''), а имао и краће усавршавање на [[subspecijalizacija|субспецијалистичком]] нивоу на [[Колумбија Универзитету]] у [[New York|Њујорку]] (''New York State Psychiatric Institute'').

== Стручни рад ==
Бави се пре свега [[anksioznost|анксиозним]] и [[fobija|фобичним]] поремећајима,афективним поремећајима, са [[ADHD]], развојним континуитетом психопатологије, питањима [[komorbiditet|коморбидитета]] психијатријских поремећаја и класификацијом [[mentalni poremećaji|менталних поремећаја]], а на терапијском плану комбинованом [[farmakoterapija|фармакотерапијом]] и [[psihoterapija|психотерапијом]], односом између когнитивно-бихејвиоралне терапије и психодинамички оријентисаних психотерапија, као и питањима из домена интегративне психотерапије.

== Дела ==
Написао је [[monografija|монографију]] &quot;[[Савремена терапија стања страха]]&quot; (2004), [[udžbenik|уџбеник]] &quot;Ментална хигијена&quot; (издања 2003, 2005. и 2008; уџбеник Универзитета у Београду) у коауторству, десетак поглавља у књигама и наставним текстовима из [[psihijatrija|психијатрије]] и психотерапије, као и низ стручних радова у домаћим и иностраним часописима.

{{Lifetime|1966| |Kolar, Dušan}}
[[Kategorija:Srpski psihijatri]]
[[Kategorija:Biografije, Baranja]]</text>
      <sha1>88w9j9yanfm5bfqd1l43m6fannwjsf3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekrofilija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44895</id>
    <revision>
      <id>41261740</id>
      <parentid>41225027</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T21:50:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.87.65.46</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1560" xml:space="preserve">[[Datoteka:Millais - Ophelia (detail).jpg|thumb|[[John Everett Millais|Millaisova]] slika ''Ophelia'']]
'''Ni'''

'''krofilija''', također poznata pod nazivom '''tanatofilija''' i '''nikrolagnija''', jest [[parafilija]] koja se izražava kao seksualno uzbuđenje ili seksualnu privlačnost prema leševima. Korijen joj je u [[grčki jezik|grčkim]] riječima ''νεκρός'' (''nekros''; &quot;leš&quot; ili &quot;mrtav&quot;) i ''φιλία'' (''philia''; &quot;ljubav&quot;). Izraz se prvi put pojavio &lt;ref name=&quot;litera&quot;&gt;{{ru icon}} [http://www.netslova.ru/gorny/necro.html &quot;НЕКРОФИЛИЯ КАК СТРУКТУРА СОЗНАНИЯ&quot;], 2002.&lt;/ref&gt; u [[Richard Freiherr von Krafft-Ebing|Krafft-Ebingovom]] djelu ''[[Psychopathia Sexualis (knjiga)|Psychopathia Sexualis]]'' iz 1886..&lt;ref&gt;Krafft-Ebing, Richard von (1886). ''Psychopathia Sexualis''. English translation: ISBN 1-55970-425-X.&lt;/ref&gt; 

Pod nekrofilijom se u širem smislu se ponekad podrazumijeva svaka opsjednutost sa smrću i sklonost takvim temama, pa se, na primjer, govori o nekrofiliji u suvremenim masovnim medijima.

Neki autori [[somnofilija|somnofiliju]] smatraju blažim oblikom nekrofilije.

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Necrophilia}}
* [http://www.psihoterapija.rs/nekrofilija.html Rečnik psihoterapije o nekrofiliji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090206235225/http://psihoterapija.rs/nekrofilija.html |date=2009-02-06 }}
* [http://www.burknet.com/robsfantasy/toc.html RNF: Table of Contents]

{{parafilija}}

[[Kategorija:Parafilije]]
[[Kategorija:Smrt]]</text>
      <sha1>b9fs4b0yx7jl5ky127cdc0zap80ywa5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261741</id>
      <parentid>41261740</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T21:50:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.87.65.46</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1565" xml:space="preserve">[[Datoteka:Millais - Ophelia (detail).jpg|thumb|[[John Everett Millais|Millaisova]] slika ''Ophelia'']]
'''Ni'''

'''krofilija''', također poznata pod nazivom '''tanatofilija''' i '''nikrolagnija''', jest [[parafilija]] koja se izražava kao seksualno uzbuđenje ili seksualnu privlačnost prema leševima. Korijen joj je u [[grčki jezik|grčkim]] riječima ''νεκρός'' (''nekros''; &quot;leš&quot; ili &quot;mrt''v''av&quot;) i ''φιλία'' (''philia''; &quot;ljubav&quot;). Izraz se prvi put pojavio &lt;ref name=&quot;litera&quot;&gt;{{ru icon}} [http://www.netslova.ru/gorny/necro.html &quot;НЕКРОФИЛИЯ КАК СТРУКТУРА СОЗНАНИЯ&quot;], 2002.&lt;/ref&gt; u [[Richard Freiherr von Krafft-Ebing|Krafft-Ebingovom]] djelu ''[[Psychopathia Sexualis (knjiga)|Psychopathia Sexualis]]'' iz 1886..&lt;ref&gt;Krafft-Ebing, Richard von (1886). ''Psychopathia Sexualis''. English translation: ISBN 1-55970-425-X.&lt;/ref&gt; 

Pod nekrofilijom se u širem smislu se ponekad podrazumijeva svaka opsjednutost sa smrću i sklonost takvim temama, pa se, na primjer, govori o nekrofiliji u suvremenim masovnim medijima.

Neki autori [[somnofilija|somnofiliju]] smatraju blažim oblikom nekrofilije.

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Necrophilia}}
* [http://www.psihoterapija.rs/nekrofilija.html Rečnik psihoterapije o nekrofiliji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090206235225/http://psihoterapija.rs/nekrofilija.html |date=2009-02-06 }}
* [http://www.burknet.com/robsfantasy/toc.html RNF: Table of Contents]

{{parafilija}}

[[Kategorija:Parafilije]]
[[Kategorija:Smrt]]</text>
      <sha1>rhz5m0tm4x11mbrb1fv5h0ww3ppkw9a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261743</id>
      <parentid>41261741</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T23:33:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/93.87.65.46|93.87.65.46]] ([[User talk:93.87.65.46|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1552" xml:space="preserve">[[Datoteka:Millais - Ophelia (detail).jpg|thumb|[[John Everett Millais|Millaisova]] slika ''Ophelia'']]
'''Nekrofilija''', također poznata pod nazivom '''tanatofilija''' i '''nekrolagnija''', jest [[parafilija]] koja se izražava kao seksualno uzbuđenje ili seksualnu privlačnost prema leševima. Korijen joj je u [[grčki jezik|grčkim]] riječima ''νεκρός'' (''nekros''; &quot;leš&quot; ili &quot;mrtav&quot;) i ''φιλία'' (''philia''; &quot;ljubav&quot;). Izraz se prvi put pojavio &lt;ref name=&quot;litera&quot;&gt;{{ru icon}} [http://www.netslova.ru/gorny/necro.html &quot;НЕКРОФИЛИЯ КАК СТРУКТУРА СОЗНАНИЯ&quot;], 2002.&lt;/ref&gt; u [[Richard Freiherr von Krafft-Ebing|Krafft-Ebingovom]] djelu ''[[Psychopathia Sexualis (knjiga)|Psychopathia Sexualis]]'' iz 1886..&lt;ref&gt;Krafft-Ebing, Richard von (1886). ''Psychopathia Sexualis''. English translation: ISBN 1-55970-425-X.&lt;/ref&gt; 

Pod nekrofilijom se u širem smislu se ponekad podrazumijeva svaka opsjednutost sa smrću i sklonost takvim temama, pa se, na primjer, govori o nekrofiliji u suvremenim masovnim medijima.

Neki autori [[somnofilija|somnofiliju]] smatraju blažim oblikom nekrofilije.

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Necrophilia}}
* [http://www.psihoterapija.rs/nekrofilija.html Rečnik psihoterapije o nekrofiliji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090206235225/http://psihoterapija.rs/nekrofilija.html |date=2009-02-06 }}
* [http://www.burknet.com/robsfantasy/toc.html RNF: Table of Contents]

{{parafilija}}

[[Kategorija:Parafilije]]
[[Kategorija:Smrt]]</text>
      <sha1>f0zxgapf5fd80icfjilncfkwfwp63kp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vivien Leigh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53005</id>
    <revision>
      <id>41261693</id>
      <parentid>41087763</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T12:41:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nadicab</username>
        <id>172538</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>korekcija tipfelera i dodani linkovi</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31513" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour   = silver
| ime       = Vivien Leigh
| slika      = Vivien Leigh Gone Wind Restored.jpg
| slikasize  = 200px
| opis    = Vivien Leigh kao Scarlett O'Hara
| ime_po_rođenju  = Vivian Mary Hartley
| datum_rođenja  = {{birth date|1913|11|5|df=y}}
| mjesto_rođenja   = [[Darjeeling]], [[Zapadni Bengal]], [[Indija]]
| datum_smrti  = {{death date and age|1967|7|8|1913|11|5|df=y}}
| mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]]
| supružnik      = Herbert Leigh Holman (1932-1940) &lt;br /&gt; [[Laurence Olivier]] (1940-1960)
| partner = [[John Merivale]] (1960-1967)
| period   = 1933–1967
| znamenite_uloge=Scarlett O'Hara u ''[[Gone with the Wind (film)|Gone with the Wind]]''&lt;br&gt;Blanche Dubois u ''[[A Streetcar Named Desire (1951 film)|A Streetcar Named Desire]]'' 
| nagrade = {{awd|award=[[Oscar za najbolju glavnu glumicu]]|year=1939|title=[[Gone with the Wind (film)|Gone with the Wind]]|year2=1951|title2=[[A Streetcar Named Desire (1951 film)|A Streetcar Named Desire]]}}
}}

'''Vivien Leigh''' (Darjeeling, [[Indija]], [[5. 11.|5. studenog]] [[1913]]. - [[London]], [[8. 7.|8. srpnja]] [[1967]].), [[engleska]] kazališna i filmska glumica. Osvojila je dva [[Oscar]]a za uloge pripadnica višeg sloja s Juga Amerike, Scarlett O'Hara u ''[[Zameo ih vjetar]]'' ([[1939]].) i Blanche DuBois u'' [[Tramvaj zvan čežnja (1951)|Tramvaju zvan čežnja]]'' ([[1951]].). Bila je i plodna kazališna glumica, a često je nastupala sa svojim mužem, [[Laurence Olivier|Laurenceom Olivierom]], koji je režirao nekoliko njezinih predstava. Tijekom tridesetogodišnje kazališne karijere, nastupala je u ulogama heroina u komedijama Noela Cowarda i [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]] pa do klasičnih [[William Shakespeare|šekspirijanskih]] likova ka što su Ofelija, [[Kleopatra]], Julija i Lady Macbeth.

Leigh je često mislila kako je ne shvaćaju ozbiljno zbog njezine ljepote, ali kao njezina najveća prepreka pokazalo se njeno krhko zdravlje. Kako je cijelog života patila od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog poremećaja]], stekla je reputaciju teške suradnice, radi čega joj je patila i karijera. Dodatno ju je oslabila [[tuberkuloza]], koja joj je prvi put dijagnosticirana sredinom četredesetih. Ona i Olivier su se razveli [[1960]]., a Leigh je nakon toga sporadično radila na filmu i u kazalištu, sve do smrti od tuberkuloze.

== Rani život i i glumačka karijera ==

Leigh je rođena kao '''Vivian Mary Hartley''' u Darjeelingu, Zapadni Bengal, u Britanskoj Indiji, u obitelji Ernesta Hartleyja, [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] časnika u [[Indija|indijskoj]] konjici, i Gertrude Robinson Yackje. Vjenčali su se u Kensingtonu, [[London]] [[1912]]. [[1917]]., Ernest Hartley premješten je u Bangalore, dok su Gertrude i Vivian ostali u Ootacamundu. Vivian Hartley prvi put se pojavila u kazalištu s tri godine, recitirajući dječju pjesmicu u majčinoj glumačkoj amaterskoj grupi. Gertrude Hartley pokušavala je svojoj kćeri usaditi sklonost literaturi pa ju je upoznala s djelima [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]], [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]] i [[Rudyard Kipling|Rudyarda Kiplinga]], kao i s pričama iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Kao jedino dijete, Vivian Hartley poslana je [[1920]]. u samostan u Roehamptonu u Engleskoj. Njezina najbolja prijateljica u samostanu bila je buduća glumica [[Maureen O'Sullivan]], kojoj se povjerila da želi postati &quot;velika glumica&quot;.

Obrazovanje je završila u [[Evropa|Europi]], vrativši se roditeljima [[1931]]. Otkrila je da jedan film Maureen O'Sullivan igra u londonskom West Endu pa je rekla roditeljima da želi postati glumica. Oboje su je podržali u toj namjeri, a otac joj je pomogao da se upiše na Kraljevsku akademiju dramskih umjetnosti u Londonu.

Krajem 1931., upoznala je Herberta Leigha Holmana, poznatog kao Leigh, trinaest godina starijeg odvjetnika. Iako on nije podnosio &quot;kazalištarce&quot;, vjenčali su se [[20. 12.|20. prosinca]] [[1932]]., a ona je napustila studij. [[12. 10.|12. listopada]] [[1933]]. je rodila kćer, Suzanne, ali se osjećala zatvoreno u kućanskom životu. Prijatelji su je predložili za manju ulogu u filmu ''Things Are Looking Up'', što je bio njezin filmski debi. Angažirala je agenta, Johna Gliddona, koji je mislio da ime &quot;Vivian Holmes&quot; nije prikladno za glumicu, a nakon što je odbio njezin prijedlog, &quot;April Morn&quot;, kao svoje profesionalno ime uzela je &quot;Vivien Leigh&quot;. Gliddon ju je preporučio [[Alexander Korda|Alexanderu Kordi]] kao potencijalnu filmsku glumicu, ali Korda je odbio smatrajući kako nema glumačkog potencijala.

Nakon uloge u predstavi ''The Mask of Virtue'' [[1935]]., Leigh je zaradila sjajne kritike nakon čega su slijedili intervjui i novinski članci. Među potonjima je bio i jedan iz ''[[Daily Express|Daily Expressa]]'' u kojem je intervjuer naglasio kako joj se &quot;munjevito promijenio izraz lica&quot;, što je bilo prvo javno spominjanje njezinih karakterističnih promjena raspoloženja. Korda, koji je prisustvovao njezinoj premijeri, je priznao svoju grešku i potpisao s njom filmski ugovor, napisavši joj ime &quot;Vivien Leigh&quot;. Nastavila je s predstavom, ali kada ju je Korda preselio u veće kazalište, Leigh nije mogla adekvatno reproducirati svoj glas, ni zadržati pozornost tolike publike, pa je predstava ubrzo skinuta s repertoara.

== Susret s Laurenceom Olivierom ==

[[Laurence Olivier]] vidio je Leigh u ''Mask of Virtue'', a prijateljstvo među njima se razvilo nakon što joj je on čestitao na izvedbi. Dok su glumili ljubavnike u filmu ''Vatra iznad Engleske'' ([[1937]].), među Olivierom i Leigh se razvila privlačnost, a nakon što je snimanje završeno, počeli su vezu. Tijekom tog vremena, Leigh je pročitala roman [[Margaret Mitchell]] ''Zameo ih vjetar'' i naložila agentu da je predloži [[David O. Selznick|Davidu O. Selznicku]], koji je planirao filmsku verziju. Rekla je novinaru, &quot;Sama sam se angažirala za ulogu Scarlett O'Hara&quot;, a filmski kritičar C. A. Lejeune prisjetio se razgovora iz istog perioda u kojem &quot;nas je Leigh sve osupnula&quot; tvrdnjom da Laurence Olivier &quot;neće glumiti Rhetta Butlera, ali ću ja glumiti Scarlett O'Hara. Čekajte i vidjet ćete.&quot;

Leigh je u Olivierovoj produkciji ''[[Hamlet]]a'' u londonskom kazalištu Old Vic glumila Ofeliju, a Olivier se kasnije prisjetio kako joj se raspoloženje rapidno promijenilo prije nego što je trebala izaći na pozornicu. Bez ikakve provokacije, počela je vikati na njega, a onda zašutjela i počela zuriti u prazno. Odglumila je bez poteškoća, a sutradan se vratila rutini. Bilo je to po prvi put da je Olivier svjedočio takvom ponašanju s njezine strane. Počeli su živjeti zajedno; Holman i Olivierova žena, glumica Jill Esmond, odbili su dati razvod svojim supružnicima.

Leigh se u filmu ''A Yank at Oxford'' ([[1938]].) pojavila s [[Robert Taylor (glumac)|Robertom Taylorom]], [[Lionel Barrymore|Lionelom Barrymoreom]] i Maureen O'Sullivan, u prvom svom filmu koji je primijećen i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Tijekom produkcije je stekla reputaciju teške i nerazumne osobe, a Korda je rekao njenom agentu da njezin ugovor neće biti produžen ako se i dalje bude tako ponašala.

== Međunarodni uspjeh ==

Olivier se pokušavao probiti u inozemstvu; unatoč svom uspjehu u Britaniji, nije bio dobro poznat u Sjedinjenim Državama, a raniji pokušaji da se predstavi na američkom tržištu su propali. Kako mu je ponuđena glavna uloga u produkciji ''Orkanskih visova'' ([[1939]].) [[Samuel Goldwyn|Samuela Goldwyna]], otputovao je u [[Hollywood]], ostavivši Leigh u [[London]]u. Goldwyn i redatelj filma, [[William Wyler]], ponudili su Leigh sporednu ulogu Isabelle, ali ju je odbila, rekavši da će glumiti samo Cathy, ulogu koja je već dodijeljena Merle Oberon.
[[Datoteka:Vivien Leigh as Scarlett OHara in Gone With the Wind trailer.jpg|thumb|Leigh u filmu ''[[Zameo ih vjetar]]'' (1939.)]]
[[Hollywood]] je bio usred razvikane potrage za glumicom koja će utjeloviti Scarlett O'Hara u produkciji ''[[Zameo ih vjetar]]'' ([[1939]].) Davida O. Selznicka. Leighin američki agent bio je londonski predstavnik agencije Myron Selznick (Myron je bio Davidov brat), a u veljači 1938. je rekla da se i njeno ime stavi među kandidatkinje. Tog mjeseca, David Selznick ju je gledao u ''Vatri iznad Engleske'' i ''Yank at Oxford'' i tada je postala jedna od najozbiljnijih kandidata za ulogu. Između veljače i kolovoza, Selznick je pogledao sve njene engleske filmove, a u kolovozu je počeo pregovarati s producentom Alexanderom Kordom, s kojim je Leigh bila pod ugovorom do kraja te godine. 18. listopada, Selznick je poslao povjerljiv dopis redatelju [[George Cukor|Georgeu Cukoru]], &quot;Još se nadam protiv nade za tu novu djevojku&quot;. Leigh je otputovala u [[Los Angeles]], navodno da bi bila s Olivierom. Kad je Myron Selznick, koji je predstavljao i Oliviera, sreo Leigh, pomislio da posjeduje kvalitete koje traži njegov brat. Odveo je Leigh i Oliviera na set gdje je snimana scena požara skladišta u Atlanti, i predstavio Leigh. Sljedećeg dana, Leigh je pročitala scenu za Selznicka, koji je organizirao probu i napisao svojoj ženi, &quot;Ona je neočekivani pobjednik i izgleda prokleto dobro. Samo za tvoje uši: sve je spalo na [[Paulette Goddard]], [[Jean Arthur]], [[Joan Bennett]] i Vivien Leigh.&quot;. Redatelj [[George Cukor]] se složio i pohvalio Leighinu &quot;nevjerojatnu volju&quot;, koja je ubrzo dobila ulogu.

Snimanje se pokazalo teškim iskustvom za Leigh; Cukor je otpušten, a doveden je [[Victor Fleming]], s kojim se Leigh često prepirala. Ona i [[Olivia de Havilland]] potajno su se sastajale s Cukorom po noći i vikendima u potrazi za njegovim savjetom o tome kako bi trebale odigrati svoje uloge. Sprijateljila se s [[Clark Gable|Clarkom Gableom]], njegovom suprugom [[Carole Lombard]] i de Havilland, ali se sukobila s [[Leslie Howard|Lesliejem Howardom]], s kojim je trebala snimiti nekoliko emocionalnih scena. Zbog njezina poremećaja, ponekad je morala raditi sedam dana tjedno, često dokasno u noć, a nedostajao joj je Olivier koji je radio u [[New York]]u. Napisala je Leighu Holmanu, &quot;Prezirem Hollywood... nikad se neću naviknuti na ovo - kako ''mrzim'' filmsku glumu.&quot; De Havilland je [[2006]]. odgovorila na tvrdnje o Leighinom bijesnom ponašanju tijekom snimanja ''Zameo ih vjetar'', što je objavljeno u biografiji Laurencea Oliviera. Branila je Leigh, rekavši, &quot;Vivien je bila besprijekorno profesionalna, besprijekorno disciplinirana na snimanju ''Zameo ih vjetar''. Brinule su je dvije stvari: da da sve od sebe u izrazito teškoj ulozi i to što je bila odvojena od Larryja (Olivier), koji je bio u New Yorku.&quot;

''Zameo ih vjetar'' donio je Leigh trenutnu pozornost i slavu, ali ona je rekla, &quot;Ja nisam filmska zvijezda - ja sam glumica. Biti filmska zvijezda - samo filmska zvijezda - je tako lažan život, koji se povodi lažnim vrijednostima i publicitetom. Glumice dugo traju i uvijek se nađe divnih uloga.&quot; Između deset [[Oscar]]a koje je osvojio ''Zameo ih vjetar'', bila je i nagrada za najbolju glumicu za Leigh.

== Brak i zajednički projekti ==
[[Datoteka:Vivien Leigh in Waterloo Bridge trailer b.jpg|right|thumb|iz ''Mosta Waterloo'' (1940.)]]
U veljači [[1940]]., Jill Esmond pristala je dati razvod Laurenceu Olivieru, a i Holman se pristao razvesti od Leigh, iako su ostali dobri prijatelji do kraja Leighina života. Esmond je odobreno skrbništvo nad Tarquinom, njezinim sinom s Olivierom, a Holmanu je dodijeljeno skrbništvo nad Suzanne, njegovom kćeri sa Leigh. 30. kolovoza Olivier i Leigh su se vjenčali u Santa Barbari, [[Kalifornija]], a na svečanosti su bili prisutni samo njihovi kumovi, [[Katharine Hepburn]] i Garson Kanin.

Leigh se nadala da će nastupiti s Olivierom pa je otišla na probu za '' [[Rebecca|Rebeccu]]'', film koji je trebao režirati [[Alfred Hitchcock]] s Olivierom u glavnoj ulozi, ali nakon što je vidio probu Selznick je rekao da ona nije pravi izbor, s čime se složio i Hitchcock, a i Leighin mentor, George Cukor. Selznick je primijetio da nije pokazivala nikakav entuzijazam za ulogu sve dok glavna uloga nije pripala Olivieru, a kasnije je angažirao [[Joan Fontaine]]. Nije joj dopustio ni da se pridruži Olivieru u ''Ponosu i predrasudama'' ([[1940]].), a [[Greer Garson]] je preuzela ulogu koju je Leigh namijenila sebi. U ''Mostu Waterloo'' trebali su nastupiti Olivier i Leigh, no Selznick je Oliviera zamijenio s Robertom Taylorom, tada na vrhuncu karijere. Unatoč Leighinoj nevoljkosti da nastupi bez Oliviera, film ne samo da je bio popularan među publikom i kritikom, nego je postao i njezin omiljeni film.

Ona i Olivier postavili su kazališnu produkciju '' [[Romeo and Juliet|Romea i Julije]]'' na [[Broadway|Broadwayu]]. Njujorški tisak pisao je o brakolomstvu koje je označilo vezu između Oliviera i Leigh i pitao se zašto se ne vraćaju u Englesku kako bi doprinijeli ratnim naporima, dok su kritičari bili neprijateljski raspoloženi njihovim sudjelovanjem u produkciji. Brooks Atkinson iz ''[[The New York Times|New York Timesa]]'' je napisao, &quot;Iako su gđica. Leigh i g. Olivier zgodan mladi par, jedva glume skupa.&quot; Dok je većina krivnje svaljena na Olivierovu glumu i režiju, i Leigh je bila kritizirana. Bernard Grebanier je napisao &quot;tankoj, prodavačkoj kvaliteti glasa gđice. Leigh.&quot; Par je u projekt uložio gotovo cijelu ušteđevinu, a neuspjeh je bila financijska katastrofa za njih.

Zajedno su snimili ''Ta Hamiltonova žena'' ([[1941]].) s Olivierom u ulozi [[Horatio Nelson|Horatija Nelsona]] i Leigh kao Emma Hamilton. S Britanijom koja je bila sudionik [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], bio je to jedan od nekoliko holivudskih filmova s pro-britanskim sentimentom. Film je bio jako popularan u Americi, ali je najveći uspjeh doživio u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. [[Winston Churchill]] organizirao je prikazivanje filma na zabavi na kojoj je bio [[Franklin Delano Roosevelt]], a prisutnima se obratio riječima, &quot;Gospodo, mislim da će vas interesirati ovaj film, budući da prikazuje velike događaje slične onima kojih ste upravo dio.&quot; Olivierovi su bili česti gosti kod Churchilla do kraja njegova života.

Olivierovi su se vratili u Englesku, a Leigh je [[1943]]. putovala kroz [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]], nastupajući pred trupama prije nego što je obolila s konstantnim kašljem i groznicom. [[1944]]. joj je dijagnosticirana [[tuberkuloza]] u lijevom plućnom krilu, ali nakon što je provela nekoliko tjedana u bolnici, izgledalo je kao da se oporavila. U proljeće je snimala film ''Cezar i Kleopatra'' ([[1945]].) kad je otkrila da je trudna, ali je pobacila. Pala je u tešku depresiju koja je dosegnula kritičnu točku kad se okrenula protiv Oliviera, verbalno ga i fizički napadajući sve dok nije pala na pod jecajući. Bio je to prvi od mnogih živčanih slomova povezanih s maničnom depresijom, ili [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnim poremećajem]]. Olivier je počeo prepoznavati simptome nadolazeće epizode - nekoliko dana [[Hiperaktivnost|hiperaktivnosti]] koje prati period depresije i eksplozivni živčani slom, nakon kojeg se Leigh ne bi ničega sjećala, ali bi se osjećala postiđeno i pokajnički.

Bila je toliko dobro da nastavi glumiti u uspješnoj londonskoj produkciji ''The Skin of Out Teeth'' Thorntona Wildera, ali njezini filmovi iz ovog razdoblja, ''Cezar i Kleopatra'' (1945.) i ''Ana Karenjina'' ([[1948]].), nisu doživjeli veći uspjeh.

Olivier je [[1947]]. proglašen vitezom, a Leigh mu se pridružila u [[Buckinghamska palača|Buckinghamskoj palači]] na investituri. Postala je Lady Olivier, titula koju je nastavila nositi i nakon njihova razvoda, sve do smrti.

Olivier je 1948. postao član Savjeta redatelja kazališta Old Vic, nakon čega su se on i Leigh zaputili na turneju po [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] kako bi prikupili sredstva za kazalište. Tijekom šestomjesečne turneje, Olivier je nastupio u komadu ''Richard III.'' te s Leigh u ''The School for Scandal'' i ''The Skin of Our Teeth''. Turneja je bila veliki uspjeh, a iako se Leigh mučila s nesanicom te ju je trebalo zamijeniti na tjedan dana, općenito je uspjela odgovoriti na sve zahtjeve stavljene pred nju, a Olivier je primijetio njezinu sposobnost da &quot;očara novinare&quot;. Članovi glumačke družine kasnije su se prisjetili nekoliko svađa između para, a najdramatičnija je bila ona u [[Christchurch|Christchurchu]] kad Leigh nije htjela izaći na pozornicu. Olivier ju je ošamario, a Leigh mu je uzvratila i opsovala ga prije nego što je otišla na pozornicu. Pri kraju turneje, oboje su bili iscrpljeni i bolesni, a Olivier je rekao novinaru, &quot;Možda ne znate, ali razgovarate s parom hodajućih leševa.&quot; Kasnije je rekao kako je u Australiji &quot;izgubio Vivian&quot;.

Uspjeh turneje ohrabrio je Olivierove da prvi put nastupe zajedno na West Endu, u istim djelima, uz jedan dodatak, ''Antigonu'', koja je dodana na Leighin zahtjev jer je htjela glumiti u [[Tragedija|tragediji]].
[[Datoteka:Vivien Leigh in Streetcar Named Desire trailer 1.jpg|left|thumb|Kao Blanche DuBois, iz trailera filma ''[[Tramvaj zvan čežnja (1951)|Tramvaj zvan čežnja]]'' (1951).]]
Leigh je nakon toga nastojala dobiti ulogu Blanche DuBois u West End produkciji '' [[Tramvaj zvan čežnja|Tramvaja zvan čežnja]]'' Tennesseeja Williamsa, a dobila ju je nakon što su je Williams i producentica predstave Irene Mayer Selznick vidjeli u ''The School for Scandal'' i ''Antigoni'', a Olivier je potpisao za režiju. Kako je sadržavala scenu [[Silovanje|silovanja]] i reference na [[promiskuitet]] i [[homoseksualnost]], predstava je označena kao [[Kontroverza|kontroverzna]], a rasprave u medijima o njenoj primjerenosti dodatno su zabrinule Leigh. Ali, čvrsto je vjerovala u važnost djela. Pisac J.B. Priestley kritizirao je predstavu i Leighinu izvedbu, a kritičar Kenneth Tynan je komentirao kako je Leigh bila loš izbor jer su britanski glumci &quot;preotmjeni za pozornicu&quot;. Olivier i Leigh su bili ozlojeđeni jer je dio komercijalnog uspjeha predstave ležao u članovima publike koji su došli na ono za što su mislili da je razbludna i senzacionalistička priča, a ne grčka [[tragedija]] kakvu su zamišljali, ali predstava je imala i snažne zagovaratelje, među njima i [[Noël Coward|Noela Cowarda]] koji je opisao Leigh kao senzacionalnu.

Nakon 326 izvedbi, Leigh je završila svoju izvedbu; međutim, ubrzo je angažirana za filmsku verziju. Njezino nepoštovanje i nepristojni smisao za humor dopustili su joj da razvije odnos s drugom zvijezdom filma, [[Marlon Brando|Marlonom Brandom]], ali se nije slagala s redateljem [[Elia Kazan|Elijom Kazanom]], koji nije imao visoko mišljenje o njoj. Kasnije je rekao &quot;nije imala talenta&quot;, ali kako je projekt napredovao, postao je &quot;pun divljenja&quot; za &quot;najveću odlučnost za isticanje od bilo koje glumice za koju znam. Puzala bi po slomljenom staklu ako bi smatrala da će to pomoći njenoj izvedbi.&quot; Leigh je uloga bila iscrpljujuća te je izjavila za ''[[Los Angeles Times]]'', &quot;Devet mjeseci sam u kazalištu bila Blanche DuBois. Sada ona upravlja mnome.&quot; Kritike su je redom hvalile, a ona je osvojila svog drugog [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscara za najbolju glumicu]], [[BAFTA]] nagradu i nagradu Njujorškog kruga kritičara za najbolju glumicu. [[Tennessee Williams]] komentirao je da je Leigh ulozi donijela &quot;sve što sam namjeravao, i puno toga o čemu nisam ni sanjao&quot;, ali u kasnijim godinama, Leigh je rekla da ju je igranje Blanche DuBois &quot;odvelo u ludilo&quot;.

== Napredak bolesti ==

Olivier i Leigh su [[1951]]. nastupili su u dvije predstave o [[Kleopatra|Kleopatri]], ''Antonije i Kleopatra'' [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] i ''Cezar i Kleopatra'' [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]], mijenjajući predstave svaku noć i osvajajući dobre recenzije. Produkcije su premjestili u [[New York]], gdje su nastupali jednu sezonu u kazalištu Ziegfield sve do [[1952]]. Recenzije tamo su bile dosta pozitivne, ali kritičar Kenneth Tynan ih je razbjesnio kad je izjavio kako je Leigh mediokritetski talent koji je prisilio Oliviera da kompromitira svoj. Leigh je, prestrašena neuspjeha i s namjerom da postigne veličinu, prihvatila njegovu kritiku, ignorirajući pozititvne recenzije drugih kritičara.

U siječnju [[1953]]., Leigh je otputovala u Ceylon kako bi snimala ''Slonovski hod'' s [[Peter Finch|Peterom Finchom]]. Ubrzo nakon početka snimanja, doživjela je živčani slom, a studio Paramount ju je zamijenio s [[Elizabeth Taylor]]. Olivier ju je vratio u njihov dom u Engleskoj, gdje mu je između perioda nedosljednosti, Leigh rekla da se zaljubila u Fincha i da ga je prevarila s njim. U sljedećih nekoliko mjeseci se postupno oporavila.

Zbog te epizode, mnogi Olivierovi prijatelji su saznali za njezine probleme. [[David Niven]] je rekao da je bila &quot;dobro, dobro luda&quot;, a u svojem dnevniku Noel Coward je izrazio iznenađenje da su &quot;stvari bile loše i postajale gore od 1948. ili otprilike u to vrijeme.&quot;

Leigh se dovoljno oporavila kako bi nastupila s Olivierom u predstavi ''The Sleeping Prince'', a [[1955]]. su odigrali sezonu u Avonu na Stratfordu u Shakespeareovim ''Na tri kralja'', ''Machbethu'' i ''Tit Androniku''. Predstave su privlačile publiku, a dobivale su općenito pozititvne kritike. Leighino zdravlje se naizgled stabiliziralo. Noel Coward uživao je uspjeh s predstavom ''South Sea Bubble'', s Leigh u glavnoj ulozi, ali ona je zatrudnila i odustala od produkcije. Nekoliko tjedana poslije, pobacila je i pala u depresiju koja je potrajala mjesecima. Pridružila se Olivieru na europskoj turneji s ''Titom Andronikom'', ali je turneja prekinuta zbog Leighinih izljeva bijesa na Oliviera i druge članove družine. Nakon povratka u London, njezin bivši muž Leigh Holman, koji je imao velik utjecaj na nju, ostao je s Olivierovima i pomogao smiriti je.

[[1958]]., smatrajući da je njezin brak gotov, Leigh je počela vezu s glumcem Jackom Merivaleom, koji je znao za njeno tdravstveno stanje i uvjerio Oliviera da će se pobrinuti za nju. [[1960]]., ona i Olivier su se razveli, a Olivier je oženio glumicu [[Joan Plowright]].

== Posljednje godine i smrt ==
[[Datoteka:Vivien Leigh 1958.jpg|left|thumb|Leigh fotografirana 1958.]]
Merivale se pokazao kao stabilan utjecaj na Leigh, ali unatoč njenom prividnom zadovoljstvu, novinaru Radieju Harrisu u povjerenju je rekla &quot;kako bi radije proživjela kratki život s Larryjem (Olivier) nego se suočila s dugim bez njega&quot;. Njezin prvi muž, Leigh Holman, također je proveo puno vremena s njom. Merivale joj se pridružio na turneji po [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] koja je trajala od srpnja [[1961]]. do svibnja [[1962]]., a Leigh je zaradila pozitivne recenzije bez Oliviera pod svjetlima pozornice. Iako izmučena napadajima depresije, nastavila je raditi u kazalištu, a [[1963]]. je osvojila [[Nagrada Tony|nagradu Tony]] za najbolju glumicu u mjuziklu u boadwayskom [[Mjuzikl|mjuziklu]] ''Tovarich''. Nastupila je i u filmovima ''Rimsko proljeće gđe. Stone'' ([[1961]].) i ''Brod luđaka'' ([[1965]].).

U svibnju [[1967]]. je prolazila probe kako bi nastupila s [[Michael Redgrave|Michaelom Redgraveom]] u filmu ''A Delicate Balance'', ali joj se tada pogoršala [[tuberkuloza]]. Nakon nekoliko tjedana odmora, činilo se da se oporavlja. Noći 7. srpnja, Merivale ju je ostavio kao i obično, kako bi nastupio u predstavi, a vratio se kući u ponoć i pronašao je kako spava. Oko pola sata poslije, (sada 8. srpnja), vratio se u spavaću sobu i pronašao njezino tijelo na podu. Pokušala je otići u kupaonicu, a kako su joj se pluća napunila tekućinom, srušila se. Merivale je nazvao Oliviera, koji je dobivao terapiju zbog [[Rak prostate|raka prostate]] u obližnjoj bolnici. U svojoj autobiografiji, Olivier je opisao &quot;gorku patnju&quot; kad je odmah otišao u Leighinu rezidenciju, gdje je pronašao Merivalea kako je premjestio njezino tijelo na krevet. Olivier je izrazio sućut i &quot;stajao i molio za oprost za sva zla koja su našla između nas&quot;, prije nego što je pomogao Merivaleu srediti pojedinosti oko sprovoda.

Kremirana je, a njezin pepeo razasut je na jezeru kod njene kuće u Tickerage Millu, [[East Sussex]], [[Engleska]].

== Kritički komentari ==

Vivien Leigh smatrana je jednom od najljepših glumica svojeg doba, a redatelji su to isticali u većini njezinih filmova. Kad su je upitali smatra li svoju ljepotu hendikepom, rekla je &quot;ljudi misle da ako izgledaš prilično zgodno, ne znaš glumiti, a budući da je meni stalo jedino do glume, mislim da ljepota ne može biti veliki hendikep, ako stvarno želiš izgledati kao lik kojeg glumiš, koji nije kao ti.&quot;

[[George Cukor]] je rekao da je Leigh bila &quot;potpuna glumica, spriječena ljepotom&quot;, a [[Laurence Olivier]] je rekao da bi je kritičari trebali &quot;pohvaliti zato što je bila glumica, a ne uvijek puštati da se njihovi sudovi iskrivljuju radi njezine ljepote.&quot; Američki pisac i redatelj Garson Kanin dijelio je njihovo stajalište i opisao Leigh kao &quot;ljepoticu čija je zanosna ljepota često znala zasjeniti njezine vrtoglave uspjehe kao glumice. Velike ljepotice nisu često velike glumice - jednostavno zato što ne trebaju biti. Vivien je bila drugačija, ambiciozna, ustrajna, ozbiljna, često inspirirana.&quot;

Leigh je objasnila da je igrala &quot;što je moguće različitije uloge&quot; u pokušaju da ispita svoje vještine i odbaci predrasude o svojim sposobnostima. Vjerovala je da je [[komedija]] zahtjevnija od drame jer zahtjeva precizniju sinkronizaciju, te je dodala da bi više pažnje trebalo obratiti na komediju kao dio glumačkog treninga. Bližeći se kraju karijere, koja se kretala od komedija Noela Cowarda do Shakespearovih tragedija, primijetila je, &quot;Puno je lakše ljude rasplakati nego ih nasmijati.&quot;

Njezine rane izvedbe donijele su joj trenutni uspjeh u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]], ali je ostala dosta nepoznata u drugim dijelovima svijeta sve do premijere filma ''[[Zameo ih vjetar]]''. ''New York Times'' je napisao u prosincu [[1939]]., &quot;Scarlett gđice. Leigh je opravdala apsurdni zahtjev koji ju je pred nju postavljen. Ona je tako umjetnički i prirodno savršeno stvorena za ulogu da se nijedna druga glumica ne može zamisliti u toj ulozi.&quot;. Kako joj je slava rasla, pojavila se na naslovnici ''Timea'' kao Scarlett. [[1969]]., kritičar Andrew Sarris je napisao da je uspjeh filma u dobrom dijelu bio posljedica inspirirane Leigh, a [[1998]]. je napisao da &quot;ona živi u našim sjećanjima i uspomenama kao dinamična snaga, a ne kao statična prisutnost.&quot; Leonard Maltin opisao je film kao jedan od najboljih svih vremena, napisavši 1998. da je Leigh &quot;briljantno odigrala&quot; svoju ulogu.

Njezinu izvedbu u West End produkciji'' [[Tramvaj zvan čežnja|Tramvaja zvan čežnja]]'', kazališni pisac Phyllis Hartnoll opisao je kao &quot;dokaz veće snage nego je do tada pokazivala&quot;, nakon čega su je duže vrijeme smatrali jednom od najboljih glumica britanskog teatra. Raspravljajući o filmskoj verziji, Pauline Kael je napisala da su Leigh i [[Marlon Brando]] pružili &quot;dvije najveće izvedbe ikad viđene na filmu&quot; te da je ona Leighina bila &quot;jedna od onih rijetkih izvedbi za koju se s pravom može reći da u isto vrijeme budi strah i sažaljenje.&quot;

Kenneth Tynan ismijavao je Leighinu izvedbu s Olivierom u produkciji ''Tita Andronika'' iz [[1955]]., komentirajući da &quot;ona prima vijesti da će joj oskvrnuti mužev leš s blagom mukom kao da je spužvasta guma&quot;. On je bio jedan od nekoliko kritičara koji su negativno reagirali na njezinu reinterpretaciju Lady Macbeth 1955., rekavši da je njezina izvedba bila nestvarna te da je nedostajalo bijesa kojeg ta uloga zahtijeva; međutim, nakon njezine smrti je promijenio mišljenje, opisujući svoje ranije kritike kao &quot;jednu od najvećih grešaka u prosudbi&quot; koje je ikad napravio.

== Nagrade i nominacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Godina
! Nagrada
! Rad
|-
| [[1939]].
| [[Oscar za najbolju glavnu glumicu]] (pobjeda)&lt;br /&gt;Nagrada Njujorškog kruga kritičara za najbolju glumicu (pobjeda)
| ''[[Zameo ih vjetar]]''
|-
| [[1951]].
| [[Oscar za najbolju glavnu glumicu]] (pobjeda)&lt;br /&gt;BAFTA nagrada za najbolju glavnu glumicu (pobjeda) &lt;br /&gt;[[Zlatni globus za najbolju glumicu - drama]] (nominirana) &lt;br /&gt;Nagrada Njujorškog kruga kritičara za najbolju glumicu (pobjeda)&lt;br /&gt;[[Venecijanski filmski festival|Venecijanski filmski festival - Volpi Cup]] (pobjeda)
| ''[[Tramvaj zvan čežnja (1951)|Tramvaj zvan čežnja]]''
|-
| [[1963]].
| Nagrada Tony za najbolju glumicu u mjuziklu (pobjeda)
| ''Tovarich''
|}

== Filmografija ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot; 
|- bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina !! Film !! Uloga !! Redatelj
|-
|rowspan=&quot;4&quot; | [[1935]]. || ''The Village Squire'' || Rose Venables || Reginald Denham
|-
| ''Things Are Looking Up'' || Školarka || Albert de Corville 
|- 
| ''Look Up and Laugh'' || Marjorie Belfer || Basil Dean 
|-
| ''Džentlmenski sporazum'' ||Phil Stanley || George Pearson
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[1937]]. || ''[[Vatra iznad Engleske]]'' || Cynthia || William K. Howard
|- ''Mračno putovanje'' || Madeleine Goddard || Victor Saville
|-
| ''Oluja u šalici'' || Victoria Gow || Ian Dalrymple i Victor Saville
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[1938]]. || ''A Yank at Oxford'' || Elsa Craddock || Jack Conway
|-
| ''Londonski pločnici'' || Libby || Tim Whelan
|-
| [[1939]]. || ''[[Zameo ih vjetar]]'' || Scarlett O'Hara || [[Victor Fleming]] 
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | [[1940]]. &lt;br /&gt; || ''21 dan'' || Wanda || Basil Dean
|-
| ''[[Most Waterloo]]'' || Myra || [[Mervyn LeRoy]]
|-
| [[1941]]. || ''[[Ta Hamiltonova žena]]'' || Emma Hamilton || [[Alexander Korda]]
|-
| [[1945]]. || ''[[Cezar i Kleopatra (1945)|Cezar i Kleopatra]]'' || [[Kleopatra]] || [[Gabriel Pascal]]
|-
| [[1948]]. || ''[[Ana Karenjina (1948)|Ana Karenjina]]'' || Ana Karenjina || [[Julien Duvivier]]
|-
| [[1951]]. || ''[[Tramvaj zvan čežnja (1951)|Tramvaj zvan čežnja]]'' || Blanche DuBois || [[Elia Kazan]]
|-
| [[1955]]. || '' [[Duboko modro more (1955)|Duboko modro more]]'' || Hester Collyer || [[Anatolij Litvak]]
|-
| [[1961]]. || ''[[Rimsko proljeće gđe. Stone]]'' || Karen Stone || [[José Quintero]]
|-
| [[1965]]. || ''[[Brod luđaka (1965)|Brod luđaka]]'' || Mary Treadwell || [[Stanley Kramer]]
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vivien Leigh}}
* {{imdb ime|id=0000046|ime=Vivien Leigh}}
* {{ibdb name|id=49426|ime=Vivien Leigh}}
* [http://nla.gov.au/nla.pic-an11334994 Australian National Library, fotografije s australske turneje]
* [http://www.bris.ac.uk/theatrecollection/ University of Bristol Theatre Collection], University of Bristol
* [http://www.vivienonline.com Vivien Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020326204145/http://vivienonline.com/ |date=2002-03-26 }}

{{Oscar za najbolju glumicu}}
{{BAFTA za najbolju glumicu}}
{{Tony za najbolju glumicu u mjuziklu}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1913|1967|Leigh, Vivien}}
[[Kategorija:Britanski filmski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnice Oscara za najbolju glavnu glumicu]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Udruge filmskih kritičara New Yorka]]</text>
      <sha1>k4bvkzcczuxw37en3or6l1gju82oy5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54568</id>
    <revision>
      <id>41261706</id>
      <parentid>41242561</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T15:44:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Идеологист</username>
        <id>96651</id>
      </contributor>
      <comment>Jugoslovenska republika zvala se Makedonija, ne Sjeverna Makedonija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="141014" xml:space="preserve">{{Infokutija demografija
|ime            = Demografija SFRJ
|slika2         = Yugoslavia ethnic map.jpg
|tekst_slike2   = Narodni sastav Jugoslavije 1991.
|br_stanovnika  = 23.528.230 (1991)
|gustina        = 92
|priraštaj      = 6,3
|natalitet      = 15,4
|mortalitet     = 9,1
|život_duž      = 68 godina (muškarci), 73 godine (žene)
|fertilitet     = 
|odojčad_smrt   = 27,3
|migracije      = -64.622
|0-14_god       = 24,5
|15-64_god      = 66
|65_god         = 9,5
|ukupno_pol     = 
|0-14_pol       = 
|15-64_pol      = 
|65_pol         = 
|nacionalnost   = Jugoslaveni 
|etnik_većina   = [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Muslimani]], [[Slovenci]], [[Makedonci]], [[Crnogorci]]
|etnik_manjina  = [[Albanci]], [[Mađari]], [[Nijemci]], [[Turci]], [[Česi]]
|jezik_zvanični = [[srpskohrvatski]]
|jezik_ostalo   = albanski, mađarski, slovenski, makedonski
}}
'''[[Demografija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]''' utvrđivala se putem [[Popis stanovništva|popisa stanovništva]] koji se provodio jednom svakog desetljeća, i to u razdoblju od 1948. do 1991., putem kojeg su se žitelji evidentirali radi statistike po prebivalištu u jednoj od šest republika, dobi, spolu, narodnosti, zaposlenosti i gustoči naseljenosti, dok se religiozni popis proveo jedino 1953. Pošto je Jugoslavija bila sastavljena od šest republika, bila je multi-etnička federacija sa nekoliko naroda bez apsolutne većine. Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, [[1991]]., ta je država imala 23.528.230 stanovnika. {{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}} Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, [[Hrvatska]] je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika{{Sfn|FAO|1996|loc=str. 4}} od kojih su [[Hrvati]] činili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78,1 % stanovništva.{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 382}}

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. 1950., bila je 29. najmnogoljudnija država svijeta. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. U istom razdoblju, broj nepismenih pao je sa četvrtine stanovništva na manje od 6%. Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Slovenci]] su bilježili stagnaciju po stopi plodnosti, dok su [[Bošnjaci]] i [[Albanci]] bilježili velik rast, najviše u 1960-ima i 1970-ima. Do 1990-ih, Albanci su po udjelu stanovništva prestigli Slovence i [[Makedonci|Makedonce]]. Zabilježen je i porast [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] koji su 1981. dosegli brojku od preko 1,2 milijuna, da bi se potom njihov broj smanjivao te se oni opredjeljivali za druge narodnosti. Zadnji popis iz 1991. zabilježio je vrhunac broja stanovnika te države. Nakon raspada SFRJ, sve republike su zabilježile trend pada nataliteta a tri trend negativnog prirodnog prirasta, izuzev Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, makar je i kod njih povećanje stanovništva vrlo nisko.

== Uvod ==
Posljednji popis prije uspostave Federativne Narodne Republike Jugoslavije (1963. godine ime države je promijenjeno u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) održan je 1931. godine u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Prema tom popisu, na teritoriju Kraljevine Jugoslavije koja nije obuhvaćala područja Istre i slovenskog primorja oko Trsta, koji su bili dio Italije, živjelo je 13.934.038 stanovnika, od toga: 6.785.501 pravoslavnih, 5.217.847 rimokatolika, 231.169 evangelika, 1.561.166 muslimana i 138.355 drugih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://publikacije.stat.gov.rs/G1931/Pdf/G19314001.pdf|title=Popis 1931. godine}}&lt;/ref&gt; Do 1940. stanovništvo je uspjelo da naraste do 15.811.000 stanovnika.Podaci o nacionalnosti nisu bili popisivani. Što se tiče vitalne statistike, u periodu između dva svjetska rata u Kraljevini se svake godine rađalo više od 400 tisuća djece, a stopa nataliteta je dvadesetih godina bila oko 35 promila, da bi do 1939. godine pala na 25,9 promila. Stopa smrtnosti je bila izuzetno visoka za današnje okolnosti. 1919. godine ona je iznosila 22,1 promila, ali je do 1939. uspjela da se smanji na 15 promila. Najveća stopa prirodnog prirasta je zabilježena 1930. godine i iznosila je 16,5 promila, tj. stanovništvo se na osnovu prirodnog priraštaja povećalo za 227.773 ili 1,65% stanovnika. 1939. rast je iznosio 1,09 %. Stopa razvoda u međuratnoj Jugoslaviji je bila mnogo manja nego u kasnijem razdoblju za vrijeme SFRJ. Svake godine se u prosjeku razvodilo oko 5 do 6 tisuća brakova, a stopa razvoda je bila konstantna i iznosila je oko 50 razvoda na 1000 brakova svake godine, dok je u SFRJ ta stopa varirala od 120 do 140 razvoda na 1000 brakova. Poslije popisa iz 1931. godine, usljed ratnih okolnosti, naredni je održan tek 1948. godine u FNRJ.

=== Vitalna statistika Kraljevine Jugoslavije od 1919. do 1940. ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1919'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.706.957
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''347.748'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |258.638
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''89.110'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.881.764
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''422.267'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.090
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''172.177'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1921'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.059.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''442.530'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |252.104
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.426'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''36,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.239.245
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''420.910'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |254.478
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''166.432'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1923'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.421.997
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.779'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |252.543
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''180.236'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1924'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.607.480
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''442.835'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |254.527
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''188.308'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1925'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.795.732
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''437.070'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |239.429
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''197.641'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1926'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.986.796
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''459.035'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |244.761
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''214.274'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1927'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.180.709
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''451.617'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |276.294
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''175.323'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1928'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.377.523
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''437.523'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |272.606
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''164.917'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''32,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1929'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1932/Pdf/G193211001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1929}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.577.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''452.544'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |286.249
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''166.295'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''33,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1930'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.780.006
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''489.270'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |261.497
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''227.773'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1931'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.982.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''470.275'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |276.840
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''193.435'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''33,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1932'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.174.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''465.935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |272.180
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''193.755'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''32,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1933'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.369.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''452.229'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |243.717
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''208.512'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''31,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1934'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.566.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''460.913'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |248.882
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''212.031'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''31,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.767.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''441.728'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |248.978
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''192.750'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1936'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.970.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''435.861'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.879
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''194.982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1937'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1938/Pdf/G193811001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1937}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.172.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''424.448'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.337
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''182.111'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1938'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1939/Pdf/G193911001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1938-1939}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.384.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''411.381'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.303
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''171.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''11,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1939'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1941/Pdf/G194111001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1940}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.596.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''403.938'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |233.196
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''170.742'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.811.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|}

=== Brakovi i razvodi u Kraljevini Jugoslaviji od 1919. do 1940. ===

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1919'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.706.957
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''225.605'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.881.764
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''185.954'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.687'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,6'''
|-
|'''1921'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.059.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''157.055'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.720'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,8'''
|-
|'''1922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.239.245
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131.776'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.548'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''49,7'''
|-
|'''1923'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.421.997
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.796'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.492'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,0'''
|-
|'''1924'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.607.480
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.896'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.508'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,9'''
|-
|'''1925'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.795.732
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.481'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''44,6'''
|-
|'''1926'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.986.796
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.249'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''4.940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''39,8'''
|-
|'''1927'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.180.709
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.104'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.254'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,3'''
|-
|'''1928'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.377.523
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.334'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.580'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''46,0'''
|-
|'''1929'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.577.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.070'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,4'''
|-
|'''1930'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.780.006
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''138.322'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.826'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,1'''
|-
|'''1931'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.982.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126.072'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.393'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,7'''
|-
|'''1932'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.174.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.059'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.231'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,1'''
|-
|'''1933'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.369.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.503'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.500'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''49,3'''
|-
|'''1934'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.566.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''99.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.520'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''55,4'''
|-
|'''1935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.767.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''110.129'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.561'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,5'''
|-
|'''1936'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.970.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''109.528'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.022'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''45,9'''
|-
|'''1937'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.172.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''117.717'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.547'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''55,6'''
|-
|'''1938'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.384.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.605'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.466'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''53,2'''
|-
|'''1939'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.596.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.817'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''7.103'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''57,4'''
|-
|'''1940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.811.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|}

== Popis stanovništva 1948. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1948.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1948.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1948. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva obavljenom 15. ožujka 1948., Jugoslavija je imala 15.772.098 stanovnika te je bio vidljiv [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografski gubitak]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prema rezultatima istraživanja iz 1964., Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osoba, civila i [[Partizani|partizana]]. Po republikama, najviše žrtava je imala Hrvatska: 194.749 poginulih ili nestalih civila i partizana ili 32,6% ukupno stradalih. Bosna i Hercegovina je imala 177.045 žrtava (29,6%), uža Srbija 97.728 (16,4%), Vojvodina 41.370 (6,9%), Slovenija 40.791 (6,8%), Makedonija 19.706 (3,3%), Crna Gora 16.903 (2,8%) a Kosovo 7.927 (1,3%), dok se za 1.744 nije znalo porijeklo republike.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=23. kolovoza 2013|title=Yugoslavia: Manipulations with the Numbers of Second World War Victims|author=Vladimir Žerjavić|publisher=Hrvatski informativni centar|url=http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm}}&lt;/ref&gt; Po udjelu postotka poginulih, najviše je imala Bosna i Hercegovina, oko 7% ukupnog stanovništva, a najmanje Kosovo, oko 1%. Savezni statistički ured navodi da bi bez rata Jugoslavija imala oko 18,3 milijuna stanovnika, ali da je broj žitelja od zadnjeg popisa iz 1931. ipak povećan za 1,3 milijuna stanovnika ili 9,1%.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} 

Procjenjen broj ubijenih [[Kolaboracija|kvislinških i kolboracionisičkih snaga]] je 125.000.&lt;ref&gt;[http://pescanik.net/mitologija-politika-i-istorija-na-blajburskom-polju/ Mitologija, politika i istorija na blajburškom polju] Milivoj Bešlin 13. maj 2017. Pristupljeno 30. juni 2017.&lt;/ref&gt; Time se broj ubijenih penje na 750.000 do 800.000 osoba. Jugoslavija time izgubila 5,9{{Sfn|Thomas|2014|p=24}}&amp;ndash;6,6 %{{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}} svoje ukupne populacije u ratu. [[Ivo Banac]] procjenjuje da su Srbi su izgubili 487.000 osoba ili 6,9 % ukupne narodne populacije, Hrvati 207.000 ili 5,4 %, Muslimani 86.000 ili 6,8 % a Židovi 60.000 ili 77,9 %.{{Sfn|Thomas|2014|p=24}} Jugoslavija je uz to dodatano zbog negativne migracije izgubila 600.000 do 700.000 ljudi koji su izbjegli iz države, uglavnom [[Nijemci|Nijemaca]], [[Talijan|Talijana]], [[Mađar]]a, ali i drugih, uglavnom antikomunista koji su pobjegli u zapadne države.{{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}} Zbog rata je uništeno i 20 % ukupnih stambenih jedinica, čime je 3.000.000 osoba postalo beskućnicima. {{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}}

Popis iz 1948. je po prvi put uključio i područja [[Istra|Istre]] i slovenskog primorja oko [[Trst]]a, koje je prije pripadalo [[Italija|Italiji]].{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Zadnji popis prije toga obavljen je 1931. u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], prema kojem je tada imala 14.534.000 stanovnika, bez gore spomenutih teritorija.{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 3}} Obrazac je sadržavao 13 pitanja i uputstvo za popunjavanje. Bilo je predviđeno da [[muslimani]] jugoslavenskog etničkog porekla daju neki od neki od odgovora: Srbin-musliman, Hrvat-musliman ili neopredijeljen-musliman, s tim što su Srbi-muslimani uključeni u Srbe, Hrvati-muslimani u Hrvate i Makedonci-muslimani u Makedonce, dok su neopredijeljeni-muslimani iskazani posebno, što je izazvalo poneke konfuzije. Kasnijim popisima muslimanima je priznat status naroda. Izuzev Hrvatske (14.545 manje osoba), sve ostale republike su zabilježile rast stanovništva.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Od ukupno 15,77 milijuna žitelja, najviše je otpalo na Srbiju: 6.527.966 ili 41,4%. [[Kosovo]] je imalo 727.820 žitelja (498.242 [[Albanci]] ili 68,4%, 171.911 [[Srbi]] ili 23,6%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), Vojvodina 1.663.212 žitelja (Srbi 841.246 ili 50,6%, [[Mađari]] 428.932 ili 25,8%, [[Hrvati]] 134.232 ili 8,1%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a uža Srbija 4.134.934 žitelja (Srbi 3.810.573 ili 92,2%, Albanci 33.289 ili 0,8% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}).

Na Hrvatsku je otpalo 3.779.858 ili 24% stanovništva Jugoslavije. Hrvata je bilo 2.975.339 ili 78,7%, Srba 543.795 ili 14,4%.{{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}} Bosna i Hercegovina je imala 2.565.277 žitelja, od toga 1.136.116 Srba (44,3%), 788.403 Muslimana/Bošnjaka (30,7%), 614.123 Hrvata (23,9%) i drugih.{{Sfn|Kasapović|2005|loc=str. 81}} Makedonija je brojala 1.152.986 stanovnika (789.648 Makedonci ili 68,4%, 197.389 Albanci 17,1%),{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} Slovenija 1.391.873 (1.350.459 Slovenci ili 97%, 16.069 Hrvati ili 1,2%) a Crna Gora 377.189 (342.008 Crnogorci ili 90,7%, 19.425 Albanci ili 5,1% i drugi).

Radno aktivnog stanovništva bilo je 46,3%.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;/&gt; Jugoslavija je zabilježila pet gradova većih od 100.000 stanovnika, šest od preko 50.000 i 17 s preko 20.000. Ukupan broj gradskog stanovništva bio je 1,94 milijuna ili 12,3%,{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 155}} a seoskog 13,83 milijuna ili 87,7%. Najveći gradovi bili su [[Beograd]] (367.816 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Zagreb]] (279.623 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Ljubljana]] (115.095 stanovnika) i [[Sarajevo]] (113.769 stanovnika). 

== Popis stanovništva 1953. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1953.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1953.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1953. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1953., Jugoslavija je imala 16.936.573 stanovnika, što ju je tada svrstavalo na visoko 29. mjesto na [[Popis država po stanovništvu|listi najmnogoljudnijih država svijeta]].{{Sfn|Bierbaum|loc=str. 278}} Najviše je opet imala Srbija: 6.979.154 stanovnika ili 41,2%. Kosovo je imalo 808.141 žitelja (524.559 Albanci ili 64.9%, 189.969 Srbi ili 23.5%, 34.583 Turci ili 4.3% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), [[Vojvodina]] 1.699.545 žitelja (Srbi 865.538 ili 50,9%, Mađari 435.179 ili 25,6%, Hrvati 127.027 ili 7,5% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a [[uža Srbija]] 4.471.468 žitelja (Srbi 4.088.724 ili 91,4%, Muslimani 64.303 ili 1,4%, Albanci 39.989 ili 0,9% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}).

Hrvatska je brojala 3.936.022 stanovnika (Hrvati 3.128.661 ili 79,5%, Srbi 588.756 ili 15%){{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}}. Bosna i Hercegovina brojala je 2.847.459 stanovnika (Srbi 1.264.372 ili 44,4%, Muslimani-Bošnjaci 891.800 ili 31,3%, Hrvati 654.229 ili 23%),{{Sfn|Bieber|1999|loc=str. 75}} Slovenija 1,5 milijuna (96,5% Slovenci), Makedonija 1,3 milijuna (Makedonci 66%, Turci 15,6%, Albanci 12,5%, Srbi 2,7%){{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} a Crna Gora 419.873. Prosječna starost u Jugslaviji bila je 23,8 godina.{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}}

Jugoslavija je te godine imala 7.848.857 radno aktivnog stanovništva, ili 46% ukupne populacije. Od toga broja, 5.182.521 (66%) je radilo u [[Poljoprivredno gospodarstvo|poljoprivredi]], 812.702 (10%) u industriji, 478.222 (6%) u [[Upravna jedinica|upravi]], 365.770 (5%) u [[Zanatstvo|zanatu]], 240.431 (3%) u prometu i drugim. Uža Srbija je imala 52%, Hrvatska i Slovenija imale su po 48%, Vojvodina 45%, BiH 42%, Makedonija 41%, Crna Gora 36% a Kosovo samo 33% radno aktivnog stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web|title=FNRJ - Aktivno stanovništvo po vrstama djelatnosti|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1953/1953_2_01.pdf|accessdate=4. listopada 2013|publisher=stat.si}}&lt;/ref&gt; Među radnim stanovništvom bilo je samo 2.680.265 žena ili 34%.{{Sfn|David|1962|loc=str. 42}} 8.545.935 ljudi je bilo uzdržavano (djeca, mladež, umirovljenici, nemoćni, nezaposleni). 

Vjeroispovijest je istražena samo tijekom popisa iz 1953., kada se 41,2% stanovništva izjasnilo kao [[Pravoslavci|pravoslavcima]], 31,7% [[Katolici|katolicima]], 12,3% [[Muslimani|muslimanima]], 12,6% [[Nereligioznost|nije bilo religiozno]] a 0,9% bili su [[protestanti]].&lt;ref name=&quot;str. 40&quot;/&gt; Udio nepismenih bio je 25,4%, ili gotovo četvrtina stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt;

== Popis stanovništva 1961. ==
{{glavni|Popis stanovništva 1961. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1961., Jugoslavija je imala 18,55 milijuna stanovnika, što ju je tada svrstavalo na osmo mjesto najmnogoljudnijih država [[Europa|Europe]], iza [[SSSR]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]], [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], [[Francuska|Francuske]], [[Italija|Italije]], [[Španjolska|Španjolske]] i [[Poljska|Poljske]].{{Sfn|Rakičević|1968|loc=str. 33}} Popis se obavljao između 1. i 8. travnja 1961. [[Srbija]] je prema tim rezultatima imala 7.642.227 stanovnika ili 41,2% ukupnog stanovništva Jugoslavije. Prosječna gustoča naseljenosti bila je 87 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je bilo iznad jugoslavenskog prosjeka od 73 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prirodni priraštaj stanovništva Srbije bio je 11,3‰ (uža Srbija 9,5‰, Vojvodina 11‰ a Kosovo 21,2‰). Etnički sastav Srbije bio je sljedeći: Srbi 5.704.740 (74,6%), Albanci 699.799 (9,2%), Mađari 449.586 (5,9%), Hrvati 196.411 (2,6%), Slovaci 77.873 (1%) i drugi.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}} Na Kosovu je bilo 646.605 Albanaca (67,1%), 227.016 Srba (23,6%) i drugih,{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}} a u Vojvodini je narodni sastav bio sljedeći: Srbi 1.017.717 (54,9%), Mađari 442.561 (23,9%), Hrvati 145.341 (7,8%) i drugi.{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}} U naseljima od preko 5.000 stanovnika živjelo je 33% stanovništva, a u naseljima preko 50.000 12% stanovništva. [[Radno aktivno stanovništvo|Radno-aktivnog stanovništva]] bilo je 50,5%.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}}

Druga najmnogoljudnija republika bila je Hrvatska sa 4.159.696 žitelja ili 74 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, u rangu prosjeka Jugoslavije. Narodni sastav bio je sljedeći: Hrvati 3.339.890 (80,3%), Srbi 624.990 (15%), Mađari 42.347 (1%), [[Slovenci]] 39.103 (0,9%) i drugi.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} Na radno aktivno stanovništvo otpadalo je 1.954.269 stanovnika ili 47%, od toga na [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] 353.000, [[Trgovina|trgovinu]] i [[ugostiteljstvo]] 99.500, [[građevinarstvo]] 83.900, promet 79.600, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] 72.200 i druge.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} [[Bruto domaći proizvod|Narodni dohodak]] ostvaren u Hrvatskoj 1964. bio je 1.470.501 milijuna jugoslovenskih dinara ili preko četvrtine ukupnog dohotka Jugoslavije.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}}

Treća najmnogoljudnija republika bila je Bosna i Hercegovina sa 3.277.948 žitelja ili 64 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ispod prosjeka Jugoslavije. Od 1853. do 1961., njeno stanovništvo je utrostručeno. Narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 1.406.057 (42,9%), Bošnjaci 842.248 (25,7%), Hrvati 711.665 (21,7%) i drugi. Više od 76% stanovništvo bilo je zaposljeno u poljoprivredi, a samo 11% u industriji.{{Sfn|Krleža (I)|1969|loc=str. 125}} Makedonija je imala 1.406.003 stanovnika (1.000.866 Makedonaca ili 71,2%, 183.103 Albanaca ili 13%, 131.481 Turaka ili 9,4% i drugih{{Sfn|Krleža (IV)|1969|loc=str. 196}}), Slovenija 1.591.523 (Slovenci 1.522.248 ili 95,6%, Hrvati 31.429 ili 2%, Srbi 13.609 ili 0,9%&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati_html/slo-t-07eng.htm|title=7. Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002|publisher=stat.si|accessdate=22. kolovoza 2013|year=2002|author=Statistički ured Slovenije}}&lt;/ref&gt;).

Kretanje godišnjeg narodnog dohotka po stanovniku se gotovo utrostručio: 1939. bio je tek 210$ po stanovniku, 1953. bio je 250$, 1962. već 480$ da bi 1965. dosegnuo razinu od 570$, što je tada Jugoslaviju svrstavalo među srednje razvijene zemlje.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 335}} Broj stranih [[turista]] povećan je sa pola milijuna 1957. na 3,6 milijuna 1967., čime je prihod od stranih valuta povećan sa 4,5 milijuna$ na 133 milijuna.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 82}}

== Popis stanovništva 1971. ==
[[Datoteka:Population growth Yugoslavia 1953-1986.png|right|mini|320px|Grafikon koji pokazuje broj živorođenih i umrlih u Jugoslaviji, kao i ukupni prirodni prirast stanovništva od 1953. do 1986. Uočljiva je stagnacija broja rođenih i stoga prirodnog prirasta]]
{{glavni|Popis stanovništva 1971. u SFRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1971., Jugoslavija je imala 20,52 milijuna stanovnika. Srbi su činili 71,2% stanovništva Srbije, Hrvati 79,4% stanovništva Hrvatske, Slovenci 94,0% stanovništva Slovenije, Makedonci 69,3% stanovništva Makedonije, Crnogorci 67,2% stanovništva Crne Gore dok su Bošnjaci činili 39,6%, Srbi 37,2% a Hrvati 20,6% stanovništva Bosne i Hercegovine. Na Kosovu, 73,7% stanovništva bili su Albanci, 18,4% Srbi, 2,5% Crnogorci. U Vojvodini, 55,8% stanovništva bili su Srbi, 21,7% Mađari, 3,7% Slovaci i drugi.&lt;ref name=&quot;str. 40&quot;&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 40&lt;/ref&gt; Srbija je imala preko osam milijuna stanovnika, Hrvatska preko četiri milijuna, Bosna 3,75 milijuna stanovnika, Slovenija i Makedonija su imali 1,7 milijuna stanovnika, a Crna Gora ponovno jedina imala manje od milijun, odnosno 529.604.

U usporedbi sa 1961., broj domaćinstava koji 1971. nije imao izvore od poljoprivrede je porastao sa 43,4% na 60,3%.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 42&lt;/ref&gt; Udio nepismenih bio je 15,1%.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt; 

SFRJ je 1971. imala 27.568 naselja, od čega su 127 bili gradovi veći od 10.000 žitelja. Od toga, samo je 21 grad imao više od 50.000, devet više od 100.000 a dva grada (Zagreb i Beograd) više od 500.000 stanovnika. U šest glavnih gradova republika i dva glavna grada pokrajina bilo je sveukupno 2.382.000 žitelja ili 11% ukupnog stanovništva države.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 52&lt;/ref&gt; U razdoblju od 1921.-1971., glavni gradovi su porasli za 438,5 % dok se ukupno stanovništvo SFRJ povećalo za samo 62,5%.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 53&lt;/ref&gt; SFRJ je tada imala i 5.042.514 stanova, od čega je 901.011 sagrađeno do 1918., 1.026.390 između dva svjetska rata, 1.241.874 između 1946-1960., a čak 1.741.793 stanova (35%) je sagrađeno iza 1960.&lt;ref&gt;{{cite web|title=1-3. Stanovi prema godini izgradnje i kvalitetu|accessdate=9. rujna 2013|publisher=stat.si|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1971/1971_1-26.pdf}}&lt;/ref&gt;

1971. SFRJ je od ukupnog broja stanovnika imala 62,6% radno sposobnog stanovništva (Srbija je imala 64,1 % radno sposobnih, Hrvatska 64,2% a BiH 58,9%).&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 56&lt;/ref&gt; U primarnom sektoru ([[poljoprivreda]] i [[šumarstvo]]) je radilo 48,7% radno sposobnih žitelja, u sekundarnom sektoru ([[Industrijska proizvodnja|proizvodnja]], [[trgovina]], [[obrt]]) 28,7% a u tercijarnom sektoru ([[prijevoz]], [[komunikacije]], usluge) 21,7% žitelja.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 63&lt;/ref&gt;

Deset najvećih gradova SFRJ bili su:{{Sfn|Danmarks statistik|1984|loc=str. 570}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
!width=&quot;100px&quot;|grad!!width=&quot;100px&quot;| stanovništvo!!width=&quot;100px&quot; |grb!!width=&quot;100px&quot; |zastava!!width=&quot;1o0px&quot; |slika
|-
| [[Beograd]] || 746.105 ||[[Datoteka:Small Coat of Arms Belgrade.svg|70px|center]] ||[[Datoteka:Flag of Belgrade.svg|100px|center]] ||[[Datoteka:Belgrade iz balona.jpg|100px|center]]
|-
| [[Zagreb]]
| 566.224 
| [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|50px|border|center]]
| [[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|100px|center]]
|-
| [[Skopje]]
| 312.980 
| [[Datoteka:Coat of arms of Skopje.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Skopje, North Macedonia.svg|50px|center]]
| [[Datoteka:Aleksandar Makedonski vo Skopje 03.JPG|100px|center]]
|-
| [[Sarajevo]]
| 243.980
| [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Sarajevo.svg|100px|center]]
| [[Datoteka:Sarajevo twilight.jpg|100px|center]]
|-
| [[Ljubljana]]
| 173.853
| [[Datoteka:Blason ville si Ljubljana (Slovénie).svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Ljubljana.svg|100px|center]]
| [[Datoteka:Ljubljana-sever.JPG|100px|center]]
|-
| [[Split]]
| 152.905
| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Split_(SRC).svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of the City of Split.svg|100px|center]]
| [[Datoteka:Split iz zraka.jpg|100px|center]]
|-
| [[Novi Sad]]
| 141.375
| [[Datoteka:Novi Sad.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Novi Sad, Serbia.svg|border|100px|center]]
| [[Datoteka:Citadel Petrovaradin.jpg|100px|center]]
|-
| [[Rijeka]]
| 132.222
| [[Datoteka:Coat of arms of the Free State of Fiume.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag_of_Rijeka.svg|border|100px|center]]
| [[Datoteka:Rijeka-view-2.jpg|100px|center]]
|-
| [[Niš]]
| 127.654
| [[Datoteka:Nis Coat of Arms.png|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Niš.gif|100px|center]]
| [[Datoteka:Nisgradnocu.jpg|100px|center]]
|-
| [[Kragujevac]]
| 97.167
| [[Datoteka:Kragujevac city Coat of Arms.jpg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag_of_Kragujevac.png|100px|center]]
| [[Datoteka:The-Old-church-1.jpg|100px|center]]
|}

== Popis stanovništva 1981. ==
{{glavni|Popis stanovništva 1981. u SFRJ}}
[[Datoteka:Yugoslavia ethnic composition changes 1948-1991.png|desno|mini|320px|Tablica promjena udjela glavnih naroda SFRJ prema popisima od 1948. do 1991. izražene u postocima]]
Prema popisu stanovništva iz 1981., Jugoslavija je imala 22.424.711 stanovnika ili 88 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nakon 1970., prirodni prirast lagano se povećao sa 8,9‰ and 9,7‰ 1976., ali je do 1986. opet spao na 6,4‰. U razdoblju 1948.-1981., broj domaćinstava je povećan za 71,6%.&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 113&lt;/ref&gt; Najveći [[Stopa plodnosti|prirodni prirast]] 1986. imalo je Kosovo sa 24,5‰, a najmanji Vojvodina sa 0,3‰.&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 114&lt;/ref&gt; 1981. bilo je registrirano 173.036 sklopljenih brakova (od toga 42.021 u užoj Srbiji (24,3%), 36.631 u BiH (21,2%), 33.855 u Hrvatskoj (19,6%), 16.303 u Makedoniji (9,4%), 15.542 u Vojvodini (9%) i dr.). Pozitivnu migraciju u razdoblju 1971.-1981. imali su uža Srbija (115.529 stanovnika ili 2,07%), Slovenija (48.469 stanovnika ili 2,63%), Vojvodina i Makedonija, a negativnu [[Migracija|migracijsku]] bilancu imale se sve ostale republike, od toga najviše iz BiH (odlazak 135.163 stanovnika ili -3,2%), Kosova (odlazak 58.972 stanovnika ili -3,6%) i Hrvatske (odlazak 31.262 stanovnika ili -0,7%).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 115&lt;/ref&gt; 

Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Jugoslavija je imala 8.779.735 radno aktivnog stanovništva ili 39,2% ukupnog stanovništva. Najviše je od toga broja bilo zaposleno u poljoprivredi i ribarstvu (2,6 milijuna ili 29,6%), industriji i rudarstvu (2,21 milijuna ili 25,1%), građevinarstvu (0,69 milijuna ili 7,9%), trgovini (0,59 milijuna ili 6,7%), prometu (0,445 milijuna ili 5,1%) i drugim djelatnostima.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 117&lt;/ref&gt; Najviše su zaposlenih imali Uža Srbija - 2.664.648 ili 46,8% ukupnog stanovništva - i Slovenija - 888.018 ili 47% ukupnog stanovništva - a najmanje Kosovo - 305.151 ili 19,3% ukupnog stanovništva. Hrvatska je tada imala 1.891.741 zaposlenih ili 41,1% ukupnih žitelja.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;/&gt; Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. Broj nepismenih bio je 9,5%&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 118&lt;/ref&gt; 

Po dobnoj strukturi, naviše je bilo osoba u starosti između 25-29 godina (1.894.128 ili 8,4% stanovništva) i između 0-4 godine (1.862.656 ili 8,3% stanovništva). Međutim, to se dosta razlikovalo od republike do republike. Primjerice, u BiH je najviše bilo osoba u starosti između 15-19 godina (433.304 ili 10,5% stanovništva) a na Kosovu naviše između 0-4 godine (235.912 ili 14,9% stanovništva).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 120&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Population growth of the four nations of Yugoslavia 1953-1991.png|lijevo|mini|320px|Prirodni priraštaj četiri najveća naroda u SFRJ po desetljeću, od 1953. do 1991.]]
Od ukupnog broja stanovnika, najviše je bilo Srba: 8.140.452 ili 36,3%, ali ih je bilo za 2.794 pripadnika manje u odnosu na popis iz 1971., vjerojatno zbog izjašnjavanja dijela kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Srba je u užoj Srbiji bilo 4.865.283 ili 85,4% stanovništva; u Vojvodini 1.107.375 ili 54,4% stanovništva; na Kosovu 209.497 ili 13,2% stanovništva; u BiH 1.320.738 ili 32% stanovništva; u Hrvatskoj 531.502 ili 11,6% stanovništva; u Makedoniji 44.468 ili 2,3% stanovništva; u Sloveniji 42.182 ili 2,2% stanovništva; te u Crnoj Gori 19.407 ili 3,3% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 123&lt;/ref&gt;

Hrvata je bilo 4.428.005 ili 19,7% stanovništva, ali ih je bilo za 98.777 pripadnika manje u odnosu na zadnji popis, vjerojatno jer su se i oni dijelom izjašnjavali kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Hrvata je u Hrvatskoj bilo 3.454.661 ili 75% stanovništva; u BiH 758.140 ili 18,4% stanovništva; u Vojvodini 109.203 ili 5,4% stanovništva; u Sloveniji 55.623 ili 2,9% stanovništva; u užoj Srbiji 31.447 ili 0,6% stanovništva; na Kosovu 8.718 ili 0,6% stanovništva; u Crnoj Gori 6,904 ili 1,2% stanovništva te u Makedoniji 3.307 ili 0,2% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

Bošnjaka je bilo 1.999.957 ili 8,9% stanovništva, što je povećanje za 270.025 pripadnika u odnosu na zadnji popis. Od ukupnog broja, Bošnjaka je bilo u BiH 1.630.033 ili 39,5% stanovništva; u Srbiji 215.166 ili 2,3% stanovništva; u Crnoj Gori 78.080 ili 13,4% stanovništva; u Makedoniji 39.513 ili 2,1% stanovništva; u Hrvatskoj 23.740 ili 0,5% stanovništva te u Sloveniji 13.425 ili 0,7% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

Bilo je još i 1.753.554 Slovenaca ili 7,8% stanovništva (najviše u Sloveniji, 1.712.445 ili 90,5% stanovništva); 1.730.364 Albanaca ili 7,7% stanovništva (najviše na Kosovu, 1.226.736 ili 77,4% stanovništva); 1.339.729 Makedonaca ili 6% stanovništva (najviše u Makedoniji, 1.279.323 ili 67% stanovništva); 579.023 Crnogoraca ili 2,6% stanovništva (najviše u Crnoj Gori, 400.488 ili 68,5% stanovništva); 426.866 Mađara ili 1,9% stanovništva (najviše u Vojvodini, 385.356 ili 18,9% stanovništva); 1.219.045 Jugoslavena ili 5,4 % stanovništva (najviše u Srbiji, 441.941 ili 4,7% stanovništva) i drugih.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

== Popis stanovništva 1991. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1991.png|right|thumb|320px|Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1948.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1991. u SFRJ}}
''Stanovništvo''{{Sfn|Lozny|2011|loc=str. 378}}
* [[Slovenija]] - 1.962.606
* [[Hrvatska]] - 4.760.344
* [[Bosna i Hercegovina|BiH]] - 4.364.574
* [[Crna Gora]] - 615.267
* [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] - 2.033.964
* [[Srbija]] - 9.791.475 ([[Kosovo]] 1.954.747, Uža [[Srbija]] 5.824.211, [[Vojvodina]] 2.012.517)
* '''Jugoslavija''' - 23.528.230

Od ukupnog broja stanovnika, narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36,2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19,7 %), [[Bošnjaci]] 2.353.002 (10,0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9,3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7,5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5,8 %), [[Crnogorci]] 539.262 (2,3 %), [[Mađari]] 378.997 (1,6 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}}{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 12}} 

Ipak, zbog prilika usred raspada SFRJ, i sam popis bio je kaotičan tako da su pojedine republike objavile tek preliminarne rezultate bez detaljnijih analiza, dok su Albanci na Kosovu bojkotirali popis.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}}
=== Nadopunjen popis 1991. ===
''Stanovništvo''
* [[Slovenija]] - 1.965.986
* [[Hrvatska]] - 4.784.265
* [[Bosna i Hercegovina|BiH]] - 4.377.033
* [[Crna Gora]] - 615.035
* [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] - 2.033.964 ([[1994]]. ponovljen popis, 1.936.877 stanovnika)
* [[Srbija]] - 9.778.991 (Uža [[Srbija]] 5.808.906, [[Vojvodina]] 2.031.992)
* '''Jugoslavija''' - 23.542.815

== Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Prosječan broj članova
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| 5,15
| 5,04
| 4,64
| 4,41
| 4,00
|-
| [[Crna Gora]]
| 4,51
| 4,56
| 4,43
| 4,34
| 4,09
|-
| [[Hrvatska]]
| 4,94
| 3,81
| 3,56
| 3,43
| 3,23
|-
| [[Sjeverna Makedonija]] 
| 5,27
| 5,30
| 5,02
| 4,68
| 4,39
|-
| [[Slovenija]] 
| 3,78
| 3,66
| 3,47
| 3,35
| 3,18
|-
| [[Srbija]]
| 4,39
| 4,32
| 3,96
| 3,76
| 3,63
|-
| [[Jugoslavija]]
| 4,37
| 4,29
| 3,99
| 3,82
| 3,62
|}
&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 119&lt;/ref&gt;

== Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Republike
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| 2.563.767(16,2%)
| 2.847.459(16,8%)
| 3.277.948(17,6%)
| 3.746.111(18,3%)
| 4.124.256(18,4%)
|-
| [[Crna Gora]]
| 377.189(2,4%)
| 419.873(2,5%)
| 471.894(2,5%)
| 529.604(2,6%)
| 584.310(2,6%)
|-
| [[Hrvatska]]
| 3.779.858(24%)
| 3.936.022(23,2%)
| 4.159.696(22,4%)
| 4.426.221(21,6%)
| 4.601.469(20,5%)
|-
| [[Sjeverna Makedonija]] 
| 1.152.986(7,3%)
| 1.304.514(7,7%)
| 1.406.003(7,6%)
| 1.647.308(8%)
| 1.909.136(8,5%)
|-
| [[Slovenija]] 
| 1.439.800(9,1%)
| 1.504.427(8,8%)
| 1.591.523(8,6%)
| 1.727.137(8,4%)
| 1.891.864(8,4%)
|-
| [[Srbija]]
| 6.527.966(41,4%)
| 6.979.154(41,2%)
| 7.642.227(41,2%)
| 8.446.591(41,2%)
| 9.313.676(41,5%)
|-
| [[Jugoslavija]]
| 15.841.566 (100%)
| 16.991.449 (100%)
| 18.549.291 (100%)
| 20.522.972 (100%)
| 22.424.711 (100%)
|}

== Narodni sastav od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Narodnosti
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Srbi]]
| 6.547.117(41,5%)
| 7.065.923(41,7%)
| 7.806.152(42,1%)
| 8.143.246(39,7%)
| 8.140.452(36,3%)
|-
| [[Hrvati]]
| 3.784.353(24%)
| 3.975.550(23,5%)
| 4.293.809(23,1%)
| 4.526.782(22,1%)
| 4.428.005(19,7%)
|-
| [[Bošnjaci]]
| 808.921(5,1%)
| 998.698(5,9%)
| 972.940(5,2%)
| 1.729.932(8,4%)
| 1.999.957(8,9%)
|-
| [[Slovenci]] 
| 1.415.432(9%)
| 1.487.100(8,8%)
| 1.589.211(8,6%)
| 1.678.032(8,2%)
| 1.753.554(7,8%)
|-
| [[Albanci]] 
| 750.431(4,8%)
| 754.245(4,5%)
| 914.733(4,9%)
| 1.309.523(6,4%)
| 1.730.364(7,7%)
|-
| [[Makedonci]]
| 810.126(5,1%)
| 893.247(5,3%)
| 1.045.513(5,6%)
| 1.194.784(5,8%)
| 1.339.729(6%)
|-
| [[Jugoslavija]]&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124&lt;/ref&gt;
| 15.772.098 (100%)
| 16.936.573 (100%)
| 18.549.291 (100%)
| 20.522.972 (100%)
| 22.424.711 (100%)
|}
== Vitalna statistika == 

=== Vitalna statistika SFRJ od 1947. do 1991. ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.679.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''416.799'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |199.902
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''216.897'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1948'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.901.032
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''446.634'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.015
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''232.619'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1949'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.133.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''483.663'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |217.180
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''266.483'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1950'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.339.860
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''492.993'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.165
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''280.828'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,77'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.411.195
|-
|'''1951'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.578.223
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''446.254'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |234.689
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''211.565'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,32'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.455.670
|-
|'''1952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.793.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''498.172'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |197.520
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''300.652'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,65'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.500.131
|-
|'''1953'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.048.601
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''484.139'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |211.790
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''272.349'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,41'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.544.601
|-
|'''1954'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1954/Pdf/G19542002.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1954}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.284.632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''493.567'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |187.521
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''306.046'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,40'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.600.326
|-
|'''1955'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1955/Pdf/G19552002.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1955}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.522.438
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''471.394'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |199.982
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''271.412'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,18'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.656.054
|-
|'''1956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.690.580
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''460.235'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |198.497
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''261.738'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,04'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.711.776
|-
|'''1957'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.865.515
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''426.701'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.334
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''236.367'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,77'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.745.520
|-
|'''1958'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.034.999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.399'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |166.801
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''265.598'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,79'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.749.438
|-
|'''1959'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.226.203
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''424.276'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |180.747
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''243.529'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,76'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.708.379
|-
|'''1960'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1960/Pdf/G19602001.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1960}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.402.257
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.595'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.693
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''249.902'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,83'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.689.628
|-
|'''1961'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.592.567
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''422.180'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |167.447
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''254.733'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue; &quot; |'''2,78'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.670.880
|-
|'''1962'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.815.935
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''413.093'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |186.843
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''226.250'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,68'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.766.916
|-
|'''1963'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.036.409
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''407.406'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |169.744
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''237.662'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.804.648
|-
|'''1964'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.260.364
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''401.104'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |181.255
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''219.849'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''11,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,62'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.861.010
|-
|'''1965'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1965/Pdf/G19652001.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1965}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.489.605
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''408.158'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |170.549
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''237.609'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,69'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.938.773
|-
|'''1966'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.739.122
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''399.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |159.570
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''240.232'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.043.670
|-
|'''1967'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.960.120
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''389.640'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |174.060
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''215.580'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,55'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.176.374
|-
|'''1968'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.121.246
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.543'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |174.800
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''207.743'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.291.934
|-
|'''1969'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.251.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.764'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |188.693
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''194.071'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,43'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.421.866
|-
|'''1970'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1970/Pdf/G19702001.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1970}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.386.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''363.278'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |181.843
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''181.435'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,27'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.492.906
|-
|'''1971'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.579.890
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''375.762'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |179.113
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''196.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,38'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.458.432
|-
|'''1972'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.797.221
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''380.743'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.578
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.165'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,36'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.518.843
|-
|'''1973'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.008.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''379.051'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |180.997
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''198.054'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,31'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.575.065
|-
|'''1974'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.223.359
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |177.691
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''205.256'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,29'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.596.395
|-
|'''1975'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1975/Pdf/G19752003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1975}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.441.297
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''388.037'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |184.907
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''203.130'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,28'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.651.830
|-
|'''1976'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.674.043
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''392.364'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.965
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''209.399'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,26'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.684.130
|-
|'''1977'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.900.681
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''384.637'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.803
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''201.834'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,19'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.706.563
|-
|'''1978'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.121.687
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''381.387'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |191.087
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.300'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,16'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.720.058
|-
|'''1979'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.297.376
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''378.803'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.304
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''188.499'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,13'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.748.224
|-
|'''1980'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1980/Pdf/G19802003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1980}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.359.500
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |197.369
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''184.751'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,14'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.776.387
|-
|'''1981'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.499.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''369.047'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |201.201
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''167.846'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,09'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.706.892
|-
|'''1982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.646.153
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''378.814'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |203.272
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''175.542'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,14'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.686.451
|-
|'''1983'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.800.697
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''374.610'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |218.980
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''155.630'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,11'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.704.798
|-
|'''1984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.954.868
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''377.362'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.725
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''162.637'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,11'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.729.944
|-
|'''1985'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1985/Pdf/G19852003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1985}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.121.383
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''366.629'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.883
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''153.746'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,05'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.764.187
|-
|'''1986'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.259.342
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''359.626'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |213.149
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''146.477'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,00'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.830.545
|-
|'''1987'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.393.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''359.338'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.666
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''144.672'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,00'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.820.653
|-
|'''1988'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.526.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''356.268'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |213.466
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''142.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,98'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.838.991
|-
|'''1989'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.594.157
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''336.394'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |215.483
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''120.911'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''5,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,88'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.895.545
|-
|'''1990'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1990/Pdf/G19902003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1992/pdf/G19924001.pdf|title=Demografska statistika 1990, Jugoslavija}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.657.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''335.152'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.148
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''123.004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''5,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,87'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.922.912
|-
|'''1991'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1991/Pdf/G19912003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1991}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.532.279
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''325.922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |221.929
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''103.993'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''4,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,94'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.669.046
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|}

=== Brakovi i razvodi u SFRJ od 1947. do 1991. ===

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.679.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''205.835'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.915'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''101,6'''
|-
|'''1948'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.901.032
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''203.822'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.586'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''120,6'''
|-
|'''1949'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.133.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''184.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.985'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''92,3'''
|-
|'''1950'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.339.860
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''185.965'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.879'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''96,1'''
|-
|'''1951'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.578.223
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.133'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15.538'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''91,3'''
|-
|'''1952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.793.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''176.055'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12.359'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''70,2'''
|-
|'''1953'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.048.601
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''167.940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.020'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''95,4'''
|-
|'''1954'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.284.632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.547'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.053'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''93,6'''
|-
|'''1955'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.522.438
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''162.711'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.389'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''119,2'''
|-
|'''1956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.690.580
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''156.379'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.336'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,6'''
|-
|'''1957'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.865.515
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''154.970'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.421'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,8'''
|-
|'''1958'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.034.999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.242'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.856'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,4'''
|-
|'''1959'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.226.203
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.572'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.483'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,3'''
|-
|'''1960'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.402.257
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.085'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,4'''
|-
|'''1961'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.592.567
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.510'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.532'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127,8'''
|-
|'''1962'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.815.935
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''162.672'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.198'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,3'''
|-
|'''1963'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.036.409
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''157.909'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.328'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''135,1'''
|-
|'''1964'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.260.364
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''166.998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.405'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,2'''
|-
|'''1965'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.489.605
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.301'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124,2'''
|-
|'''1966'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.739.122
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.789'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.042'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''136,5'''
|-
|'''1967'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.960.120
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''169.282'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.840'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,1'''
|-
|'''1968'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.121.246
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.470'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,1'''
|-
|'''1969'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.251.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.507'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.178'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''115,6'''
|-
|'''1970'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.386.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''182.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.473'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''112,1'''
|-
|'''1971'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.579.890
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''183.916'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.347'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116,1'''
|-
|'''1972'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.797.221
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''186.156'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.040'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''118,4'''
|-
|'''1973'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.008.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''183.665'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.221'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126,4'''
|-
|'''1974'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.223.359
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''181.192'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''136,9'''
|-
|'''1975'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.441.297
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''180.046'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.137'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,6'''
|-
|'''1976'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.674.043
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.918'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.431'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,7'''
|-
|'''1977'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.900.681
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''178.783'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.990'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,6'''
|-
|'''1978'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.121.687
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''178.819'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.180'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''135,2'''
|-
|'''1979'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.297.376
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''176.310'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124,5'''
|-
|'''1980'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.359.500
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.439'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.583'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,7'''
|-
|'''1981'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.499.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''173.036'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.557'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,4'''
|-
|'''1982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.646.153
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''172.359'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.715'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,8'''
|-
|'''1983'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.800.697
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.906'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.127'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,7'''
|-
|'''1984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.954.868
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''167.789'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.260'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''132,7'''
|-
|'''1985'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.121.383
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.022'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146,9'''
|-
|'''1986'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.259.342
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160.277'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.557'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''140,7'''
|-
|'''1987'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.393.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.469'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.907'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''140,1'''
|-
|'''1988'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.526.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160.419'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.127'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''144,2'''
|-
|'''1989'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.594.157
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''158.544'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.761'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''143,6'''
|-
|'''1990'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.657.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146.975'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.551'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,8'''
|-
|'''1991'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.532.279
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''134.826'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.551'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,2'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|}

== Promjene ==
[[Datoteka:Yugoslavia demography.png|thumb|desno|320px|Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.]]

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo a bilo je i složene narodne strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42,1 %). Najviše se promijenio udio [[Albanci|Albanaca]], čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih [[1991]]. bilo više od 2,17 milijuna. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353.Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše albanaca, [[Kosovo]], je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila, ali je i ono doživjelo velik pad stope plodnosti u 21. stoljeću. Jugoslavensko stanovništvo polagano je starjelo: prosječna starost stanovnika je bila je samo 24 godine 1950-ih{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}} da bi 1980-ih bila deset godina više.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a u Kosovu za čak 166 %. Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

[[1981]]. najveći gradovi su bili [[Beograd]] (1.087.915 stanovnika), [[Zagreb]] (648.586 stanovnika), [[Skoplje|Skopje]] (408.143 stanovnika), [[Sarajevo]] (319.017 stanovnika) i [[Ljubljana]] (224.817 stanovnika).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124, 125, 126&lt;/ref&gt; Broj stambenih jedinica i/ili kuća povećao se sa 2,4 milijuna 1921. na 6,1 milijuna 1981. godine.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 355}}

Od 22,4 milijuna stanovnika, [[Srpskohrvatski jezik]] je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72.9 % stanovništva, [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugm jezicima.&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124&lt;/ref&gt; Nepismenih je [[1953]]. bilo 25,4 %, [[1971]]. 15,1 % da bi [[1981]]. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su [[Kosovo]] sa 17,6 % i Bosna sa 14,5 % stanovništva.&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 118&lt;/ref&gt;

=== Nakon raspada SFRJ ===
Iako su neki demografski analitičari početkom [[1980-ih]] procjenjivali da će stanovništvo Jugoslavije do [[2000]]. narasti do 25,65 milijuna stanovnika,&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 114&lt;/ref&gt; počevši od 1990-ih i prelaska država u neovisnost i kapitalistički sustav, primjećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda, tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a [[2002]]. samo još 4.891.031). Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova]], broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Borislav Radović procjenjuje da su ratovi prouzročili 3.725.300 izbjeglica ili raseljenih, od kojih je jedan dio trajno napustio područje bivše Jugoslavije i otišao živjeti u inozemstvo.Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnika,Hrvatska 4.437.460,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH }}&lt;/ref&gt; Slovenija 1.964.036,{{Sfn|Magone|2010|loc=str. 134}} Sjeverna Makedonija 2.022.547,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/OblastOpsto_en.aspx?id=2|title=Population|publisher=Statistički ured Republike Sjeverne Makedonije|accessdate=22. kolovoza 2013}}&lt;/ref&gt; Crna Gora 620.145{{Sfn|Ujedinjeni narodi|2010|loc=str. 10}} dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen. 

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema siteu GeoHive, [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt [[Brčko]] 43.516 a [[Republika Srpska]] 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja. ''Nationsencyclopedia'' procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u [[jul|srpnju]] 2001. imala 3.922.205 stanovnika&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Europe/Bosnia-and-Herzegovina.html|title=BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overview|publisher=Nationsencyclopedia|accessdate=1. lipnja 2011|author=Valentin Hadjiyski}}&lt;/ref&gt; ''[[The World Factbook]]'' je također procjenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika.{{Sfn|Powell|2009|loc=str. 32}} S druge strane, [[Svjetska banka]] i Međunarodna Energetska Agencija procjenile da je BiH 2001. imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano na analizi podataka o potrošnji energije te države.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|title=Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB): Bosnia and Herzegovina|publisher=Međunarodna atomska energetska agencija|year=2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100116033053/http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|archivedate=2010-01-16|access-date=2013-08-22|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

[[BBC]] procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2 milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4385768.stm|title=Muslims in Europe: Country guide|date=23. prosinca 2005|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|accessdate=1. lipnja 2011}}&lt;/ref&gt; S druge strane, [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]] daje procjenu da je tada Kosovo imalo do 2,4 milijuna žitelja.

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

Ekonomsko stanje država uglavnom se pogoršalo. Hrvatska je u socijalizmu SFRJ bila zemlja visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti, dok je – otkako je prešla na liberalni kapitalizam – postala zemljom niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti. 1952. zaposlenih je bilo oko 500.000 osoba, a nezaposlenih samo 14.000. 1971. godine nezaposlenih je u Hrvatskoj bilo 40.000, (iako su mnogi posao nalazili i na &quot;privremenom radu&quot; u inozemstvu), a 1990., samo 160.000 osoba. 2011., samostalna Hrvatska imala je oko 300.000 nezaposlenih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|publisher=Novi list|title=Hrvatska u Jugoslaviji ostvarivala bolje gospodarske rezultate nego danas|author=Ivo Jakovljević|date=17. rujna 2011|accessdate=24. kolovoza 2013|archivedate=2013-06-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130601221711/http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog loše ekonomske situacije, na prostorima bivše Jugoslavije zabilježen je sve veći broj odlaska stanovništva na rad u inozemstvo, što je dodatno pogoršalo demografsku sliku republika.

==== Vitalna statistika od raspada SFRJ  ====

&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/eurostat/data/database|title=Eurostat/Database/Population and social conditions/Demography and migration(demo)}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bhas.gov.ba/?lang=bs|title=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - novi sajt}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhas.ba/index.php?lang=ba|title=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - stari sajt|access-date=2020-05-17|archivedate=2020-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200511094351/https://bhas.ba/index.php?lang=ba|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/|title=Federalni zavod za statistiku}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/|title=Zavod za statistiku Republike Srpske}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/default.htm|title=Državni zavod za statistiku - Republika Hrvatska}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/sr/agencija-za-statistiku-kosova|title=Agencija za statistiku Kosova}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.monstat.org/cg/index.php|title=Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/Default_en.aspx|title=State Statistical Office of the Republic of North Macedonia}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.gov.rs/sr-Latn/|title=Zavod za statistiku Republike Srbije}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en|title=Statistical Office of the Republic of Slovenia (SURS)}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1992&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.093.910
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.027
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''47.982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,81'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.587.453
|-
|'''1993&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.028.602
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.687'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.845
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''47.842'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,82'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.599.657
|-
|'''1994&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.967.461
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''239.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |189.950
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''49.213'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,80'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.614.649
|-
|'''1995&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.906.042
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.820'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.377
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''48.443'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,82'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.644.106
|-
|'''1996'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.418.439
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''288.279'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |222.215
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''66.064'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,84'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.529.314
|-
|'''1997'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.386.266
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''282.599'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |227.208
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''55.391'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,80'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.535.115
|-
|'''1998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.254.224
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''266.468'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |229.710
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''36.758'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,71'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.514.073
|-
|'''1999'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.131.334
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''253.555'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |230.670
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''22.885'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,63'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.491.127
|-
|'''2000'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.012.836
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''252.432'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |233.138
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''19.294'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.464.536
|-
|'''2001'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.905.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''247.883'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |226.415
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''21.468'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,61'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.438.762
|-
|'''2002'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.832.507
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''244.577'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |232.015
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12.562'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,60'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.415.880
|-
|'''2003'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.760.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''238.054'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |238.117
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-63'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''0,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,56'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.378.295
|-
|'''2004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.686.268
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''236.589'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |234.872
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1.717'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,55'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.341.344
|-
|'''2005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.651.961
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''233.114'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.763
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-9.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,53'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.300.025
|-
|'''2006'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.607.654
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''228.716'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |236.171
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-7.455'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,51'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.266.493
|-
|'''2007'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.602.063
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''226.270'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.402
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-14.132'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.233.557
|-
|'''2008'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.587.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''234.278'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |238.583
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-4.305'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,56'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.201.891
|-
|'''2009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.590.089
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''237.747'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |241.825
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-4.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,59'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.169.753
|-
|'''2010'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.574.677
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''232.918'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.801
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-7.883'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,57'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.136.236
|-
|'''2011'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.518.638
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''218.047'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |239.896
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-21.849'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,49'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.066.856
|-
|'''2012'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.493.322
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''222.150'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.318
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-20.168'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,3
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,53'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.035.415
|-
|'''2013'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.458.433
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''217.095'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |237.659
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-20.564'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.996.561
|-
|'''2014'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.400.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''214.380'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.030
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-25.650'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.955.821
|-
|'''2015'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.299.117
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''208.503'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.585
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-42.082'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,8
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.900.318
|-
|'''2016'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.216.274
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''206.588'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |243.510
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-36.922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,5
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.854.833
|-
|'''2017'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.136.897
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''204.340'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.723
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-46.383'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.807.719
|-
|'''2018 '''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''201.191'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |247.312
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-46.121'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.760.976
|-
|'''2019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.003.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''196.920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''248.548'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-51.628'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''1,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''4.710.257'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
| colspan=&quot;10&quot; |&lt;sup&gt;'''1) Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.'''&lt;/sup&gt;
|-
|}

==== Brakovi i razvodi od raspada SFRJ ====

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1992&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.093.910
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''110.205'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''13.356'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121,2'''
|-
|'''1993&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.028.602
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''109.168'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.659'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''134,3'''
|-
|'''1994&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.967.461
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''107.819'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.170'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,4'''
|-
|'''1995&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.906.042
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''108.778'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.493'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''133,2'''
|-
|'''1996'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.418.439
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.066'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15.332'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,6'''
|-
|'''1997'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.386.266
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''125.473'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.698'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''133,1'''
|-
|'''1998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.254.224
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.267'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.029'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''137,0'''
|-
|'''1999'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.131.334
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.738'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.213'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,0'''
|-
|'''2000'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.012.836
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.536'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18.702'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146,6'''
|-
|'''2001'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.905.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.876'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.754'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''158,2'''
|-
|'''2002'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.832.507
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.179'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.118'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171,2'''
|-
|'''2003'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.760.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.395'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160,6'''
|-
|'''2004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.686.268
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.410'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.208'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''166,5'''
|-
|'''2005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.651.961
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.375'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.406'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168,1'''
|-
|'''2006'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.607.654
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''122.956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.162'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''164,0'''
|-
|'''2007'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.602.063
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.528'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.183'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163,5'''
|-
|'''2008'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.587.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126.441'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.805'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''156,6'''
|-
|'''2009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.590.089
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''125.209'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.542'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''164,1'''
|-
|'''2010'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.574.677
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''119.129'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.490'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163,6'''
|-
|'''2011'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.518.638
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.577'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.210'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''190,5'''
|-
|'''2012'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.493.322
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.573'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.599'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''188,5'''
|-
|'''2013'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.458.433
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.595'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''203,4'''
|-
|'''2014'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.400.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.548'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.368'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''204,0'''
|-
|'''2015'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.299.117
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''117.066'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.824'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''212,1'''
|-
|'''2016'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.216.274
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.489'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.170'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''219,8'''
|-
|'''2017'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.136.897
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.669'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.750'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''212,1'''
|-
|'''2018 '''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.843'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''214,1'''
|-
|'''2019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.003.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''115.604'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.732'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''222,6'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
| colspan=&quot;7&quot; |&lt;sup&gt;'''1)Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.'''&lt;/sup&gt;
|}

=== 2011. godine ===
Trend smanjivanja stanovništva nastavljen je i 2011. Slovenija je te godine imala 2.050.189 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.delo.si/novice/slovenija/slovenija-v-zacetku-leta-s-2-050-189-prebivalci.html| title=Slovenija v začetku leta s 2.050.189 prebivalci}}&lt;/ref&gt; Hrvatska 4.284.889,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf| title=STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011}}&lt;/ref&gt; Srbija (bez Kosova) 7.182.862 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.stat.gov.rs/sr-latn/oblasti/popis/popis-2011/| title=Popis 2011}}&lt;/ref&gt; Kosovo 1.739.825&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://ask.rks-gov.net/media/1615/stanovnistvo-prema-polu-i-nacionalnosti-na-nivou-naselja.pdf| title=STANOVNIŠTVO PREMA POLU I NACIONALNOSTI NA NIVOU NASELJA,2011}}&lt;/ref&gt; a Crna Gora 620.029 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322| title=Podaci na nivou Crne Gore}}&lt;/ref&gt; Prema podacima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013.]], Bosna i Hercegovina je imala 3.531.159 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a130158/Republika-Srpska-objavila-rezultate-popisa-stanovnistva.html| title=Republika Srpska objavila rezultate popisa stanovništva}}&lt;/ref&gt; U okviru BiH , prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federacija Bosne i Hercegovine je prema rezultatima popisa imala 2.219.220 stanovnika, Republika Srpska 1.228.243 stanovnika, dok je Brčko Distrikt imao 83.516 stanovnika. Republika Srpska nije priznala rezultate popisa, pa je odlučila da objavi sopstvene podatke o broju stanovnika za svoju teritoriju, pa prema podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku u Srpskoj je živjelo 1.170.342 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.statistika.ba/| title=Popis 2013,BiH}}&lt;/ref&gt; Jedina država za čiji se broj stanovnika još uvijek ne zna točan broj je Sjeverna Makedonija, u kojoj je prekinut popis stanovništva 2011. zbog optužbi za falsificiranje broja stanovnika albanske zajednice.Procjenjuje se da je Sjeverna Makedonija 2011. godine brojala 2.058.539 žitelja.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.stat.gov.mk/Publikacii/PDFGodisnik2013/03-Naselenie-Population.pdf| title=Statistical Yearbook, 2013-Population}}&lt;/ref&gt; Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2011.-2013. živjelo oko 21.467.500 stanovnika, ili oko četiri do sedam % manje nego prije 10 godina.

=== 2018. godine ===

Tijekom druge decenije 21. stoljeća nastavljen je trend opadanja stanovništva na prostoru bivše Jugoslavije. To se dešava kroz, s jedne strane, ubrzan pad nataliteta i stoga povećanje negativne stope prirodnog priraštaja i s druge strane, kroz ubrzano iseljavanje tijekom ove decenije. Prema procjenama zavoda za statistiku zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije, sredinom 2018. godine u Sloveniji je živjelo 2.070.050 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/7732|title=On 1 July 2018 Slovenia's population 2,070,050 or 3.170 more than six months earlier}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je imala 4.087.843 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hgk.hr/documents/demografija-zupanija-rh5e469c278533f.pdf|title=DEMOGRAFSKI POKAZATELJI U HRVATSKIM ŽUPANIJAMA}}&lt;/ref&gt; Srbija (bez Kosova) 6.982.604 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/Pdf/G20191180.pdf|title=Процене становништва, 2018.}}&lt;/ref&gt; Kosovo 1.797.086,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/media/5013/procena-stanovnistva-2018.pdf|title=PROCENA Stanovništvo Kosova 2018}}&lt;/ref&gt; Crna Gora 622.227 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.monstat.org/userfiles/file/demografija/procjene%20stanovnistva/2018/saopstenje%202018%20%2027%2005%202019(1).pdf|title=Procjene stanovništva i osnovni demografski pokazatelji,2018. godina}}&lt;/ref&gt; BiH 3.427.369 (Federacija BiH 2.196.233,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2018/08/14.2.1.pdf|title=Procjena ukupnog broja stanovnika u Federaciji BiH po kantonima, 2018, stanje sredina godine}}&lt;/ref&gt; Republika Srpska 1.147.902,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/stanovnistvo/procene_stanovnistva/2013-2018/Procjene_Stanovnistva_2013_2018.pdf|title=Procjena stanovništva 2013-2018}}&lt;/ref&gt; a Brčko Distrikt 83.234 stanovnika), a Sjeverna Makedonija 2.076.217 stanovnika. Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2018. godine živjelo 21.063.396 stanovnika, što predstavlja za oko 2,5 milijuna stanovnika manje nego na popisu 1991. godine. Tačan broj stanovnika zemalja bivše Jugoslavije će se saznati na popisima koji su planirani za 2021. godinu u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini u kojoj popis neće biti održan prije 2023. godinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-nece-imati-popis-stanovnistva-prije-2023-godine/200109071|title=BiH neće imati popis stanovništva prije 2023. godine}}&lt;/ref&gt;

U 2018. godini na prostoru bivše Jugoslavije rođeno je 201.191 beba i broj rođenih se iz godine u godinu smanjuje. 1950. godine rođene su 492.993 bebe, što je za oko 2,5 puta više nego što se rodilo 2018. godine. 1950. stopa nataliteta u SFRJ je iznosila 30,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je iznosila 17,2 promila , a stopa fertiliteta je iznosila 3,77. U 2018. godini stopa nataliteta je iznosila 9,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je bila negativna i iznosila je -2,2 promila, a stopa fertiliteta 1,48 što je nedovoljno za prosto obnavljanje stanovništva. 

Veliki pad nataliteta dogodio se u svim zemljama bivše SFRJ. U Srbiji se 1950. godine rodilo 163.297 djece, dok je 2018. rođeno skoro 100.000 djece manje, 63.975. U Hrvatskoj je broj rođenih 1950. bio 95.174, a 2018. samo 36.945 beba, u Sjevernoj Makedoniji 1950. 49.560, a 2018. 21.333, dok je u BiH 1950. rođeno 102.680, a 2018. samo 29.328 rođene djece. Kosovo je imalo nagli pad rođenih u posljednjih 30 godina. 1988. rodilo se 56.283 beba, i ta godina je bila godina sa najvećim brojem rođenih beba na Kosovu. Međutim, 30 godina kasnije, 2018. godine, rodilo se samo 22.761 beba, što je pad za oko 60% rođenih. Na Kosovo je početkom pedesetih godina svaka žena rađala u prosjeku oko sedmoro djece sa stopom rađanja od preko 45 promila, osamdesetih oko četvoro djece sa stopom  rađanja od 30 promila, dok je 2018. stopa fertiliteta iznosila samo 1,6 djece po ženi, a stopa rađanja 12,7 promila. Zemlja sa najvišom stopom fertiliteta je Crna Gora i ona iznosi 1,76 djece po ženi. Najniža stopa fertiliteta zbilježena  je u Bosni i Hercegovini i iznosi 1,29. 

Jedna od stvari koja dodatno opterećuje lošu demografsku situaciju je drastično povećana stopa razvoda brakova. U 2018. zabilježena su ukupno 116.843 braka i 25.019 razvoda, a stopa razvoda je iznosila 214,1 na 1000 brakova. U Kraljevini Jugoslaviji je stopa razvoda u prosjeku iznosila oko 50 na 1000 brakova, a u SFRJ u prosjeku oko 120-140 na 1000 brakova. Najveća stopa razvoda u 2018. godini je zabilježena u Sloveniji i Hrvatskoj i iznosi 323,5 na 1000 brakova za Sloveniju , odnosno 307,5 na 1000 brakova za Hrvatsku. Najmanja stopa razvoda je na Kosovu i iznosi 59,2 na 1000 brakova, što je ujedno i najniža stopa razvoda u Evropi.      

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Vitalna statistika 2018. godine&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.427.369
| style=&quot;text-align:right;&quot; |29.328
| style=&quot;text-align:right;&quot; |37.237
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -7.909
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,29
| style=&quot;text-align:right;&quot; |789.815
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2019/06/Demografija_.pdf|title=DEMOGRAFSKA STATISTIKA 2018|}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.196.233
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.899
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.442
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,8
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,25
| style=&quot;text-align:right;&quot; |522.788
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Republika Srpska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/stanovnistvo/BiltenDemografskaStatistika_2019_WEB.pdf|title=ДЕМОГРАФСКА СТАТИСТИКА 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/godisnjak/2019/StatistickiGodisnjak_2019_WEB.pdf|title=Статистички годишњак Републике Српске 2019}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.147.902
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9.568
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.763
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -5.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -4,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,37
| style=&quot;text-align:right;&quot; |247.599
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Brčko Distrikt]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2019/BRC_07_2018_TB_0_BS.pdf|title=DEMOGRAFIJA u Brčko distriktu BiH 2014-2018.godina|}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |83.234
| style=&quot;text-align:right;&quot; |861
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.032
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -171
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,4
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,58
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.428
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://monstat.org/userfiles/file/publikacije/godisnjak%202019/4.pdf|title=Statistički godišnjak 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |622.227
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7.264
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.504
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |760
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,76
| style=&quot;text-align:right;&quot; |144.894
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2019.pdf|title=Hrvatska u brojkama 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.087.843
| style=&quot;text-align:right;&quot; |36.945
| style=&quot;text-align:right;&quot; |52.706
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -15.761
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -3,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,47
| style=&quot;text-align:right;&quot; |875.747
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Kosovo]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/media/5358/statisticki-godisnjak-2019.pdf|title=Statistički Godišnjak Republike Kosova 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.797.086
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.761
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8.998
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |13.763
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,60
| style=&quot;text-align:right;&quot; |489.345
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]''' &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/PrikaziPublikacija_en.aspx?id=34&amp;rbr=770|title=Statistical Yearbook, 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.076.217
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.333
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.727
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |1.606
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,43
| style=&quot;text-align:right;&quot; |507.275
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Slovenija]]''' &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8253|title=Demographic events, Slovenia, 2018|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.070.050
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.585
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.485
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -900
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,61
| style=&quot;text-align:right;&quot; |430.225
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Srbija]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/Pdf/G201914016.pdf|title=Демографска статистика 2018|}}&lt;/ref&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.982.604
| style=&quot;text-align:right;&quot; |63.975
| style=&quot;text-align:right;&quot; |101.655
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -37.680
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14,6
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,48
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.523.675
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |&lt;big&gt;[[Jugoslavija]]&lt;/big&gt;
! style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
! style=&quot;text-align:right;&quot; |201.191
! style=&quot;text-align:right;&quot; |247.312
! style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |-46.121
! style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
! style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
! style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |-2,2
! style=&quot;text-align:right;&quot; |1,48
! style=&quot;text-align:right;&quot; |4.760.976
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Brakovi i razvodi u 2018. godini&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.427.369
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.659
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.084
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |156,9
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.196.233
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.061
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.823
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |139,6
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Republika Srpska]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.147.902
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.966
| style=&quot;text-align:right;&quot; |963
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |161,4
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Brčko Distrikt]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |83.234
| style=&quot;text-align:right;&quot; |632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |298
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |471,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |622.227
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.321
| style=&quot;text-align:right;&quot; |849
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |255,6
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.087.843
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.921
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.125
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |307,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Kosovo]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.797.086
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.871
| style=&quot;text-align:right;&quot; |999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |59,2
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.076.217
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.620
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |120,1
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Slovenija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.070.050
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.347
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |323,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Srbija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.982.604
| style=&quot;text-align:right;&quot; |36.321
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9.995
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |275,2
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |&lt;big&gt;[[Jugoslavija]]&lt;/big&gt;
! style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
! style=&quot;text-align:right;&quot; |116.843
! style=&quot;text-align:right;&quot; |25.019
! style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
! style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
! style=&quot;text-align:right;&quot; |214,1
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Prosječna starost stanovništva 2018. godine po republikama&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Slovenija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Srbija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Kosovo]]'''
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |Prosječna starost (u godinama)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/median-age/|title=Countries by Median Age 2018}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |44,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |43,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |42,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |42,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |40,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |37,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |29,1
|}

Uz ubrzani pad nataliteta, drugi razlog pada broja stanovnika je i visoka stopa iseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.europeandatajournalism.eu/cro/Vijesti/Data-news/2019.-godina-bijeg-sa-Balkana|title=2019. godina: bijeg sa Balkana}}&lt;/ref&gt; Prema podacima Eurostata, u 2018. godini u zemlje Evropske Unije emigriralo je 53.500 stanovnika BiH, 51.000 stanovnika Srbije, 34.500 stanovnika Kosova, 24.300 stanovnika Sjeverne Makedonije i 3.000 stanovnika Crne Gore.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/migr_resedu|title=First permits issued for education reasons by reason, length of validity and citizenship/View table}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3626161/egzodus-sa-zapadnog-balkana-u-brojkama.html|title=&quot;Egzodus&quot; sa Zapadnog Balkana u brojkama}}&lt;/ref&gt; Prema podacima Državnog zavoda za statistiku&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm|title=MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2018.}}&lt;/ref&gt; u 2018. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39.515 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -13.486. Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8217|title=In 2018, every week 126 Slovenian citizens and 133 foreigners emigrated from Slovenia}}&lt;/ref&gt; u 2018. u Republiku Sloveniju iz inozemstva se doselilo 28.455 osoba, a u inozemstvo se odselilo 13.527 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Slovenije s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je +14.928 osoba, što znači da je Slovenija jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji koja ima pozitivan migracioni saldo. Zbog velike emigracije, posebno mladih, došlo je do smanjenja stope nezaposlenosti, koja je bila vrlo visoka. Ali također, uslijed velikih emigracija i lošeg nataliteta, došlo je do drastičnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva, što je rezultiralo da se prosječna starost stanovništva, zajedno sa udjelom starijih osoba i umirovljenika, drastično povećala. Skoro u svim zemljama bivše SFRJ prosječna starost je preko 40 godina. Sve to je dovelo do toga da se u određenim zanimanjima javio deficit radne snage, pa su neke zemlje odlučile da uvoze radnu snagu iz inozemstva. Taj je proces najizraženiji u Sloveniji, koja uvozi radnu snagu, uglavnom iz BiH, ali i iz ostalih zemalja bivše SFRJ.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/Nedostatak-radne-snage-u-Sloveniji-ozbiljniji-nego-prije-krize/537883|title=Nedostatak radne snage u Sloveniji ozbiljniji nego prije krize}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je također posljednjih godina počela uvoziti radnu snagu, uglavnom iz zemalja regiona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Hrvatska-uvozi-najvise-radnika-od-zemalja-EU/566658|title=Hrvatska uvozi najviše radnika od zemalja EU}}&lt;/ref&gt; Te su dvije zemlje počele u manjoj mjeri da uvoze radnu snagu i iz drugih regiona svijeta, kao što su Azija,Latinska Amerika i Afrika, u kojima je stanovništvo u porastu i taj proces imigracije strane radne snage će se povećati u budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NOVA-PRAVILA-Hrvatska-prelazi-na-slovenski-model-nema-vise-nikakvog-ogranicenja-na-uvoz-stranih-radnika|title=NOVA PRAVILA Hrvatska prelazi na slovenski model - nema više nikakvog ograničenja na uvoz stranih radnika}}&lt;/ref&gt; Druge zemlje bivše Jugoslavije ne uvoze radnu snagu u većoj mjeri, ali zbog nedostatka radne snage i starenja stanovništva, procjena je da će u skorijoj budućnosti i one morati da uvoze radnike iz raznih dijelova svijeta. &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://biznis.telegraf.rs/info-biz/3072195-budite-svesni-nema-vise-radnika-ni-u-srbiji|title=&quot;Budite svesni - nema više radnika ni u Srbiji&quot;}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3067841/da-li-ce-srbija-morati-da-uvozi-radnu-snagu.html|title=Da li će Srbija morati da uvozi radnu snagu?}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|3}}
== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|title=Explaining Yugoslavia|first=John B.|last=Allcock|publisher=C. Hurst &amp; Co. Publishers|year=2000|isbn=9781850652779|ref=harv}}
* {{cite book| last=Baltic| first=Nina| url=http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf|year=2007|title=Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System|publisher=Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf | archivedate=1. juli 2017 |ref=harv}}
* {{cite book|title=Bosnien-Herzegowina und der Libanon im Vergleich: historische Entwicklung und politisches System vor dem Bürgerkrieg|first=Florian |last=Bieber|publisher=Pro Universitate Verlag|year=1999|isbn=9783932490507|ref=harv}}
* {{cite book|title=Changing by degrees : steps to reduce greenhouse gases|publisher=United States, Office of Technology Assessment, Diane Publishing|first=Rosina M. |last=Bierbaum|isbn=9781428921467 | url=https://books.google.com/books?id=jklBdrZa6bAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Changing+by+degrees+:+steps+to+reduce+greenhouse+gases&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia&amp;f=false |ref=harv}}
* {{cite book|title=Statistisk Arbog 1984: statistical yearbook|last=Danmarks statistik|publisher=Danmarks Statistik|year=1984|isbn=9788750106272|ref=harv}}
* {{Cite book|location=Beograd|ref=DRC|publisher=Centar za demografsko istraživanje|year=1974|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c55.pdf|title=The Population of Yugoslavia}}
* {{cite book|last=David| title=Adult education in Yugoslavia - Opseg 1 |first=Marcel|publisher=UNESCO|year=1962|ref=harv}}
* {{cite book|last=Eberhardt|title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-century Central-Eastern Europe: History, Data, and Analysis|first=Piotr|publisher=M.E. Sharpe|year=2003|isbn=9780765618337|ref=harv}}
* {{cite web|last=FAO|year=1996| title=Country Report to the FAO International Technical Conference on Plant Genetic Resources|location=Zagreb|publisher=Hrvatska banka biljnih gena |last=Feldbauer| first=Božidar|url=http://www.fao.org/fileadmin/templates/agphome/documents/PGR/SoW1/Europe/CROATIA.pdf|ref=harv}}
* {{Cite book|location=Zagreb|ref=Feldbauer|  year=1988| title=Atlas svijeta| publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]| isbn=8670530041}}
* {{cite book|last=Iwańska|title=Contemporary Poland: society, politics, economy - Opseg 22|first=Alicja|publisher=University of Chicago for the Human Relations Area Files|year=1955|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jordan|first=Peter|year=1989|title=Atlas Ost- und Südosteuropa: Bevölkerung aktuelle Karten zu Ökologie, Bevölkerung und Wirtschaft. Population : up-to-date ecological, demographic and economic maps, Opseg 2|publisher=Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut|isbn=9783443285265|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kasapović|first=Mirjana|title=Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država|publisher=Politička Kultura|year=2005|isbn=9789536213948 | url=https://books.google.com/books?hl=hr&amp;id=t7wVAQAAIAAJ&amp;dq=Bosna+i+Hercegovina:+podijeljeno+dru%C5%A1tvo+i+nestabilna+dr%C5%BEava&amp;q=2.565.277+&amp;redir_esc=y |ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (I)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (I. svezak - A-Ćus)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (III)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Heliodor-Lagerlof)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (IV)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (VI)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (VI. svezak - Skadar-Žvale)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Lozny|title=Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past|first=Ludomir R.|publisher=Springer|year=2011|isbn= 9781441982254|ref=harv}}
* {{cite book|last=Magone|title=Contemporary European Politics: A Comparative Introduction|first=José|publisher=Routledge|year=2010|isbn=9780203846391|ref=harv}}
* {{cite book| last1=Myers | first1=Paul F. | last2=Myers | first2=Arthur A. | last2=Campbell | first3= | last3= | title=The Population of Yugoslavia | edition =5 | publisher=U.S. Government Printing Office | year=1954 | location= Michigan | url=https://books.google.com/books?id=Wvcw5ZhEF64C&amp;pg=PA20&amp;dq=yugoslavia+world+war+lost+per+cent+population&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia%20world%20war%20lost%20per%20cent%20population&amp;f=false | ref=harv}}
* {{cite book|last=Thomas| title=The South Slav Conflict: History, Religion, Ethnicity, and Nationalism| first=Raju G.C | publisher=Routledge | year=2014 | isbn=9781135597177 | url=https://books.google.com/books?id=oNngAwAAQBAJ&amp;pg=PA24&amp;dq=bosnia+muslims+lost+percent+total+population+war&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=bosnia%20muslims%20lost%20percent%20total%20population%20war&amp;f=false | ref=harv}}
* {{cite book|last=Petričević|title=Nacionalnost stanovništva Jugoslavije: nazadovanje Hrvata i manjina, napredovanje Muslimana i Albanaca: Opseg 5 iz Knjižnica Sloboda|first=Jure |publisher=Verlag Adria|year=1983|isbn= |url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=8T8rAAAAIAAJ&amp;dq=Nacionalnost+stanovni%C5%A1tva+Jugoslavije%3A+nazadovanje+Hrvata+i+manjina&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=808%2C141|ref=harv}}
* {{cite book|title=Encyclopedia of North American Immigration: Facts on File library of American history|first=John|last=Powell|publisher=	Infobase Publishing|year=2009|isbn=9781438110127|ref=harv}}
* {{cite book|title=Yugoslavia: Land and People|first=Tomislav L.|last=Rakičević|year=1968|isbn=|ref=harv}}
* {{cite book|title=Kvaliteta života i nova stambena naselja: Knj.6 iz Biblioteka Revije za sociologiju|first=Dušica |last=Seferagić|publisher=Sociološko društvo Hrvatske|year=1988|isbn=9788681175040|ref=harv}}
* {{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=85624|last=Šimek-Škoda|first=K|year=1948|title=Popis stanovništva Jugoslavije godine 1948.|publisher=Hrvatski geografski glasnik, Vol.11.-12. No.1. Lipanj 1950.|ref=harv}}
* {{cite book|title=Population and Vital Statistics Report|year=2010|last=Ujedinjeni narodi|publisher=Hidden Spring|isbn=9789211615401|ref=harv}}
* {{cite book|title=Yugoslav Survey: Opseg 33|last=Yugoslav Survey|publisher=Publicističko-izdavački zavod &quot;Jugoslavija&quot;|location=Beograd|year=1992|ref=harv}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Bosnia_and_Herzegovina Demografija Bosne i Hercegovine]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Montenegro Demografija Crne Gore]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Croatia Demografija Hrvatske]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Kosovo Demografija Kosova]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_North_Macedonia Demografija Sjeverne Makedonije]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Slovenia Demografija Slovenije]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Serbia Demografija Srbije]
* [https://web.archive.org/web/20120117195621/http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/0214400x/articulos/CHCO9393110171A.PDF Stanovništvo Jugoslavije 1991.] Španjolski jezik
* [https://web.archive.org/web/20070926223450/http://www.zrc-sazu.si/Zgds/pdf/gv72-2-krajnc.pdf Stanovništvo Slovenije]
* [https://web.archive.org/web/20081009052523/http://www.rastko.org.yu/antropologija/glasnici-ei/44/sradovanovic.pdf Stanovništvo Srbije 1991.]
* [http://www.makedonija.info/republic.html Stanovništvo Makedonije 1991.]
* [http://www.planbleu.org/publications/idd_cotiers_hr.pdf Stanovništvo Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205073050/http://www.planbleu.org/publications/idd_cotiers_hr.pdf |date=2009-02-05 }} Engleski jezik
* [http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj]
* [http://www.njegos.org/census/index.htm Promjena populacije u Crnoj Gori od 1909. do 2003.]
* [https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html Promjena populacije u BiH od 1948. do 1991.]
{{Popisi stanovništva Jugoslavije}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Demografija Jugoslavije]]</text>
      <sha1>gkwkwsxx8xp09j75cedp7in6nkpah99</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kobe Bryant</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60198</id>
    <revision>
      <id>41261700</id>
      <parentid>41257203</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T13:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.223.54.244</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40094" xml:space="preserve">allahu akbar{{Infokutija Košarkaš
| ime                = Kobe Bryant
| slika              = Kobe Bryant 2015.jpg
| veličina           = 
| opis               = 
| broj               = 
| pozicija           = [[bek šuter]]
| visina_ft          = 6
| visina_in          = 6
| visina_napomena    = 
| težina_lb          = 212
| težina_footnote    =
| liga               = 
| momčad             = 
| momčad_link        = 
| datum_rođenja      = [[23. kolovoza]] [[1978.]]
| mjesto_rođenja     = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum_smrti        = [[26. siječnja]] [[2020.]]
| mjesto_smrti       = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Calabasas, California|Calabasas]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| nacionalnost       = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| srednja_škola      = [[Srednja škola Lower Merion|Lower Merion]]&lt;br&gt;{{small|[[Ardmore, Pennsylvania|Ardmore]], [[Pennsylvania]]}}
| sveučilište        = 
| draft_godina       = 1996.
| draft_krug         = 1.
| draft_pick         = 13
| draft_momčad       = [[Charlotte Hornets]]
| karijera_start     = [[1996.]]
| karijera_kraj      = [[2016.]]
| trener_start       = 
| trener_kraj        =
| godine1            = 1996 – 2016
| momčad1            = {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles Lakers]]
| godine2            = 
| momčad2            = 
| godine3            = 
| momčad3            = 
| godine4            = 
| momčad4            = 
| godine5            = 
| momčad5            = 
| godine6            = 
| momčad6            = 
| godine7            = 
| momčad7            = 
| godine8            = 
| momčad8            = 
| godine9            = 
| momčad9            = 
| godine10           = 
| momčad10           = 
| godine11           = 
| momčad11           = 
| godine12           = 
| momčad12           = 
| godine13           = 
| momčad13           = 
| godine14           = 
| momčad14           = 
| godine15           = 
| momčad15           = 
| godine16           = 
| momčad16           = 
| godine17           = 
| momčad17           = 
| godine18           = 
| momčad18           = 
| godine19           = 
| momčad19           = 
| godine20           = 
| momčad20           = 
| godine21           = 
| momčad21           = 
| godine22           = 
| momčad22           = 
| godine23           = 
| momčad23           = 
| godine24           = 
| momčad24           = 
| godine25           = 
| momčad25           = 
| godine26           = 
| momčad26           = 
| godine27           = 
| momčad27           = 
| godine28           = 
| momčad28           = 
| godine29           = 
| momčad29           = 
| godine30           = 
| momčad30           = 
| godine31           = 
| momčad31           = 
| godine32           = 
| momčad32           = 
| godine33           = 
| momčad33           = 
| godine34           = 
| momčad34           = 
| godine35           = 
| momčad35           = 
| godine36           = 
| momčad36           = 
| godine37           = 
| momčad37           = 
| godine38           = 
| momčad38           = 
| godine39           = 
| momčad39           = 
| godine40           = 
| momčad40           = 
| sgodine1           = 
| smomčad1           = 
| sgodine2           = 
| smomčad2           = 
| sgodine3           = 
| smomčad3           = 
| sgodine4           = 
| smomčad4           = 
| sgodine5           = 
| smomčad5           = 
| sgodine6           = 
| smomčad6           = 
| sgodine7           = 
| smomčad7           = 
| sgodine8           = 
| smomčad8           = 
| sgodine9           = 
| smomčad9           = 
| sgodine10          = 
| smomčad10          = 
| sgodine11          = 
| smomčad11          = 
| sgodine12          = 
| smomčad12          = 
| sgodine13          = 
| smomčad13          = 
| sgodine14          = 
| smomčad14          = 
| sgodine15          = 
| smomčad15          = 
| sgodine16          = 
| smomčad16          = 
| sgodine17          = 
| smomčad17          = 
| sgodine18          = 
| smomčad18          = 
| sgodine19          = 
| smomčad19          = 
| sgodine20          = 
| smomčad20          = 
| rgodine1           = 2007 – 2012
| rep1               = {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| rgodine2           =
| rep2               =
| rgodine3           =
| rep3               =
| rgodine4           =
| rep4               =
| rgodine5           =
| rep5               =
| uspjesi            = 
| stat1label         = 
| stat1vrijednost    = 
| stat2label         = 
| stat2vrijednost    = 
| stat3label         = 
| stat3vrijednost    = 
| HOF                = 
| HOF_igrač          = 
| HOF_trener         = 
| FIBA_HOF_igrač     = 
| CBBASKHOF_godina   =
| medalje            = 
{{MedalCountry | {{flag|Sjedinjene Države}} }}
{{MedalCount
|[[FIBA Svjetsko košarkaško prvenstvo|FIBA Svjetsko prvenstvo]]|0|0|0
|[[FIBA AmeriCup|FIBA Prvenstvo Amerika]]|1|0|0
|[[Olimpijske igre]]|2|0|0
}}
{{MedalCompetition|[[FIBA AmeriCup|FIBA Prvenstvo Amerika]]}}
{{MedalGold|{{flagicon|SAD}} [[FIBA Prvenstvo Amerika 2007.|Sjedinjene Države 2007.]]|[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[Olimpijske igre]]}}
{{MedalGold|{{flagicon|KIN}} [[Olimpijada 2008.|Peking 2008.]]|[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|UK}} [[Olimpijada 2012.|London 2012.]]|[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
}}
'''Kobe Bean Bryant''' ([[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], [[23. kolovoza]] [[1978.]] — [[Calabasas, California]], [[26. siječnja]] [[2020]]) bio je [[SAD|američki]] profesionalni [[košarka]]š.&lt;ref&gt;[http://sportklub.rs/Kosarka/NBA/a321797-Potvrdjeno-Kobi-Brajant-poginuo-u-padu-helikoptera.html Potvrđeno: Kobi Brajant poginuo u padu helikoptera]&lt;/ref&gt; Igrao je na poziciji beka šutera, a cijelu svoju karijeru je proveo u [[National Basketball Association|NBA]] momčadi [[Los Angeles Lakers]]a. Izabran je u 1. krugu (13. ukupno) NBA drafta 1996. od strane [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsa]]. Bryant je s tadašnjim suigračem [[Shaquille O'Neal]]om odveo Lakerse do tri uzastopna naslova [[NBA]] prvaka ([[2000.]], [[2001.]] i [[2002.]]). Nakon što je u sezoni 2003./04. O'Neal napustio momčad, Bryant je postao superzvijezda franžize Lakersa. Dvije sezone uzastopno (2005./06. i 2006./07.) bio je najbolji strijelac NBA lige. U utakmici protiv [[Toronto Raptors]]a, [[22. siječnja]] [[2006.]] Kobe je zabio 81 poen, što je drugi najviši učinak jednog igrača u povijesti NBA. Ispred njega je tek [[Wilt Chamberlain]] koji je [[1962.]] zabio nestvarnih 100 poena u jednoj utakmici.

U sezoni 2007./08. proglašen je [[MVP|najkorisnijim igračem]] regularnog dijela sezone, a u doigravanju je Lakerse odveo do [[Završnice NBA|NBA finala]], gdje su poraženi od [[Boston Celtics]]a. Sljedeće sezone ponovo je odveo Lakerse do finala protiv [[Orlando Magic|Orlanda Magica]] i osvojio svoj četvrti NBA naslov. To je njegov prvi NBA naslov bez [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]]. S [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|američkom reprezentacijom]] osvojio je zlatnu medalju na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Od svoje druge NBA sezone, Bryant je redoviti član NBA All-Star utakmice, a u tri navrata osvojio je nagradu za najkorisnijeg igrača All-Star utakmice ([[2002.]], [[2007.]] i [[2009.]]). Kroz svoju NBA karijeru dobio je nekoliko nadimaka, a današnji nadimak mu je [[Mambe|Crna Mamba]].

== Životopis ==
=== Rani život ===
Kobe je rođen [[23. kolovoza]] [[1978.]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]], saveznoj državi [[Pennsylvania]]. Sa šest godina se zbog igračkih obveza svoga oca [[Joe Bryant|Joea &quot;Jellybean&quot; Bryanta]] seli u [[Italija|Italiju]], u kojoj je Bryant naučio igrati [[nogomet]] i tečno govoriti [[talijanski jezik|talijanski]]. Ljubav prema nogometu zadržao je do danas, a najdraži klub mu je talijanski [[AC Milan]]. Navodno je veliki obožavatelj Barceloninog bivšeg trenera [[Frank Rijkaard|Franka Rijkaarda]] i bivšeg igrača [[Ronaldinho|Ronaldinha]], s kojim dijeli jednaku strast prema spektakularnim potezima. Sa trinaest godina Byrant se vratio u [[SAD|Sjedinjene Države]].

Košarku je počeo igrati u srednjoškolskoj momčadi &quot;Lower Merion High School&quot;, koja se nalazi u Philadelphiji. Tijekom njegove druge godine, trener mu je bio njegov otac. Ondje je počeo pokazivati da je rijetko viđeni talent. Rušio je srednjoškolske rekorde, postižući više od 30 poena po utakmici. 

=== NBA karijera ===
==== NBA draft ====
Bryant je izabran u 1. krugu (13. ukupno) [[NBA draft]]a [[1996.]] od strane [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsa]]. Tadašnji Bryantov agent Luka Radosevic, izjavio je da će Bryant teško ikad zaigrati za Hornetse. Njegove igre zamijetio je tadašnji generalni direktor Lakersa. On je ponudio Hornetsima zamjenu za prava drafta na Bryanta, u kojoj bi u suprotnom smjeru otišao centar . Hornetsi su prihvatili ponudu, a tako je Bryant postao prvi bek koji je direktno iz srednje škole prešao u profesionalizam najjače košarkaške lige na svijetu.

==== Prve tri sezone (od 1996. do 1999.) ====
[[Datoteka:Kobe Bryant Free Throw.jpg|thumb|right|Bryant šutira slobodna bacanja.]]
Tijekom svoje ''rookie'' sezone, Kobe je uglavnom ulazio sa klupe kao zamjena za [[Eddie Jones (košarkaš)|Eddie Jones]]a i [[Nick Van Exel]]a. U to vrijeme postao je najmlađim igračem koji je ikada zaigrao u [[NBA]] ligi. Igrao je u prosjeku 15.5 minuta i zabijao nešto više od 7.5 poena. No, ubrzo je postao poznat po zakucavanjima, pogotovo nakon što je na All-Star vikendu 1997. pobijedio u natjecanju u zakucavanju. Na kraju sezone izabran je zajedno s tadašnjim suigračem [[Travis Knight|Travisom Knightom]] u drugu NBA All-Rookie petorku. 

U drugoj sezoni, Bryant je imao nešto veću minutažu i tada je napokon počeo prikazivati svoj košarkaški talent. Kao rezultat toga, Bryant je povećao svoje košarkaške brojke sa 7.6 na 15.6 poena. Cijele sezone u igru je ulazio ulazio sa klupe kao zamjena za startnog [[bek šuter]]a ili je igrao na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]]. Bio je u užem izboru za [[šesti igrač|šestog igrača]] lige, a ujedno je izabran kao najmlađi igrač koji je sudjelovao na All-Staru. 

U sezoni 1998./99., postao je članom prve petorke LA Lakersa. Svih 50 utakmica u kojima je igrao započeo je u startnoj petorci. Tijekom sezone, Kobe je potpisao šestogodišnji ugovor vrijedan 70 milijuna [[$]]. U to vrijeme počele su prve usporedbe s [[Michael Jordan|Michaelom Jordanom]], a Bryant je svojim neskrivenim oponašanjem Jordanovih gesta i mimikom, pokušavao nametnuti se kao vođa momčadi.

==== Dinastija s O'Nealom (od 1999. do 2002.) ====
Dolaskom Phila Jacksona za trenera Lakersa [[1999.]] počela je dinastija Lakersa. Bryant je svojim igrama te spektakularnim potezima postao jedan od simbola [[NBA]], a iz sezone u sezonu povećavao je svoje statističke brojke. Momčad predvođena Bryantom i Shaquilleom O'Nealom, uzela je tri naslova (2000., 2001. i 2002.) u nizu, stvorivši nepobjedivi NBA tandem brzog igrača Bryanta i ''teškaša'' O'Neala. Bryant je sezonu 1999./00. započeo izvan parketa zbog ozljede ruke koju je zaradio u presezonskom nastupu protiv [[Washington Wizards]]a. Zboh ozljede morao je pauzirati 6 tjedana. Kada se je vratio na parkete, Bryant je povećao svoje brojke u svim statitičkim podacima. U tandemu s O'Nealom i jakom klupom, Bryant je s Lakersima ostvario omjer 67-15, što je peti najbolji omjer u povijesti [[NBA]]. To je dovelo O'Neala do proglašenja za [[MVP|najkorisnijeg igrača]] regularnog dijela sezone, a Kobe je po prvi put u karijeri izabran u All-NBA drugu petorku i All-NBA obrambenu petorku. U doigravanju je Bryant bio druga &quot;violina&quot; O'Nealu, ali je imao nekoliko izvanrednih nastupa, kada je u sedmoj utakmici finala Zapadne konferencije protiv [[Portland Trail Blazers]] ubacio 25 poena, uz 11 skokova, 7 asistencija i 4 blokade. U [[Završnice NBA|NBA finalu]] [[2000.]] protiv [[Indiana Pacers]]a, Bryant je drugoj četvrtini druge utakmice ozljedio gležanj i zbog toga je propustio treću utakmicu finala. U četvrtoj utakmici, O'Neal je u produžetku zbog osobnih greški isključen iz igre, pa je Bryant uzeo stvari u svoje ruke i sa svojih 8 poena odveo svoju momčad do pobjede 120:118. U šestoj utakmici, Lakersi su uzeli prvi naslov prvaka nakon [[1988.]] 

Statistički, sezona 2000./01. bila je za Bryanta slična, samo što je Bryant sada po susretu postizao 6 poena više (28.5) u odnosu na prošlu sezonu. Također je to godina kada su počele nesuglasice između Bryanta i O'Neala. Još je jednom predvodio momčad kao najbolji asistent (5). Međutim, Lakersi su u regularnom dijelu pobijedili u samo 56 utakmica, što je 11 utakmica manje u odnosu na prošlu sezonu. Lakersi su u doigravanju odgovorili s omjerom 15-1. Bez većih problema padali su [[Portland Trail Blazers]]i, [[Sacramento Kings]]i, i [[San Antonio Spurs]]i, prije nego što su u produžetku izgubili prvu utakmicu od [[Philadelphia 76ers]]a. U sljedeće četiri utakmice Lakersi su slavili i uzeli svoj drugi naslov prvaka nakon mnogo godina. Tijekom doigravanja, Bryant je dobio veliku minutažu koja je rezultirala statistikom od 29.4 poena, 7.3 skokova i 6.1 asistencije. U doigravanju je O'Neal izjavio da je Bryant najbolji igrač lige. Byrant je sezonu završio u All-NBA drugoj petorci i All-NBA Obrambenoj petorci. Osim toga, također je izabran po treći puta uzastopno na NBA All-Star utakmicu.

Bryant je sezoni 2001./02. po prvi puta u karijeri odigrao 80 utakmica. Prosječno je postizao 25.2 poena, 5.5 skokova i 5.5 asistencija po utakmici. Imao je rekordnih 46.9% iz igre i još je jednom predvodio momčad po broju asistencija. Iako je ponovo izabran u NBA All-Star momčad i All-NBA Obrambenu petorku, uz to je po prvi puta u karijeri izborio All-NBA prvu petorku. Lakersi su u reguzlarnom dijelu ostvarili 58 pobjeda i osvojili 2. mjesto u diviziji Pacifik iza [[Sacramento Kings]]a. Put do finala se na kraju pokazao mnogo težim nego prošlih sezona. Iako su Lakersi prošli Trail Blazerse i porazili Spurse 4-1, Lakersi nisu imali prednost domaćeg terena protiv Sacramento Kingsa. Serija se je otegnula do sedme utakmice, međutim Lakersi su uspjeli pobjediti svoje divizijske rivale i izboriti svoje treće uzastopno [[Završnice NBA|NBA finale]]. U finalu je Bryant bio na prosjeku od 26.8 poena (51.4% iz igre), 5.8 skokova i 5.3 asistencije po utakmici. Sa 23 godine, Bryant je postao najmlađim igračem koji je osvojio tri NBA naslova.

==== Godine bez naslova (od 2002. do 2004.) ====
U sezoni 2002./03. Bryant je prosječno postizao 30 poena po utakmici, postižući 40 ili više poena kroz devet, a kroz mjesec veljaču postizao je prosječno 40.6 poena po utakmici. Osim toga, sezonu je završio sa svojih tadašnjih rekordnih 6.9 skokova, 5.9 asistencija i 2.2 ukradene lopte. Ponovo je izabran u All-NBA i All-Obrambenu prvu petorku, a bio je i treći u izboru za najkorisnijeg igrača sezone. Lakersi su regularni dio sezone završili omjerom 50-32, a u doigravanju su stigli do polufinala Zapadne konferencije, gdje su u šest utakmica poraženi od kasnijih prvaka [[San Antonio Spurs]]a. 

Sljedeće sezone, Lakersi su potpisali dvojicu NBA All-Stara [[Karl Malone|Karla Malonea]] i [[Gary Payton]]a. Prije početka sezone, Bryant je uhićen zbog sumnje za silovanje djevojke iz Colorada. Zbog pojavljivanja na sudu, propustio je neke utakmice regularnog dijela sezone. Međutim, Lakersi su u početnoj petorci s budućim članovima [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] O'Nealom, Maloneom, Paytonom i Bryantom, stigli do [[Završnice NBA|finala NBA]] lige. U finalu su u pet utakmica poraženi od [[Detroit Pistons]]a. U seriji s Pisonsima, Kobe je prosječno postizao 22.6 poena i 4.4 asistencije, dok je iz igre &quot;gađao&quot; 35.1%. Phil Jackson je na kraju sezone napustio franšizu (istekao mu ugovor), a momčad je preuzeo [[Rudy Tomjanovich]]. Shaquille O'Neal je zamjenjen u [[Miami Heat]] za [[Lamar Odom|Lamara Odoma]], [[Caron Butler|Carona Butlera]] i [[Brian Grant|Briana Granta]], te prvi izbor na [[NBA draft|draftu]]. Sljedećeg dana, Bryant je odbio potpisati za [[Los Angeles Clippers]]e i potpisao je novi sedmogodišnji ugovor s Lakersima.

==== Nakon odlaska Shaquillea O'Neala (od 2004. do 2007.) ====
[[Datoteka:Reddandkobe.jpg|thumb|left|230px|Bryant &quot;čuva&quot; Michaela Redda.]]
Bryant je tijekom sezone 2004./05. bio teško kritiziran, koja je teško naštetila njegovoj reputaciji od svega dobroga što je napravio posljednjih godina. Posebno mu je naštetila Jacksonova knjiga &quot;Zadnja sezona: Momčad u potrazi za svojom dušom&quot;, koja opisuje zbivanja Lakersa tijekom turbulentne sezone 2003./04. U knjizi je Jackson napisao kako se Bryanta ne može trenirati. 

Tijekom sezone, [[Rudy Tomjanovich]] iznenada je podnio ostavku na mjestu trenera Lakersa, navodeći kao glavne razloge zdrastvene probleme i iscrpljenost. Zbog toga je ostali dio sezone klub preuzeo pomoćni trener [[Frank Hamblen]]. Usprkos činjenici što je u to vrijeme Bryant bio drugi najbolji strijelac lige (27.6 poena), Lakersi su propustili doigravanje po prvi puta u zadnjih 10 godina. Sezona je bila značajno razočaravajuća za Bryanta. Na kraju sezone nije uspio ući u All-Obrambenu petorku i tek je izabran u All-NBA trećoj petorci.
 
Sezona 2005./06. bila je jedna od važnijih u Bryantovoj karijeri. Phil Jackson se natrag vratio na klupu Lakersa i razriješio sve nesporazume s njime. Bryant je odigrao odličnu sezonu, bio prvi strijelac lige s 34.5 poena u prosjeku, a Lakersi su se natrag vratili u doigravanje. Momčad je zabilježila omjer 45-37, što je jedanaest pobjeda više u odnosu na prethodnu sezonu. U prvom krugu doigravanja, Lakersi su imali vodstvo od 3-1 protiv [[Phoenix Suns]]a. U šestoj utakmici imali su 6 sekundi prije kraja eliminirati Sunse iz doigravanja, međutim Sunsi su u produžetku ipak pobjedili Lakerse 126:118. Usprkos tome što je Bryant u doigravanju prosječno postizao 27.8 poena, Lakersi su na kraju u sedmoj poklenuli od Sunsa i ispali iz doigravanja. Nakon završetka sezone 2005./06., Bryanta je operacija koljena spriječila sudjelovanja na [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] godine.

Bryant je [[20. prosinca]] [[2005.]] u samo tri četvrtine postigao 62 poena [[Dallas Mavericks]]ima, a na početku posljednje četvrtine Bryant je na svome &quot;kontu&quot; imao više poena nego cijela momčad Dallasa. [[16. siječnja]] [[2006.]], odigrala se utakmica između O'Nealovog [[Miami Heat|Heata]] i Bryantovih Lakersa. Kao znak pomirbe, prije početka utakmice Shaq i Kobe su se rukovali i zagrlili prilikom sastanka kapetana momčadi sa sucima na sredini terena, a nakon toga su se prije početka susreta još jednom zagrlili.&lt;ref&gt;[http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=297792 NBA: Primirje Shaqa i Kobea]&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Toronto Raptors]]a, [[22. siječnja]] [[2006.]] Kobe je zabio 81 poen, što je drugi najviši učinak jednog igrača u povijesti NBA. Ispred njega je tek Wilt Chamberlain koji je [[1962.]] zabio nestvarnih 100 poena u jednoj utakmici.
[[Datoteka:Kobe 2007.jpg|thumb|right|Bryant četiri uzastopne utakmice ubacio 45 ili više poena.]]

Istog mjeseca, Kobe je na gostovanju kod [[New Orleans Hornets]]a četiri uzastopne utakmice ubacio 45 ili više poena i postao drugim igračem u povijesti NBA kojem je to pošlo za rukom. Prvi je legendarni [[Wilt Chamberlain]]. Memphisu je ubacio 45, Philadelphiji 48, LA Clippersima 50, a Indiani 45 koševa. Samo u posljednjoj četvrtini Pacersima je utrpao 17 poena.&lt;ref&gt;[http://www.net.hr/sport/nba/page/2006/01/10/0030006.html Bryant stigao Chamberlaina]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Krajem sezone, Bryant je postavio nove rekorde u jednoj sezoni Lakersa za utakmice 40 ili više poena (27) i najviše postignutih poena (2,832). Po prvi puta u karijeri je osvoji nagradu za najboljeg strijelca sezone, prosječno postižući 35.4 poena. Završio na četvrtom mjestu u izboru za najkorisnijeg igrača sezone.

Kasnije u sezoni, Kobe je objavio da će sljedeće sezone svoj prepoznatljiv dres s brojem 8 promijeniti u 24. Tijekom sezone 2006./07., Bryant je izabran na svoju devetu All-Star utakmicu. Postigao je 31 poen, 6 asistencija, i 6 ukradenih lopti i osvojio drugu nagradu za najkorisnijeg igrača All-Star utakmice. 

Tijekom sezone, Bryant je bio uključen u nekoliko manjih incidenata. Prilikom postizanja pobjedničkog skok-šuta protiv San Antonia, Kobe je laktom udario u lice bek šutera Spursa [[Manu Ginóbili]]ja. Tijekom pregleda snimke, Kobe je naknadno suspendiran na jednu utakmicu i morao je propustiti dvoboj Lakersa protiv New York Knicksa u Madison Square Gardenu. Kao razlog suspenzije naveden je neprirodan položaj ruke tijekom postizanja šuta. [[6. ožujka]] [[2007.]] protiv [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]] ponovio je isti potez kao protiv Spursa, a žrtva je ovaj puta bio bek [[Marko Jarić]]. Time je zaradio svoju drugu utakmicu suspenzije. [[9. ožujka]] [[2007.]], Bryant se vratio na parkete i u susretu protiv [[Philadelphia 76ers]] udario je u lice [[Kyle Korver]]a. Ovaj put nije dobio suspenziju, ali je njegov potez okaratkteriziran za tehničku pogrešku. 

[[16. ožujka]] [[2007.]], Kobe je ubacio svojih sezonskih najvećih 65 poena u pobjedi protiv [[Portland Trail Blazers]]a, čime je uspio prekinuti niz Lakersa od sedam uzastopnih poraza. Nakon toga, Bryant je još u tri utakmice zaredom ubacio više od 50 poena, a žrtve su bile Minnesota Timberwolvesi, [[Memphis Grizzlies]]i i [[New Orleans Hornets]]i. Time je postao tek drugim igračem u povijesti koji je zabio 50 poena u četiri utakmice u nizu; prije je to samo uspjelo velikom Wiltu Chamberlainu koji je u sedam utakmica u nizu zabijao preko 50.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr-sport/bryant-opet-50-gira-ozlijedjen_29214 Bryant opet 50, Gira ozlijeđen ]&lt;/ref&gt; Na kraju godine osvojio je svoju drugu nagradu za najboljeg strijelca sezone.
 
Tijekom sezone 2006./07., dresovi s njegovim imenom postali su najprodavaniji u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Kina|Kini]]. Novinari su to pripisali njegovom novom broju na dresu i ponovnom biranju na All-Star utakmicu. U doigravanju su Lakersi poraženi u prvom krugu od [[Phoenix Suns]]a.

==== Najkorisniji igrač sezone 2007./08. ====
[[Datoteka:Lakers Finals 08.jpg|thumb|left|150px|Lakersi u šestoj utakmici finala.]]
[[27. svibnja]] [[2007.]], ESPN je tada javio da je Bryant uvjetovao svoj odlazak, ako se u momčad ne vrati [[Jerry West]]. Bryant je kasnije izrazio želju za povratkom Westa, ali negirao je navode &quot;Da želi biti zamjenjen&quot; u slučaju ako se to ne dogodi. Međutim, tri dana kasnije, Bryant je u radijskom programu Stephen A. Smitha izrazio gnjev na upravu Lakersa, koja je tvrdila da je on odgovoran za odlazak Shaquille O'Neala iz momčadi. Tri sata nakon te izjave, Bryant je nakon razgovora sa trenerom [[Phil Jackson]]om, u drugom interyuu izjavio da je promjenio svoju odluku i želi da bude mjenjan. Uprava Lakersa nije se htjela odreći igrača koji dovodi publiku u [[Staples Center]], pa je Kobe na kraju ipak ostao u [[Los Angeles]]u. 

Menadžment kluba omogućio mu je momčad spremnu za naslov, dovevši iz Grizzliesa španjolskog [[centar (košarka)|centra]] [[Pau Gasol]]a. [[23. prosinca]] [[2007.]], Bryant je u utakmici protiv [[New York Knicks]]a s 29 godina i 122 dana postao najmlađim igračem koji je postigao više od 20,000 poena.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-dostigao-chamberlaina-i-jordana Bryant dostigao Chamberlaina i Jordana]&lt;/ref&gt; Usprkos napuknutom ligamentu u malom prstu, ozljedi koja mu se dogodila u veljači, on je igrao u svakoj od 82 utakmice regularnog dijela. Imao je prosjek od oko 28 poena, 5 asistencija i 6 skokova po susretu, a predvodio je Lakerse do omjera 57-25 u regularnom dijelu sezone i prvog mjesta na Zapadu. U svojoj 12. NBA sezoni Bryant je prvi put osvojio naslov najkorisnijeg igrača lige. Kada je saznao da će dobiti nagradu, kazao je kako to nije nagrada samo za jednu osobu. 

{{Citat|Ovi dečki ovdje (suigrači), oni čine da ispadam boljim nego što zapravo jesam.|Kobe Bryant}}

Jerry West, koji je odgovoran za dolazak Bryanta u Lakerse, na konferenciji za novinare izjavio je: {{Citat|Kobe ju je zaslužio (nagradu). Imao je još jednu odličnu sezonu. To me nimalo ne čudi.}} Osim nagrade za najkorisnijeg igrača, po treći puta uzastopno (šesti puta u karijeri) izabran je u All-NBA momčad.

Lakersi su na kraju regularnog dijela sezoni imali omjer 57-25, što je bilo dovoljno za prvo mjesto na Zapadu. U doigravanju su u prvom krugu igrali s [[Denver Nuggets]]ima. U prvoj utakmici, Bryant je u posljednjih osam minuta postigao 18 od ukupnih 32 poena. U prvoj utakmici drugog kruga doigravanja protiv [[Utah Jazz]]a, Bryant je u pobjedi postigao 38 poena. Lakersi su slavili u sljedećoj utakmici, međutim poraženi su u trećoj i četvrtoj, iako je Bryant tijekom serije s Nuggetsima u prosjeku postizao 33.5 poena po utakmici. lakersi su slavili u sljdeće dvije utakmice i plasirali se u finale Zapadne konferencije. Finale Zapadne konferecije igrali su Lakersi i [[San Antonio Spurs]]i. Spursi su poraženi u pet utakmica, a Lakersi se plasirali u finale protiv starih rivala [[Boston Celtics]]a. To je bilo peto finale Bryanta u svojoj karijeri i prvo bez Shaquille O'Neala. Lakersi su u šest utakmica poraženi od Celticsa, predvođeni &quot;Velikim trojcem&quot; [[Kevin Garnett|Kevinom Garnettom]], [[Ray Allen]]om i [[Paul Pierce|Paulom Pierecem]].

==== Sezona 2008./09. ====
[[Datoteka:Bryant Fades Over Butler.jpg|thumb|right|Bryant u šutu preko ruke Caron Butlera.]]

Lakersi su odlično započeli sezonu 2008./09., pobjedivši su svih sedam utakmica regularnog dijela sezone. Kobe je predvodio Lakerse do najboljeg starta u povijesti kluba 17-2,&lt;ref&gt;[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&amp;newsID=25213 Celticsi 12. za redom, Lakersima povijesnih 17-2]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; a do sredine prosinca imali su omjer 21–3. Lakersi su na božićnu večer u svom [[Staples Center]]u pobijedili [[Boston Celtics]]e 92-83 i zaustavili niz Celticsa od 19 uzastopnih pobjeda.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/gasol-i-lakersi-zaustavili-pobjednicki-niz-celticsa Gasol i Lakersi zaustavili pobjednički niz Celticsa]&lt;/ref&gt; Bryant ubacio je 27 koševa uz 9 skokova. U siječnju 2009. dobili su i kasnije prvake Istočne konferencije [[Cleveland Cavaliers]]e 105:88, a Bryant je utakmicu okončao sa 20 poena (šut 9-22), 12 asistencija i 6 skokova.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr-sport/video--lakersi-se-poigrali-s-lebron-jamesom_226048 VIDEO: Lakersi se poigrali s LeBron Jamesom ]&lt;/ref&gt; Na kraju regularnog dijela sezone, Lakersi su osvojili 1. mjesto u Zapadnoj koferenciji. 

Bryant je u sezoni po jedanaesti puta uzastopno izabran na NBA All-Star utakmicu i još jednom sebe promakao u u glavnog osvajača nagrade za najkorisnijeg igrača regularnog dijela sezone. Bryant je proglašen najboljim igračem mjeseca prosinca i veljače. U siječnju je zabilježio dva triple-double učinka, a to su mu bila prva takva postignuća od 2005. godine. Na NBA All-Star utakmici 2009., Bryant je postigao 27 poena, četiri skoka, 4 asistencije i 4 osvojene lopte i zajedno s bivšim suigračem [[Shaquille O'Neal|O'Nealom]] (17 poena, 5 skokova) podijelio nagradu za najkorisnijeg igrača.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/nba-all-star-zapadu-pobjeda-kobe-i-shaq-mvp NBA All Star: Zapadu pobjeda, Kobe i Shaq MVP]&lt;/ref&gt;

Bryant je u gostujućoj pobjedi LA Lakersa nad [[New York Knicks]]ima 126:117 ubacio 61 poen, čime je oborio rekord [[Madison Square Garden]]a po broju poena. Time je oborio rekord [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] koji je [[1995.]] godine zabio 55 koševa u postojećoj zgradi MSG-a, poznatoj pod nazivom &quot;Garden IV&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/kobe-bryant-zabio-61-u-madison-square-gardenu Kobe Bryant zabio 61 u Madison Square Gardenu]&lt;/ref&gt; U veljači 2009., Bryant je ušao među najbolji 20 strijelaca NBA lige svih vremena, kada je preskočio najprije Elgina Baylora&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-u-top-20-strijelaca-svih-vremena Top 20 strijelaca svih vremena]&lt;/ref&gt;, a kasnije i Adriana Dantleya, Roberta Parisha i Charlesa Barkleya.

Lakersi su sezonu završili s omjerom 65-17, što je drugi najbolji omjer u povijesti [[NBA]]. Bryant je završio kao drugoplasirani u izboru za najkorisnijeg igrača lige, odmah iza [[LeBron James|LeBrona Jamesa]]. Na kraju je po sedmi puta u karijeri izabran u All-Obrambenu prvu petorku. U doigravanju se Lakersi u pet utakmica pobijedili [[Utah Jazz]]. U drugom krugu Lakersi su u sedam utakmica pobjedili [[Houston Rockets]]e i plasirali se u finale Zapadne konferencije protiv iznenađenja sezone i doigravanja [[Denver Nuggets]]a. Lakersi su u šest utakmica pobjedili Nuggetse i plasirali se u drugo uzastopno finale NBA lige. Lakersi su čekali pobjednika serije finala Istočne konferencije između [[Cleveland Cavaliers]]a i [[Orlando Magic|Orlanda Magica]]. Magicsi su isto tako u šest utakmica pobjedili Cavse i plasirali se u svoje drugo NBA finale nakon 1995. godine. Bryant je u finalnoj seriji u pet utakmica predvodio Lakerse do petnaestog NBA naslova u povijesti franšize i njegovog prvog NBA naslova nakon 2002. i [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]]. U posljednjoj petoj utakmici postigao je 30 poena, 6 skokova, 5 asistencija i 4 blokade.

== Američka reprezentacija ==
[[Datoteka:Kobe Bryant Beijing Olympics 20080810 d-1024-627v.jpg|thumb|left|120px]]
Bryant je svoju [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|reprezentativnu karijeru]] započeo [[2006.]] godine. Bio je član američke reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju na prvenstvu [[Američka košarkaška prvenstva|FIBA Americas]] [[2007.]] godine i time osigurala nastup na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Na prvenstvu FIBA Americas, Bryant je odigrao svih 10 utakmica za reprezentaciju. Osam od deset utakmica završio je s dvoznamenkastim učinkom. 

[[23. lipnja]] [[2008.]] izabran je na popis igrača američke reprezentacije koja će sudjelovati na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Ovu momčad zbog velikih NBA zvijezda poput Howarda, Wadea, Anthonya, Paula, nazvana je je &quot;''Redeem Team''&quot; ([[Hrvatski jezik|hrv]]. &quot;Iskupljenička momčad&quot;). Američka reprzentacije je na Olimpijskim igrama osvojila zlatnu medalju, pobjedivši u neizvjesnom finalnom dvoboju [[Španjolska košarkaška reprezentacija|Španjolsku]] 118:107. Kobe je u finalu postigao 20 poena i šest asistencija. Tijekom cijelog natjecanja u prosjeku je postizao 15.0 poena, 2.8 skokova i 2.1 asistenciju po utakmici.

== Privatni život ==
Bryant je u studenome [[1999.]] na snimanju videospota za [[Tha Eastsidaz]] i [[Snoop Dogg]]a '' G'd Up '' upoznao 17-godišnju Vanessu Laine. U spotu ona je odjevena u srebrni bikini i sjedi u kabrioletu. Samo šest mjeseci kasnije, u svibnju 2000. zaručili su se, a oženili 2001., prije nego što je ona završila srednju školu &quot;Marina High School&quot;. 

Vjenčanje se održalo [[18. travnja]] [[2001.]] u mjestašcu [[Dana Point, Kalifornija|Dana Point]]. No, njegovi roditelji nisu bili na vjenčanju, navodno, jer su smatrali da su oboje premladi za brak, ali i zato što ona nije Afroamerikanka, već meksičko-irskog podrijetla. To je rezultiralo neslaganjem s njegovim roditeljima, s kojima gotovo dvije godine nije pričao. 

[[19. siječnja]] [[2003.]] rodila mu se kćerka Natalia Diamante Bryant. Njezino rođenje bilo je glavni razlog pomirbe Bryanta s roditeljima. Njegova žena je u proljeće [[2005.]] doživjela [[pobačaj]] zbog [[Ektopična trudnoća|ektopične trudnoće]]. [[1. svibnja]] [[2006.]] dobio je drugu kćerku Giannu Mariu-Onore Bryant. 

==== Optužba za silovanje ====
U srpnju [[2003.]], šerif okruga Eagle uhitio je Bryanta zbog sumnje za silovanje 19-godišnjakinje zaposlenice hotela Katelyn Faber. Kobe se je nalazio u hotelu &quot;The Lodge and Spa at Cordillera&quot;, gdje se je oporavljao od ozljede koljena. Katelyn Faber optužila je Bryanta da ju je silovao u hotelskoj sobi noć prije njegove operacije. Bryant je priznao da je imao spolni odnos sa ženom koja ga je tužila, no odbacio je optužbu za silovanje, ustvrdivši kako je mislio da su oboje pristali na odnos.

Optužbe su u javnosti narušile njegovu reptuaciju &quot;dobrog dečka&quot;, a njegovi ugovori s [[Nutella|Nutellom]] i [[McDonald's]]om su prekinuti. Prodaja dresova s njegovim imenom značajno je pala u odnosu na prošle godine. 

Međutim, u rujnu [[2004.]] optužnica za silovanje je odbačena zbog toga što je Katelyn Faber odbila svjedočiti na sudu. Razlog tome je navela da nije u stanju proći težak i bolan proces suđenja. Tako je sud odbacio optužbe, na oduševljenje svih navijača LA Lakersa koji su često na tribinama sjedili s transparentima sadržaja &quot;Kobe nije kriv&quot; i slično.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bryant ne želi otkriti seksualnu prošlost |url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2004%5C12%5C08%5C27A27.PDF |access-date=2009-06-18 |archivedate=2004-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041221060517/http://www.vjesnik.hr/Pdf/2004%5C12%5C08%5C27A27.PDF |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==

26. januara 2020. kod mjesta [[Calabasas, California|Calabasas]] u blizini [[Los Angeles]]a se srušio njegov privatni helikopter. To se zbilo kada je svoju 13-godišnju kći Giannu vodio na vježbu košarke. Tom prilikom su poginuli i Kobe Bryant i njegova kći, kao i još 7 osoba.

== NBA statistika ==
==== Regularni dio ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Klub
!  Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena
|-
| align=&quot;left&quot; | 1996./97.
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Lakers|L.A. Lakers]]
| 71 || 6 || 15.5 || .417 || .375 || .819 || 1.9 || 1.3 || .7 || .3 || 7.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 1997./98.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 79 || 1 || 26.0 || .428 || .341 || .794 || 3.1 || 2.5 || .9 || .5 || 15.4
|-
| align=&quot;left&quot; | 1998./99.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 50 || 50 || 37.9 || .465 || .267 || .839 || 5.3 || 3.8 || 1.4 || '''1.0''' || 19.9
|-
| align=&quot;left&quot; | 1999./00.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 66 || 62 || 38.2 || .468 || .319 || .821 || 6.3 || 4.9 || 1.6 || .9 || 22.5
|-
| align=&quot;left&quot; | 2000./01.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 68 || 68 || 40.9 || .464 || .305 || .853 || 5.9 || 5.0 || 1.7 || .6 || 28.5
|-
| align=&quot;left&quot; | 2001./02.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 80 || 80 || 38.3 || '''.469''' || .250 || .829 || 5.5 || 5.5 || 1.5 || .4 || 25.2
|-
| align=&quot;left&quot; | 2002./03.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''82''' || '''82''' || '''41.5''' || .451 || '''.383''' || .843 || '''6.9''' || 5.9 || '''2.2''' || .8 || 30.0
|-
| align=&quot;left&quot; | 2003./04.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 65 || 64 || 37.6 || .438 || .327 || .852 || 5.5 || 5.1 || 1.7 || .4 || 24.0
|-
| align=&quot;left&quot; | 2004./05.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 66 || 66 || 40.7 || .433 || .339 || .816 || 5.9 || '''6.0''' || 1.3 || .8 || 27.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 2005./06.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 80 || 80 || 41.0 || .450 || .347 || .850 || 5.3 || 4.5 || 1.8 || .4 || '''35.4'''
|-
| align=&quot;left&quot; | 2006./07.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 77 || 77 || 40.8 || .463 || .344 || '''.868''' || 5.7 || 5.4 || 1.4 || .5 || 31.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 2007./08.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''82''' || '''82''' || 38.9 || .459 || .361 || .840 || 6.3 || 5.4 || 1.8 || .5 || 28.3
|-
| align=&quot;left&quot; | 2008./09.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''82''' || '''82''' || 36.1 || .467 || .351 || .856 || 5.2 || 4.9 || 1.5 || .4 || 26.8
|-
| align=&quot;left&quot; | Ukupno
| align=&quot;left&quot; | 
| 948 || 800 || 36.4 || .455 || .341 || .840 || 5.3 || 4.6 || 1.5 || .5 || 25.1
|-
| align=&quot;left&quot; | All-Star
| align=&quot;left&quot; | 
| 11 || 11 || 27.1 || .503 || .354 || .778 || 4.5 || 4.6 || 2.7 || .4 || 18.8
|}
==== Doigravanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Klub
!  Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena
|-
| align=&quot;left&quot; | 1996./97.
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Lakers|L.A. Lakers]]
| 9 || 0 || 14.8 || .382 || .261 || .867 || 1.2 || 1.2 || .3 || .2 || 8.2
|-
| align=&quot;left&quot; | 1997./98.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 11 || 0 || 20.0 || .408 || .214 || .689 || 1.9 || 1.5 || .3 || .7 || 8.7
|-
| align=&quot;left&quot; | 1998./99.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 8 || 8 || 39.4 || .430 || .348 || .800 || 6.9 || 4.6 || '''1.9''' || 1.2 || 19.8
|-
| align=&quot;left&quot; | 1999./00.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''22''' || '''22''' || 39.0 || .442 || .344 || .754 || 4.5 || 4.4 || 1.5 || '''1.5''' || 21.1
|-
| align=&quot;left&quot; | 2000./01.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 16 || 16 || 43.4 || .469 || .324 || .821 || '''7.3''' || '''6.1''' || 1.6 || .8 || 29.4
|-
| align=&quot;left&quot; | 2001./02.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 19 || 19 || 43.8 || .434 || .379 || .759 || 5.8 || 4.6 || 1.4 || .9 || 26.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 2002./03.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 12 || 12 || 44.3 || .432 || '''.403''' || .827 || 5.1 || 5.2 || 1.2 || .1 || 32.1
|-
| align=&quot;left&quot; | 200{{Košarkaš (HR)
|ime            = Kobe Bryant/Kobe Jakson Bryant
|slika          = Kobe Bryant Washington.jpg
|slika_širina   = 190px
|slika_opis     = Bryant u dresu Lakersa
|država         = {{flag|SAD}}
|nadimak        = ''Black Mamba''
|datum_rođenja  = [[23. kolovoza]] [[1978.]]
|mjesto_rođenja = {{SAD grad|Philadelphia|Pennsylvania}}
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[bek šuter]]
|visina         = 1,98
|težina         = 93
|sveučilište    = 
|draft          = 1. krug (13. ukupno), [[1996.]]3./04.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''22''' || '''22''' || 44.2 || .413 || .247 || .813 || 4.7 || 5.5 || '''1.9''' || .3 || 24.5
|-
| align=&quot;left&quot; | 2005./06.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 7 || 7 || '''44.9''' || '''.497''' || .400 || .771 || 6.3 || 5.1 || 1.1 || .4 || 27.9
|-
| align=&quot;left&quot; | 2006./07.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 5 || 5 || 43.0 || .462 || .357 || '''.919''' || 5.2 || 4.4 || 1.0 || .4 || '''32.8'''
|-
| align=&quot;left&quot; | 2007./08.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 21 || 21 || 41.1 || .479 || .302 || .809 || 5.7 || 5.6 || 1.7 || .4 || 30.1
|-
| align=&quot;left&quot; | Ukupno
| align=&quot;left&quot; | 
| 152 || 132 || 39.1 || .445 || .325 || .798 || 5.0 || 4.6 || 1.4 || .7 || 24.3
|}

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [http://www.kb24.com Službena stranica]
* [http://www.nba.com/playerfile/kobe_bryant/index.html Profil] na NBA.com
* [http://sports.espn.go.com/nba/players/profile?playerId=110 Profil] na ESPN.com
* {{imdb ime|id=1101483|ime=Kobe Bryant}}

{{NBA draft 1996.}}
{{NBA MVP}}
{{NBA All-Star MVP}}
{{NBA finale MVP}}
{{Pobjednici NBA natjecanja u zakucavanjima}}
{{Najbolji strijelci NBA lige}}
{{Los Angeles Lakers}}
{{Sastav SAD košarka 2007 FIBA Prvenstvo Amerika}}
{{Sastav SAD košarkaši 2008 OI}}
{{Sastav SAD košarkaši 2012 OI}}
{{NBA75}}
{{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1978|2020|Bryant, Kobe}}

[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Lakersa]]
[[Kategorija:Bek šuteri]]
[[Kategorija:NBA prvaci (igrači)]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci (igrači)]]
[[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara]]
[[Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća]]</text>
      <sha1>hswmrggtgjsnrzg5xavva5m8fxzl0iu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261705</id>
      <parentid>41261700</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T14:47:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/178.223.54.244|178.223.54.244]] ([[User talk:178.223.54.244|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Túrelio|Túrelio]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40082" xml:space="preserve">{{Infokutija Košarkaš
| ime                = Kobe Bryant
| slika              = Kobe Bryant 2015.jpg
| veličina           = 
| opis               = 
| broj               = 
| pozicija           = [[bek šuter]]
| visina_ft          = 6
| visina_in          = 6
| visina_napomena    = 
| težina_lb          = 212
| težina_footnote    =
| liga               = 
| momčad             = 
| momčad_link        = 
| datum_rođenja      = [[23. kolovoza]] [[1978.]]
| mjesto_rođenja     = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum_smrti        = [[26. siječnja]] [[2020.]]
| mjesto_smrti       = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Calabasas, California|Calabasas]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| nacionalnost       = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| srednja_škola      = [[Srednja škola Lower Merion|Lower Merion]]&lt;br&gt;{{small|[[Ardmore, Pennsylvania|Ardmore]], [[Pennsylvania]]}}
| sveučilište        = 
| draft_godina       = 1996.
| draft_krug         = 1.
| draft_pick         = 13
| draft_momčad       = [[Charlotte Hornets]]
| karijera_start     = [[1996.]]
| karijera_kraj      = [[2016.]]
| trener_start       = 
| trener_kraj        =
| godine1            = 1996 – 2016
| momčad1            = {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles Lakers]]
| godine2            = 
| momčad2            = 
| godine3            = 
| momčad3            = 
| godine4            = 
| momčad4            = 
| godine5            = 
| momčad5            = 
| godine6            = 
| momčad6            = 
| godine7            = 
| momčad7            = 
| godine8            = 
| momčad8            = 
| godine9            = 
| momčad9            = 
| godine10           = 
| momčad10           = 
| godine11           = 
| momčad11           = 
| godine12           = 
| momčad12           = 
| godine13           = 
| momčad13           = 
| godine14           = 
| momčad14           = 
| godine15           = 
| momčad15           = 
| godine16           = 
| momčad16           = 
| godine17           = 
| momčad17           = 
| godine18           = 
| momčad18           = 
| godine19           = 
| momčad19           = 
| godine20           = 
| momčad20           = 
| godine21           = 
| momčad21           = 
| godine22           = 
| momčad22           = 
| godine23           = 
| momčad23           = 
| godine24           = 
| momčad24           = 
| godine25           = 
| momčad25           = 
| godine26           = 
| momčad26           = 
| godine27           = 
| momčad27           = 
| godine28           = 
| momčad28           = 
| godine29           = 
| momčad29           = 
| godine30           = 
| momčad30           = 
| godine31           = 
| momčad31           = 
| godine32           = 
| momčad32           = 
| godine33           = 
| momčad33           = 
| godine34           = 
| momčad34           = 
| godine35           = 
| momčad35           = 
| godine36           = 
| momčad36           = 
| godine37           = 
| momčad37           = 
| godine38           = 
| momčad38           = 
| godine39           = 
| momčad39           = 
| godine40           = 
| momčad40           = 
| sgodine1           = 
| smomčad1           = 
| sgodine2           = 
| smomčad2           = 
| sgodine3           = 
| smomčad3           = 
| sgodine4           = 
| smomčad4           = 
| sgodine5           = 
| smomčad5           = 
| sgodine6           = 
| smomčad6           = 
| sgodine7           = 
| smomčad7           = 
| sgodine8           = 
| smomčad8           = 
| sgodine9           = 
| smomčad9           = 
| sgodine10          = 
| smomčad10          = 
| sgodine11          = 
| smomčad11          = 
| sgodine12          = 
| smomčad12          = 
| sgodine13          = 
| smomčad13          = 
| sgodine14          = 
| smomčad14          = 
| sgodine15          = 
| smomčad15          = 
| sgodine16          = 
| smomčad16          = 
| sgodine17          = 
| smomčad17          = 
| sgodine18          = 
| smomčad18          = 
| sgodine19          = 
| smomčad19          = 
| sgodine20          = 
| smomčad20          = 
| rgodine1           = 2007 – 2012
| rep1               = {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| rgodine2           =
| rep2               =
| rgodine3           =
| rep3               =
| rgodine4           =
| rep4               =
| rgodine5           =
| rep5               =
| uspjesi            = 
| stat1label         = 
| stat1vrijednost    = 
| stat2label         = 
| stat2vrijednost    = 
| stat3label         = 
| stat3vrijednost    = 
| HOF                = 
| HOF_igrač          = 
| HOF_trener         = 
| FIBA_HOF_igrač     = 
| CBBASKHOF_godina   =
| medalje            = 
{{MedalCountry | {{flag|Sjedinjene Države}} }}
{{MedalCount
|[[FIBA Svjetsko košarkaško prvenstvo|FIBA Svjetsko prvenstvo]]|0|0|0
|[[FIBA AmeriCup|FIBA Prvenstvo Amerika]]|1|0|0
|[[Olimpijske igre]]|2|0|0
}}
{{MedalCompetition|[[FIBA AmeriCup|FIBA Prvenstvo Amerika]]}}
{{MedalGold|{{flagicon|SAD}} [[FIBA Prvenstvo Amerika 2007.|Sjedinjene Države 2007.]]|[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[Olimpijske igre]]}}
{{MedalGold|{{flagicon|KIN}} [[Olimpijada 2008.|Peking 2008.]]|[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|UK}} [[Olimpijada 2012.|London 2012.]]|[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
}}
'''Kobe Bean Bryant''' ([[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], [[23. kolovoza]] [[1978.]] — [[Calabasas, California]], [[26. siječnja]] [[2020]]) bio je [[SAD|američki]] profesionalni [[košarka]]š.&lt;ref&gt;[http://sportklub.rs/Kosarka/NBA/a321797-Potvrdjeno-Kobi-Brajant-poginuo-u-padu-helikoptera.html Potvrđeno: Kobi Brajant poginuo u padu helikoptera]&lt;/ref&gt; Igrao je na poziciji beka šutera, a cijelu svoju karijeru je proveo u [[National Basketball Association|NBA]] momčadi [[Los Angeles Lakers]]a. Izabran je u 1. krugu (13. ukupno) NBA drafta 1996. od strane [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsa]]. Bryant je s tadašnjim suigračem [[Shaquille O'Neal]]om odveo Lakerse do tri uzastopna naslova [[NBA]] prvaka ([[2000.]], [[2001.]] i [[2002.]]). Nakon što je u sezoni 2003./04. O'Neal napustio momčad, Bryant je postao superzvijezda franžize Lakersa. Dvije sezone uzastopno (2005./06. i 2006./07.) bio je najbolji strijelac NBA lige. U utakmici protiv [[Toronto Raptors]]a, [[22. siječnja]] [[2006.]] Kobe je zabio 81 poen, što je drugi najviši učinak jednog igrača u povijesti NBA. Ispred njega je tek [[Wilt Chamberlain]] koji je [[1962.]] zabio nestvarnih 100 poena u jednoj utakmici.

U sezoni 2007./08. proglašen je [[MVP|najkorisnijim igračem]] regularnog dijela sezone, a u doigravanju je Lakerse odveo do [[Završnice NBA|NBA finala]], gdje su poraženi od [[Boston Celtics]]a. Sljedeće sezone ponovo je odveo Lakerse do finala protiv [[Orlando Magic|Orlanda Magica]] i osvojio svoj četvrti NBA naslov. To je njegov prvi NBA naslov bez [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]]. S [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|američkom reprezentacijom]] osvojio je zlatnu medalju na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Od svoje druge NBA sezone, Bryant je redoviti član NBA All-Star utakmice, a u tri navrata osvojio je nagradu za najkorisnijeg igrača All-Star utakmice ([[2002.]], [[2007.]] i [[2009.]]). Kroz svoju NBA karijeru dobio je nekoliko nadimaka, a današnji nadimak mu je [[Mambe|Crna Mamba]].

== Životopis ==
=== Rani život ===
Kobe je rođen [[23. kolovoza]] [[1978.]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]], saveznoj državi [[Pennsylvania]]. Sa šest godina se zbog igračkih obveza svoga oca [[Joe Bryant|Joea &quot;Jellybean&quot; Bryanta]] seli u [[Italija|Italiju]], u kojoj je Bryant naučio igrati [[nogomet]] i tečno govoriti [[talijanski jezik|talijanski]]. Ljubav prema nogometu zadržao je do danas, a najdraži klub mu je talijanski [[AC Milan]]. Navodno je veliki obožavatelj Barceloninog bivšeg trenera [[Frank Rijkaard|Franka Rijkaarda]] i bivšeg igrača [[Ronaldinho|Ronaldinha]], s kojim dijeli jednaku strast prema spektakularnim potezima. Sa trinaest godina Byrant se vratio u [[SAD|Sjedinjene Države]].

Košarku je počeo igrati u srednjoškolskoj momčadi &quot;Lower Merion High School&quot;, koja se nalazi u Philadelphiji. Tijekom njegove druge godine, trener mu je bio njegov otac. Ondje je počeo pokazivati da je rijetko viđeni talent. Rušio je srednjoškolske rekorde, postižući više od 30 poena po utakmici. 

=== NBA karijera ===
==== NBA draft ====
Bryant je izabran u 1. krugu (13. ukupno) [[NBA draft]]a [[1996.]] od strane [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsa]]. Tadašnji Bryantov agent Luka Radosevic, izjavio je da će Bryant teško ikad zaigrati za Hornetse. Njegove igre zamijetio je tadašnji generalni direktor Lakersa. On je ponudio Hornetsima zamjenu za prava drafta na Bryanta, u kojoj bi u suprotnom smjeru otišao centar . Hornetsi su prihvatili ponudu, a tako je Bryant postao prvi bek koji je direktno iz srednje škole prešao u profesionalizam najjače košarkaške lige na svijetu.

==== Prve tri sezone (od 1996. do 1999.) ====
[[Datoteka:Kobe Bryant Free Throw.jpg|thumb|right|Bryant šutira slobodna bacanja.]]
Tijekom svoje ''rookie'' sezone, Kobe je uglavnom ulazio sa klupe kao zamjena za [[Eddie Jones (košarkaš)|Eddie Jones]]a i [[Nick Van Exel]]a. U to vrijeme postao je najmlađim igračem koji je ikada zaigrao u [[NBA]] ligi. Igrao je u prosjeku 15.5 minuta i zabijao nešto više od 7.5 poena. No, ubrzo je postao poznat po zakucavanjima, pogotovo nakon što je na All-Star vikendu 1997. pobijedio u natjecanju u zakucavanju. Na kraju sezone izabran je zajedno s tadašnjim suigračem [[Travis Knight|Travisom Knightom]] u drugu NBA All-Rookie petorku. 

U drugoj sezoni, Bryant je imao nešto veću minutažu i tada je napokon počeo prikazivati svoj košarkaški talent. Kao rezultat toga, Bryant je povećao svoje košarkaške brojke sa 7.6 na 15.6 poena. Cijele sezone u igru je ulazio ulazio sa klupe kao zamjena za startnog [[bek šuter]]a ili je igrao na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]]. Bio je u užem izboru za [[šesti igrač|šestog igrača]] lige, a ujedno je izabran kao najmlađi igrač koji je sudjelovao na All-Staru. 

U sezoni 1998./99., postao je članom prve petorke LA Lakersa. Svih 50 utakmica u kojima je igrao započeo je u startnoj petorci. Tijekom sezone, Kobe je potpisao šestogodišnji ugovor vrijedan 70 milijuna [[$]]. U to vrijeme počele su prve usporedbe s [[Michael Jordan|Michaelom Jordanom]], a Bryant je svojim neskrivenim oponašanjem Jordanovih gesta i mimikom, pokušavao nametnuti se kao vođa momčadi.

==== Dinastija s O'Nealom (od 1999. do 2002.) ====
Dolaskom Phila Jacksona za trenera Lakersa [[1999.]] počela je dinastija Lakersa. Bryant je svojim igrama te spektakularnim potezima postao jedan od simbola [[NBA]], a iz sezone u sezonu povećavao je svoje statističke brojke. Momčad predvođena Bryantom i Shaquilleom O'Nealom, uzela je tri naslova (2000., 2001. i 2002.) u nizu, stvorivši nepobjedivi NBA tandem brzog igrača Bryanta i ''teškaša'' O'Neala. Bryant je sezonu 1999./00. započeo izvan parketa zbog ozljede ruke koju je zaradio u presezonskom nastupu protiv [[Washington Wizards]]a. Zboh ozljede morao je pauzirati 6 tjedana. Kada se je vratio na parkete, Bryant je povećao svoje brojke u svim statitičkim podacima. U tandemu s O'Nealom i jakom klupom, Bryant je s Lakersima ostvario omjer 67-15, što je peti najbolji omjer u povijesti [[NBA]]. To je dovelo O'Neala do proglašenja za [[MVP|najkorisnijeg igrača]] regularnog dijela sezone, a Kobe je po prvi put u karijeri izabran u All-NBA drugu petorku i All-NBA obrambenu petorku. U doigravanju je Bryant bio druga &quot;violina&quot; O'Nealu, ali je imao nekoliko izvanrednih nastupa, kada je u sedmoj utakmici finala Zapadne konferencije protiv [[Portland Trail Blazers]] ubacio 25 poena, uz 11 skokova, 7 asistencija i 4 blokade. U [[Završnice NBA|NBA finalu]] [[2000.]] protiv [[Indiana Pacers]]a, Bryant je drugoj četvrtini druge utakmice ozljedio gležanj i zbog toga je propustio treću utakmicu finala. U četvrtoj utakmici, O'Neal je u produžetku zbog osobnih greški isključen iz igre, pa je Bryant uzeo stvari u svoje ruke i sa svojih 8 poena odveo svoju momčad do pobjede 120:118. U šestoj utakmici, Lakersi su uzeli prvi naslov prvaka nakon [[1988.]] 

Statistički, sezona 2000./01. bila je za Bryanta slična, samo što je Bryant sada po susretu postizao 6 poena više (28.5) u odnosu na prošlu sezonu. Također je to godina kada su počele nesuglasice između Bryanta i O'Neala. Još je jednom predvodio momčad kao najbolji asistent (5). Međutim, Lakersi su u regularnom dijelu pobijedili u samo 56 utakmica, što je 11 utakmica manje u odnosu na prošlu sezonu. Lakersi su u doigravanju odgovorili s omjerom 15-1. Bez većih problema padali su [[Portland Trail Blazers]]i, [[Sacramento Kings]]i, i [[San Antonio Spurs]]i, prije nego što su u produžetku izgubili prvu utakmicu od [[Philadelphia 76ers]]a. U sljedeće četiri utakmice Lakersi su slavili i uzeli svoj drugi naslov prvaka nakon mnogo godina. Tijekom doigravanja, Bryant je dobio veliku minutažu koja je rezultirala statistikom od 29.4 poena, 7.3 skokova i 6.1 asistencije. U doigravanju je O'Neal izjavio da je Bryant najbolji igrač lige. Byrant je sezonu završio u All-NBA drugoj petorci i All-NBA Obrambenoj petorci. Osim toga, također je izabran po treći puta uzastopno na NBA All-Star utakmicu.

Bryant je sezoni 2001./02. po prvi puta u karijeri odigrao 80 utakmica. Prosječno je postizao 25.2 poena, 5.5 skokova i 5.5 asistencija po utakmici. Imao je rekordnih 46.9% iz igre i još je jednom predvodio momčad po broju asistencija. Iako je ponovo izabran u NBA All-Star momčad i All-NBA Obrambenu petorku, uz to je po prvi puta u karijeri izborio All-NBA prvu petorku. Lakersi su u reguzlarnom dijelu ostvarili 58 pobjeda i osvojili 2. mjesto u diviziji Pacifik iza [[Sacramento Kings]]a. Put do finala se na kraju pokazao mnogo težim nego prošlih sezona. Iako su Lakersi prošli Trail Blazerse i porazili Spurse 4-1, Lakersi nisu imali prednost domaćeg terena protiv Sacramento Kingsa. Serija se je otegnula do sedme utakmice, međutim Lakersi su uspjeli pobjediti svoje divizijske rivale i izboriti svoje treće uzastopno [[Završnice NBA|NBA finale]]. U finalu je Bryant bio na prosjeku od 26.8 poena (51.4% iz igre), 5.8 skokova i 5.3 asistencije po utakmici. Sa 23 godine, Bryant je postao najmlađim igračem koji je osvojio tri NBA naslova.

==== Godine bez naslova (od 2002. do 2004.) ====
U sezoni 2002./03. Bryant je prosječno postizao 30 poena po utakmici, postižući 40 ili više poena kroz devet, a kroz mjesec veljaču postizao je prosječno 40.6 poena po utakmici. Osim toga, sezonu je završio sa svojih tadašnjih rekordnih 6.9 skokova, 5.9 asistencija i 2.2 ukradene lopte. Ponovo je izabran u All-NBA i All-Obrambenu prvu petorku, a bio je i treći u izboru za najkorisnijeg igrača sezone. Lakersi su regularni dio sezone završili omjerom 50-32, a u doigravanju su stigli do polufinala Zapadne konferencije, gdje su u šest utakmica poraženi od kasnijih prvaka [[San Antonio Spurs]]a. 

Sljedeće sezone, Lakersi su potpisali dvojicu NBA All-Stara [[Karl Malone|Karla Malonea]] i [[Gary Payton]]a. Prije početka sezone, Bryant je uhićen zbog sumnje za silovanje djevojke iz Colorada. Zbog pojavljivanja na sudu, propustio je neke utakmice regularnog dijela sezone. Međutim, Lakersi su u početnoj petorci s budućim članovima [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] O'Nealom, Maloneom, Paytonom i Bryantom, stigli do [[Završnice NBA|finala NBA]] lige. U finalu su u pet utakmica poraženi od [[Detroit Pistons]]a. U seriji s Pisonsima, Kobe je prosječno postizao 22.6 poena i 4.4 asistencije, dok je iz igre &quot;gađao&quot; 35.1%. Phil Jackson je na kraju sezone napustio franšizu (istekao mu ugovor), a momčad je preuzeo [[Rudy Tomjanovich]]. Shaquille O'Neal je zamjenjen u [[Miami Heat]] za [[Lamar Odom|Lamara Odoma]], [[Caron Butler|Carona Butlera]] i [[Brian Grant|Briana Granta]], te prvi izbor na [[NBA draft|draftu]]. Sljedećeg dana, Bryant je odbio potpisati za [[Los Angeles Clippers]]e i potpisao je novi sedmogodišnji ugovor s Lakersima.

==== Nakon odlaska Shaquillea O'Neala (od 2004. do 2007.) ====
[[Datoteka:Reddandkobe.jpg|thumb|left|230px|Bryant &quot;čuva&quot; Michaela Redda.]]
Bryant je tijekom sezone 2004./05. bio teško kritiziran, koja je teško naštetila njegovoj reputaciji od svega dobroga što je napravio posljednjih godina. Posebno mu je naštetila Jacksonova knjiga &quot;Zadnja sezona: Momčad u potrazi za svojom dušom&quot;, koja opisuje zbivanja Lakersa tijekom turbulentne sezone 2003./04. U knjizi je Jackson napisao kako se Bryanta ne može trenirati. 

Tijekom sezone, [[Rudy Tomjanovich]] iznenada je podnio ostavku na mjestu trenera Lakersa, navodeći kao glavne razloge zdrastvene probleme i iscrpljenost. Zbog toga je ostali dio sezone klub preuzeo pomoćni trener [[Frank Hamblen]]. Usprkos činjenici što je u to vrijeme Bryant bio drugi najbolji strijelac lige (27.6 poena), Lakersi su propustili doigravanje po prvi puta u zadnjih 10 godina. Sezona je bila značajno razočaravajuća za Bryanta. Na kraju sezone nije uspio ući u All-Obrambenu petorku i tek je izabran u All-NBA trećoj petorci.
 
Sezona 2005./06. bila je jedna od važnijih u Bryantovoj karijeri. Phil Jackson se natrag vratio na klupu Lakersa i razriješio sve nesporazume s njime. Bryant je odigrao odličnu sezonu, bio prvi strijelac lige s 34.5 poena u prosjeku, a Lakersi su se natrag vratili u doigravanje. Momčad je zabilježila omjer 45-37, što je jedanaest pobjeda više u odnosu na prethodnu sezonu. U prvom krugu doigravanja, Lakersi su imali vodstvo od 3-1 protiv [[Phoenix Suns]]a. U šestoj utakmici imali su 6 sekundi prije kraja eliminirati Sunse iz doigravanja, međutim Sunsi su u produžetku ipak pobjedili Lakerse 126:118. Usprkos tome što je Bryant u doigravanju prosječno postizao 27.8 poena, Lakersi su na kraju u sedmoj poklenuli od Sunsa i ispali iz doigravanja. Nakon završetka sezone 2005./06., Bryanta je operacija koljena spriječila sudjelovanja na [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] godine.

Bryant je [[20. prosinca]] [[2005.]] u samo tri četvrtine postigao 62 poena [[Dallas Mavericks]]ima, a na početku posljednje četvrtine Bryant je na svome &quot;kontu&quot; imao više poena nego cijela momčad Dallasa. [[16. siječnja]] [[2006.]], odigrala se utakmica između O'Nealovog [[Miami Heat|Heata]] i Bryantovih Lakersa. Kao znak pomirbe, prije početka utakmice Shaq i Kobe su se rukovali i zagrlili prilikom sastanka kapetana momčadi sa sucima na sredini terena, a nakon toga su se prije početka susreta još jednom zagrlili.&lt;ref&gt;[http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=297792 NBA: Primirje Shaqa i Kobea]&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Toronto Raptors]]a, [[22. siječnja]] [[2006.]] Kobe je zabio 81 poen, što je drugi najviši učinak jednog igrača u povijesti NBA. Ispred njega je tek Wilt Chamberlain koji je [[1962.]] zabio nestvarnih 100 poena u jednoj utakmici.
[[Datoteka:Kobe 2007.jpg|thumb|right|Bryant četiri uzastopne utakmice ubacio 45 ili više poena.]]

Istog mjeseca, Kobe je na gostovanju kod [[New Orleans Hornets]]a četiri uzastopne utakmice ubacio 45 ili više poena i postao drugim igračem u povijesti NBA kojem je to pošlo za rukom. Prvi je legendarni [[Wilt Chamberlain]]. Memphisu je ubacio 45, Philadelphiji 48, LA Clippersima 50, a Indiani 45 koševa. Samo u posljednjoj četvrtini Pacersima je utrpao 17 poena.&lt;ref&gt;[http://www.net.hr/sport/nba/page/2006/01/10/0030006.html Bryant stigao Chamberlaina]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Krajem sezone, Bryant je postavio nove rekorde u jednoj sezoni Lakersa za utakmice 40 ili više poena (27) i najviše postignutih poena (2,832). Po prvi puta u karijeri je osvoji nagradu za najboljeg strijelca sezone, prosječno postižući 35.4 poena. Završio na četvrtom mjestu u izboru za najkorisnijeg igrača sezone.

Kasnije u sezoni, Kobe je objavio da će sljedeće sezone svoj prepoznatljiv dres s brojem 8 promijeniti u 24. Tijekom sezone 2006./07., Bryant je izabran na svoju devetu All-Star utakmicu. Postigao je 31 poen, 6 asistencija, i 6 ukradenih lopti i osvojio drugu nagradu za najkorisnijeg igrača All-Star utakmice. 

Tijekom sezone, Bryant je bio uključen u nekoliko manjih incidenata. Prilikom postizanja pobjedničkog skok-šuta protiv San Antonia, Kobe je laktom udario u lice bek šutera Spursa [[Manu Ginóbili]]ja. Tijekom pregleda snimke, Kobe je naknadno suspendiran na jednu utakmicu i morao je propustiti dvoboj Lakersa protiv New York Knicksa u Madison Square Gardenu. Kao razlog suspenzije naveden je neprirodan položaj ruke tijekom postizanja šuta. [[6. ožujka]] [[2007.]] protiv [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]] ponovio je isti potez kao protiv Spursa, a žrtva je ovaj puta bio bek [[Marko Jarić]]. Time je zaradio svoju drugu utakmicu suspenzije. [[9. ožujka]] [[2007.]], Bryant se vratio na parkete i u susretu protiv [[Philadelphia 76ers]] udario je u lice [[Kyle Korver]]a. Ovaj put nije dobio suspenziju, ali je njegov potez okaratkteriziran za tehničku pogrešku. 

[[16. ožujka]] [[2007.]], Kobe je ubacio svojih sezonskih najvećih 65 poena u pobjedi protiv [[Portland Trail Blazers]]a, čime je uspio prekinuti niz Lakersa od sedam uzastopnih poraza. Nakon toga, Bryant je još u tri utakmice zaredom ubacio više od 50 poena, a žrtve su bile Minnesota Timberwolvesi, [[Memphis Grizzlies]]i i [[New Orleans Hornets]]i. Time je postao tek drugim igračem u povijesti koji je zabio 50 poena u četiri utakmice u nizu; prije je to samo uspjelo velikom Wiltu Chamberlainu koji je u sedam utakmica u nizu zabijao preko 50.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr-sport/bryant-opet-50-gira-ozlijedjen_29214 Bryant opet 50, Gira ozlijeđen ]&lt;/ref&gt; Na kraju godine osvojio je svoju drugu nagradu za najboljeg strijelca sezone.
 
Tijekom sezone 2006./07., dresovi s njegovim imenom postali su najprodavaniji u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Kina|Kini]]. Novinari su to pripisali njegovom novom broju na dresu i ponovnom biranju na All-Star utakmicu. U doigravanju su Lakersi poraženi u prvom krugu od [[Phoenix Suns]]a.

==== Najkorisniji igrač sezone 2007./08. ====
[[Datoteka:Lakers Finals 08.jpg|thumb|left|150px|Lakersi u šestoj utakmici finala.]]
[[27. svibnja]] [[2007.]], ESPN je tada javio da je Bryant uvjetovao svoj odlazak, ako se u momčad ne vrati [[Jerry West]]. Bryant je kasnije izrazio želju za povratkom Westa, ali negirao je navode &quot;Da želi biti zamjenjen&quot; u slučaju ako se to ne dogodi. Međutim, tri dana kasnije, Bryant je u radijskom programu Stephen A. Smitha izrazio gnjev na upravu Lakersa, koja je tvrdila da je on odgovoran za odlazak Shaquille O'Neala iz momčadi. Tri sata nakon te izjave, Bryant je nakon razgovora sa trenerom [[Phil Jackson]]om, u drugom interyuu izjavio da je promjenio svoju odluku i želi da bude mjenjan. Uprava Lakersa nije se htjela odreći igrača koji dovodi publiku u [[Staples Center]], pa je Kobe na kraju ipak ostao u [[Los Angeles]]u. 

Menadžment kluba omogućio mu je momčad spremnu za naslov, dovevši iz Grizzliesa španjolskog [[centar (košarka)|centra]] [[Pau Gasol]]a. [[23. prosinca]] [[2007.]], Bryant je u utakmici protiv [[New York Knicks]]a s 29 godina i 122 dana postao najmlađim igračem koji je postigao više od 20,000 poena.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-dostigao-chamberlaina-i-jordana Bryant dostigao Chamberlaina i Jordana]&lt;/ref&gt; Usprkos napuknutom ligamentu u malom prstu, ozljedi koja mu se dogodila u veljači, on je igrao u svakoj od 82 utakmice regularnog dijela. Imao je prosjek od oko 28 poena, 5 asistencija i 6 skokova po susretu, a predvodio je Lakerse do omjera 57-25 u regularnom dijelu sezone i prvog mjesta na Zapadu. U svojoj 12. NBA sezoni Bryant je prvi put osvojio naslov najkorisnijeg igrača lige. Kada je saznao da će dobiti nagradu, kazao je kako to nije nagrada samo za jednu osobu. 

{{Citat|Ovi dečki ovdje (suigrači), oni čine da ispadam boljim nego što zapravo jesam.|Kobe Bryant}}

Jerry West, koji je odgovoran za dolazak Bryanta u Lakerse, na konferenciji za novinare izjavio je: {{Citat|Kobe ju je zaslužio (nagradu). Imao je još jednu odličnu sezonu. To me nimalo ne čudi.}} Osim nagrade za najkorisnijeg igrača, po treći puta uzastopno (šesti puta u karijeri) izabran je u All-NBA momčad.

Lakersi su na kraju regularnog dijela sezoni imali omjer 57-25, što je bilo dovoljno za prvo mjesto na Zapadu. U doigravanju su u prvom krugu igrali s [[Denver Nuggets]]ima. U prvoj utakmici, Bryant je u posljednjih osam minuta postigao 18 od ukupnih 32 poena. U prvoj utakmici drugog kruga doigravanja protiv [[Utah Jazz]]a, Bryant je u pobjedi postigao 38 poena. Lakersi su slavili u sljedećoj utakmici, međutim poraženi su u trećoj i četvrtoj, iako je Bryant tijekom serije s Nuggetsima u prosjeku postizao 33.5 poena po utakmici. lakersi su slavili u sljdeće dvije utakmice i plasirali se u finale Zapadne konferencije. Finale Zapadne konferecije igrali su Lakersi i [[San Antonio Spurs]]i. Spursi su poraženi u pet utakmica, a Lakersi se plasirali u finale protiv starih rivala [[Boston Celtics]]a. To je bilo peto finale Bryanta u svojoj karijeri i prvo bez Shaquille O'Neala. Lakersi su u šest utakmica poraženi od Celticsa, predvođeni &quot;Velikim trojcem&quot; [[Kevin Garnett|Kevinom Garnettom]], [[Ray Allen]]om i [[Paul Pierce|Paulom Pierecem]].

==== Sezona 2008./09. ====
[[Datoteka:Bryant Fades Over Butler.jpg|thumb|right|Bryant u šutu preko ruke Caron Butlera.]]

Lakersi su odlično započeli sezonu 2008./09., pobjedivši su svih sedam utakmica regularnog dijela sezone. Kobe je predvodio Lakerse do najboljeg starta u povijesti kluba 17-2,&lt;ref&gt;[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&amp;newsID=25213 Celticsi 12. za redom, Lakersima povijesnih 17-2]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; a do sredine prosinca imali su omjer 21–3. Lakersi su na božićnu večer u svom [[Staples Center]]u pobijedili [[Boston Celtics]]e 92-83 i zaustavili niz Celticsa od 19 uzastopnih pobjeda.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/gasol-i-lakersi-zaustavili-pobjednicki-niz-celticsa Gasol i Lakersi zaustavili pobjednički niz Celticsa]&lt;/ref&gt; Bryant ubacio je 27 koševa uz 9 skokova. U siječnju 2009. dobili su i kasnije prvake Istočne konferencije [[Cleveland Cavaliers]]e 105:88, a Bryant je utakmicu okončao sa 20 poena (šut 9-22), 12 asistencija i 6 skokova.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr-sport/video--lakersi-se-poigrali-s-lebron-jamesom_226048 VIDEO: Lakersi se poigrali s LeBron Jamesom ]&lt;/ref&gt; Na kraju regularnog dijela sezone, Lakersi su osvojili 1. mjesto u Zapadnoj koferenciji. 

Bryant je u sezoni po jedanaesti puta uzastopno izabran na NBA All-Star utakmicu i još jednom sebe promakao u u glavnog osvajača nagrade za najkorisnijeg igrača regularnog dijela sezone. Bryant je proglašen najboljim igračem mjeseca prosinca i veljače. U siječnju je zabilježio dva triple-double učinka, a to su mu bila prva takva postignuća od 2005. godine. Na NBA All-Star utakmici 2009., Bryant je postigao 27 poena, četiri skoka, 4 asistencije i 4 osvojene lopte i zajedno s bivšim suigračem [[Shaquille O'Neal|O'Nealom]] (17 poena, 5 skokova) podijelio nagradu za najkorisnijeg igrača.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/nba-all-star-zapadu-pobjeda-kobe-i-shaq-mvp NBA All Star: Zapadu pobjeda, Kobe i Shaq MVP]&lt;/ref&gt;

Bryant je u gostujućoj pobjedi LA Lakersa nad [[New York Knicks]]ima 126:117 ubacio 61 poen, čime je oborio rekord [[Madison Square Garden]]a po broju poena. Time je oborio rekord [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] koji je [[1995.]] godine zabio 55 koševa u postojećoj zgradi MSG-a, poznatoj pod nazivom &quot;Garden IV&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/kobe-bryant-zabio-61-u-madison-square-gardenu Kobe Bryant zabio 61 u Madison Square Gardenu]&lt;/ref&gt; U veljači 2009., Bryant je ušao među najbolji 20 strijelaca NBA lige svih vremena, kada je preskočio najprije Elgina Baylora&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-u-top-20-strijelaca-svih-vremena Top 20 strijelaca svih vremena]&lt;/ref&gt;, a kasnije i Adriana Dantleya, Roberta Parisha i Charlesa Barkleya.

Lakersi su sezonu završili s omjerom 65-17, što je drugi najbolji omjer u povijesti [[NBA]]. Bryant je završio kao drugoplasirani u izboru za najkorisnijeg igrača lige, odmah iza [[LeBron James|LeBrona Jamesa]]. Na kraju je po sedmi puta u karijeri izabran u All-Obrambenu prvu petorku. U doigravanju se Lakersi u pet utakmica pobijedili [[Utah Jazz]]. U drugom krugu Lakersi su u sedam utakmica pobjedili [[Houston Rockets]]e i plasirali se u finale Zapadne konferencije protiv iznenađenja sezone i doigravanja [[Denver Nuggets]]a. Lakersi su u šest utakmica pobjedili Nuggetse i plasirali se u drugo uzastopno finale NBA lige. Lakersi su čekali pobjednika serije finala Istočne konferencije između [[Cleveland Cavaliers]]a i [[Orlando Magic|Orlanda Magica]]. Magicsi su isto tako u šest utakmica pobjedili Cavse i plasirali se u svoje drugo NBA finale nakon 1995. godine. Bryant je u finalnoj seriji u pet utakmica predvodio Lakerse do petnaestog NBA naslova u povijesti franšize i njegovog prvog NBA naslova nakon 2002. i [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]]. U posljednjoj petoj utakmici postigao je 30 poena, 6 skokova, 5 asistencija i 4 blokade.

== Američka reprezentacija ==
[[Datoteka:Kobe Bryant Beijing Olympics 20080810 d-1024-627v.jpg|thumb|left|120px]]
Bryant je svoju [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|reprezentativnu karijeru]] započeo [[2006.]] godine. Bio je član američke reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju na prvenstvu [[Američka košarkaška prvenstva|FIBA Americas]] [[2007.]] godine i time osigurala nastup na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Na prvenstvu FIBA Americas, Bryant je odigrao svih 10 utakmica za reprezentaciju. Osam od deset utakmica završio je s dvoznamenkastim učinkom. 

[[23. lipnja]] [[2008.]] izabran je na popis igrača američke reprezentacije koja će sudjelovati na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Ovu momčad zbog velikih NBA zvijezda poput Howarda, Wadea, Anthonya, Paula, nazvana je je &quot;''Redeem Team''&quot; ([[Hrvatski jezik|hrv]]. &quot;Iskupljenička momčad&quot;). Američka reprzentacije je na Olimpijskim igrama osvojila zlatnu medalju, pobjedivši u neizvjesnom finalnom dvoboju [[Španjolska košarkaška reprezentacija|Španjolsku]] 118:107. Kobe je u finalu postigao 20 poena i šest asistencija. Tijekom cijelog natjecanja u prosjeku je postizao 15.0 poena, 2.8 skokova i 2.1 asistenciju po utakmici.

== Privatni život ==
Bryant je u studenome [[1999.]] na snimanju videospota za [[Tha Eastsidaz]] i [[Snoop Dogg]]a '' G'd Up '' upoznao 17-godišnju Vanessu Laine. U spotu ona je odjevena u srebrni bikini i sjedi u kabrioletu. Samo šest mjeseci kasnije, u svibnju 2000. zaručili su se, a oženili 2001., prije nego što je ona završila srednju školu &quot;Marina High School&quot;. 

Vjenčanje se održalo [[18. travnja]] [[2001.]] u mjestašcu [[Dana Point, Kalifornija|Dana Point]]. No, njegovi roditelji nisu bili na vjenčanju, navodno, jer su smatrali da su oboje premladi za brak, ali i zato što ona nije Afroamerikanka, već meksičko-irskog podrijetla. To je rezultiralo neslaganjem s njegovim roditeljima, s kojima gotovo dvije godine nije pričao. 

[[19. siječnja]] [[2003.]] rodila mu se kćerka Natalia Diamante Bryant. Njezino rođenje bilo je glavni razlog pomirbe Bryanta s roditeljima. Njegova žena je u proljeće [[2005.]] doživjela [[pobačaj]] zbog [[Ektopična trudnoća|ektopične trudnoće]]. [[1. svibnja]] [[2006.]] dobio je drugu kćerku Giannu Mariu-Onore Bryant. 

==== Optužba za silovanje ====
U srpnju [[2003.]], šerif okruga Eagle uhitio je Bryanta zbog sumnje za silovanje 19-godišnjakinje zaposlenice hotela Katelyn Faber. Kobe se je nalazio u hotelu &quot;The Lodge and Spa at Cordillera&quot;, gdje se je oporavljao od ozljede koljena. Katelyn Faber optužila je Bryanta da ju je silovao u hotelskoj sobi noć prije njegove operacije. Bryant je priznao da je imao spolni odnos sa ženom koja ga je tužila, no odbacio je optužbu za silovanje, ustvrdivši kako je mislio da su oboje pristali na odnos.

Optužbe su u javnosti narušile njegovu reptuaciju &quot;dobrog dečka&quot;, a njegovi ugovori s [[Nutella|Nutellom]] i [[McDonald's]]om su prekinuti. Prodaja dresova s njegovim imenom značajno je pala u odnosu na prošle godine. 

Međutim, u rujnu [[2004.]] optužnica za silovanje je odbačena zbog toga što je Katelyn Faber odbila svjedočiti na sudu. Razlog tome je navela da nije u stanju proći težak i bolan proces suđenja. Tako je sud odbacio optužbe, na oduševljenje svih navijača LA Lakersa koji su često na tribinama sjedili s transparentima sadržaja &quot;Kobe nije kriv&quot; i slično.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bryant ne želi otkriti seksualnu prošlost |url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2004%5C12%5C08%5C27A27.PDF |access-date=2009-06-18 |archivedate=2004-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041221060517/http://www.vjesnik.hr/Pdf/2004%5C12%5C08%5C27A27.PDF |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==

26. januara 2020. kod mjesta [[Calabasas, California|Calabasas]] u blizini [[Los Angeles]]a se srušio njegov privatni helikopter. To se zbilo kada je svoju 13-godišnju kći Giannu vodio na vježbu košarke. Tom prilikom su poginuli i Kobe Bryant i njegova kći, kao i još 7 osoba.

== NBA statistika ==
==== Regularni dio ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Klub
!  Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena
|-
| align=&quot;left&quot; | 1996./97.
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Lakers|L.A. Lakers]]
| 71 || 6 || 15.5 || .417 || .375 || .819 || 1.9 || 1.3 || .7 || .3 || 7.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 1997./98.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 79 || 1 || 26.0 || .428 || .341 || .794 || 3.1 || 2.5 || .9 || .5 || 15.4
|-
| align=&quot;left&quot; | 1998./99.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 50 || 50 || 37.9 || .465 || .267 || .839 || 5.3 || 3.8 || 1.4 || '''1.0''' || 19.9
|-
| align=&quot;left&quot; | 1999./00.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 66 || 62 || 38.2 || .468 || .319 || .821 || 6.3 || 4.9 || 1.6 || .9 || 22.5
|-
| align=&quot;left&quot; | 2000./01.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 68 || 68 || 40.9 || .464 || .305 || .853 || 5.9 || 5.0 || 1.7 || .6 || 28.5
|-
| align=&quot;left&quot; | 2001./02.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 80 || 80 || 38.3 || '''.469''' || .250 || .829 || 5.5 || 5.5 || 1.5 || .4 || 25.2
|-
| align=&quot;left&quot; | 2002./03.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''82''' || '''82''' || '''41.5''' || .451 || '''.383''' || .843 || '''6.9''' || 5.9 || '''2.2''' || .8 || 30.0
|-
| align=&quot;left&quot; | 2003./04.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 65 || 64 || 37.6 || .438 || .327 || .852 || 5.5 || 5.1 || 1.7 || .4 || 24.0
|-
| align=&quot;left&quot; | 2004./05.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 66 || 66 || 40.7 || .433 || .339 || .816 || 5.9 || '''6.0''' || 1.3 || .8 || 27.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 2005./06.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 80 || 80 || 41.0 || .450 || .347 || .850 || 5.3 || 4.5 || 1.8 || .4 || '''35.4'''
|-
| align=&quot;left&quot; | 2006./07.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 77 || 77 || 40.8 || .463 || .344 || '''.868''' || 5.7 || 5.4 || 1.4 || .5 || 31.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 2007./08.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''82''' || '''82''' || 38.9 || .459 || .361 || .840 || 6.3 || 5.4 || 1.8 || .5 || 28.3
|-
| align=&quot;left&quot; | 2008./09.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''82''' || '''82''' || 36.1 || .467 || .351 || .856 || 5.2 || 4.9 || 1.5 || .4 || 26.8
|-
| align=&quot;left&quot; | Ukupno
| align=&quot;left&quot; | 
| 948 || 800 || 36.4 || .455 || .341 || .840 || 5.3 || 4.6 || 1.5 || .5 || 25.1
|-
| align=&quot;left&quot; | All-Star
| align=&quot;left&quot; | 
| 11 || 11 || 27.1 || .503 || .354 || .778 || 4.5 || 4.6 || 2.7 || .4 || 18.8
|}
==== Doigravanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Klub
!  Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena
|-
| align=&quot;left&quot; | 1996./97.
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Lakers|L.A. Lakers]]
| 9 || 0 || 14.8 || .382 || .261 || .867 || 1.2 || 1.2 || .3 || .2 || 8.2
|-
| align=&quot;left&quot; | 1997./98.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 11 || 0 || 20.0 || .408 || .214 || .689 || 1.9 || 1.5 || .3 || .7 || 8.7
|-
| align=&quot;left&quot; | 1998./99.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 8 || 8 || 39.4 || .430 || .348 || .800 || 6.9 || 4.6 || '''1.9''' || 1.2 || 19.8
|-
| align=&quot;left&quot; | 1999./00.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''22''' || '''22''' || 39.0 || .442 || .344 || .754 || 4.5 || 4.4 || 1.5 || '''1.5''' || 21.1
|-
| align=&quot;left&quot; | 2000./01.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 16 || 16 || 43.4 || .469 || .324 || .821 || '''7.3''' || '''6.1''' || 1.6 || .8 || 29.4
|-
| align=&quot;left&quot; | 2001./02.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 19 || 19 || 43.8 || .434 || .379 || .759 || 5.8 || 4.6 || 1.4 || .9 || 26.6
|-
| align=&quot;left&quot; | 2002./03.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 12 || 12 || 44.3 || .432 || '''.403''' || .827 || 5.1 || 5.2 || 1.2 || .1 || 32.1
|-
| align=&quot;left&quot; | 200{{Košarkaš (HR)
|ime            = Kobe Bryant/Kobe Jakson Bryant
|slika          = Kobe Bryant Washington.jpg
|slika_širina   = 190px
|slika_opis     = Bryant u dresu Lakersa
|država         = {{flag|SAD}}
|nadimak        = ''Black Mamba''
|datum_rođenja  = [[23. kolovoza]] [[1978.]]
|mjesto_rođenja = {{SAD grad|Philadelphia|Pennsylvania}}
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[bek šuter]]
|visina         = 1,98
|težina         = 93
|sveučilište    = 
|draft          = 1. krug (13. ukupno), [[1996.]]3./04.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| '''22''' || '''22''' || 44.2 || .413 || .247 || .813 || 4.7 || 5.5 || '''1.9''' || .3 || 24.5
|-
| align=&quot;left&quot; | 2005./06.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 7 || 7 || '''44.9''' || '''.497''' || .400 || .771 || 6.3 || 5.1 || 1.1 || .4 || 27.9
|-
| align=&quot;left&quot; | 2006./07.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 5 || 5 || 43.0 || .462 || .357 || '''.919''' || 5.2 || 4.4 || 1.0 || .4 || '''32.8'''
|-
| align=&quot;left&quot; | 2007./08.
| align=&quot;left&quot; | L.A. Lakers
| 21 || 21 || 41.1 || .479 || .302 || .809 || 5.7 || 5.6 || 1.7 || .4 || 30.1
|-
| align=&quot;left&quot; | Ukupno
| align=&quot;left&quot; | 
| 152 || 132 || 39.1 || .445 || .325 || .798 || 5.0 || 4.6 || 1.4 || .7 || 24.3
|}

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [http://www.kb24.com Službena stranica]
* [http://www.nba.com/playerfile/kobe_bryant/index.html Profil] na NBA.com
* [http://sports.espn.go.com/nba/players/profile?playerId=110 Profil] na ESPN.com
* {{imdb ime|id=1101483|ime=Kobe Bryant}}

{{NBA draft 1996.}}
{{NBA MVP}}
{{NBA All-Star MVP}}
{{NBA finale MVP}}
{{Pobjednici NBA natjecanja u zakucavanjima}}
{{Najbolji strijelci NBA lige}}
{{Los Angeles Lakers}}
{{Sastav SAD košarka 2007 FIBA Prvenstvo Amerika}}
{{Sastav SAD košarkaši 2008 OI}}
{{Sastav SAD košarkaši 2012 OI}}
{{NBA75}}
{{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1978|2020|Bryant, Kobe}}

[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Lakersa]]
[[Kategorija:Bek šuteri]]
[[Kategorija:NBA prvaci (igrači)]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci (igrači)]]
[[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara]]
[[Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća]]</text>
      <sha1>f8dfnuz7v5f567l64sxa0mraar0seo9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istraživanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80001</id>
    <revision>
      <id>41261717</id>
      <parentid>41261028</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T17:55:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cynthiadavis2412</username>
        <id>172812</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2223" xml:space="preserve">{{for|geografska istraživanja|istraživanja}}
[[Datoteka:Mitarbeiterin der EMPA in St-Gallen.jpg|desno|bezokvira]]
'''Istraživanje''' se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica. Ovo intelektualno proučavanje provodi se s ciljem stvaranja višeg [[znanje|znanja]] o događajima, ponašanju, te primjenjivim teorijama i zakonima. Termin istraživanje se također koristi pri opisivanju cijelog skupa informacija o određenoj temi, a obično se vezuje uz [[nauka|znanost]] i znanstvenu metodu istraživanja. Istraživanja se financiraju od strane javnih ustanova, dobrotvornih organizacija, te privatnih skupina i [[preduzeće|poduzeća]].

== Oblikovanje istraživanja ==
* Točno određivanje onoga što se želi znati
* Određivanje od koga se želi prikupiti podatke
* Izbor načina prikupljanja podataka
* Odabir načina obrade rezultata

== Naučno istaživanje ==

Naučno istraživanjeje [[sistem]]atsko, plansko i objektivno ispitivanje nekog [[problem]]a, prema određenim [[naučna metoda|metodološkim]] pravilima, [https://www.wikiproficiency.com/ Wikipedia] čija je svrha da se pruži pouzdan i precizan [[odgovor]] na unapred postavljeno pitanje. Svako naučno istraživanje ima više međusobno logično povezanih faza. Istraživanje započinje formulacijom [[problem]]a i cilja [[istraživanje|istraživanja]], definisanjem osnovnih varijabli, hipoteza, izbora uzorka, kao i [[metoda]] i tehnika [[istraživanje|istraživanja]]. Krajnji rezultat naučnog [[istraživanje|istraživanja]] je pisani naučni rad, članak ili monografija, u kojem se na pregledan, obuhvatan, koncizan i precizan način saopštavaju rezultati [[istraživanje|istraživanja]] i daju objašnjenja istraživane pojave.&lt;ref&gt;[https://uk.royalessays.co.uk/how-to-write-an-assignment Okvir za pisanje istraživačkih radova]&lt;/ref&gt;

== Fundamentalna istraživanja ==
{{section-stub}}

== Istraživačke metode ==
{{section-stub}}

== Istraživački proces ==
{{section-stub}}

== Financiranje istraživanja ==
{{section-stub}}

== Eksterni linkovi ==
&lt;!--interwiki--&gt;
== Izvori ==
{{reflist}}2. https://wikispecialistinc.com/ 
[[Kategorija:Metodologija]]</text>
      <sha1>gnhatjga58315muuf7aecflfi5ogvp3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261721</id>
      <parentid>41261717</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:36:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Cynthiadavis2412|Cynthiadavis2412]] ([[User talk:Cynthiadavis2412|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:2407:AA80:15:25A9:3D41:CE93:4175:5416|2407:AA80:15:25A9:3D41:CE93:4175:5416]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2189" xml:space="preserve">{{for|geografska istraživanja|istraživanja}}
[[Datoteka:Mitarbeiterin der EMPA in St-Gallen.jpg|desno|bezokvira]]
'''Istraživanje''' se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica. Ovo intelektualno proučavanje provodi se s ciljem stvaranja višeg [[znanje|znanja]] o događajima, ponašanju, te primjenjivim teorijama i zakonima. Termin istraživanje se također koristi pri opisivanju cijelog skupa informacija o određenoj temi, a obično se vezuje uz [[nauka|znanost]] i znanstvenu metodu istraživanja. Istraživanja se financiraju od strane javnih ustanova, dobrotvornih organizacija, te privatnih skupina i [[preduzeće|poduzeća]].

== Oblikovanje istraživanja ==
* Točno određivanje onoga što se želi znati
* Određivanje od koga se želi prikupiti podatke
* Izbor načina prikupljanja podataka
* Odabir načina obrade rezultata

== Naučno istaživanje ==

Naučno istraživanjeje [[sistem]]atsko, plansko i objektivno ispitivanje nekog [[problem]]a, prema određenim [[naučna metoda|metodološkim]] pravilima, [https://www.wikiproficiency.com/ Wikipedia] čija je svrha da se pruži pouzdan i precizan [[odgovor]] na unapred postavljeno pitanje. Svako naučno istraživanje ima više međusobno logično povezanih faza. Istraživanje započinje formulacijom [[problem]]a i cilja [[istraživanje|istraživanja]], definisanjem osnovnih varijabli, hipoteza, izbora uzorka, kao i [[metoda]] i tehnika [[istraživanje|istraživanja]]. Krajnji rezultat naučnog [[istraživanje|istraživanja]] je pisani naučni rad, članak ili monografija, u kojem se na pregledan, obuhvatan, koncizan i precizan način saopštavaju rezultati [[istraživanje|istraživanja]] i daju objašnjenja istraživane pojave.&lt;ref&gt;[https://uk.royalessays.co.uk/how-to-write-an-assignment Okvir za pisanje istraživačkih radova]&lt;/ref&gt;

== Fundamentalna istraživanja ==
{{section-stub}}

== Istraživačke metode ==
{{section-stub}}

== Istraživački proces ==
{{section-stub}}

== Financiranje istraživanja ==
{{section-stub}}

== Eksterni linkovi ==
&lt;!--interwiki--&gt;
== Izvori ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Metodologija]]</text>
      <sha1>64frlo9hmy21vspc09lpvl8ft1i3d5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amorphis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101018</id>
    <revision>
      <id>41261752</id>
      <parentid>9053503</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T09:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>53101</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Nadopuna</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8859" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Amorphis
| Img                  = Amorphis wiki.jpg
| Img_capt             = J. Rechberger, T. Joutsen, S. Kallio i E. Holopainen
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = 
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Melodic death metal]]&lt;br /&gt;[[Death/Doom]]&lt;br /&gt;[[Folk metal]]&lt;br /&gt;[[Gothic metal]]&lt;br /&gt;[[Progressive metal]]
| Djelatno_razdoblje   = 1990.-danas
| Producentska_kuća    = [[Virgin Records|Virgin]]&lt;br /&gt;[[Relapse Records|Relapse]]&lt;br /&gt;[[Nuclear Blast]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.amorphis.net/ www.amorphis.net]
| Sadašnji članovi     = [[Tomi Joutsen]]&lt;br /&gt;[[Esa Holopainen]]&lt;br /&gt;[[Tomi Koivusaari]]&lt;br /&gt;[[Niclas Etelävuori]]&lt;br /&gt;[[Santeri Kallio]]&lt;br /&gt;Jan Rechberger
| Bivši članovi        = [[Pasi Koskinen]]&lt;br /&gt;[[Olli-Pekka Laine]]&lt;br /&gt;[[Pekka Kasari]]&lt;br /&gt;[[Kim Rantala]]&lt;br /&gt;[[Kasper Mårtenson]]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Amorphis''' je [[Finska|finski]] progressive/folk [[death metal]] sastav. Osnovali su ga Jan Rechberger, Tomi Koivusaari i Esa Holopainen [[1990.]] godine. U početku sastav je svirao [[death metal]] , ali u kasnijim albumima razvili su druge žanrove. 

Amorphis je poznat po svojoj upotrebi [[Finska|finskog]] nacionalnog epa, [[Kalevala]], kao izvora svojih tekstova.

== Povijest ==
=== Rane godine ===
Jan Rechberger i Esa Holopainen [[1989]]. su svirali u [[speed metal]] bendu Violent Solution, kojeg je Tomi Koivusaari napustio prethodne godine da bi osnovao death metal bend Abhorrence. Violent Solution je polako odumirao jer su se njegovi članovi zainteresirali za druge stvari i stilove glazbe. U tom trenutku Jan Rechberger i Esa Holopainen su dobili ideju sastavljanja [[death metal]] benda. Početkom [[1990]]., Tomi Koivusaari je zatražen na mjestu pjevača, a Oppu Laine kao basist.

Tijekom tog vremena bend je tražio Tomija da uzme mjesto ritam gitarista i pjevača, što je dovelo do odbacivanja svih originalnih kompozicija i do novog početka. Kako je bend krenuo naprijed, Tomijev drugi bend, Abhorrence, se raspao.

=== Karelian Isthmus i Tales from the Thousand Lakes ===
Uskoro nakon što je bend snimio svoju prvu studijsku demo-vrpcu, Tomi je dobio pismo od [[Relapse Recordsa]] koji je nudio Abhorrenceu ugovor za snimanje. Pošto Abhorrence više nije bio aktivan, bend je brzo poslao svoj vlastiti demo i na kraju su potpisali ugovor za snimanje. Ugovor će kasnije zamalo uništiti bend, zbog dugog obvezivanja i loših odnosa među glazbenicima. Ubrzo nakon potpisivanja, izdali su svoj death metal debut album [[The Karelian Isthmus]] i kasnije [[Privilege of Evil EP]]. Na EPu je sudjelovao i originalni pjevač Abhorrencea, Jukka Kolehmainen, na obradi Abhorrenceove pjesme Vulgar Necrolatry. 

1996. Amorphis je izdao drugi studijski album, [[Tales from the Thousand Lakes]], konceptualni album baziran na finskom nacionalnom epu, [[Kalevala]]. Ovo izdanje iz [[1994]]., dok su još bili ukorijenjeni u death metalu, smatra se prvim značajnim korakom u novom smjeru, pošto su dodani čisti vokali Ville Tuomija. 

=== Elegy i Tuonela ===
Uspjeh albuma [[Tales from the Thousand Lakes]] bio je brz i silan. Turneje koje su uslijedile, kao i pretrpani rasporedi, uzeli su svoj danak, te je klavijaturist Kasper uskoro odlučio napustiti bend. Zamjena je pronađena u Kimu Rantali. Jana je zamijenio Pekka Kasari (ex-Stone). Uoči snimanja trećeg albuma, Amorphis je uključio 6. člana – pjevača Pasija Koskinena. Treći album, [[Elegy]], izdan je [[1996]]. Za tekstove su ponovo zaslužna finska [[mitologija]], u ovom slučaju iz Kalevale, zbirke starinske narodne [[poezije]]. Pasi i Tomi podijelili su mjesto pjevača, a Pasijeva uloga je ograničena na dijelove s čistim vokalima.
Nakon otprilike godinu i pol opsežnih turneja nakon kojih je uslijedilo izdanje [[Elegy]]ja, članovi bend su se odlučili za time-out radi skupljanja energije i planiranja nov materijala. Njihova sljedeća ponuda, abum [[Tuonela]] iz [[1999]]. bio je blag „gitarski“ album, iako je pri kraju studijskih snimanja Santeri Kallio iz Kyyrie doveden radi dodavanja zvuka klavijatura u pjesme. Uvedeni su novi instrumenti (Tomi svira sitaru u pjesmi Greed, saksofonist i flautist Sakari Kukko je dodao neke strane prizvuke), a death vokali su sada bilo gotovo potpuno napušteni, kako je sve pjevanje izvodio Pasi.

Novi milenij je dočekan kompilacijom Story za desetu obljetnicu te s novom promjenom u postavi. Nakon raspada Kyyrije, Santeri se pridružio Amorphisu kao stalni član kad je basist Oppu osjetio da više ne može posvećivati bendu. Njega je zamijenio drugi bivši član benda [[Kyyria]], Niclas Etelävuori, koji je došao baš na vrijeme za Amorphisovu treću američku turneju.

=== Am Universum i Far from the Sun ===
[[Am Universum]], izdan [[2001.]], zadržao je tešku atmosferu Tuonele ali i uveo raznolikije soundscapeove i puno širi dinamički opseg. Više mjesta je dano klavijaturama i [[saksofon]]u, čemu je i ovaj put pridonio Sakari Kukko. To je bio više eksperimentalni album. Diskutabilno je je li to Amorphisov najpsihodeličniji album. Bend je 2002. zatražen da pridonese [[soundtrack]]u za film Menolippu Mombasaan. Bili su ovlašteni obraditi finski [[pop]]-hit iz [[1976]]., Kuusamo, koji je dobio puni Amorphisov tretman, te do danas ostao jedina njihova pjesma na materinskom finskom jeziku.

Duga Amorphisova veza sa Relapse Recordsom završila je albumom [[Am Universum]]. Relapse je [[2003]]. izdao retrospektivni [[Chapters]], koji uključuje [[DVD]] s bendovim videima od Black Winter Day do Alone. [[Far from the Sun]] je album koji je bend producirao sam. Bendu se opet pridružio prvotni bubnjar Jan Rechberger, nakon što je Pekka Kasari otišao da bi se više posvetio obiteljskim dužnostima. Ako se usporedi s Am Universumom, Far from the Sun je žešći, čišći i ponovo više folk-orijentiran. Bend je zamalo okončao svoj rad predzadnjim albumom kojeg je kritika ocijenila vrlo loše. Album bi bio popraćen američkom turnejom [[2004]]. ali je na kraju otkazana iz razloga koji su bili izvan kontrole benda. Pasi, otac dvoje male djece uključen u nebrojene glazbene projekte, odlazi iz benda nakon 9 godina. Da se raspad ne bi dogodio, pobrinuo se Tomi Joutsen vokal (ex Nevergreen sadašnji Sinisthra ). 

=== Eclipse, Silent Waters i Amorphis danas ===
Amorphis je pronašao svoju zamjenu, Tomija Joutsena (Sinisthra), kojeg mu je netko preporučio. Sa Tomijem je bend odradio uspješnu američku turneju i započeo se fokusirati na novi materijal. Grupa je zatim snimila i izdala [[Eclipse]], bendov 7. album. S novim albumom Eclipse Amorphis je ponovo pustio korijene u metal scenu. Bend je završio sa snimanjem novog albuma za ''Nuclear Blast Records'' pod nazivom Silent Waters koji se pojavio na tržištu [[31. kolovoza]].

Popis pjesama:
* Weaving The Incantation
* A Servant
* Silent Waters
* Towards And Against
* I Of Crimson Blood
* Her Alone
* Enigma
* Shaman
* The White Swan
* Black River
* Sign

=== Skyforger ===
Novi album pod nazivom Skyforger izašao je [[27. svibnja]] [[2009.]] u [[Finska|Finskoj]]&lt;ref name=&quot;homepageSkyforgerRelease&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.amorphis.net/|title=Skyforger released|date = 27. 05. 2009.|publisher=Amorphis|accessdate = 29. 05. 2009.}}&lt;/ref&gt;, a [[29. svibnja]] iste godine u ostatku [[Europa|Europe]]&lt;ref name=&quot;homepageSkyforgerRelease&quot; /&gt;. U [[SAD]]-u je izašao kasnije, [[16. lipnja]] [[2009.]]&lt;ref name=&quot;homepageSkyforgerRelease&quot; /&gt;

Popis pjesama:&lt;ref name=&quot;nuclearblastusa&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nuclearblastusa.com/nb/v2/bands/album_details.php?albumID=649&amp;bandID=144|title=Skyforger on Nuclear Blast USA}}&lt;/ref&gt;
* Sampo
* Silver Bride
* From The Heaven Of My Heart
* Sky Is Mine
* Majestic Beast
* My Sun
* Highest Star
* Skyforger
* Course Of Fate
* From Earth I Rose

== Diskografija ==
* ''[[The Karelian Isthmus]]'' (1992.)
* ''[[Tales from the Thousand Lakes]]'' (1994.)
* ''[[Elegy]]'' (1996.)
* ''[[Tuonela]]'' (1999.)
* ''[[Am Universum]]'' (2001.)
* ''[[Far from the Sun]]'' (2003.)
* ''[[Eclipse]]'' (2006.)
* ''[[Silent Waters]]'' (2007.)
* ''[[Skyforger]]'' (2009.)
* ''[[The Beginning of Times]]'' (2011.)
* ''[[Circle (album)|Circle]]'' (2013.)
* ''[[Under the Red Cloud]]'' (2015.)
* ''[[Queen of Time]]'' (2018.)
* ''[[Halo]]'' (2022.)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Amorphis}}
* [http://www.amorphis.net/ Službena stranica]

[[Kategorija:Finske muzičke grupe]]
[[Kategorija:Death metal grupe]]
[[Kategorija:Folk metal grupe]]
[[Kategorija:Progresivne metal grupe]]
[[Kategorija:Gothic metal grupe]]
[[Kategorija:Melodične death metal grupe]]</text>
      <sha1>qbkq8owlh1x0j6y5o9xapro9ya3ag2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji</title>
    <ns>1</ns>
    <id>136989</id>
    <revision>
      <id>41261696</id>
      <parentid>41070833</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T13:01:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca je premjestio stranicu [[Razgovor:Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije]] na [[Razgovor:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] preko preusmjeravanja: prema bs.wiki</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17778" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}
Teoretski, ako bi se obrisala tablica sa žrtvama jer &quot;JNA nije bila samo srpska strana&quot;, trebalo bi da se i obriše info okvir oružani sukob, jer je tamo isto navedena u sklopu jedne strane. Nisu tu bile tri strane u sukobu nego dve. Zar su se JNA i RSK/RS borile odvojeno?   
http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm#II.--[[Korisnik:Tolerantnost|Tolerantnost]] 14:49, 28 studeni-новембар 2011 (CET)
:Barem s početka se jesu borile odvojeno. U ratu u Sloveniji nije bilo ni RSK ni RS, tako da treba da se preuredi i info okvir, ili čak da se briše. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] 15:41, 28 studeni-новембар 2011 (CET)
::Tek si sad primetio info okvir? Nije bilo ni RS ni RSK u Sloveniji, ali je bilo JNA koja je slušala Kadijevića, a taj je slušao Miloševića i njemu lojalne ljude (Jović, Bulatović...). 
::Bilbroks: &quot;Nije tačno za rat u Sloveniji, ratovali su i Slovenci, Hrvati i Jugosloveni na strani JNA.&quot; UN: &quot;In January 1991, Croatia and Slovenia signed a defence cooperation agreement, and in March of that year, Slovenian draftees '''no longer reported for federal service'''... In June 1991, Slovenia '''recalled all Slovenian''' citizens from service with the JNA.&quot; Bojim se da nisi dobro informisan kad daješ takve netačne izjave. I stoga to daje loše svetlo na tvoju kompetentnost na ovom članku. UN-ov izveštaj jasno govori da su se JNA, Armija Krajine i RS borile zajedno.
::Takođe, MKSJ-ova presuda Martiću: &quot;[http://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf The evidence established that the SAO Krajina and RSK leadership, including in particular Milan Martić, sought and received significant financial, logistical and military support from Serbia. The support came from the MUP and the State Security Service of Serbia, from the '''JNA and from the Republika Srpska''' in Bosnia...One witness even described the Army of the RSK and the Yugoslav Army as one and the same organisation, only located at two separate locations. The Trial Chamber therefore found that among others '''Blagoje Adži'''ć, Milan Babić, Radmilo Bogdanović, '''Veljko Kadijević''', '''Radovan Karadžić''', Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Franko “Frenki” Simatović, Jovica Stanišić, and Captain Dragan Vasiljković participated in the furtherance of the common purpose of the joint  criminal enterprise.]&quot;
::Ovo je sasvim dosta. Više ni ne treba jer ovo dvoje ne može da se ospori. Vikipedija nije za osobe koji pišu ono šta im je ugodno, već ono šta je objektivno. S obzirom da je info okvir gotovo identičan onim na engleskoj Vikipediji i drugima, stvar je rešena.--[[Korisnik:Tolerantnost|Tolerantnost]] 16:13, 28 studeni-новембар 2011 (CET)
:::Torelantnost, tumačiš jednostrano. &quot;Recall&quot; može značiti i opozvala - to ne znači da se oni nisu i borili na strani JNA. &quot;Reported&quot; može značiti i odazivali - to ništa ne govori o onima koji su već bili u okviru regularnog sastava JNA. &quot;Jedan svedok je opisao&quot; - to ne znači da je odmah JNA i vojska RSK jedno te isto, već je samo &quot;point of view&quot; jednog svedoka. To što je dobijala značajnu podršku, opet ne govori o tome da se u njenim redovima nisu borili i pripadnici drugih nacionalnosti, pa i ginuli. Pristrasno tumačiš, i pristrasno uređuješ. Za infookvir nisam primetio, verovalo mi se ili ne. Sve što sam primetio su tvoje pristrasne izmene, nakon što sam proveravao šta si poslednje uređivao ovde na wikipediji. Možeš da mi veruješ da su ratovali i Slovenci, Hrvati i pripadnici drugih nacionalnosti u ratu u Sloveniji, a i ne moraš. Ali za tvoju tvrdnju da nisu ratovali, potrebne su reference. U suprotnom ne treba da stoji u članku - revertovaću tvoje izmene. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] 15:41, 29 studeni-новембар 2011 (CET)

==Sporna tablica==

Meni kod nje ne smeta to što je JNA navedena kao &quot;srpska strana&quot;, s obzirom da je ona to, objektivno gledano, barem kada se uzme jesen 1991. godine i eskalacija rata u Hrvatskoj, uistinu i bila, koliko to da su iz nje ispušteni konflikti u Preševu i Makedoniji, pri čemu je potonji imao veći bodycount nego rat u Sloveniji. Vjerujem da je problem u tome što ne postoji konsenzus o tome što uključuje, a što ne uključuje ex-YU ratove. Različite wikipedije na to daju različite odgovore. Tako en.wiki ima bitno stroži kriterij iz koga je izbačeno sve prije Daytona, uključujući Kosovo; fr.wiki, es.wiki i ru.wiki, na primjer, tamo stavljaju i Preševo i Makedoniju.

Tablica bi, IMHO, mogla ostati, ali bi jasno staviti da se odnosi samo na sukobe 1991-99. godine te da se tu ne računaju sukobi 1991-2001. godine, odnosno žrtve stranih novinara, humanitarnih radnika, pripadnika mirovnih snaga i sl.  [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] 16:03, 29 studeni-новембар 2011 (CET)

P.S.

Cijeli ovaj problem bi se riješio kada bi netko ubacio novu tablicu sa nešto detaljnijim raščlanjivanjem žrtava.  [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] 16:07, 29 studeni-новембар 2011 (CET)
:@Bilbroks. Nemoj samo da čitaš deo, nego celi izveštaj. Da si pročitao, našao bi i deo u kojem piše kako su Slovenci i Hrvati masovno dezertovali JNA. Kontradiktoran si sam sebi kada priznaješ da je Slovenija opozvala sve svoje građane iz JNA pre rata. To što su se dva-tri Slovenca našla tamo ništa bitno ne menja. Prema tvojem mišljenju u ratu u Sloveniji je Slovenija ratovala sa Slovencima? Pa čak i na srpskoj Vikipediji imaš da je u ratu u Hrvatskoj JNA ratovala na strani RSK: [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D1%82_%D1%83_%D0%A5%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98].

:Možda je to bio POV svedoka, ali MKSJ je uvažio njegov POV (a druge nije). Ako su se u njenim redovima borili i pripadnici drugih nacionalnosti, pa i ginuli, bili su u manjini i svejedno su se borili na srpskoj strani (UN-ov izveštaj: &quot;''Military operations in BiH and Croatia by the JNA, BSA, and SKA have essentially been a function of the political- military goal of securing territories that link Serbia proper with Serb-inhabited areas in BiH (along the Drina and Sava rivers) and Serb-inhabited areas in Croatia. The '''Serb goal''' was to achieve a territorial and defensible link between areas constituting a «Greater Serbia»''.&quot;). Takođe, ne možeš da budeš eksperat kad površno čitaš: u presudi lepo piše da su Adžić i Kadijević (JNA), Martić i Babić (RSK) te Milošević, Stanišić i Simatović (Srbija) '''sarađivali zajedno, sa zajedničkim ciljem u udruženom zločinačkom poduhvatu'''. Još nešto? 

:@OC RIPPER. Slažem se. Možeš li ti da prepraviš tablicu?--[[Korisnik:Tolerantnost|Tolerantnost]] 16:18, 29 studeni-новембар 2011 (CET)

::@Torelantost. Ja nisam ni tvrdio a ni priznao da je Slovenija opozvala svoje građane - ne znam otkud ti to. Inače za rat u Sloveniji čak i jedan Slovenac menja stvar - ne može se prosto tvrditi da su s jedne strane bili Slovenci a sa druge Srbi i Crnogorci. A uostalom zaboravljaš da su postojali i Jugosloveni kao nacija. O srpskoj vikipediji ne govorim niti ću mnogo da ulazim u to. Pre svega ona i nije srpska. A ti pokazuješ link ka članku o ratu u Hrvatskoj, dok je ovo članak o ratovima - barem koliko ja mogu da pročitam po njegovom naslovu. Inače, samo je tvoje tumačenje da je MKSJ uvažio POV svedoka - uostalom šta znači da je uvažio? Da je ponovio njegove reči? Za Simatovića inače ta sr.wikipedia koju ti pominješ tvrdi da je po nacionalnosti bio Hrvat. Ponavljam (sa tvoje stranice za razgovor): &quot;Military operations in BiH and Croatia by the JNA, BSA, and SKA have essentially been a function ...&quot; - ne znači i da je JNA bila isključivo &quot;srpska strana&quot;, ili &quot;srpska i crnogorska strana&quot;. Ti se i dalje pozivaš na iste reči, ne nudiš skoro ništa novo, mene kvalifikuješ kao nekompetentnog, a sam pristrasno tumačiš pa tako i uređuješ. Zato, dok na ovoj strani ne pružiš nešto više, ne shvatam zašto bih i čitao više od onoga što mi nudiš na ovoj strani. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] 00:07, 30 studeni-новембар 2011 (CET)
:::Dođe jedan Biblroks pred zgradu UN-a i kaže: &quot;Vi nemate pojma sa svojim izveštajima!&quot;...Šta bi ja još trebao nuditi kad ni ovo nisi osporio? Zar da jedan član Vikipedije misli da zna više od UN-a i MKSJ-a? &quot;''Inače za rat u Sloveniji čak i jedan Slovenac menja stvar - ne može se prosto tvrditi da su s jedne strane bili Slovenci a sa druge Srbi i Crnogorci''.&quot; Prema tebi, zar bi onda trebali staviti da su se i Grci borili u ratu u BiH zbog toga što su neki [http://en.wikipedia.org/wiki/Greek_Volunteer_Guard grčki dobrovoljci] bili u Srebrenici '95? Zar bi trebali u ratu u Hrvatskoj staviti da su se borili i Francuzi jer se onaj Jean-Michel borio u Vukovaru? Zar bi trebali dodati i Ruse na srbijansku stranu tokom NATO-ove akcije '99. samo zato jer su neki ruski dobrovoljci stigli u Srbiju? Pa mogli bi tako staviti da se pola sveta borilo u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Recimo i ovako, kad bi neka država napala Srbiju, a jedan Slovenac, srbijanski državljanin, je brani, bi li on bio slovenska strana ili srbijanska? 
:::&quot;''Inače, samo je tvoje tumačenje da je MKSJ uvažio POV svedoka - uostalom šta znači da je uvažio? Da je ponovio njegove reči''?&quot; Znači da ga je smatrao dovoljno verodostojnim da ga pomene u presudi, za razliku od hrpe bezveznih svedoka Martića koji su potpuno zanemareni.
:::Idem i ja da ponovim izveštaj: &quot;''Military operations in BiH and Croatia by the '''JNA, BSA, and SKA''' have essentially been a function of the political- military goal of securing territories that link Serbia proper with Serb-inhabited areas in BiH (along the Drina and Sava rivers) and Serb-inhabited areas in Croatia. '''The Serb goal''' was to achieve a territorial and defensible link between areas constituting a «Greater Serbia».''&quot; Dakle, JNA, armija RS i armija RSK se pominju u istom kontekstu. I u drugoj rečenici ih se potom sve objedinjuje i stoji: &quot;Srpski cilj...&quot; 
:::Uostalom, kakva je to JNA koja se bori za Veliku Srbiju?
:::&quot;''...ne znači i da je JNA bila isključivo &quot;srpska strana&quot;, ili &quot;srpska i crnogorska strana''&quot;. UN-ov izveštaj: &quot;''Serbs and Montenegrins collectively reflected 38.8 per cent of the Yugoslav population, but made up 70 per cent of the JNA officer corps''&quot;. A šta misliš koliko ih je tek bilo nakon masovnih dezertacija tokom ratova?
:::Takođe, zaboravljaš jedan događaj: [[Antibirokratska revolucija]], u kojoj je Milošević zamenio predstavnika Vojvodine, Kosova i Crne Gore svojim ljudima, čime je imao 4 od 8 glasova u Jugoslaviji. &quot;''The Republics of Serbia and Montenegro and other pro-Serbs did not oppose Slovenia's seccession, as it would leave the collective presidency with seven members, four of whom would be Serbians and Montenegrins. '''This would permit their control''' over the JNA''&quot;.--[[Korisnik:Tolerantnost|Tolerantnost]] 12:26, 30 studeni-новембар 2011 (CET)
::::Torelantost, obuzdaj svoju retoriku. Ne znam otkud je 70% jednako 100%. Odakle god da je izvučeno ovo &quot;The Republics of Serbia and Montenegro and other pro-Serbs did not oppose Slovenia's seccession&quot;, nije mi jasno kako onda da se desio rat u Sloveniji. Ko se to protivio njenoj secesiji? Izvlačiš zaključke pristrasno i dalje, i samo se zapetljavaš. Opet daješ pristrasne komentare: bezvezni svedoci, verodostojni svedoci - otkad si ti nekakav ekspert da ih kvalifikuješ kao ovakve ili onakve. Jedan Slovenac sigurno menja stvar, a iako mogu da pristanem na kompromis, ipak mi se čini da se ovde propagira jednostrano viđenje stvari od strane korisnika/korisnice Toselarnost. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] 13:40, 30 studeni-новембар 2011 (CET)
:::::Ako sam bio pregrub, izvinjavam se. No sve je to izvučeno iz UN-ova izveštaja kojeg nisi pročitao, a trebao bi. 70% nije 100%, ali je većina. Kad se u obzir uzme da je barem još 10 % dezertovalo nakon početka ratova, JNA je de fakto bilo srpsko-crnogorska vojska. &quot;...nije mi jasno kako onda da se desio rat u Sloveniji. Ko se to protivio njenoj secesiji?&quot; I to piše u izveštaju - Ljubljana je držala velik dio financijskih rezervi SFRJ i uspela je da se dogovori sa Beogradom o vraćanju istih u zamenu za nezavisnost. Kadijević se protivio istupanju Slovenije iz SFRJ, no Milošević je hteo drugačije, čime se vidi ko je tad imao kontrolu. Predlažem kompromis: da se vrati tablica i ako treba stavi &quot;JNA/srpska/crnogorska strana&quot;.--[[Korisnik:Tolerantnost|Tolerantnost]] 15:04, 30 studeni-новембар 2011 (CET)
::::::Ako to i potvrđuje da je Milošević osvojio kontrolu u jednom trenutku, to ne znači obavezno da ju je imao svo vreme. Postoje i druge teorije. Mislim da nije dovoljno navesti prosto JNA/srpska/crnogorska strana, jer treba da se negde pomene i nekakva jugoslovenska strana - ona koja je bila za očuvanje SFRJ. A ta je pouzdano postojala - barem za vreme rata u Sloveniji. Ne znam da li mogu da nađem reference, ali ću se potruditi, ako se to zatraži. No ja mislim da je to i logično, i čini mi se da ne treba mnogo da se dokazuje ta teza: ako se Kadijević protivio, onda mora biti da se protivio i neko vreme tokom rata u Sloveniji, zar ne? --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] 19:48, 1 decembar-просинац 2011 (CET)
:::::::Ta strana u sukobu de facto nije postojala nakon što je Srbija dala blagoslov Sloveniji za otcepljenje. Tehnički mi možemo govoriti o 3 faze rata. U prvoj fazi koja se tiče Rata u Sloveniji možemo slobodno reći da je ulogu igrao i Jugoslovenski faktor pošto su je jugoslovenski idealisti podržavali (verovatno). U drugoj fazi to je bio rat za stvaranje Velike Srbije to jest osvajanje teritorija Hrvatske i BiH koje bi se spojilo Srbiji. U jugoslovenski faktor ovde više nitko nije verovao za što su najbolji dokaz pobune/dezerterstva srpskih vojnika (u JNA) koji su se odbili boriti protiv Hrvatske jer to je druga republika, država. Biblbroks pogledaj podatke o tim masovnim bežanjima iz &quot;srpske osvajačke vojske&quot;. Treća potpuno odvojena faza je Kosovski rat.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] 20:14, 1 decembar-просинац 2011 (CET)
::::::::Pa čak i tako, pošto je naslov članka Ratovi u bivšoj Jugoslaviji, tekst članka mora da obuhvata i nekakvu prvu fazu. Što misliš da moram da gledam podatke - zar misliš da ne verujem da se bežalo? --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] 20:36, 1 decembar-просинац 2011 (CET)

To bežanje je dobrim delom spasilo Hrvatsku što nitko u Hrvatskoj ne želi priznati !?
Nacionalnost vojnika u ovim ratovima kao i u svim drugim je potpuno nevažna, a važno je samo tko je kontrolirao koju vojsku. Dobar primer toga ti je na primer Bitka za Staljingrad gde je u sklopu šeste nemačke armije bilo i Jevreja i Srba (mobilizirani u Mađarsku vojsku), ali na njih nitko ne računa kao zaraćenu stranu.
Tehnički trebalo bi izgraditi tablicu koja bi imala unutrašnje podele na rat u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, a potom sveukupan broj žrtava prema uniformi koju su nosili ili čiji su bili civilni građani--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] 20:46, 1 decembar-просинац 2011 (CET)

==Probna tablica==

Otprilike bi trebala izgledati ovako.

&lt;!--{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sukob !! {{SLO}} !! {{CRO}} !! [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] !! [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] !! [[Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca|UCPMB]] !! [[Oslobodilačka narodna armija (makedonski Albanci)|ONA]] !! {{flag|Makedonija}} !! [[JNA]] !! {{flag|SRJ|1992}} !! [[Republika Srpska Krajina|RSK]] !! [[Republika Srpska]] !! [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HRHB]] !! [[Autonomna Republika Zapadna Bosna|ARZB]] !! ostali ([[UNPROFOR]], [[NATO]] i dr.) !! Ukupno
|-
| [[Rat u Sloveniji]] (1991) || 18 || - || - || - || - || - || - || 44 || - || -|| - || - || - || 4|| 
|-
| [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 95) || - || 13.583 - 15.790 || - || - || - || - || - || 1279|| - || 6668 || - || - || - || nep.||
|-
| [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 95) || - || - || 64.341|| -|| -|| - || - || - || - || -|| 24.724 || 7602 || -|| 320 ||
|-
| [[Kosovski rat]] (1998 - 99) || - || - || - || 12900|| - || - || - || - ||1531 || -|| -|| - || -|| 5 ||
|-
| [[Preševski konflikt]] (1999 - 2001) || -|| - || - || - || 5-40 || - || -|| - || 24 || - || - || - || - || - ||
|-
| [[Sukob u Makedoniji]] (2001) || - || - || - || - || - || 71 - 124 || 73 - 98|| - || - || - || - ||  - ||  - || 3 ||
|-
| UKUPNO: || 18 || 13.583 - 15.790  || 64.341 || 12900 || 5-40 || 71 - 124 || 73 - 98 || 1323 || 1555 || 6668  || 24.724  || 7602 ||  - || 332 ||
|}--&gt;

Kriteriji za unos bi se označavali prema fusnotama (npr. &quot;gubici HV u BiH se računaju pod gubitke HVO&quot;; &quot;gubici albanskih civila na Kosovu se računaju pod gubitke OVK&quot; i sl. Naravno za sve treba jasno navesti izvore podataka. Sve gore navedene brojke su na osnovu infokutija korištenih za članke na en.wiki. Gubici u bošnjačko-hrvatskom sukobu su stavljeni pod gubitke rata u BiH. To se, također, naravno mora staviti kao napomena.  [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] 10:20, 2 decembar-просинац 2011 (CET)
:Slažem se sa tablicom.--[[Korisnik:Tolerantnost|Tolerantnost]] 22:41, 2 decembar-просинац 2011 (CET)
::Jedino je malo &quot;preširoka&quot;. Da se izbaci Autonomna Republika Zapadna Bosna?--[[Korisnik:Tolerantnost|Tolerantnost]] 22:43, 2 decembar-просинац 2011 (CET)

==Titov citat==

Zanimljiva opservacija, ali mislim da joj nije mjesto u uvodnom tekstu članka, odnosno stekao bi se dojam da je članak POV (a to se ovdje mora *itekako* izbjeći).  [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] 20:01, 12 decembar-просинац 2011 (CET)</text>
      <sha1>q0wywue62ak3qeze0msgggwtc5xzk3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rukomet na Olimpijskim igrama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176285</id>
    <revision>
      <id>41261708</id>
      <parentid>41260370</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:02:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nagrade */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73599" xml:space="preserve">[[File:Handball pictogram.svg|220px|right]]
'''[[Rukomet]]''' se na '''[[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]''' prvi put pojavio [[1936.]] godine u [[Berlin]]u i to u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se igrao na otvorenom. Nakon berlinske Olimpijade, [[rukomet]] nije bio dio olimpijskog programa sve do [[1972.]] godine, kada je [[dvoranski rukomet]] postao službeni olimpijski sport za muškarce, odnosno [[1976.]] godine, kada je rukomet dobio i natjecanje u ženskoj konkurenciji. Od tog trenutka, rukomet je standardni sport na [[Olimpijada|ljetnim Olimpijskim igrama]]. 

==Turnir za muškarce==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za muškarce
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1936.]] {{small|([[veliki rukomet]])}}&lt;br&gt;[[1972.]] {{small|([[dvoranski rukomet]])}}
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{RukRep|FRA}} {{small|(treći naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{RukRep|FRA}} {{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] za muškarce''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Muški turnir je, u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], prvi put odigran na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine u [[Berlin]]u, ali je onda ukinut i nije igran sve do [[Olimpijada 1972|Olimpijskih igara 1972.]] godine u [[München]]u. Od [[1972.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama. 

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;&gt;Reprezentacije iz Oceanije mogu nastup ostvariti samo domaćinstvom, jer [[IHF]] ne priznaje [[OHF]] kao punopravnu kontinentalnu federaciju.&lt;/ref&gt; a aktualni prvak je [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]], kojoj je to rekordni treći naslov. Nakon Francuske, po dva naslova imaju [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezenetacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]], s tim da je potonja svoj prvi naslov osvojila kao Ujedinjeni tim. 

===Historija===

Unatoč njegovoj globalnoj popularnosti u suvremenom svijetu sporta, [[rukomet]] je relativno kasno uveden u službeni program [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]. Prva pojava ovog sporta bila je u sklopu [[Olimpijada 1936|Olimpijskih igara 1936.]] godine u [[Treći Reich|Trećem Reichu]], ali u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se danas više ne igra. Na turniru je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija ([[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] kao jedina neeuropska reprezentacija), a igralo se u grupnom sustavu u kojeme je, na kraju, slavio domaćin - [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]]. 

Zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Olimpijske igre]] nisu ponovno organizirane sve do [[1948.]] godine, međutim rukomet nije uvršten kao sport na tim igrama. Na [[Olimpijada 1952|Olimpijadi 1952.]] u [[Helsinki]]ju, [[veliki rukomet]] je uvršten kao demonstracijski sport, a jedinu utakmicu odigrale su [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]], međutim isti se nikada nije formalno vratio na Olimpijske igre. Iako je [[1954.]] godine došlo do obnove [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] u dvoranskom rukometu, isti se na Olimpijadi nije pojavio sve do [[Olimpijada 1972|Igara 1972.]] godine u [[München]]u. Te je godine organiziran samo muški turnir, na kojemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija sa četiri kontinenta; prvak je bila [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], koja je u finalu svladala [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačku]] 21:16. 

Od minhenske Olimpijade, rukomet je postao standardni dio olimpijskog programa te se kontinuirano igra na svim Olimpijadama. Na [[Olimpijada 1976|Olimpijadi 1976.]] sudjelovalo je 11 ekipa, dok je od [[Olimpijada 1980|Olimpijade 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]] ustaljen broj od ukupno 12 sudionika završnog turnira. 

Olimpijskim turnirima u vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]] mahom su dominirale zemlje [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Tako je [[SFR Jugoslavija]] na turniru u [[Los Angeles]]u [[1984.]] godine osvojila svoje drugo zlato, dok je [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] osvajao titule [[1976.]] i [[1988.]] godine; olimpijski turnir u [[Moskva|Moskvi]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]], kojoj je to bio jedini osvojeni međunarodni turnir. Na Olimpijskom turniru [[1992.]] pobjedu je odnio [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]], koji je predstavljao 12 od 15 zemalja bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (Baltičke zemlje nastupale su samostalno); danas se ta medalja pripisuje [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusiji]], koja je zlato osvojila i [[2000.]] godine. 
[[File:Handball podium08.jpg|320px|thumb|left|[[Francuska rukometna reprezentacija]] je [[2012.]] godine postala prva i jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila olimpijsko zlato.]]
[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|Olimpijski turnir 1996.]] godine u [[Atlanta|Atlanti]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], koja je, vođena [[Velimir Kljaić|izbornikom Kljaićem]], tako osvojila svoje prvo zlato. Drugi put će postati prvaci [[2004.]] godine pod vodstvom [[Lino Červar|izbornika Červara]]. Kada je [[Claude Onesta|Onestina]] [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] [[2008.]] i [[2012.]] osvojila zlatnu medalju, postala je prva muška reprezentacija u historiji koja je obranila olimpijsko zlato. 

Zanimljivo je primijetiti kako [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]], koja je 90-ih godina dominirala svjetskim rukometom, nikada nije bila olimpijski prvak; čak su četiri puta igrali u finalu (tri puta uzastopno od [[1992.]] do [[2000.]] te [[2012.]]), međutim svaki puta su osvajali srebrnu medalju.

Na [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|turniru u Riju de Janeiru]], Francuska reprezentacija je ulaskom u finale dobila priliku da postane prva muška reprezentacija koja će tri puta za redom osvojiti olimpijsko zlato. Međutim, u finalu su izgubili od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], kojoj je to bilo prvo olimpijsko finale i prva medalja na tom turniru. Francuska je, ipak, postala prva reprezentacija koja je osvojila tri olimpijska zlata u muškom rukometu [[2021.]], kada je u [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|finalu Igara 2020.]] godine pobijedila Dansku 25:23, postavivši tako novi rekord.

===Format===

Uz izuzetak [[Olimpijada|Igara]] [[1936.]] i [[1972.]] godine, format natjecanja na Olimpijskim igrama je u potpunosti ujednačen. Na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine igrao se [[veliki rukomet]] i sudjelovalo je samo šest reprezentacija, koje su dobile pozivnice. Momčadi su bile raspoređene u dvije grupe po tri reprezentacije, a dvije prvoplasirane momčadi iz obaju grupa su prolazile u završnu grupu, gdje su igrale međusobno; pobjednik turnira bila je momčad s najviše bodova u drugoj grupnoj fazi, a posljednje momčadi iz prve grupne faze su međusobno igrale za peto i šesto mjesto. Što se tiče turnira [[1972.]] godine, na njemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija. Reprezentacije su bile raspodjeljene u četiri grupe po četiri ekipe, a u drugu fazu su prolazile dvije najbolje plasirane momčadi iz svake skupine; ostale momčadi međusobno su igrale za plasman. Druga faza sastojala se također od grupa, točnije dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa odlazili su u finale, a drugoplasirani u utakmicu za broncu, dok su treća i četvrta momčad igrale utakmice za plasman.

Od [[1976.]] godine, olimpijski turnir je sveden na 12 reprezentacija i tako se zadržalo i do danas. Momčadi su se kvalificirale preko [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] i kvalifikacijskih turnira, a kasnije je omogućena kvalifikacija i preko kontinentalnih prvenstava. Dvanaest reprezentacija raspoređeno je u dvije grupe po šest, s tim da je kroz godine variralo koliko reprezentacija ide dalje. Tako do [[1992.]] godine nije bilo faze na izbacivanje već su prvoplasirane momčadi iz grupa igrale u finalu, a drugoplasirane su se borile za broncu; ostale reprezentacije igrale su za plasman. Na turnirima [[1992.]] i [[1996.]] uvedeno je polufinale za dvije najbolje plasirane momčadi iz dvaju grupa, dok od [[2000.]] godine iz grupne faze prolaze ukupno četiri reprezentacije koje igraju četvrtfinale, polufinale i finale; druga faza je, tako, faza na izbacivanje.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatni
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrni
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončani
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirani

|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Berlin]], [[Treći Reich]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Njemačka rukometna reprezentacija|Treći Reich]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Austrijska rukometna reprezentacija|Austrija]]
|[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|colspan=&quot;8&quot;| ''Rukomet se od [[1948.]] do [[1968.]] nije igrao na Olimpijskim igrama''
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[München]], [[Zapadna Njemačka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''21:16'''
|[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Čehoslovačka rukometna reprezentacija|Čehoslovačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''19:16'''
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''19:15'''
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|[[Datoteka:Flag of Poland (1928-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]'''
|'''23:22'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''18:17'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''23:19'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''32:25'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''27:23'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]]'''
|'''22:20'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''27:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''27:25'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''26:22'''
|[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''26:24'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''28:23'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''35:29'''
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''33:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''31:25'''
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''25:23'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''33:31'''
|[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Uključujući i zemlje koje danas više ne postoje, ukupno 39 zemalja je sudjelovalo u završnom olimpijskom turniru za muškarce. Od tih 39 zemalja, njih je trinaest igralo u finalu (ne računajući turnir iz [[1936.]], kada se igrala samo grupna faza), dok je ukupno osam zemalja osvojilo zlatnu medalju. 

Od osam osvajača zlatne medalje, samo je [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] osvajala zlato tri puta, dok su četiri reprezentacije to ostvarile dva puta. [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] je prva momčad koja je postala dvostruki olimpijski prvak ([[1972.]] i [[1984.]]), a to su još uspjele i reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1988.]]), [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] ([[1996.]] i [[2004.]]) i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]] ([[1992.]], kao [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]], i [[2000.]]); Francuska je jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila naslov olimpijskog prvaka, dok je treći naslov osvojen kasnije. Po jedno zlatno odličje imaju [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] ([[1936.]] kao [[Treći Reich]]), [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] ([[1980.]]) i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] ([[2016.]]). 

Francuska ujedno ima i pet osvojenih medalja ukupno, što je rekord olimpijskog turnira. S druge strane, reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Švedska|Švedske]], [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]] i [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] imaju najviše osvojenih medalja, bez da su ikada osvajale zlatno odličje; Švedska je četiri puta bila srebrna, Rumunjska je osvojila jedno srebro i tri brončane medalje, dok je Španjolska čak četiri puta bila brončana. Četiri medalje ima još i Njemačka, međutim ta je reprezenetacija bila olimpijski prvak. Sve reprezentacije koje su se našle među četiri najbolje bile su iz Europe, osim [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]], koja je [[1988.]] godine osvojila srebrnu medalju, i [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipta]], koji je na Igrama [[2020.]] godine osvojio četvrto mjesto.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|FRA}}
|3||1||1||'''5'''
|-
|2||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||1||0||'''3'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|3||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUS}}*
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|HRV}}
|2||0||1||'''3'''
|-
|4||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|NJE}}{{sup|1}}
|1||2||1||'''4'''
|-
|5||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|DAN}}
|1||1||0||'''2'''
|-
|6||align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|DDR}}''
|1||0||0||'''1'''
|-
|6||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠVE}}
|0||4||0||'''4'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUM}}
|0||1||3||'''4'''
|-
|rowspan=&quot;4&quot;|8||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|AUT}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|ČSSR}}''
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|JKO}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ISL}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠPA}}
|0||0||4||'''4'''
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|POLJ}}
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''14''' || '''14''' || '''14''' || '''42'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Zlatna medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
:{{sup|1}} Uključuje i odličja koja je osvojila [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]].
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Olimpijada
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;18&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji golman
! rowspan=&quot;18&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji igrač
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Olimpijadi 1936.|1936.]]
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Hans Theilig]]
|{{center|22}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|rowspan=&quot;7&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;13&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Gheorghe Gruia]]
|{{center|37}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Ștefan Birtalan]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|DAN}} [[Bent Larsen]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980.]]    
|{{flagicon image|Flag of Poland (1928-1980).svg}} [[Jerzy Klempel]]
|{{center|44}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Björn Jilsén]]
|{{center|50}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{center|49}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{center|47}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{center|43}}
|{{center|60}}
|{{center|72%}}
|{{center|6}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{center|51}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Yun Gyeong-shin]]
|{{center|58}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{center|49}}
|{{center|65}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]
|{{center|50}}
|{{center|74}}
|{{center|68%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Karol Bielecki]]
|{{center|55}}
|{{center|87}}
|{{center|63%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{center|61}}
|{{center|100}}
|{{center|61%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|

|}

====Najbolja momčad====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 90%;&quot;
|-
!width=&quot;15%&quot;|Olimpijada
!width=&quot;15%&quot;|Golmani
!width=&quot;15%&quot;| Krila
!width=&quot;15%&quot;| Pivoti
!width=&quot;15%&quot;| Vanjski igrači
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Olimpijadi 1936.|Berlin 1936.]]
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;6&quot; {{N/A}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Olimpijadi 1972.|München 1972.]]
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|Montreal 1976.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|Seoul 1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Valerij Gopin]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Jo Chi-hyo]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Denis Lathoud]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Irfan Smajlagić]]
|{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Frédéric Volle]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Stéphane Stoecklin]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|{{flagicon|JKO}} [[Baek Won-cheol]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Lav Voronjin]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Dragan Škrbić]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|Atena 2004.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Mirza Džomba]]
|{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Ivano Balić]]&lt;br&gt;{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Peking 2008.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Albert Rocas]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Bertrand Gille]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Daniel Narcisse]]&lt;br&gt;{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]&lt;br&gt;{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|London 2012.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Källman]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Ivan Čupić]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]
|{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|Rio de Janeiro 2016.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Cédric Sorhaindo]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Valentin Porte]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|FRA}} [[Hugo Descat]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]
|{{flagicon|FRA}} [[Ludovic Fabregas]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Nedim Remili]]&lt;br&gt;{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|Pariz 2024.]]
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetani i izbornici reprezentacija olimpijskih prvaka====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetan
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[1936.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Otto Günther Kaundinya]]
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]]
|-
|{{center|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[1972.]]}} 
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Vlado Štencl]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|DDR}} [[Paul Tiedemann]]
| {{RukRep|DDR}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Branislav Pokrajac]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS|1991}} [[Spartak Mironovič]]
| {{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Goran Perkovac]]
| {{flagicon|HRV}} [[Velimir Kljaić]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]
| {{RukRep|RUS}}
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Slavko Goluža]]
| {{flagicon|HRV}} [[Lino Červar]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Olivier Girault]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Jérôme Fernandez]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Michaël Guigou]]
| {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| {{RukRep|FRA}}
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
|
|
|

|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|NJE|Nazi}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1936.|1936]]'''
||'''{{flagicon|Zapadna Njemačka}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972]]'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{RukRep|ALŽ}}||X||•||•||10.||12.||10.||•||10.||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ARG}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||10.||10.||12.||•||'''3'''
|-
|align=left|{{RukRep|AUS}}||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|AUT}}||bgcolor=silver|2.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|BHR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|BRA}}||•||•||•||•||•||•||12.||11.||•||10.||11.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||10.||•||'''6'''
|- 
|align=left|''{{RukRep|ČSSR}}''||•||bgcolor=silver|2.||7.||•||•||6.||9.||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|DAN}}||•||13.||8.||9.||4.||•||•||•||•||•||7.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||•||'''8'''
|-
|align=left|{{RukRep|EGI}}||•||•||•||•||•||•||11.||6.||7.||12.||10.||•||9.||4.||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|FRA}}||•||•||•||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||4.||6.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|GRČ}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|HRV}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||•||•||'''5'''
|- 
|align=left|{{RukRep|ISL}}||•||12.||•||•||6.||8.||4.||•||•||9.||bgcolor=silver|2.||5.||•||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{RukRep|DDR}}''||X||4.||•||bgcolor=gold|1.||•||7.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-
|align=left|{{RukRep|JAP}}||•||11.||9.||•||10.||11.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|JKO}}||X||•||•||•||11.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||6.||•||9.||8.||8.||11.||•||•||•||'''7'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KAN}}||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KAT}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KIN}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KUB}}||•||•||•||11.||•||•||•||•||11.||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KUV}}||•||•||•||12.||•||•||•||12.||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|MAĐ}}||4.||8.||6.||4.||•||4.||7.||•||•||4.||•||4.||•||•||•||'''8'''
|- 
|align=left|{{RukRep|NOR}}||•||9.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||7.||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|NJE}}||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||colspan=&quot;5&quot;|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||10.||7.||5.||bgcolor=silver|2.||9.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||'''7'''
|- 
|align=left|{{RukRep|POLJ}}||•||10.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||•||•||•||•||•||5.||•||4.||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|POR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||9.||•||'''1'''
|-
|align=left|{{RukRep|RUM}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|RUS}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||•||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||6.||14.||10.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||12.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||•||•||•||•||•||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|SLO}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||8.||11.||•||•||6.||•||•||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||X||bgcolor=gold|1.||5.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||•||5.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||bgcolor=gold|1.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|SRB}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ŠPA}}||•||15.||•||5.||8.||9.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||'''11'''
|-
|align=left|{{RukRep|ŠVE}}||•||7.||•||•||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||5.||•||'''9'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||8.||7.||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|TUN}}||X||16.||bgcolor=red|{{color|white|•}}||•||•||•||•||•||10.||•||•||8.||12.||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||X||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||4.||•||bgcolor=silver|2.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|}

==Turnir za žene==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za žene
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1976.]]
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|(prvi naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]] {{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] za žene''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Ženski turnir je prvi puta uveden na [[Olimpijada 1976|Olimpijskim igrama 1976.]] godine u [[Montreal]]u, četiri godine nakon što je odigran prvi muški turnir u [[rukomet|dvoranskom rukometu]]. Od [[1976.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama. 

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;/&gt; a aktualni prvak je [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]], kojoj je to prvi naslov. Najuspješnija reprezentacija u historiji je [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]], koja je od [[1996.]] do [[2004.]] godine tri puta uzastopno osvajala olimpijsko zlato.

===Historija===

Ženski rukomet prvi put je na [[Olimpijada|Olimpijsim igrama]] uveden u [[Montreal]]u [[1976.]] godine, kada je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija. Natjecanje se igralo kroz jednu grupu u kojoj je svaka reprezentacija igrala međusobno, a medalje su se dijelile sukladno plasmanu u grupi. Prvu zlatnu medalju odnijela je [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacija Sovjetskog Saveza]], koja je uspješno obranila titulu i na [[Olimpijada 1980|Igrama 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]]. 

Sovjetske reprezentativke nisu mogle obraniti naslov [[1984.]] godine zbog bojkota tako da je zlato otišlo u ruke [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]], koja je u finalu porazila [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]. Koreanke su u [[Seoul]]u [[1988.]] uspjele, na domaćem terenu, osvojiti zlatnu medalju, koju su i obranile [[1992.]] godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Nakon toga je uslijedila dominacija [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Dankinja]], koje su osvajile tri uzastopna zlata na igrama [[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]] godine. Danska dominacija prekinuta je [[2008.]] godine, kada su zlato odnijele [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norvežanke]], koje su ga uspješno obranile u [[London]]u [[2012.]] godine.

Na turniru u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], zlato su odnijele reprezentativke [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]], koje su u finalu svladale [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuskinje]]. Francuskinje su ipak osvojile svoj prvi naslov na Igrama [[2020.]] godine u [[Tokyo|Tokyu]]; kako je muška reprezentacija te godine također osvojila zlato, Francuska je postala prva zemlja nakon SFR Jugoslavije [[1984.]] godine koja je iste godine osvojila zlato i u muškom i u ženskom rukometu.

===Format===

Zbog čestih promjena u broju reprezentacija koje su sudjelovale u završnom turniru, format ženskog rukometnog turnira na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] mijenjao se nekoliko puta prije nego se [[2008.]] godine uskladio s formatom muškog turnira. 

Od [[1976.]] do [[1984.]] godine, na turniru je sudjelovalo samo šest reprezentacija, koje su međusobno igrale u jednoj grupi po jednu utakmicu. Nakon pet odigranih kola, medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi. Godine [[1988.]], broj reprezentacija povećan je na osam, a iste su bile raspoređene u dvije grupe po četiri ekipe. Dvije najbolje momčadi iz svake grupe išle su u drugu grupnu fazu, gdje su međusobno igrale po jednu utakmicu, a medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi u drugoj fazi; treća i četvrta reprezentacija iz prve grupne faze išle su u drugu grupu, gdje su igrale za plasman od petog do osmog mjesta. 

Isti broj reprezentacija natjecao se i [[1992.]], međutim uz promijenjen format. Prve dvije reprezentacije iz grupne faze odlazile su u polufinale, dok su treće i četvrte reprezentacije iz grupne faze igrale utakmice za plasman. Isti format zadržan je i u [[Atlanta|Atlanti]] [[1996.]] godine. 

U [[Sydney]]ju [[2000.]] godine ponovo dolazi do povećanja sudionica, s osam na deset, što ujedno donosi i promjenu formata. Reprezentacije su raspoređene u dvije grupe po pet ekipa, četiri koje su išle u četvrtfinale. Gubitnici iz četvrtfinala međusobno bi razigravali za plasman, dok bi pobjednici išli u polufinale, odnosno utakmicu za broncu i finale. Nakon što je [[2004.]] godine format ostao nepromijenjen, godine [[2008.]] je došlo do povećanja broja sudionica na 12, mada je format ostao nepromijenjen i isti kao na muškom turniru; jedina razlika je što se grupna faza sastojala od dvije grupe po šest (ne više pet) reprezentacija, što znači da su dvije reprezentacije ispadale već u prvoj fazi.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatne
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrne
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončane
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirane

|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of China.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - žene|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
|'''28:21'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''37:33'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''31:27'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''34:34''' (pr.)&lt;br&gt;(4:2 - 7m)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''34:27'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|'''33:28'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''26:23'''
|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''31:29'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''22:19'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:26'''
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''30:25'''
| &lt;br&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|ROO]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:19'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Od uvođenja ženskog rukometnog turnira [[1976.]] godine, ukupno su 34 ženske reprezentacije sudjelovale na završnom turniru; među njima su i neke zemlje koje danas više ne postoje. Među njima, samo se sedam reprezentacija ovjenčalo olimpijskim zlatom - tri otkako je uveden sustav na izbacivanje te četiri dok se igrao grupni sustav. 

Najuspješnija ženska reprezentacija je ona [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koja je tri puta uzastopno ([[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]]) osvajala olimpijsko zlato, s tim da ni prije ni poslije te serije više nije igrala u polufinalu i tako došla u šansu osvojiti medalju. Po dva zlata, sva osvojena uzastopno, imaju i reprezentacije [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskaog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1980.]]), [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] ([[1988.]] i [[1992.]]) te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveške]] ([[2008.]] i [[2012.]]), dok [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]] i [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] imaju po jedno zlato, osvojeno [[1984.]], [[2016.]], odnosno [[2020.]] godine. Kao i u muškom rukometu, sve osvajačice medalja su iz Europe, uz izuzetak reprezentacije Južne Koreje. Najviše osvojenih medalja, njih sedam, ima Norveška. 

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|3||0||0||'''3'''
|-
|2||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|2||3||1||'''6'''
|-
|3||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|2||2||3||'''7'''
|-
|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|5||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]*
|1||2||1||'''4'''
|-
|rowspan=2|6||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|1||1||0||'''2'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|1||1||0||'''2'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|0||1||2||'''3'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''
|0||1||1||'''2'''
|-
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''36'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Brončana medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Olimpijada
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;15&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja vratarka
! rowspan=&quot;15&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja igračica
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|1976.]]
|colspan=&quot;5&quot; rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;10&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|1984.]]
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]
|width=160|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]
|{{center|41}}
|{{center|61}}
|{{center|67%}}
|{{center|5}}
|width=175|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|1996.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{center|41}}
|{{center|58}}
|{{center|71%}}
|{{center|5}}
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{center|61}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|2004.]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]
|{{center|54}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|2008.]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|{{center|56}}
|{{center|78}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|2012.]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{center|53}}
|{{center|93}}
|{{center|57%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|2016.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|62}}
|{{center|96}}
|{{center|65%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|52}}
|{{center|72}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|2024.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja ekipa====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 90%;&quot;
|-
!width=&quot;15%&quot;|Olimpijada
!width=&quot;15%&quot;|Golmani
!width=&quot;15%&quot;| Krila
!width=&quot;15%&quot;| Pivoti
!width=&quot;15%&quot;| Vanjski igrači
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|Montreal 1976.]]
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|Seoul 1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - žene|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Mi Yeong]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Marina Bažanova]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Sundal]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Silvia Schmitt]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|{{flagicon|JKO}} [[Kim Eun-mi]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Hong Jeong-ho]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Erzsébet Kocsis]]
|{{flagicon|DAN}} [[Anja Andersen]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]&lt;br&gt;{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|{{flagicon|DAN}} [[Anette Hoffmann]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Janne Kolling]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]&lt;br&gt;{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]&lt;br&gt;{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|Atena 2004.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|{{flagicon|DAN}} [[Line Daugaard]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[U Seon-hui]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]
|{{flagicon|DAN}} [[Katrine Fruelund]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[I Sang-eun]]&lt;br&gt;{{flagicon|UKR}} [[Marina Vergeljuk]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|Peking 2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Orsolya Vérten]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Else-Marthe Sørlie Lybekk]]}}
|{{flagicon|RUS}} [[Ljudmila Postnova]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Irina Bliznova]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|London 2012.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Hyo-bi]]&lt;br&gt;{{flagicon|BRA}} [[Alexandra do Nascimento]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|CG}} [[Bojana Popović]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Marta Mangué]]&lt;br&gt;{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|Rio de Janeiro 2016.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|RUS}} [[Polina Kuznjecova]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Allison Pineau]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Darja Dmitrijeva]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Alexandra Lacrabère]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Polina Kuznjecova]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Laura Flippes]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pauletta Foppa]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jamina Roberts]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Grâce Zaadi]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|Pariz 2024.]]
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetanice i izbornici reprezentacija olimpijskih prvakinja====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetanica
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Josip Samaržija]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Chung Hyung-kyun]]
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ulrik Wilbek]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Karen Brødsgaard]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Gro Hammerseng-Edin|Gro Hammerseng]]
| {{flagicon|NOR}} [[Marit Breivik]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Marit Malm Frafjord]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
| [[Irina Bliznova]]
| {{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Trefilov]]
| {{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Coralie Lassource]]
| {{flagicon|FRA}} [[Olivier Krumbholz]]
| {{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|1976]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|1980]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|1984]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|1988]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - žene|1992]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|1996]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|2000]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|2004]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|2008]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|2012]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|2016]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|2020]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|2024]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{flagicon|ANG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Angole|Angola]]||•||•||•||•||•||7.||9.||9.||12.||10.||8.||10.||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ARG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||12.||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|AUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Australije|Australija]]||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]]||•||•||6.||•||5.||•||5.||•||•||•||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|{{flagicon|BRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]]|||•|||•|||•|||•|||•||•||8.||7.||9.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.|||11.||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||6.||•||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|ČSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''||•||5.||•||5.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]||•||•||•||•||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||•||9.||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]||•||•||•||•||•||•||6.||4.||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|GRČ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Grčke|Grčka]]||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|HRV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||7.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|-
|align=left|{{flagicon|JAP}} [[Ženska rukometna reprezentacija Japana|Japan]]||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||•||•||bgcolor=silver|2.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||10.||8.||•||'''10'''
|-
|align=left|{{flagicon|KAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kanade|Kanada]]||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KAZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||•||10.||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||5.||•||8.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KON}} [[Ženska rukometna reprezentacija Republike Konga|Kongo]]||•||6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||4.||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||•||•||7.||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NGR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|NIZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||4.||5.||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]||•||•||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||'''8'''
|-
|align=left|{{flagicon|NJE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||4.||6.||•||•||11.||•||•||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|RUM}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjska]]||4.||•||•||•||•||•||7.||•||7.||•||9.||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||bgcolor=silver|2.||8.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||•||'''4'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |5.||7.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot; |8.||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||•||•||6.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||9.||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|ŠVE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||11.||7.||4.||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Ženska rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||•||•||4.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''1'''
|}

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.ihf.info/IHFCompetitions/OlympicGames/OlympicGamesRio2016 Olimpijske igre na stranici IHF-a]

{{Olimpijski prvaci u rukometu}}

[[Kategorija:Rukomet na Olimpijskim igrama| *]]</text>
      <sha1>grjqrhet4d2zuhhhn0ijquwdcbsvirn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261709</id>
      <parentid>41261708</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:04:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled dosadašnjih turnira */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73643" xml:space="preserve">[[File:Handball pictogram.svg|220px|right]]
'''[[Rukomet]]''' se na '''[[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]''' prvi put pojavio [[1936.]] godine u [[Berlin]]u i to u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se igrao na otvorenom. Nakon berlinske Olimpijade, [[rukomet]] nije bio dio olimpijskog programa sve do [[1972.]] godine, kada je [[dvoranski rukomet]] postao službeni olimpijski sport za muškarce, odnosno [[1976.]] godine, kada je rukomet dobio i natjecanje u ženskoj konkurenciji. Od tog trenutka, rukomet je standardni sport na [[Olimpijada|ljetnim Olimpijskim igrama]]. 

==Turnir za muškarce==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za muškarce
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1936.]] {{small|([[veliki rukomet]])}}&lt;br&gt;[[1972.]] {{small|([[dvoranski rukomet]])}}
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{RukRep|FRA}} {{small|(treći naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{RukRep|FRA}} {{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] za muškarce''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Muški turnir je, u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], prvi put odigran na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine u [[Berlin]]u, ali je onda ukinut i nije igran sve do [[Olimpijada 1972|Olimpijskih igara 1972.]] godine u [[München]]u. Od [[1972.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama. 

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;&gt;Reprezentacije iz Oceanije mogu nastup ostvariti samo domaćinstvom, jer [[IHF]] ne priznaje [[OHF]] kao punopravnu kontinentalnu federaciju.&lt;/ref&gt; a aktualni prvak je [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]], kojoj je to rekordni treći naslov. Nakon Francuske, po dva naslova imaju [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezenetacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]], s tim da je potonja svoj prvi naslov osvojila kao Ujedinjeni tim. 

===Historija===

Unatoč njegovoj globalnoj popularnosti u suvremenom svijetu sporta, [[rukomet]] je relativno kasno uveden u službeni program [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]. Prva pojava ovog sporta bila je u sklopu [[Olimpijada 1936|Olimpijskih igara 1936.]] godine u [[Treći Reich|Trećem Reichu]], ali u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se danas više ne igra. Na turniru je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija ([[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] kao jedina neeuropska reprezentacija), a igralo se u grupnom sustavu u kojeme je, na kraju, slavio domaćin - [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]]. 

Zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Olimpijske igre]] nisu ponovno organizirane sve do [[1948.]] godine, međutim rukomet nije uvršten kao sport na tim igrama. Na [[Olimpijada 1952|Olimpijadi 1952.]] u [[Helsinki]]ju, [[veliki rukomet]] je uvršten kao demonstracijski sport, a jedinu utakmicu odigrale su [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]], međutim isti se nikada nije formalno vratio na Olimpijske igre. Iako je [[1954.]] godine došlo do obnove [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] u dvoranskom rukometu, isti se na Olimpijadi nije pojavio sve do [[Olimpijada 1972|Igara 1972.]] godine u [[München]]u. Te je godine organiziran samo muški turnir, na kojemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija sa četiri kontinenta; prvak je bila [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], koja je u finalu svladala [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačku]] 21:16. 

Od minhenske Olimpijade, rukomet je postao standardni dio olimpijskog programa te se kontinuirano igra na svim Olimpijadama. Na [[Olimpijada 1976|Olimpijadi 1976.]] sudjelovalo je 11 ekipa, dok je od [[Olimpijada 1980|Olimpijade 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]] ustaljen broj od ukupno 12 sudionika završnog turnira. 

Olimpijskim turnirima u vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]] mahom su dominirale zemlje [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Tako je [[SFR Jugoslavija]] na turniru u [[Los Angeles]]u [[1984.]] godine osvojila svoje drugo zlato, dok je [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] osvajao titule [[1976.]] i [[1988.]] godine; olimpijski turnir u [[Moskva|Moskvi]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]], kojoj je to bio jedini osvojeni međunarodni turnir. Na Olimpijskom turniru [[1992.]] pobjedu je odnio [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]], koji je predstavljao 12 od 15 zemalja bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (Baltičke zemlje nastupale su samostalno); danas se ta medalja pripisuje [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusiji]], koja je zlato osvojila i [[2000.]] godine. 
[[File:Handball podium08.jpg|320px|thumb|left|[[Francuska rukometna reprezentacija]] je [[2012.]] godine postala prva i jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila olimpijsko zlato.]]
[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|Olimpijski turnir 1996.]] godine u [[Atlanta|Atlanti]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], koja je, vođena [[Velimir Kljaić|izbornikom Kljaićem]], tako osvojila svoje prvo zlato. Drugi put će postati prvaci [[2004.]] godine pod vodstvom [[Lino Červar|izbornika Červara]]. Kada je [[Claude Onesta|Onestina]] [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] [[2008.]] i [[2012.]] osvojila zlatnu medalju, postala je prva muška reprezentacija u historiji koja je obranila olimpijsko zlato. 

Zanimljivo je primijetiti kako [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]], koja je 90-ih godina dominirala svjetskim rukometom, nikada nije bila olimpijski prvak; čak su četiri puta igrali u finalu (tri puta uzastopno od [[1992.]] do [[2000.]] te [[2012.]]), međutim svaki puta su osvajali srebrnu medalju.

Na [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|turniru u Riju de Janeiru]], Francuska reprezentacija je ulaskom u finale dobila priliku da postane prva muška reprezentacija koja će tri puta za redom osvojiti olimpijsko zlato. Međutim, u finalu su izgubili od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], kojoj je to bilo prvo olimpijsko finale i prva medalja na tom turniru. Francuska je, ipak, postala prva reprezentacija koja je osvojila tri olimpijska zlata u muškom rukometu [[2021.]], kada je u [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|finalu Igara 2020.]] godine pobijedila Dansku 25:23, postavivši tako novi rekord.

===Format===

Uz izuzetak [[Olimpijada|Igara]] [[1936.]] i [[1972.]] godine, format natjecanja na Olimpijskim igrama je u potpunosti ujednačen. Na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine igrao se [[veliki rukomet]] i sudjelovalo je samo šest reprezentacija, koje su dobile pozivnice. Momčadi su bile raspoređene u dvije grupe po tri reprezentacije, a dvije prvoplasirane momčadi iz obaju grupa su prolazile u završnu grupu, gdje su igrale međusobno; pobjednik turnira bila je momčad s najviše bodova u drugoj grupnoj fazi, a posljednje momčadi iz prve grupne faze su međusobno igrale za peto i šesto mjesto. Što se tiče turnira [[1972.]] godine, na njemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija. Reprezentacije su bile raspodjeljene u četiri grupe po četiri ekipe, a u drugu fazu su prolazile dvije najbolje plasirane momčadi iz svake skupine; ostale momčadi međusobno su igrale za plasman. Druga faza sastojala se također od grupa, točnije dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa odlazili su u finale, a drugoplasirani u utakmicu za broncu, dok su treća i četvrta momčad igrale utakmice za plasman.

Od [[1976.]] godine, olimpijski turnir je sveden na 12 reprezentacija i tako se zadržalo i do danas. Momčadi su se kvalificirale preko [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] i kvalifikacijskih turnira, a kasnije je omogućena kvalifikacija i preko kontinentalnih prvenstava. Dvanaest reprezentacija raspoređeno je u dvije grupe po šest, s tim da je kroz godine variralo koliko reprezentacija ide dalje. Tako do [[1992.]] godine nije bilo faze na izbacivanje već su prvoplasirane momčadi iz grupa igrale u finalu, a drugoplasirane su se borile za broncu; ostale reprezentacije igrale su za plasman. Na turnirima [[1992.]] i [[1996.]] uvedeno je polufinale za dvije najbolje plasirane momčadi iz dvaju grupa, dok od [[2000.]] godine iz grupne faze prolaze ukupno četiri reprezentacije koje igraju četvrtfinale, polufinale i finale; druga faza je, tako, faza na izbacivanje.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatni
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrni
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončani
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirani

|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Berlin]], [[Treći Reich]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Njemačka rukometna reprezentacija|Treći Reich]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Austrijska rukometna reprezentacija|Austrija]]
|[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|colspan=&quot;8&quot;| ''Rukomet se od [[1948.]] do [[1968.]] nije igrao na Olimpijskim igrama''
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[München]], [[Zapadna Njemačka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''21:16'''
|[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Čehoslovačka rukometna reprezentacija|Čehoslovačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''19:16'''
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''19:15'''
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|[[Datoteka:Flag of Poland (1928-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]'''
|'''23:22'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''18:17'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''23:19'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''32:25'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''27:23'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]]'''
|'''22:20'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''27:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''27:25'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''26:22'''
|[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''26:24'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''28:23'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''35:29'''
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''33:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''31:25'''
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''25:23'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''33:31'''
|[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Uključujući i zemlje koje danas više ne postoje, ukupno 39 zemalja je sudjelovalo u završnom olimpijskom turniru za muškarce. Od tih 39 zemalja, njih je trinaest igralo u finalu (ne računajući turnir iz [[1936.]], kada se igrala samo grupna faza), dok je ukupno osam zemalja osvojilo zlatnu medalju. 

Od osam osvajača zlatne medalje, samo je [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] osvajala zlato tri puta, dok su četiri reprezentacije to ostvarile dva puta. [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] je prva momčad koja je postala dvostruki olimpijski prvak ([[1972.]] i [[1984.]]), a to su još uspjele i reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1988.]]), [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] ([[1996.]] i [[2004.]]) i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]] ([[1992.]], kao [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]], i [[2000.]]); Francuska je jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila naslov olimpijskog prvaka, dok je treći naslov osvojen kasnije. Po jedno zlatno odličje imaju [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] ([[1936.]] kao [[Treći Reich]]), [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] ([[1980.]]) i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] ([[2016.]]). 

Francuska ujedno ima i pet osvojenih medalja ukupno, što je rekord olimpijskog turnira. S druge strane, reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Švedska|Švedske]], [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]] i [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] imaju najviše osvojenih medalja, bez da su ikada osvajale zlatno odličje; Švedska je četiri puta bila srebrna, Rumunjska je osvojila jedno srebro i tri brončane medalje, dok je Španjolska čak četiri puta bila brončana. Četiri medalje ima još i Njemačka, međutim ta je reprezenetacija bila olimpijski prvak. Sve reprezentacije koje su se našle među četiri najbolje bile su iz Europe, osim [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]], koja je [[1988.]] godine osvojila srebrnu medalju, i [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipta]], koji je na Igrama [[2020.]] godine osvojio četvrto mjesto.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|FRA}}
|3||1||1||'''5'''
|-
|2||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||1||0||'''3'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|3||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUS}}*
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|HRV}}
|2||0||1||'''3'''
|-
|4||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|NJE}}{{sup|1}}
|1||2||1||'''4'''
|-
|5||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|DAN}}
|1||1||0||'''2'''
|-
|6||align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|DDR}}''
|1||0||0||'''1'''
|-
|6||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠVE}}
|0||4||0||'''4'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUM}}
|0||1||3||'''4'''
|-
|rowspan=&quot;4&quot;|8||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|AUT}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|ČSSR}}''
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|JKO}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ISL}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠPA}}
|0||0||4||'''4'''
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|POLJ}}
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''14''' || '''14''' || '''14''' || '''42'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Zlatna medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
:{{sup|1}} Uključuje i odličja koja je osvojila [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]].
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Olimpijada
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;18&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji golman
! rowspan=&quot;18&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji igrač
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Olimpijadi 1936.|1936.]]
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Hans Theilig]]
|{{center|22}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|rowspan=&quot;7&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;13&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Gheorghe Gruia]]
|{{center|37}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Ștefan Birtalan]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|DAN}} [[Bent Larsen]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980.]]    
|{{flagicon image|Flag of Poland (1928-1980).svg}} [[Jerzy Klempel]]
|{{center|44}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Björn Jilsén]]
|{{center|50}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{center|49}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{center|47}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{center|43}}
|{{center|60}}
|{{center|72%}}
|{{center|6}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{center|51}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Yun Gyeong-shin]]
|{{center|58}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{center|49}}
|{{center|65}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]
|{{center|50}}
|{{center|74}}
|{{center|68%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Karol Bielecki]]
|{{center|55}}
|{{center|87}}
|{{center|63%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{center|61}}
|{{center|100}}
|{{center|61%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|

|}

====Najbolja momčad====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 90%;&quot;
|-
!width=&quot;15%&quot;|Olimpijada
!width=&quot;15%&quot;|Golmani
!width=&quot;15%&quot;| Krila
!width=&quot;15%&quot;| Pivoti
!width=&quot;15%&quot;| Vanjski igrači
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Olimpijadi 1936.|Berlin 1936.]]
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;6&quot; {{N/A}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Olimpijadi 1972.|München 1972.]]
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|Montreal 1976.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|Seoul 1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Valerij Gopin]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Jo Chi-hyo]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Denis Lathoud]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Irfan Smajlagić]]
|{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Frédéric Volle]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Stéphane Stoecklin]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|{{flagicon|JKO}} [[Baek Won-cheol]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Lav Voronjin]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Dragan Škrbić]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|Atena 2004.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Mirza Džomba]]
|{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Ivano Balić]]&lt;br&gt;{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|Peking 2008.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Albert Rocas]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Bertrand Gille]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Daniel Narcisse]]&lt;br&gt;{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]&lt;br&gt;{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|London 2012.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Källman]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Ivan Čupić]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]
|{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|Rio de Janeiro 2016.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Cédric Sorhaindo]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Valentin Porte]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|FRA}} [[Hugo Descat]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]
|{{flagicon|FRA}} [[Ludovic Fabregas]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Nedim Remili]]&lt;br&gt;{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|Pariz 2024.]]
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetani i izbornici reprezentacija olimpijskih prvaka====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetan
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[1936.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Otto Günther Kaundinya]]
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]]
|-
|{{center|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[1972.]]}} 
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Vlado Štencl]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|DDR}} [[Paul Tiedemann]]
| {{RukRep|DDR}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Branislav Pokrajac]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS|1991}} [[Spartak Mironovič]]
| {{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Goran Perkovac]]
| {{flagicon|HRV}} [[Velimir Kljaić]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]
| {{RukRep|RUS}}
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Slavko Goluža]]
| {{flagicon|HRV}} [[Lino Červar]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Olivier Girault]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Jérôme Fernandez]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Michaël Guigou]]
| {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| {{RukRep|FRA}}
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
|
|
|

|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|NJE|Nazi}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1936.|1936]]'''
||'''{{flagicon|Zapadna Njemačka}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1972.|1972]]'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - muškarci|1976]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - muškarci|1980]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - muškarci|1984]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - muškarci|1988]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{RukRep|ALŽ}}||X||•||•||10.||12.||10.||•||10.||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ARG}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||10.||10.||12.||•||'''3'''
|-
|align=left|{{RukRep|AUS}}||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|AUT}}||bgcolor=silver|2.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|BHR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|BRA}}||•||•||•||•||•||•||12.||11.||•||10.||11.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||10.||•||'''6'''
|- 
|align=left|''{{RukRep|ČSSR}}''||•||bgcolor=silver|2.||7.||•||•||6.||9.||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|DAN}}||•||13.||8.||9.||4.||•||•||•||•||•||7.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||•||'''8'''
|-
|align=left|{{RukRep|EGI}}||•||•||•||•||•||•||11.||6.||7.||12.||10.||•||9.||4.||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|FRA}}||•||•||•||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||4.||6.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|GRČ}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|HRV}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||•||•||'''5'''
|- 
|align=left|{{RukRep|ISL}}||•||12.||•||•||6.||8.||4.||•||•||9.||bgcolor=silver|2.||5.||•||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{RukRep|DDR}}''||X||4.||•||bgcolor=gold|1.||•||7.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-
|align=left|{{RukRep|JAP}}||•||11.||9.||•||10.||11.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|JKO}}||X||•||•||•||11.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||6.||•||9.||8.||8.||11.||•||•||•||'''7'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KAN}}||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KAT}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KIN}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KUB}}||•||•||•||11.||•||•||•||•||11.||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KUV}}||•||•||•||12.||•||•||•||12.||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|MAĐ}}||4.||8.||6.||4.||•||4.||7.||•||•||4.||•||4.||•||•||•||'''8'''
|- 
|align=left|{{RukRep|NOR}}||•||9.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||7.||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|NJE}}||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||colspan=&quot;5&quot;|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||10.||7.||5.||bgcolor=silver|2.||9.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||'''7'''
|- 
|align=left|{{RukRep|POLJ}}||•||10.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||•||•||•||•||•||5.||•||4.||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|POR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||9.||•||'''1'''
|-
|align=left|{{RukRep|RUM}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|RUS}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||•||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||6.||14.||10.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||12.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||•||•||•||•||•||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|SLO}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||8.||11.||•||•||6.||•||•||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||X||bgcolor=gold|1.||5.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||•||5.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||bgcolor=gold|1.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|SRB}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ŠPA}}||•||15.||•||5.||8.||9.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||'''11'''
|-
|align=left|{{RukRep|ŠVE}}||•||7.||•||•||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||5.||•||'''9'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||8.||7.||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|TUN}}||X||16.||bgcolor=red|{{color|white|•}}||•||•||•||•||•||10.||•||•||8.||12.||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||X||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||4.||•||bgcolor=silver|2.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|}

==Turnir za žene==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za žene
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1976.]]
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|(prvi naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]] {{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] za žene''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Ženski turnir je prvi puta uveden na [[Olimpijada 1976|Olimpijskim igrama 1976.]] godine u [[Montreal]]u, četiri godine nakon što je odigran prvi muški turnir u [[rukomet|dvoranskom rukometu]]. Od [[1976.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama. 

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;/&gt; a aktualni prvak je [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]], kojoj je to prvi naslov. Najuspješnija reprezentacija u historiji je [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]], koja je od [[1996.]] do [[2004.]] godine tri puta uzastopno osvajala olimpijsko zlato.

===Historija===

Ženski rukomet prvi put je na [[Olimpijada|Olimpijsim igrama]] uveden u [[Montreal]]u [[1976.]] godine, kada je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija. Natjecanje se igralo kroz jednu grupu u kojoj je svaka reprezentacija igrala međusobno, a medalje su se dijelile sukladno plasmanu u grupi. Prvu zlatnu medalju odnijela je [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacija Sovjetskog Saveza]], koja je uspješno obranila titulu i na [[Olimpijada 1980|Igrama 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]]. 

Sovjetske reprezentativke nisu mogle obraniti naslov [[1984.]] godine zbog bojkota tako da je zlato otišlo u ruke [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]], koja je u finalu porazila [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]. Koreanke su u [[Seoul]]u [[1988.]] uspjele, na domaćem terenu, osvojiti zlatnu medalju, koju su i obranile [[1992.]] godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Nakon toga je uslijedila dominacija [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Dankinja]], koje su osvajile tri uzastopna zlata na igrama [[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]] godine. Danska dominacija prekinuta je [[2008.]] godine, kada su zlato odnijele [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norvežanke]], koje su ga uspješno obranile u [[London]]u [[2012.]] godine.

Na turniru u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], zlato su odnijele reprezentativke [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]], koje su u finalu svladale [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuskinje]]. Francuskinje su ipak osvojile svoj prvi naslov na Igrama [[2020.]] godine u [[Tokyo|Tokyu]]; kako je muška reprezentacija te godine također osvojila zlato, Francuska je postala prva zemlja nakon SFR Jugoslavije [[1984.]] godine koja je iste godine osvojila zlato i u muškom i u ženskom rukometu.

===Format===

Zbog čestih promjena u broju reprezentacija koje su sudjelovale u završnom turniru, format ženskog rukometnog turnira na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] mijenjao se nekoliko puta prije nego se [[2008.]] godine uskladio s formatom muškog turnira. 

Od [[1976.]] do [[1984.]] godine, na turniru je sudjelovalo samo šest reprezentacija, koje su međusobno igrale u jednoj grupi po jednu utakmicu. Nakon pet odigranih kola, medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi. Godine [[1988.]], broj reprezentacija povećan je na osam, a iste su bile raspoređene u dvije grupe po četiri ekipe. Dvije najbolje momčadi iz svake grupe išle su u drugu grupnu fazu, gdje su međusobno igrale po jednu utakmicu, a medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi u drugoj fazi; treća i četvrta reprezentacija iz prve grupne faze išle su u drugu grupu, gdje su igrale za plasman od petog do osmog mjesta. 

Isti broj reprezentacija natjecao se i [[1992.]], međutim uz promijenjen format. Prve dvije reprezentacije iz grupne faze odlazile su u polufinale, dok su treće i četvrte reprezentacije iz grupne faze igrale utakmice za plasman. Isti format zadržan je i u [[Atlanta|Atlanti]] [[1996.]] godine. 

U [[Sydney]]ju [[2000.]] godine ponovo dolazi do povećanja sudionica, s osam na deset, što ujedno donosi i promjenu formata. Reprezentacije su raspoređene u dvije grupe po pet ekipa, četiri koje su išle u četvrtfinale. Gubitnici iz četvrtfinala međusobno bi razigravali za plasman, dok bi pobjednici išli u polufinale, odnosno utakmicu za broncu i finale. Nakon što je [[2004.]] godine format ostao nepromijenjen, godine [[2008.]] je došlo do povećanja broja sudionica na 12, mada je format ostao nepromijenjen i isti kao na muškom turniru; jedina razlika je što se grupna faza sastojala od dvije grupe po šest (ne više pet) reprezentacija, što znači da su dvije reprezentacije ispadale već u prvoj fazi.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatne
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrne
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončane
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirane

|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of China.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - žene|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
|'''28:21'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''37:33'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''31:27'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''34:34''' (pr.)&lt;br&gt;(4:2 - 7m)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''34:27'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|'''33:28'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''26:23'''
|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''31:29'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''22:19'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:26'''
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|-
|[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''30:25'''
|{{flagicon image|Olympic flag.svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|ROO]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:19'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Od uvođenja ženskog rukometnog turnira [[1976.]] godine, ukupno su 34 ženske reprezentacije sudjelovale na završnom turniru; među njima su i neke zemlje koje danas više ne postoje. Među njima, samo se sedam reprezentacija ovjenčalo olimpijskim zlatom - tri otkako je uveden sustav na izbacivanje te četiri dok se igrao grupni sustav. 

Najuspješnija ženska reprezentacija je ona [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koja je tri puta uzastopno ([[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]]) osvajala olimpijsko zlato, s tim da ni prije ni poslije te serije više nije igrala u polufinalu i tako došla u šansu osvojiti medalju. Po dva zlata, sva osvojena uzastopno, imaju i reprezentacije [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskaog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1980.]]), [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] ([[1988.]] i [[1992.]]) te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveške]] ([[2008.]] i [[2012.]]), dok [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]] i [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] imaju po jedno zlato, osvojeno [[1984.]], [[2016.]], odnosno [[2020.]] godine. Kao i u muškom rukometu, sve osvajačice medalja su iz Europe, uz izuzetak reprezentacije Južne Koreje. Najviše osvojenih medalja, njih sedam, ima Norveška. 

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|3||0||0||'''3'''
|-
|2||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|2||3||1||'''6'''
|-
|3||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|2||2||3||'''7'''
|-
|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|5||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]*
|1||2||1||'''4'''
|-
|rowspan=2|6||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|1||1||0||'''2'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|1||1||0||'''2'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|0||1||2||'''3'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''
|0||1||1||'''2'''
|-
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''36'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Brončana medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Olimpijada
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;15&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja vratarka
! rowspan=&quot;15&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja igračica
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|1976.]]
|colspan=&quot;5&quot; rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;10&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|1984.]]
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - muškarci|1992.]]
|width=160|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]
|{{center|41}}
|{{center|61}}
|{{center|67%}}
|{{center|5}}
|width=175|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|1996.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{center|41}}
|{{center|58}}
|{{center|71%}}
|{{center|5}}
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{center|61}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|2004.]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]
|{{center|54}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|2008.]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|{{center|56}}
|{{center|78}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|2012.]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{center|53}}
|{{center|93}}
|{{center|57%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|2016.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|62}}
|{{center|96}}
|{{center|65%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|52}}
|{{center|72}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|2024.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja ekipa====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 90%;&quot;
|-
!width=&quot;15%&quot;|Olimpijada
!width=&quot;15%&quot;|Golmani
!width=&quot;15%&quot;| Krila
!width=&quot;15%&quot;| Pivoti
!width=&quot;15%&quot;| Vanjski igrači
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|Montreal 1976.]]
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|Seoul 1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Olimpijadi 1992. - žene|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Mi Yeong]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Marina Bažanova]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Sundal]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Silvia Schmitt]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|{{flagicon|JKO}} [[Kim Eun-mi]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Hong Jeong-ho]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Erzsébet Kocsis]]
|{{flagicon|DAN}} [[Anja Andersen]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]&lt;br&gt;{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|{{flagicon|DAN}} [[Anette Hoffmann]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Janne Kolling]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]&lt;br&gt;{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]&lt;br&gt;{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|Atena 2004.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|{{flagicon|DAN}} [[Line Daugaard]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[U Seon-hui]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]
|{{flagicon|DAN}} [[Katrine Fruelund]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[I Sang-eun]]&lt;br&gt;{{flagicon|UKR}} [[Marina Vergeljuk]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|Peking 2008.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Orsolya Vérten]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Else-Marthe Sørlie Lybekk]]}}
|{{flagicon|RUS}} [[Ljudmila Postnova]]&lt;br&gt;{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Irina Bliznova]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|London 2012.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Hyo-bi]]&lt;br&gt;{{flagicon|BRA}} [[Alexandra do Nascimento]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|CG}} [[Bojana Popović]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Marta Mangué]]&lt;br&gt;{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|Rio de Janeiro 2016.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|RUS}} [[Polina Kuznjecova]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Allison Pineau]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Darja Dmitrijeva]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Alexandra Lacrabère]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Polina Kuznjecova]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Laura Flippes]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pauletta Foppa]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jamina Roberts]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Grâce Zaadi]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|Pariz 2024.]]
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetanice i izbornici reprezentacija olimpijskih prvakinja====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetanica
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Josip Samaržija]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Chung Hyung-kyun]]
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ulrik Wilbek]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Karen Brødsgaard]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Gro Hammerseng-Edin|Gro Hammerseng]]
| {{flagicon|NOR}} [[Marit Breivik]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Marit Malm Frafjord]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
| [[Irina Bliznova]]
| {{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Trefilov]]
| {{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Coralie Lassource]]
| {{flagicon|FRA}} [[Olivier Krumbholz]]
| {{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1976. - žene|1976]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1980. - žene|1980]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1984. - žene|1984]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1988. - žene|1988]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1992. - žene|1992]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 1996. - žene|1996]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2000. - žene|2000]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2004. - žene|2004]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2008. - žene|2008]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2012. - žene|2012]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2016. - žene|2016]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2020. - žene|2020]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Olimpijadi 2024. - žene|2024]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{flagicon|ANG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Angole|Angola]]||•||•||•||•||•||7.||9.||9.||12.||10.||8.||10.||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ARG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||12.||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|AUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Australije|Australija]]||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]]||•||•||6.||•||5.||•||5.||•||•||•||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|{{flagicon|BRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]]|||•|||•|||•|||•|||•||•||8.||7.||9.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.|||11.||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||6.||•||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|ČSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''||•||5.||•||5.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]||•||•||•||•||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||•||9.||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]||•||•||•||•||•||•||6.||4.||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|GRČ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Grčke|Grčka]]||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|HRV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||7.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|-
|align=left|{{flagicon|JAP}} [[Ženska rukometna reprezentacija Japana|Japan]]||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||•||•||bgcolor=silver|2.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||10.||8.||•||'''10'''
|-
|align=left|{{flagicon|KAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kanade|Kanada]]||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KAZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||•||10.||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||5.||•||8.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KON}} [[Ženska rukometna reprezentacija Republike Konga|Kongo]]||•||6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||4.||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||•||•||7.||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NGR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|NIZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||4.||5.||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]||•||•||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||'''8'''
|-
|align=left|{{flagicon|NJE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||4.||6.||•||•||11.||•||•||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|RUM}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjska]]||4.||•||•||•||•||•||7.||•||7.||•||9.||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||bgcolor=silver|2.||8.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||•||'''4'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |5.||7.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot; |8.||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||•||•||6.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||9.||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|ŠVE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||11.||7.||4.||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Ženska rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||•||•||4.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''1'''
|}

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.ihf.info/IHFCompetitions/OlympicGames/OlympicGamesRio2016 Olimpijske igre na stranici IHF-a]

{{Olimpijski prvaci u rukometu}}

[[Kategorija:Rukomet na Olimpijskim igrama| *]]</text>
      <sha1>fvvlsbtr0ec79qvqid93olkm51yu4df</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Kalabić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>177005</id>
    <revision>
      <id>41261742</id>
      <parentid>41254097</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T22:09:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.149.9.98</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34163" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Nikola Kalabić
| slika = Nikola Kalabić.jpg
| opis_slike = Nikola Kalabić
| nadimak =  
| datum_rođenja =[[20.12.1906.]] 
| mesto_rođenja =[[Podnovlje]], [[Austro-Ugarska|Austrougarska]]
| država_rođenja =[[Austro-Ugarska|Austrougarska]] 
| datum_smrti = [[19.01.1946.]]
| mesto_smrti =  [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| država_smrti =[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] 
|vojska=[[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=[[1941|1941.]] — [[1945|1945.]]
|čin= major
|jedinica=
|bitke=[[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Nikola Kalabić''' (pseudonim: ''Ras Ras''; [[20. 12.|20. decembar]], [[1906]], [[Podnovlje]], kod [[Derventa|Dervente]], [[Austro-Ugarska|Austrougarska]] — [[19. 1.|19. januar]] [[1946]], kod [[Valjevo|Valjeva]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]&lt;ref name=&quot;postupak&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:315927-Kalabic-i-zvanicno-mrtav Kalabić i zvanično mrtav], B. Puzović, Večernje novosti, društvo, 20. januar 2011.&lt;/ref&gt;) je bio komandant Gorske kraljeve garde [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u Otadžbini]] u tokom [[Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugog svetskog rata u okupiranoj Jugoslaviji]].

== Predratna biografija ==
Rođen je [[1906]]. u Podnovlju kod [[Derventa|Dervente]], na severu [[Bosna|Bosne]], od oca [[Milan Kalabić|Milana]] i majke Joke. Nikolin otac se razveo od Joke posle [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], i zatim se ženio još tri puta. Nikolu je u početku vodio sa sobom, tako da se on školovao u mestima očevog službovanja, a nakratko i u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]].

Završio je šest razreda gimnazije, a zatim je upisao geodeziju u [[Beograd]]u. Na studijama je upoznao godinu dana mlađu koleginicu Borku, rođenu u Rajkovićima kod Valjeva. Borka i Nikola su se venčali [[1929]]. godine u Valjevu, a sledeće godine, trećeg avgusta, rodili su im se blizanci Mirjana i Milan. Prvu službu su dobili u Beogradu. Usledio je premeštaj u [[Aranđelovac]], i najzad u Valjevo, gde su Kalabići ostali da žive. Nikola Kalabić je do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] radio u valjevskoj katastarskoj upravi.

== Drugi svetski rat ==

Prvi dan rata, [[6. 4.|6. april]] [[1941]]. godine, rezervnog poručnika Nikolu Kalabića zatekao je sa nogom u gipsu zbog povrede u saobraćajnoj nesreći. Skinuo je gips i otišao u [[Šabac]], gde mu je bio ratni raspored. Vratio se kući posle dvadesetak dana, sa pričom o rasulu Jugoslovenske vojske.

=== Odlazak u četnike ===

Ubrzo je na [[Bukulja|Bukulji]] pristupio četničkoj organizaciji [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Pećanac je postavio poručnika Nikolu Kalabića za vojvodu cerskog i valjevskog. Nakon kraćeg vremena Kalabić je Pećancu poslao uniformu i objavu, s porukom da ga napušta zato što je &quot;''krenuo sa Nedićem''&quot;.

Kalabić je saznao za pukovnika [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]], te leta 1941. godine odlazi na [[Ravna Gora|Ravnu goru]]. Njegova prva dužnost bila je komandir prateće čete pukovnika Mihailovića. Od novembra 1941, Kalabić je komandir 26. čete Gorske kraljeve garde. Značajnu ulogu odigrao prilikom bekstva Draže Mihailovića sa Ravne gore tokom nemačke [[Operacija Mihailović|operacije Mihailović]] (početkom decembra 1941), kada je preko svog oca Milana (žand. majora, komandanta 11. odreda K. Pećanca) omogućio Draži i njegovom štabu prebacivanje u Sandžak i povratak kasnije u zapadnu Srbiju.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_71.htm&lt;/ref&gt;

Nakon [[Napad četnika na Užičku republiku|četničkog napada na partizane]] krajem oktobra 1941. godine, kao i posljedične propasti [[Ustanak u Srbiji|ustanka u Srbiji]] krajem te godine, Mihailović se odlučio na [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]] kod [[Vlada narodnog spasa|Nedićeve vlade]]. Veći dio Mihailovićevih komandanata i njihovih odreda (pretežno onih iz zapadne Srbije) su prihvatili legalizaciju i postali integralni dio kvislinških oružanih formacija, a među njima je bio i Nikola Kalabić.{{sfn|Tomasevich|1975|p=198}}{{sfn|Borković|1979a|p=270}}{{sfn|Petranović|1992|p=271}}&lt;ref&gt;{{harv|Dimitrijević|2020|p=122}}&lt;/ref&gt;

[[19. 12.|19. decembra]] 1942. godine, Nemci su odveli na Banjicu Nikolinu i Borkinu rodbinu, koju je Kalabić uspeo kasnije da izbavi preko svojih veza.

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Četnički teror u Srbiji 1943-1944}}
Kalabić je [[23. 2.|23. februara]] [[1943]]. godine naredio formiranje Rudničkog letećeg odreda za borbu protiv pripadnika [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|narodnooslobodilačkog pokreta]] na širem području planine Rudnik:

{{citiranje|Zadatak Rudničkog letećeg odreda biće: Na reonu odreda uništavanje svih naoružanih komunističkih grupa i pojedinaca, kao i njihovih jataka i obaveštajaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_2_47.htm Naredba komandanta Gorske kraljevske garde od 23. februara 1943. o formiranju Rudničkog letećeg odreda za borbu protiv pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta na širem području planine Rudnik]&lt;/ref&gt;|Naredba o formiranju Rudničkog letećeg odreda za borbu protiv pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta od 23. februara 1943.}}

Kalabićevo &quot;čišćenje komunista&quot; u Srbiji ubrzo se otrglo kontroli. [[Lazar Trklja]], bliski saradnik Draže Mihailovića, izveštava ga o Kalabićevom teroru sredinom 1943. godine:
{{citat|Pojedini organi, Vašim odobrenjem da raščiste sa ljotićevcima i komunistima, zloupotrebljavaju to i pod tom firmom ubijaju naše najbolje i najnacionalnije ljude. Nagon mladog Kalabića za ubijanjem porodična je osobina njegove familije i može nam samo naštetiti.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str. 319.&lt;/ref&gt;|[[Lazar Trklja]]}}

Sredinom 1943. godine, Kalabić je pokušao da se približi Nemcima, ali je odbijen:
{{citiranje|Pokušaj Kalabića, jednog od vođa pokreta Draže Mihailovića, da nam se približi, odbijen, a njegovi ljudi uhapšeni.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 1. juna 1943.}}

U borbama protiv partizanskog pokreta otpora, Kalabićevi četnici činili su surove zločine. [[3. 11.|3. novembra]] 1943. jedan član Kalabićevog Štaba pisao je Draži Mihailoviću o zločinima Kalabićevih četnika na području Rudnika:
{{citat|1.  — Varošicu Stragare upalili su zato što su od prvog do poslednjeg bili svi pijani. To je bilo prvo delo Kalabića, čim je stupio na tlo svoje teritorije...

2.  — Od celokupnog br. stanja koje su poklali 50% su nevine žrtve. Znam da podnose izveštaj da su poklani kao krivci.

3.  — Narod kada čuje da četnici dolaze u selo, više se plaše nego kada dolaze Nemci, Bugari, Arnauti i svaka druga vera. Jer oni svi kada dolaze ako treba neko da se tera ili ubije oni oteraju ili ubiju, ali ovi prebiju da posle tri dana mora dotična osoba da umre. Navešću Vam samo jedan slučaj, a takvih slučajeva ima dosta. Kalabić lično prebio je u s. Ljubičevac tri čoveka i jednu devojku koji su posle četiri dana pomrli. Nisu bili u stvari krivi ništa. Znam da će Vam podneti izveštaj da su - ustvari krivi. Daklem to istorija čovečanstva nije zapamtila. Narod se čudi čija je to vojska i za koga Kalabić radi, kad su ti ljudi od pamtiveka nacionalisti.

5.  — Kalabić, lično nijedan obrok ne jede bez pečenja.

6.  — Vode borbu sa partizanima oni im se uvek izvuku, oni posle zađu po selima i pokolju onaj nevini narod, i podnose izveštaj kako su u borbi naneli gubitke partizanima...

Mogu samo Vam reći to da narod psuje majku Kralju, Vama — Draži i svima redom, kažu kad je ovakva Garda kakva je ta druga vojska. I podvlačim Vam da je narod jako ogorčen, i nemam izraza kako da se izrazim koliko narod vapije za pomoć. (...) Jer ovakav rad Kalabića, veća je propaganda za partizane, nego što je i oni sami imaju, treba da me razumete.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_26.htm Pismo člana Štaba korpusa Gorske garde od 3. novembra 1943. Draži Mihailoviću o zločinima četnika na području pl. Rudnika]&lt;/ref&gt;}}

=== Savezništvo sa Nemcima (1943) ===
{{main|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[27. 11.|27. novembra]] [[1943]]. godine [[Jevrem Simić]] i Nikola Kalabić su zajedno potpisali ugovor sa predstavnicima [[Wehrmacht]]a o zajedničkoj borbi protiv partizana.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Ugovor je, između ostalog, imao sledeće stavke:

{{citiranje|
2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista.
&lt;br /&gt;
4.   Uključivanje četničkih jedinica u nemačko borbeno vođstvo prilikom većih zajedničkih borbenih dejstava. Borbene zadatke četničkim jedinicama za ovo vreme određuje nemačko vođstvo.
&lt;br /&gt;
5.   Izmena štabova za vezu.
&lt;br /&gt;
6.   Liferovanje nemačke municije za izvođenje zajedničkih borbenih zadataka prema vojničkim potrebama.
&lt;br /&gt;
8.   Ugovor se ima držati u tajnosti.|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}}

Po sklapanju sporazuma, Kalabić je naredio svojim ljudima &quot;da se Nemci i pripadnici Nemačke oružane snage ne smeju napadati pa ni razoružavati.&quot; Svaki napad na nemačke okupatore Nikola Kalabić je kažnjavao smrću:

{{citat|Za svako neizvršenje ovog naređenja, učinioca dela staviću pod preki sud i kažnjavaću smrću.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_48.htm&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Milka ilic.jpg|mini|Posmrtni ostaci [[pokolj u Vraniću|ubijenih u Vraniću]], prilikom ekshumacije iz zajedničke grobnice u njivi radi sahrane na groblju.]]

Nakon dogovorene saradnje sa Nemcima, u drugoj polovini decembra 1943. južno od Beograda provedena je akcija &quot;čišćenja komunista&quot;. Koordinatori akcije bili su pukovnik [[Jevrem Simić]], generalni inspektor četničkih odreda i Nikola Kalabić, komandant Korpusa gorske garde, koji su izvršili koncentraciju jedinica i otpočeli takozvano &quot;čišćenje terena&quot;. Na ovu akciju odnosi se sledeće Mihailovićevo naređenje komandantima.
{{citat|Seged, Kiš ([[Živan Lazović]]), Ras-Ras (Nikola Kalabić), Dog-Dog i Romel. Naš avalski korpus sa srezovima [[Opština Grocka|Grocka]], Vračar, [[Umka]] spava dubokim snom. Na svim oblastima u neposrednoj blizini Beograda, nakotili su se komunisti i njihovi simpatizeri. Naređuje se komandantima, i to: majoru Mihailu Jovanoviću, kapetanu Lazoviću, kapetanu Nikoli Kalabiću, dalje Komarčeviću i rudničkom [[korpus]]u da najenergičnije sa juga na sever... čisteći usput i sve srezove, naročito srez kosmajski, naročito je važno što pre očistiti srezove Grocka i Umka.&lt;ref&gt;KNjIGA POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Tokom ove akcije izvršeni su svirepi [[zločini četnika u Drugom svetskom ratu|četnički zločini]]: [[pokolj u Vraniću]], [[pokolj u Boleču]] i drugim mestima. Decembra 1943. godine četnici Nikole Kalabića zaklali su u selu Kopljarima kod Aranđelovca 21 seljaka.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Ivanjicu (1944) ===
{{main|Bitka za Ivanjicu 1944.}}
Partizani su januara 1944. godine uspeli da zauzmu [[Ivanjica|Ivanjicu]], ali su intervencijom mnogostruko jačih osovinskih snaga odbijeni.

[[11. januar]]a 1944. godine Nikola Kalabić javlja Draži da su četnici, Nemci i Bugari sa [[tenk]]ovima ušli u Ivanjicu:
{{citat|Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_58.htm&lt;/ref&gt;}}

[[14. januar]]a 1944. godine Nikola Kalabić javlja Draži se Bugari i četnici bore protiv partizana, a Ivanjica je uništena od artiljerije:
{{citat|2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže... Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_3_67.htm&lt;/ref&gt;}}

[[16. 1.|16. januara]] 1944. godine Kalabić obaveštava Dražu da se protiv partizana na [[Javor]]u zajedno bore četnici, nedićevci, Nemci i Bugari:
{{citat|Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_67.htm IZVOD IZ KNJIGE PRIMLJENIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 15. DO 31. JANUARA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== &quot;Hajka&quot; na Kalabića (1944) ===
{{main|Operacija Hajka}}
[[Datoteka:Kalabic4be9.jpg|mini|Kalabićevi četnici ispred kafane]]
Krajem februara, s istekom četničko-njemačkih sporazuma o primirju, četnici su formalno opet postali neprijatelj okupacionih snaga. Marta 1944. godine Nemci i Bugari su poveli &quot;lov&quot; na Kalabića, poznat pod šifrom [[Operacija Hajka|Operacija Treibjagd]], nanevši četnicima ozbiljne gubitke. Međutim, usljed [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora partizanskih snaga u Srbiju u proljeće 1944.]] godine, ubrzo je saradnja iznova uspostavljena.

=== Četnički teror u Srbiji (1944) ===
{{main|Četnički teror u Srbiji 1943-1944}}
Proleća [[1944]]. godine Mihailović je odlučio da formira krupne mobilne operativne formacije - jurišne korpuse, i od njih grupe jurišnih korpusa kao formacije u rangu armije. Jedina potpuno formirana bila je Četvrta grupa jurišnih korpusa u zapadnoj i srednjoj Srbiji. Četvrtu grupu jurišnih korpusa činilo je pet jurišnih korpusa, sastavljenih od elitnih brigada iz zapadne i centralne Srbije, kojima je dodeljeno najbolje raspoloživo naoružanje. Nikola Kalabić je bio komandant Drugog jurišnog korpusa, snage oko 1.800 ljudi. U narednom periodu, Kalabić je saradnji sa Nemcima učestvovao u svim većim borbama protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] u Srbiji: u [[Parohija|Župi]], na [[Jastrebac|Jastrepcu]], u [[Toplica (rijeka)|Toplici]], na [[Kopaonik]]u, ponovo u Župi, na Jelovoj Gori i na prilazima [[Ravna Gora|Ravnoj gori]].

Mihailović je u proleće 1944. godine ponovo naredio komandantu Gorske garde, Nikoli Kalabiću, &quot;da po svaku cenu uništi komunističke delove u oblasti Kosmaja, Venčaca, Bukulje i sve do Beograda&quot;, što se pretvorilo u brutalan [[teror]] nad stanovništvom. U dnevniku 3. brigade Gorske garde iz aprila 1944. o ovim operacijama, pored ostalog, piše:
{{citat|&quot;Utorak, 11. april 1944: Danas u selu Dubani streljano šest lica komunističkih jataka i zapaljene su dve kuće komunističkih jataka.

Sreda, 12. april 1944: Danas u [[Senaja|Senaji]] streljani komunistički jataci i to: Spasoje i žena mu Natalija.

Četvrtak, 13. april 1944: 1. i 3. bataljon na svojim reonima rade na prikupljanju žita za predaju našoj vojsci. U samu zoru, tj. noću oko 2 časa krenula je brigada za s. Dubanu ([[Dubona]]) radi blokiranja ovog sela zbog hvatanja komunista. Pri polasku streljali su četiri komunistička jataka ...

Četvrtak, 20. april 1944: Sa 1, 2 i 4. bataljonom oko 4 časa blokirano s. [[Vlaška (Mladenovac)|Vlaška]] i izvršen pretres sela. Pretres sela trajao je do 8 časova, a posle toga pred zborom seljaka likvidiran je Tihomir Avramović iz Vlaške, komunistički jatak koji je ranije bio aktivan komunista... &quot; &lt;ref name=&quot;Milovanović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/11_62.htm Nikola Milovanović - KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

Selo Vlaška je kažnjeno jer su meštani prethodno terali četničku stražu, i bežali da bi izbegli prisilnu regrutaciju u četničku vojsku.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_106.htm Izveštaj komandanta 3. brigade Korpusa Gorske garde od 3. aprila 1944. o borbama protiv pripadnika NOP-a kod Umčara]&lt;/ref&gt;

U svom pismu od [[24. april]]a Nikola Kalabić lično daje uputstva za klanje partizanskih simpatizera:

{{citat|Dragi Pape, za klanje komunista molim te dobro tu stvar proveri. Ispitaj još bar 3 čoveka. Za te ljude koji treba da se zakolju. Pitaj Peru Miletića, Stevana Beserovca i Živorada Pajića, pa ako oni kažu da su krivi kao komunisti, onda najviše zakoljite: u Jasenici 3, Popučke 2, Garić 2, Grabovica 2, konja pastuva od Zakića mi dovedite, a za njega zna Stanimir. Mene ćeš naći tek drugi dan Uskrsa u večer u Lekovicama kod Stanoja. Nemoj se vraćati dok zadatak ne svršiš.

Želim iskreno da praznik Hristovog voskrsenja dočekate svi zdravi. Doviđenja. Pozdravite mi sve, a tebe najviše pozdravlja tvoj čika Pera.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_62.htm&lt;/ref&gt;}}

[[29. 4.|29. aprila]] 1944 godine Nikola Kalabić je vodio [[Korpus gorske garde]] u napadu na selo [[Drugovac]] kod Smedereva, kada je počinjen zloglasni [[masakr u Drugovcu|pokolj u Drugovcu]], prilikom kojeg su četnici poubijali veliki broj meštana.

=== Oslobođenje Srbije ===
{{main|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Fürst Wrede i četnički komandanti Nikola Kalabić, [[Dragoslav Račić]] i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[http://znaci.net/images/NARA/T311_286/0535.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/images/NARA/T311_286/0536.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/images/NARA/T311_286/0537.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;]]
Ađutant nemačkog generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]], u svom ratnom dnevniku beleži kako je general obilazio trupe koje drže front prema partizanima, i u sklopu obilaska sastao se [[7. maj]]a 1944. sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem.&lt;ref&gt;National Archive Washington, T501, roll 255, frame 804, dostupno na http://znaci.net/00002/317_808.htm&lt;/ref&gt;

Tokom septembra [[1944]]. godine, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], zajedno sa Kalabićevim jedinicama, poražena je od nastupajućih snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Vojvođanski borci NOVJ koji su porazili ovu grupaciju opisuju da su se Kalabićevi četnici razletali &quot;kao perje&quot;, potpuno nesposobni da se suprotstave.&lt;ref&gt;[http://znaci.net/00003/527.htm Mirko Tepavac: MOJ DRUGI SVETSKI RAT I MIR]&lt;/ref&gt;

Kalabićeve jedinice Nemci su tokom [[3. 10.|3]], [[4. 10.|4.]] i [[5. 10.|5. oktobra]] 1944. vozovima vratili iz Beograda za [[Kraljevo]] da nastave borbu protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim 1974 - strane 17-18&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević - Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd 1996 - strane 78-79&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio Nikola Kalabić, a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&quot;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

[[Dragoslav Račić]] je usled nastupanja Crvene Armije 19. oktobra 1944. nameravao da povede borbu protiv Nemaca, ali je Kalabić smatrao takav potez preuranjenim.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/NARA/AgF/301_565.htm Zbirka dokumenata Armijske grupe F]: &quot;Racic beschloss den Kampf gegen den &quot;Okkupator&quot; aufzunehmen trotz abraten von Kalabic, der ein solches Vorgehen mit verfrüht bezeichnet.&quot;&lt;/ref&gt;

=== Povlačenje u Bosnu ===
{{main|Bosanska golgota}}
Nakon [[bitka za Srbiju 1944.|oslobođenja Srbije]], Četvrta grupa jurišnih korpusa je rasformirana, i Kalabić je ponovo na čelu Gorske garde. Zajedno sa Nemcima povlačio se preko Sandžaka ka Bosni. U Bosni je nastavio borbu protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] u saradnji sa okupatorima, od kojih je potrebovao „puščanu, mitraljesku i bacačku municiju“.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_119.htm Obaveštenje komandanta Grupe korpusa gorske garde od 13. decembra 1944. nemačkom komandantu odseka Rogatica — Sarajevo o upućivanju oficira za vezu radi dobijanja municije za borbu protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

[[16. januar]]a 1945. godine pukovnik Gojko Borota izveštava Dražu Mihailovića da je Kalabić dobio snabdevanje od Nemaca:
{{citat|Nemci nameravaju da prodru preko Vlasenice u Zvornik... žele sudelovanje naše koje bi bilo levo i desno od te linije i zaposedanje očišćene prostorije... Kalabić primio prilično materijala i municije, samo lekova u težini 100 kg.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_14_4_156.htm&lt;/ref&gt;|Gojko Borota}}

U maju [[1945]]. godine, četničke jedinice su uništene u [[Bitka na Zelengori|bici na Zelengori]], od strane Jugoslovenske armije. Sa nekoliko desetina svojih ljudi, Kalabić je uspeo da stigne u okolinu Valjeva.

== Zločini Kalabićevih četnika nad civilima ==

Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u saopštenju od 11. februara 1945. obznanila je pismo Nikole Kalabića od 24. aprila 1943. (potpisano Kalabićevim pseudonimom &quot;Čika Pera&quot;) u kom Kalabić sugeriše podređenima da izvrše klanje 9 lica u selima u okolini Valjeva. U &quot;Saopštenju Državne komisije br. 22.&quot; (Beograd, 1945) objavljen je faksimil ovog pisma:

&quot;Dragi Pape,
Za klanje komunista molim te dobro tu stvar proveri ispitaj još bar 3 čoveka za te ljude koji treba da se zakolju. Pitaj Peru Miletića, Stevana Besarovca i Živorada Pejića pa ako oni kažu da su krivi kao komunisti onda najviše zakoljite u Jasenici 3, Papučke 2, Garić 2, Grabovica 2. Konja pastuva od Zazića mi dovedite a za njega zna Stanimir. Mene ćeš naći tek drugi dan Uskrsa uvečer u Leskovicama kod Stanoja. Nemoj se vraćati dok zadatak ne svršiš. Želim iskreno da praznik Hristova voskresenja dočekate svi zdravi. Doviđenja. Pozdravi sve a tebe najviše pozdravlja
tvoj Čika Pera, 24.4.43.g.&quot;&lt;ref&gt;Саопштења Државне комисије за утврђивање злочина окупатора и њихових помагача, бр. 7-33, Београд, 1945, стр. 323, 325.&lt;/ref&gt;

Nikola Kalabić u depeši od 29. decembra 1943. obavestio je Dražu Mihailovića o pokolju koji su počinili četnici pod njegovom komandom u selu Kopljare pokraj Aranđelovca u noći 25-26. decembra 1943. Najveći broj stradalih bili su pripadnici romskih porodica koje su živele u selu.

&quot;U Kopljarima uhvaćeno na spavanju i poklato 24 aktivna komunista od kojih su 20 cigani, koji su priznali da su bili takozvani &quot;jarugaši&quot;, danju rade svoje poslove kući, a noću u akciji. Sve sam poklao. Ras Rasa&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u naroda Jugoslavije, XIV/3, Beograd, 1983, str. 213.&lt;/ref&gt;

Ovaj pokolj potvrđuju i nedićevski izvori (&quot;Izveštaj odeljenja za državnu zaštitu Nedićevog Ministarstva unutrašnjih poslova od 30. decembra 1943. o događajima u Srbiji od 24. do 30 decembra&quot;):

&quot;Noću 25/26. om. četnici DM zaklali su u selu Kopljaru, sreza orašačkog, Gavrilović Milutina, opštinskog delovođu, Milanovića Radojicu i Savkovića Tihomira, zemljoradnike i 15 cigana i 4 ciganke i spalili sve ciganske kuće u selu, kao i kuće dvojice seljaka čiji se članovi porodica nalaze u partizanskim redovima. Delo je izvršeno zbog saradnje ubijenih sa partizanima.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u naroda Jugoslavije, I/21, Beograd, 1965, str. 560.&lt;/ref&gt;

== Posleratno hvatanje i smrt ==
Pred kraj rata Nikola Kalabić kao i mnogi drugi četnici pokušavali su da se sakriju u zabačenim delovima zemlje, čekajući pokušaj pobune protiv komunističke vlasti. [[OZNA]] (Odeljenje Zaštite Naroda) je krenula sa širokim planom hvatanja bivših pripadnika JVUO i ostalih saradnika okupatora. Tako su uspeli da ga u tajnoj operaciji [[5. 12.|5. decembra]] [[1945|1945.]] uhapse. Prema kasnije objavljenim službenim tvrdnjama vlasti, Kalabić je izrazio želju da sarađuje u hapšenju đenerala Draže Mihajlovića u zamenu za imunitet od krivičnog gonjenja. OZNA je na to pristala, te je Kalabić učestvovao u operaciji tako što je preko svojih veza namamio Mihajlovića u klopku u kojoj je uhapšen u martu [[1946]].

Deo istoričara i istorijskih publicista kao i nacionalistički deo srpske javnosti odbacuje te tvrdnje, smatrajući ih komunističkom propagandom i falsifikatima, odnosno nastojanjem da se ocrne najviše ličnosti JVUO. U tome su kasnije dobili podršku Kalabićeve porodice koja je nastojala sa njega izbrisati stigmu &quot;izdajnika&quot;.&lt;ref&gt;http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:251504-Nista-o-Drazi---nije-bilo-u-sefu Ništa o Draži nije bilo u sefu Novosti, 18. 09.2009.&lt;/ref&gt;

Tačan datum Kalabićeve smrti niti mesto njegove sahrane nisu poznat. U zvaničnim arhivama nema nekakvih podataka o njegovoj sudbini; na temelju svedočanstava iz druge ruke se špekuliše kako je bio &quot;diskretno&quot; [[fizička likvidacija|likvidiran]] mesec-dva posle Draže. 1980-ih, pogotovo nakon emitovanja TV-serije ''[[Poslednji čin]]'', pojavile su se glasine o tome da mu je ipak pošteđen život te da je živeo još dvadeset godina pod novim identitom, bilo u inostranstvu, bilo u samoj Jugoslaviji. Navodilo se da je 1960-ih poginuo u saobraćajnoj nesreći, odnosno da je ubijen u kafanskoj tuči kada se napio i otkrio svoj identitet, odnosno da ga je prepoznala jedna od preživelih žrtava četničkih pokolja.

Kalabić je zvanično proglašen mrtvim tek početkom 2011. godine u sudskom [[vanparnični postupak|vanparničnom postupku]]&lt;ref name=&quot;postupak&quot;/&gt; koji je pokrenula njegova unuka Vesna Dragojević.&lt;ref&gt;http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:317490-Kalabica-ubili-sest-puta Kalabića ubili šest puta Novosti, 1. februar 2011.&lt;/ref&gt; Prema tom rešenju, kao datum smrti je naveden 13. januar 1946. Rešenje se temelji na iskazu penzionisanog pravoslavnog sveštenika Mijajla Danilovića koji je preneo svedočanstvo dvoje Kalabićevih saboraca prema kome je na taj dan ubijen u OZNA-inog zasedi. Sud je prihvatio to svedočanstvo, jer ga niko nije zvanično osporio, tako da je zvanična verzija Kalabićeve smrti drugačija od one koje su decenijama navodile jugoslovenske vlasti.

Ipak, domaća istoriografija, uključujući istoričare Kostu Nikolića, Bojana Dimitrijevića i Predraga Ostojića, demantuje špekulacije o navodnoj Kalabićevoj pogibiji krajem 1945. i prihvata kao validnu zvaničnu posleratnu verziju o saradnji Nikole Kalabića u lociranju Draže Mihailovića i njegovom hvatanju marta 1946.
O tome pišu K. Nikolić i B. Dimitrijević u biografiji generala Dragoljuba Draže Mihailovića (Beograd, 2011).

&quot;Proučavajući dokumentaciju BIA ustanovili smo da je verzija po kojoj je generala Mihailovića zarobila grupa pripadnika Ozne za Srbiju uz &quot;pomoć&quot; Nikole Kalabića verodostojna. Raspoloživi dokumenti u posedu BIA nedvosmisleno potvrđuju verziju koja je u javnost došla putem literarno obrađenih iskaza pripadnika ove grupe. Nikola Kalabić je prvi put lociran krajem avgusta 1945. 
Prema publicističkim verzijama koje su docnije objavljivali bivši pripadnici Ozne/Udbe, infiltracija Titove službe bezbednosti u ravnogorsku organizaciju počela je u oktobru 1945. (oficir Ozne Milovan Pejanović pisao je o infiltraciji u Kalabićevu grupu na terenu krajem novembra 1945. pod pseudonimom &quot;Ljubo Popović&quot;, pod kojim je kasnije objavio knjigu). Major Ozne Milovan Pejanović je, sudeći prema takvim svedocima, uspeo da nagovori Nikolu Kalabića da dođe u &quot;beogradski ravnogorski štab&quot; na prezimljavanje. Njegovo hvatanje je izvršeno početkom decembra 1945.&quot;&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 465-466.&lt;/ref&gt;

U arhivi BIA sačuvano je nekoliko kratkih poruka koje je pisao Kalabić uoči hapšenja, kao i pismo-ispovest pisano 19/20. decembra 1945. organima nove vlasti iz zatvora, odnosno Slobodanu Peneziću Krcunu, Aleksandru Rankoviću i Milovanu Đilasu. Apostrofirajući ovo pismo, Nikolić i Dimitrijević ističu: &quot;Ovo je indirektna potvrda o verodostojnosti verzije koju je objavio &quot;Ljubo Popović&quot; (Milovan Pejanović), a neke od pronađenih depeša slažu se vremenski i tematikom sa onima koje je on kao faksimile objavio u svojoj knjizi.&quot;&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д, стр. 466.&lt;/ref&gt;

== U popularnoj kulturi ==

Događaji vezani uz hvatanje Draže Mihailovića, odnosno verzija prema kojoj je u njemu ključnu ulogu igrao Kalabić, dva puta su ekranizovani u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1970. je snimljen igrani film ''[[Klopka za generala]]'', gde se kao lik pojavljuje četnički komandant po imenu &quot;Ras&quot;, temeljen na Kalabiću, a koga tumači [[Ljuba Tadić]]. Godine 1981. je [[Radio-televizija Srbije|Radiotelevizija Beograd]] emitovala [[dokudrama|dokumentarno-dramsku]] mini-seriju ''[[Poslednji čin]]'' gde Kalabića glumi [[Zoran Rankić]]; njegovo tumačenje Kalabićevog lika je izazvalo kontroverze u tadašnjoj javnosti, s obzirom da je prikazan s neoubičajenim simpatijama za nekoga sa zvaničnom reputacijom izdajnika i zločinca.

== Pokušaj rehabilitacije ==
Godine [[2009]]. rodbina Nikole Kalabića pokrenula je njegovu [[sudska rehabilitacija|sudsku rehabilitaciju]].&lt;ref&gt;http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:241926-Nas-deda-nije-izdao-Drazu Naš deda nije izdao Dražu! Novosti, 06. 06.2009&lt;/ref&gt; Na najavu podnošenja zahteva za rehabilitaciju Nikole Kalabića, istoričar [[Venceslav Glišić]], relevantan poznavalac istorije Drugog svetskog rata na tlu Srbije, izjavio je: 
{{citat|Nikola Kalabić najmanje od svih četnika zaslužuje da bude rehabilitovan. Ovaj osvedočeni izdajnik svog naroda i blizak saradnik okupatora ostao je upamćen po zverstvima nad srpskim civilima. I meni su, dok sam istraživao ovaj period srpske istorije, nuđene kontradiktorne informacije o njegovom životu i smrti. Ali jedina istina je ona koju mi je svojevremeno poverio Aleksandar Ranković - Nikola Kalabić je izdao Dražu Mihailovića.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:415575-Nikola-Kalabic---izdajnik-ili-zrtva Medijska najava podnošenja zahteva za sudsku rehabilitaciju]&lt;/ref&gt;|istoričar [[Venceslav Glišić]]}} 

== Literatura ==

{{refbegin|3}}
* {{cite book|ref=harv|last=Tomasevich|first=Jozo|title=Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945|url=https://books.google.rs/books/about/%C4%8Cetnici_u_drugom_svjetskom_ratu_1941_19.html?id=GvUCAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|year=1979|publisher=Sveučilišna naklada Liber|location=Zagreb|isbn=}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Borković| first = Milan|authorlink = Милан Борковић| title = Kontrarevolucija u Srbiji. Kvislinška uprava u Srbiji 1941—1944 (knjiga 1)|year=1979a| url = http://znaci.net/00001/154.htm| publisher = | location = Beograd|id=}}
*  {{Cite book| ref=harv| last=Petranović| first = Branko|authorlink = Бранко Петрановић| title = Srbija u Drugom svetskom ratu 1939—1945|year=1992| url = http://znaci.net/00001/92.htm| publisher = Vojnoizdavački i novinski centar| location = Beograd|id=}}
* {{cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan B.|title= Vojska Nedićeve Srbije oružane snage srpske vlade 1941-1945|edition=3.|url=https://issuu.com/novo-videlo/docs/nedic_-_copy |year=2020|publisher=Službeni glasnik|isbn=978-86-519-1811-0}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vidi još ==
* [[Operacija Hajka|Operacija Treibjagd]]
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.znaci.net/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između Jevrema Simića i Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]
* [http://www.znaci.net/00001/11_82.htm Nikola Milovanovic, HAPŠENJE KALABIĆA]

{{Lifetime|1906|1946|Kalabić, Nikola}}

[[Kategorija:Biografije, Doboj]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Ravnogorski pokret]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>294vgvmgrxmr55ikj3atlf981rbx9t8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nenad Jezdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>184090</id>
    <revision>
      <id>41261720</id>
      <parentid>41225555</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:34:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ssaramag</username>
        <id>176730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>stilistika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5023" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime            = Nenad Jezdić
| slika          =|Nenad Jezdić kao Fjodor Dostojevski u filmu [[Dug iz Baden Badena]]|mini|250p
| opis_slike     = Nenad Jezdić u ulozi Fjodora Mihajloviča Dostojevskog
| ime_po_rođenju       = 
| nadimak        = 
| datum_rođenja   = [[12. 7.|12. jul]] [[1972|1972.]]
| mjesto_rođenja   = [[Valjevo]]
| država_rođenja  = {{SFRJ}} 
| datum_smrti    = 
| mjesto_smrti    = 
| država_smrti   = 
| alias    = 
| aktivnost      = 
| zanimanje       = Filmski i pozorišni glumac
| djeca           = 
| supružnik      = 
| znamenite uloge   = 
| website   = 
| nagrade         = 
| imdb           = 422504
}}
'''Nenad Jezdić''' ([[Valjevo]], [[12. 7.|12. jul]] [[1972]]) je [[Srbi|srpski]] [[Glumac|glumac]]. 

== Život ==
U svom rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu. Upisao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i diplomirao u roku u klasi profesora Predraga Bajčetića. Aktivni je član [[Atelje 212|Ateljea 212]], gdje je odigrao veliki broj predstava. Mnogo puta je nagrađivan za uloge u predstavama i filmovima, a jedna od najznačajnijih nagrada je ''[[Zoran Radmilović]]'' za najbolje glumačko ostvarenje u 2005. godini.

Osim glumačkog poziva bavi se i proizvodnjom [[rakija|rakije]] od voća koje sam sadi. Osvojio je tri zlatne medalje 2012. godine na 79. Poljoprivrednom sajmu u [[Novi Sad|Novom Sadu]].&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:367341-Nenad-Jezdic-dobio-tri-zlatne-medalje-za-rakije Nenad Jezdić dobio tri zlatne medalje za rakije („Večernje novosti“, 21. februar 2012)]&lt;/ref&gt;

== Uloge ==
{{Filmografija-domaći|glumca=Nenada Jezdića}}
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1990.-te
|-
| 1993. || [[Kaži zasto me ostavi]] || Milicioner
|-
| 1994. || [[Ni na nebu, ni na zemlji]] || Vlada
|-
| 1995. || [[Paket aranžman (film)|Paket aranžman]] || Nemanja Saletović
|-
| 1995. || [[Tamna je noć]] || Nenad „Neni“ Aškerc
|-
| 1996. || [[Filumena Marturano]] || Kelner
|-
| 1996. || [[Sudbina jednog razuma]] || Manojlo 
|-
| 1997. || [[Tri letnja dana]] || Ćora
|-
| 1998. || [[Nikoljdan 1901. godine]] || Kasapin Krsta
|-
| 1998. || [[Bekstvo (TV film 1998)|Bekstvo]] || Krapilin
|-
| 1998. || [[Lajanje na zvezde]] || Ludak
|-
| 1998. || [[Ljubinko i Desanka]] || Avgust
|-
| 1998. || [[Kneginja iz Foli Beržera]] || Savlar
|-
| 1998. || [[Tri palme za dve bitange i ribicu]] || Pendula
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 2000.-te
|-
| 1998-2001. || [[Porodično blago]] || Slobodan Tanasijević „Boda Tajson“ 
|-
| 1999. || [[Nož (film iz 1999)|Nož]] || Mladi Atifaga Tanović
|-
| 2000. || [[Dug iz Baden - Badena]] || [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodor Dostojevski]]
|-
| 2000. || [[Tajna porodičnog blaga]] || Slobodan Tanasijević „Boda Tajson“ 
|-
| 2000. || [[A sad adio (film)|A sad adio]] || Slobodan Tanasijević „Boda Tajson“ 
|-
| 2002. || [[Klasa 2002]] || Deda Mraz
|-
| 2002. || [[Porodično blago 2]] || Slobodan Tanasijević „Boda Tajson“ 
|-
| 2002. || [[Mrtav 'ladan]] || Lemi
|-
| 2002. || [[Kordon (film)|Kordon]] || Seljak
|-
| 2003. || [[Neki novi klinci]] || Rista
|-
| 2003. || [[Mali svet]] || Diler droge
|-
| 2004. || [[Skela (film)|Skela]] || Monah
|-
| 2004. || [[Zabava (okupljanje)|Žurka]] || Miki
|-
| 2004. || [[San zimske noći]] || Kockasti
|-
| 2004. || [[Crni Gruja 2]] || Crni Gruja
|-
| 2004. || [[Te quiero Radiša|Te kjero, Radiša]] || Reditelj
|-
| 2005. || [[Praonica (TV serija)]] || Neno
|-
| 2005. || [[Lele, bato]] || Saobraćajac
|-
| 2005-2006. || [[Stižu dolari|Stižu dolari 2]] || Živorad Živanović- „Žika Persona“ 
|-
| 2006. || [[Sedam i po]] || Adam
|-
| 2007. || [[Smrtonosna motoristika]] || Motorista Dule
|-
| 2007. || [[Crni Gruja i kamen mudrosti]] || Crni Gruja
|-
| 2006-2007. || [[Bela lađa]] || Blaško Pantić
|-
| 2008. || [[Ranjeni orao]] || Gojko Marić
|-
| 2008. || [[Čarlston za Ognjenku]] || Dragoljub „Čovek od čelika“
|-
| 2008. || [[Čitulja za Eskobara]] || Otac
|-
| 2008. || [[Bela lađa 2]] || Blaško Pantić
|-
| 2007-2008. || [[Ulica lipa]] || Zoki
|-
| 2008. || [[Hitna pomoć (film)|Hitna pomoć]] || 
|-
| 2009. || [[Drug Crni u Narodnooslobodilačkoj borbi]] || Života Grujić - Drug Crni
|-
| 2009. || [[Bela lađa 3]] || Blaško Pantić
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Spoljašnje veze ==
* {{IMDb ime|id=422504|name=Nenad Jezdić}}
* [http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:339095-Nenad-Jezdic-Video-sam-Srbiju-iznutra Nenad Jezdić: Video sam Srbiju iznutra („Večernje novosti“, 23. jul 2011)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:360056-Nenad-Jezdic-sadi-sljive---bere-aplauze Nenad Jezdić sadi šljive - bere aplauze („Večernje novosti“, 30. decembar 2011)]
* http://poznati.info/nenad-jezdic-biografija/

{{Lifetime|1972||Jezdić, Nenad}}

[[Kategorija:Srpski glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Authority control]]</text>
      <sha1>nv1wr8p0gamssfdgo2vcocm9q6usku4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2022</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257492</id>
    <revision>
      <id>41261701</id>
      <parentid>41261447</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T13:59:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/August/Kolovoz */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31671" xml:space="preserve">{{Godina nav|2022}}
{{Godina u drugim kalendarima|2022}}
Godina '''2022''' ('''[[Rimski brojevi|MMXXII]]''') je [[redovna godina koja počinje u subotu]].

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Na snazi je Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo 15 zemalja Azije i Pacifika, najveći trgovinski blok na svetu.
* [[4. 1.]] - Cijena plina skočila preko 30% u Europi (peterostruko u godinu dana); u plinovodu Yamal tok plina je obrnut već 15 dana.
* 4. 1. - Kosovo zabranjuje rudarenje kriptovaluta zbog nestašice struje.
* 4. 1. - Nagli porast broja registrovanih sa koronom u regionu.
* [[5. 1.]] - Protesti u [[Kazahstan]]u povodom poskupljenja goriva prerastaju u nerede. Vlada je podnela ostavku, kao i predsednik Saveta bezbednosti, bivši predsednik Nazarbajev - red se uspostavlja uz pomoć ruskih trupa.
* 5. 1. - Ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije Miloradu Dodiku i banjalučkoj ATV zbog &quot;koruptivnih aktivnosti&quot; i pretnje stabilnosti i teritorijalnoj celovitosti BiH.
* 5. 1. - [[Novak Đoković]] stigao u Melbourne nakon što je, kontroverzno, dobio medicinsko izuzeće od obavezne vakcinisanosti - viza mu je poništena, što je oboreno na sudu 10-og, u međuvremenu je u pritvoru za imigrante.
* 5. 1. - Severna Koreja testirala hipersoničnu raketu - izvodi još šest različitih testova ovog meseca.
* [[6. 1.]] - Ruski vojnici došli u nedavno napuštenu francusku bazu u [[Timbuktu]]u.
* [[10. 1.]] - Američko-ruski razgovori u Ženevi: teme su ruske trupe na ukrajinskoj granici i ruski zahtevi NATO-u.
* [[11. 1.]] - Zaplijenjeno pola tone kokaina u tovaru banana namijenjenom crnogorskom trgovačkom lancu &quot;Voli&quot;.
* [[14. 1.]] - Odlukom ministra za imigraciju, Đokoviću je ponovo oduzeta australska viza - federalni sud odbija žalbu, deportovan je 16-og.
* [[15. 1.]] - Erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga - manji cunami i pepeo na [[Tonga|Tongi]].
* 16. 1. - Referendum o promeni Ustava Srbije, u delu o pravosuđu: 60,3% je &quot;za&quot;, izlaznost 30,1%. Deo opozicije tvrdi da je bilo prevara.
* [[19. 1.]] - Vladajuća koalicija &quot;Crno na bijelo&quot;, Građanskog pokreta URA i Saveza građana Civis, podnijela je Skupštini Crne Gore Inicijativu 31 poslanika, uključujući iz DPS, za izglasavanje nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića.
* [[20. 1.]] - Vlada Srbije povukla rudarske dozvole Rio Tintu.
* 20. 1. - Bitka u al-Hasaki na istoku Sirije: istovremeni napad Islamske Države na zatvor i pobuna zatvorenika - slede višednevne borbe sa kurdskim SDF, zatvor je uništen a 2 - 3 hiljade zatvorenika je pobeglo ili nestalo.
* [[21. 1.]] - Rusija traži povlačenje NATO trupa iz Bugarske i Rumunije, u okviru vraćanja na situaciju iz 1997.
* 21. 1. - MUP Srbije objavljuje da se sprema atentat na predsednika Vučića, od strane grupe Radoja Zvicera.
* [[24. 1.]] - Vojni udar u Burkini Faso - u zemlji je sigurnosna kriza od 2015. usled napada islamističkih militanata.
* [[27. 1.]] - SAD odbijaju ruski zahtev da Ukrajina ne bude nikada primljena u NATO.
* [[29. 1.]] - Talijanski predsjednik [[Sergio Mattarella]] je reizabran, pošto je umoljen da pristane na to radi stabilnosti.
* [[30. 1.]] - Završen ''Australian Open'': [[Rafael Nadal]] je osvojio rekordnu 21. titulu, mešovite dublove su dobili [[Kristina Mladenovic]] i [[Ivan Dodig]], [[Petra Marčinko]] među juniorkama.

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - Vrhunac omikronovog talasa u Srbiji: 7-dnevni prosek registrovanih slučajeva 19.288 (vrhunac hospitalizacija 14. 2., 7-dnevni prosek 4.513).
* [[3. 2.]] - Racija američkih specijalaca u Atmehu na severozapadu Sirije: lider ID Abu Ibrahim al-Qurayshi se digao u vazduh sa svojom porodicom.
* [[4. 2.]] - Izglasano nepovjerenje crnogorskoj vladi [[Zdravko Krivokapić|Zdravka Krivokapića]], glasovima &quot;Crno na bijelo&quot; i opozicije. Tri dana kasnije i predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću.
* 4. 2. - NATO zaključio &quot;aktivnost budnosti&quot; ''Neptune Strike 2022'' u Jadranu, u kojoj je učestvovao i nosač aviona '' USS Harry S. Truman''&lt;ref&gt;[https://sfn.nato.int/newsroom/news-archive/2022/nato-concludes-vigilance-activity-neptune-strike-2022 NATO Concludes Vigilance Activity Neptune Strike 2022]. sfn.nato.int Feb 5 2022&lt;/ref&gt; (u posjeti Splitu od 11-og).
* 4. 2. - Predstavljen izgled [[Hrvatska i euro|hrvatskih kovanica eura]], sporni prijedlog rješenja sa kunom ubrzo povučen.
* 4. 2. - Sastanak [[Xi Jinping|Xi]] - Putin u Pekingu: kritikuju &quot;negativan uticaj&quot; SAD u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu, Kina podržava Rusiju u ukrajinskoj krizi.
* [[4. 2.|4]] - [[20. 2.]] - Zimske olimpijske igre u Pekingu.
* [[5. 2.]] - [[Argentina]] pristupa kineskoj inicijativi [[Pojas i put]].
* [[6. 2.]] - Platinski jubilej, 70 godina vladavine britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]].
* 6. 2. - ''Freedom Convoy'': proglašeno vanredno stanje u gradu [[Ottawa]], gde su kamioni i pešaci okupljeni od 29. 1., u protestu zbog obaveznog vakcinisanja, uz neprekidne sirene, izgrede i saobraćajni kolaps.
* 6 - 7. 2. - Ruska klizačica Kamila Valijeva (15) izvela četvorostruki skok, ali ceremonija dodele medalja je otkazana zbog nedozvoljene supstance.
* [[10. 2.]] - Započinju rusko-beloruske vojne vežbe u Belorusiji.
* [[15. 2.]] - Kiša od 258 mm izaziva klizišta u brazilskom gradu [[Petrópolis]], 217+ stradalih.
* [[17. 2.]] - Francuska i evropski saveznici najavljuju povlačenje trupa iz [[Mali]]ja.
* [[18. 2.]] - U [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckoj]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganskoj]] separatističkoj republici objavili evakuaciju civila u Rusiju, jer Ukrajina navodno planira ofanzivu. Prethodnih dana su pojačana granatiranja, danas se izveštava o eksplozijama automobila u Donjecku i gasovoda kod Luganska. Sutradan proglašavaju mobilizaciju.
* 18. 2. - Engleska i Vels pogođeni olujom Eunice, najjačom od 1987, pogađa i druge zemlje oko Severnog mora i Baltika.
* [[19. 2.]] - Uhićen ministar graditeljstva Darko Horvat.
* [[20. 2.]] - Velika brana etiopskog preporoda: elektrana je proizvela prvu struju.
* [[21. 2.]] - Putin objavio priznanje Donjecke i Luganske republike. Predviđeno je slanje ruske vojske kao mirovnjaka na te teritorije.
* [[23. 2.]] - Ukrajina je izglasala uvođenje vanrednog stanja, a lideri donbaskih republika su zatražili pomoć od Rusije u &quot;odbijanju agresije&quot;.
[[Datoteka:UK-MOD-Ukraine-2022-02-28.jpg|mini|250px|[[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruska invazija na Ukrajinu]]: ruski prodori do kraja februara]]
* [[24. 2.]] - Rusija započela [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|&quot;specijalnu vojnu operaciju&quot; za &quot;demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine&quot;]]. Putin preti &quot;posledicama većim nego ikad u istoriji&quot; onima koji bi se umešali. Nakon udara po vojnoj infrastrukturi došlo je do prodora sa severa, severoistoka i juga. Zauzeto je [[Zmijsko ostrvo]] blizu ušća Dunava, nakon široko publikovanog prkosa ukrajinskog garnizona.
* [[25. 2.]] - Ruske trupe na severnoj periferiji Kijeva, vodi se borba za aerodrom Hostomel. Putin poziva ukrajinsku vojsku da zbaci &quot;narkomansku neonacističku&quot; vlast.
* [[27. 2.]] - Putin povisio gotovost strateških snaga zbog sankcija i &quot;pretećih izjava&quot; lidera NATO zemalja; EU će plaćati kupovinu i dostavu oružja Ukrajini, zatvoren je vazdušni prostor za ruske avione.
* [[28. 2.]] - Prvi pregovori na granici Ukrajine i Belorusije, raketni napad na Harkov, Turska zatvara Moreuze, u skladu sa Konvencijom iz Montreauxa.

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - Ruske snage su zauzele [[Herson]] i okružile [[Mariupolj]], priznaju 498 mrtvih od početka invazije. Generalna skupština UN osudila rusku invaziju na Ukrajinu sa 141-im glasom za (uključujući Srbiju), pet protiv (Belorusija, S. Koreja, Eritreja i Sirija) i 35 uzdržanih. Niz zemalja je prijavio Međunarodnom krivičnom sudu zločine u Ukrajini. 
* [[4. 3.]] - Ruske snage su zauzele nuklearnu elektranu Zaporožje, kod Energodara; bilo je vatre u zgradi za obuku (najveća NE u Evropi, nominalni kapacitet 5.700 MW).
* [[7. 3.]] - Misija EUFOR Althea saopštila da je u BiH raspoređeno dodatnih 500 pripadnika.
* [[8. 3.]] - SAD i UK zabranjuju uvoz ruske nafte - cena barela je preko 120 dolara. Cena [[nikl]]a je udvostručena od početka rata, kao i cena prirodnog gasa; cena pšenice je veća oko 50%. UNHCR kaže da je Ukrajinu napustilo dva miliona ljudi.
* [[9. 3.]] - Bolnica za majku i dete u [[Mariupolj]]u teško oštećena u ruskom napadu - grad je granatiran više dana, što sprečava evakuaciju civila.
* 9. 3. - Na Korzici izbijaju neredi sedam dana pošto je nacionalista Yvan Colonna izboden u zatvoru (umire 21. 3.)
* 9. 3. - Konzervativac [[Yoon Suk-yeol]] izabran za predsednika Južne Koreje. 
* [[10. 3.]] - Dron iz pravca Ukrajine pao na zagrebački Jarun u 23 sata.
* [[11. 3.]] - [[Gabriel Boric]] je novi predsjednik [[Čile]]a.
* [[14. 3.]] - Raketni napad na bazu Javorov, zapadno od Lavova.
* 14. 3. - Iranska revolucionarna garda raketirala okolinu američkog konzulata u iračkom Irbilu, navodni izraelski centar, iz odmazde za udar u Siriji u kome su stradali njeni članovi.
* 14. 3. - Kineski južni grad Shenzhen je u lokdaunu, ograničen je pristup Šangaju, veliki porast i na severoistoku, mada su cifre relativno male. Ozbiljnija je situacija u Hong Kongu.
* [[15. 3.]] - Rusija objavila napuštanje [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]], pre nego što je ovo telo to izglasalo.
* [[16. 3.]] - Pogođeno pozorište u Mariupolju, u čijem skloništu se nalazio jedan broj ljudi.
* [[18. 3.]] - U Turskoj otvoren [[Most Çanakkale 1915]] ili Dardanelski most, kod mesta [[Lapseki]] - to je sa 2.023 m najduži [[viseći most]] na svetu.
* 18 - [[20. 3.]] - U Beogradu održano Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici. [[Ivana Španović|Ivana Vuleta]] (ex Španović) osvojila zlato u skoku u dalj.
* [[19. 3.]] - Puštena u saobraćaj brza pruga Beograd - Novi Sad, deo pruge do Budimpešte.
* [[21. 3.]] - China Eastern Airlines Flight 5735: avion se srušio kod [[Wuzhou]]a - 132 mrtvih.
* [[22. 3.]] - Ukrajinske snage povratile Makarov kod Kijeva i potisnule ruske snage.
* [[24. 3.]] - Severna Koreja testirala do sada najveću interkontinentalnu raketu, Hwasong-17.
* 24. 3. - NATO objavljuje da će postaviti četiri nove borbene grupe, od 40.000 ljudi u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj.
* [[25. 3.]] - Rusko ministarstvo odbrane izjavljuje da će preneti fokus na Donbas.
* [[27. 3.]] - [[94. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[CODA (film)|CODA]]'', uz još dve nagrade; &quot;[[Dina (2021.)|Dina]]&quot; 6 nagrada od 10 nominacija; ''[[The Power of the Dog (film)|The Power of the Dog]]'' jedna od 12; ''[[Belfast (film)|Belfast]]'' i ''[[West Side Story (2021)|West Side Story]]'' po jedna od 7. [[Will Smith]] ošamario [[Chris Rock|Chrisa Rocka]].
* [[29. 3.]] - U padu helikoptera misije MONUSCO u DR Kongu ima osam poginulih, uključujući potpukovnika Dejana Stanojevića iz Srbije.
* mart - Počeo toplotni talas u Indiji, mesec je najtopliji od 1900.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Nesreća u rudniku &quot;Soko&quot;, kod [[Sokobanjska Moravica|Sokobanje]], osam rudara stradalo u gušenju metanom.
* 1. 4. - Rusija od danas traži isplatu gasa rubljama za zemlje koje ne smatra prijateljskim.
* 1. 4. - Ukrajinske snage su povratile [[Buča|Buču]] kod Kijeva, narednih dana se izveštava o ubistvu stotina ljudi za vreme ruske okupacije.
* [[3. 4.]] - Predsednički i vanredni parlamentarni izbori u Srbiji i lokalni izbori. [[Aleksandar Vučić]] reizabran sa 58,54 % (+2,5 procentna poena u odnosu na 2017). [[Srpska napredna stranka|SNS]] 120 mandata (-68), Ujedinjena Srbija 38 (novi), SPS-JS 32 (=)... Izjednačeno u beogradskoj skupštini.
* 3. 4. - Izbori u Mađarskoj: [[Viktor Orbán|Orbánov]] [[Fidesz]] pojačao većinu za dva mandata.
* 3. 4. - Pakistanska ustavna kriza: po savetu premijera [[Imran Khan|Imrana Khana]] je raspušten parlament u kome se pripremao njegov opoziv - Ustavni sud to ocenjuje neustavnim i Khanu je izglasano nepoverenje 10-og.
* [[8. 4.]] - Železnička stanica u [[Kramatorsk]]u pogođena raketama - 50 mrtvih.
* 8. 4. - Počinju poplave u Južnoj Africi, naročito oko [[Durban]]a - preko 440 mrtvih.
* [[12. 4.]] - Visoki predstavnik Šmit suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
* [[14. 4.]] - Potonula krstarica &quot;Moskva&quot;, zastavni brod ruske Crnomorske flote.
* [[17. 4.]] - Uhapšena bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica - sumnja na stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj.
* [[18. 4.]] - Ukrajina javlja da je počela ruska ofanziva u Donbasu. Ruske snage su većim delom zauzele Mariupolj, s izuzetkom kompleksa čeličane Azovstal.
* [[19. 4.]] - Objavljeno da je potpisan sigurnosni sporazum između Kine i [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]].
* [[20. 4.]] - Pet miliona izbeglica iz Ukrajine i 7,1 milion raseljenih, od 44 miliona stanovnika.
* [[22. 4.]] - Zemljotres uveče kod [[Berkovići|Berkovića]], jedna osoba poginula u [[Stolac|Stocu]].
[[Datoteka:Dritan Abazovic, December 2020.jpg|mini|120px|[[Dritan Abazović]]]]
* [[24. 4.]] - Predsednički izbori u Francuskoj: [[Emmanuel Macron|Macron]] dobija reizbor u drugom krugu, pobedom nad [[Marine Le Pen|Le Pen]] sa 58,5% glasova.
* 24. 4. - Izbori u Sloveniji: najviše mandata dobija zeleno-liberalni Pokret Svoboda biznismena [[Robert Golob|Roberta Goloba]].
* [[25. 4.]] - [[Elon Musk]] dogovorio kupovinu [[Twitter]]a za 44 milijarde dolara.
* 25 - 26. 4. - Eksplozije u otcepljenom moldavskom regionu [[Pridnjestrovlje]]: srušen radio predajnik, pucano na ministarstvo državne sigurnosti.
* [[27. 4.]] - [[Gazprom]] prekinuo isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, zbog neplaćanja rubljama.
* [[28. 4.]] - [[Dritan Abazović]] je novi premijer Crne Gore.

=== Maj/Svibanj ===
* [[4. 5.]] - Federalna rezerva SAD diže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena kako bi suzbila inflaciju.
* [[5. 5.]] - Lokalni izbori u UK: Konzervativci izgubili dosta mesta; [[Sinn Féin]] je najveća stranka u Severnoj Irskoj, ali unionisti imaju 37 mandata prema 36 za nacionaliste, od 90.
* [[6. 5.]] - Havanski hotel &quot;Saratoga&quot; teško oštećen u eksploziji gasa, 32 mrtvih.
* [[9. 5.]] - Masovni protesti na Šri Lanci zbog teške ekonomske situacije: ostavku daje premijer Mahinda Rajapaksa, inače brat predsednika.
* 9. 5. - Predsednički izbori na Filipinima: Ferdinand [[Bongbong Marcos]], sin [[Ferdinand Marcos|nekadašnjeg diktatora]], odnosi ubedljivu pobedu nad potpredsednicom Leni Robredo; za novu potpredsednicu je izabrana [[Sara Duterte]], kćerka [[Rodrigo Duterte|odlazećeg predsednika]].
* 9. 5. - Biden potpisao Zakon o najmu i zajmu za vojnu pomoć Ukrajini.
* [[11. 5.]] - Krah [[stablecoin]]a ''terra'': vrednost je pala na 35 američkih centi sa jednog dolara, pošto je novac povlačen brže od automatskog stabilizatora. Krah kriptovaluta do kraja juna obara vrednost tržišta sa tri na jedan bilion dolara.
* [[13. 5.]] - Umro predsednik [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i emir Abu Dhabija [[Khalifa bin Zayed Al Nahyan]], nasleđuje ga polubrat [[Mohamed bin Zayed Al Nahyan|Mohamed]] (faktički još od 2014).
* 13. 5. - Severna Koreja potvrdila prvu smrt od kovida, već kroz nekoliko dana se govori o milion ljudi sa &quot;groznicom&quot;.
* 10 - 14. 5. - Pesma Evrovizije u Torinu: pobedila je ukrajinska numera, a [[Konstrakta]] je peta.
* maj - Niz zemalja registruje slučajeve [[Majmunske boginje|majmunskih boginja]].
* 16. 5. - Bitka za Harkov: Ukrajina javlja da su njene trupe stigle do ruske granice (deset dana kasnije se izveštava o granatiranju grada).
* 16. 5. - Talas vrućine u Indiji: temperature u New Delhiju i do 49 stepeni. Indijska vlada je zabranila izvoz pšenice.
* 16 - 17. 5. - Nove lažne dojave o bombama u Srbiji: škole, studentski domovi, tržni centri, mostovi...
* [[17. 5.]] - Prekinut otpor u mariupoljskoj čeličani Azovstal, 264 ranjenih vojnika je evakuisano/zarobljeno (poslednja grupa 20-og, ukupno 2.439 boraca). Fokus borbi je na [[Severodonjeck]]u.
* [[18. 5.]] - Finska i Švedska aplicirale za članstvo u NATO, turski predsednik Erdoğan postavlja uslove.
* [[21. 5.]] - Izbori u Australiji: konzervativna koalicija [[Scott Morrison|Scotta Morrisona]] gubi većinu, novi premijer je laburist [[Anthony Albanese]].
* [[22. 5.]] - Sukob policije i Torcide na autocesti kod Zagreba, policija otvarala vatru.
* [[24. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva priznaje autokefalnost [[Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija|Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije]], objavio patrijarh Porfirije na zajedničkoj liturgiji u Skoplju.
* 24. 5. - U školi u [[Uvalde, Texas]] ubijeno 19 đaka i dve učiteljice.
* [[29. 5.]] - Telefonski razgovor Vučić - Putin, dogovoreno snabdevanje gasom uz povoljnu cenu.
* [[31. 5.]] - EU dogovorila embargo na rusku naftu koja se prevozi morem, 2/3 uvoza.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Europska komisija odobrila pristupanje Hrvatske eurozoni.
* 1. 6. - ''Depp v. Heard'': porota u Virdžiniji presudila da je [[Amber Heard]] defamirala [[Johnny Depp|Johnnyja Deppa]]
* [[6. 6.]] - Otkazana poseta ruskog ino. ministra Sergeja Lavrova Srbiji, pošto susedne zemlje nisu dozvolile prelet.
* [[10. 6.]] - Poseta kancelara [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] Beogradu, tokom balkanske turneje.
* [[13. 6.]] - Pad berzi širom sveta nakon veće od očekivane majske inflacije u SAD, pale su i kriptovalute a dolar jača (očekuje se povećanje kamatne stope).
* 13. 6. - Konflikt u Kivuu, na istoku DR Kongo: pokret M23 je zauzeo grad Bunagana, kongoanske vlasti optužuju [[Ruanda|Ruandu]] za podršku.
* [[14. 6.]] - Uništene skoro sve ploče na [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskom groblju u Mostaru]].
* 14. 6. - [[Otok Hans]] između danskog Grenlanda i Kanade podijeljen napola, čime je završen &quot;Whisky rat&quot;.
* [[17. 6.]] - U Srbiji registrovan prvi slučaj &quot;majmunskih boginja&quot;.
* [[19. 6.]] - Parlamentarni izbori u Francuskoj, drugi krug: preds. Macron izgubio većinu.
* 19. 6. - [[Gustavo Petro]] je prvi levičar izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]].
* [[22. 6.]] - Zemljotres u afganskoj provinciji Paktika sa velikim brojem žrtava.
* [[23. 6.]] - Ukrajina i Moldova dobijaju status kandidata za EU.
* [[24. 6.]] - ''Dobbs v. Jackson Women's Health Organization'': Vrhovni sud SAD presudio da ustav ne garantuje pravo na abortus i da savezne države mogu uvesti restrikcije - oborena presuda u ''[[Roe vs. Wade]]'' iz 1973.
* 24. 6. - Ukrajina povlači poslednje trupe iz [[Sjeverodonjeck]]a.
* 25. 6. - 5. 7. - [[Mediteranske igre]] u Oranu, Alžir
* 28 - 30. 6. - Samit NATO u Madridu: Švedska i Finska pozvane u članstvo, nakon sporazuma sa Turskom; usvojen novi strateški koncept.
* [[30. 6.]] - Ruske snage se povukle sa [[Zmijsko ostrvo|Zmijskog ostrva]].
* jun - jul - Toplinski val u regiji: u Kninu 28. 6. izmjereno 40,4 stupnjeva, lipanjski rekord.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Webb's First Deep Field.tif|mini|Webbovo Prvo duboko polje]]
* [[3. 7.]] - Ukrajinske snage se povukle iz [[Lisičansk]]a, tako da je cela [[Luganska oblast]] pod ruskom kontrolom - [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]. 
* [[4. 7.]] - Izvanredno stanje zbog suše u pet sjevernih talijanskih regiona; rijeka [[Po]] je skoro presušila.
* [[5. 7.]] - Ministar financija [[Zdravko Marić]] podnio ostavku.
* 5. 7. - Protesti u Skoplju protiv francuskog predloga za rešenje makedonsko-bugarskog spora postaju nasilni, povređeno je 47 policajaca.
* [[7. 7.]] - Britanski premijer [[Boris Johnson]] podneo ostavku, nakon niza skandala koji su doveli do ostavke velikog broja članova vlade.
* [[8. 7.]] - Ubijen bivši japanski premijer [[Shinzō Abe]].
* 8. 7. - Denver Nuggetsi produžili ugovor sa [[Nikola Jokić|Nikolom Jokićem]] za 264 miliona dolara.
* 8 - 17. 7. - U sukobu bandi u haićanskom glavnom gradu [[Port-au-Prince]]u, četvrt [[Cité Soleil]], ubijeno 209 ljudi 
* [[9. 7.]] - Ekonomska kriza na Šri Lanci: gomila upala u predsedničku palatu i zapalila premijerovu kuću - obojica najavljuju ostavke. Premijer [[Ranil Wickremesinghe]] je 20-og izabran za novog predsednika.
[[Datoteka:Bridge Moracica, Montenegro 06.jpg|mini|Most Moračica na autuputu u Crnoj Gori]]
* [[12. 7.]] - Objavljene prve slike dobijene sa [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]].
* 12. 7. - Dolar i euro oko pariteta: povećane kamate u SAD su potakle rast dolara, dok se u eurozoni očekuje recesija zbog energetske krize.
* [[13. 7.]] - Otvorena prva dionica prvog autoputa u Crnoj Gori: Smokovac kod Podgorice – Mateševo kod Kolašina, 41 km.
* 13. 7. - Veliki požar između Vodica i Šibenika, na preko 3.000 ha.
* 15 - 24. 7. - Svetski šampionat u atletici u [[Eugene, Oregon]]. [[Sandra Perković]] osvojila srebro.
* [[16. 7.]] - Ukrajinski avion sa oružjem iz Srbije za Bangladeš pao kod Kavale u Grčkoj.
* [[17. 7.]] - Situacija sa nedopuštenom Vučićevom posetom Jasenovcu.
* [[19. 7.]] - Talas vrućine u zapadnoj Evropi: rekordnih 40 C u Engleskoj.
** Požari u južnoj Evropi, u gašenju na slovenskom Krasu učestvuju i ekipe iz susednih zemalja, npr. hrvatski kanader. Gorelo je na Čvrsnici u parku Blidinje.
* 19. 7. - Počinju pristupni pregovori [[Pristupanje Albanije Europskoj uniji|Albanije]] i [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji|S. Makedonije]] sa [[Europska unija|EU]].
[[Datoteka:Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg|mini|[[Pelješki most]]]]
* [[21. 7.]] - Talijanski premijer [[Mario Draghi]] je podnio ostavku nakon što je u koaliciji izgubio potporu [[Pokret pet zvijezda|M5S]], kao i [[Severna liga (Italija)|Lige]] i [[Naprijed Italija|Forza Italia]] (izvanredni izbori u rujnu). Državni dug zemlje iznosi preko 2.700 milijardi eura, preko 150% GDP
* 21. 7. - Europska centralna banka podiže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena - kraj osam godina negativnih stopa, inflacija u eurozoni je 8,6%.
* [[22. 7.]] - U Istanbulu potpisan ukrajinsko-ruski sporazum o izvozu žita preko Crnog mora - prvi brod isplovljava 1. 8..
* [[23. 7.]] - WHO objavljuje širenje majmunskih boginja međunarodnom vanrednom situacijom.
* [[26. 7.]] - Otvoren [[Pelješki most]]: dugačak je 2.404 metra, dva centralna pilona, visine 222 m iznad morskog dna obuhvataju plovidbeni kanal od 200 × 55 m.
* [[27. 7.]] - Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
* 27. 7. - Isporuka ruskog gasa preko Severnog toka je prepolovljena na 20% kapaciteta.
* [[31. 7.]] - Sirene i barikade na severu Kosova pred sutrašnju primenu odluke o preregistraciji vozila i ličnim kartama - primena odložena za mesec dana.
* 31. 7. - Lider Al-Kaide [[Ayman al-Zawahiri]] ubijen u Kabulu u napadu američkog drona.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Šefica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi stigla u posetu Tajvanu, uprkos upozorenja NR Kine, koja odgovara vojnim vežbama i suspenzijom saradnje sa SAD u nekim oblastima.
* [[3. 8.]] - Potpisan Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.
* [[5. 8.]] - Izraelska Operacija Svitanje protiv lidera Islamskog džihada u Gazi, u kojoj ginu i civili.
* [[6. 8.]] - Autobus sa poljskim hodočasnicima u Međugorje sletio s puta blizu Varaždina - 12 poginulih.
* [[8. 8.]] - FBI pretražio Trumpovu floridsku rezidenciju Mar-a-Lago, u potrazi za poverljivim dokumentima donesenim iz Bele kuće.
* [[12. 8.]] - [[Salman Rushdie]] izboden na sceni u [[Chautauqua, New York]].
* 12. 8. - Masovno ubistvo na Cetinju: jedan počinilac ubio porodicu podstanara i nekoliko komšija, najmanje 11 ljudi, pre nego što je i sam ubijen. Proglašeno tri dana žalosti u Crnoj Gori.

== Predviđeni događaji ==
* 15 - 21. 8. - Evropski šampionat u atletici u Minhenu
* 1 - 18. 9. - EuroBasket 2022 u Nemačkoj, Češkoj, Italiji i Gruziji.
* 5. 9. - Cijene u Hrvatskoj označene u kunama i eurima.
* 12 - 18. 9. - [[EuroPride]] u Beogradu
* [[25. 9.]] - Vanredni izbori u Italiji.
* [[2. 10.]] - Generalni izbori u Brazilu.
* oktobar? - Izbori u BiH.
* oktobar - Popis stanovništva u Srbiji.
* [[8. 11.]] - Sredomandatni izbori u SAD.
* novembar? - XX Nacionalni kongres [[KP Kine]].
* [[21. 11.]] - [[18. 12.]] - U Kataru se održava Svetsko prvenstvo u fudbalu.

=== Nepoznati datumi ===
* Popis stanovništva na Kosovu.
* Planirano gašenje nuklearne energije u Nemačkoj.
* Referendum o nezavisnosti [[Federalne Države Mikronezije|mikronezijske]] države [[Chuuk (savezna država)|Chuuk]]?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2022.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[2. 1.]] - [[Richard Leakey]], kenijski antropolog, političar (* [[1944]])
* [[3. 1.]] - [[Vladan Živković]], glumac (* [[1941]])
* [[6. 1.]] - [[Peter Bogdanovich]], filmski režiser (* [[1939]])
* 6. 1. - [[Sidney Poitier]], glumac (* [[1927]])
* [[7. 1.]] - [[Anatolij Kvašnjin]], bivši ruski načelnik generalštaba (* [[1946]])
* [[9. 1.]] - [[Toshiki Kaifu]], bivši japanski premijer (* [[1931]])
* 9. 1. - [[Bob Saget]], glumac, komičar (* [[1956]])
* [[11. 1.]] – [[David Sassoli]], italijanski novinar i političar, predsjednik EP (* [[1956]].)
* [[12. 1.]] - [[Stjepan Lamza]], nogometaš (* [[1940]])
* 12. 1. - [[Ronnie Spector]], pjevačica ''The Ronettes'' (* [[1943]])
* &lt; 14. 1. - [[Petar Đorđević]], slikar (* [[1943]])
* [[14. 1.]] - [[Nikša Bareza]], dirigent (* [[1936]])
* [[15. 1.]] - [[Nino Cerruti]], modni kreator (* [[1930]])
* [[16. 1.]] - [[Ibrahim Boubacar Keïta]], bivši predsednik Malija (* [[1945]])
* [[19. 1.]] - [[Hardy Krüger]], glumac (* [[1928]])
* 19. 1. - [[Radovan Beli Marković]], književnik (* [[1947]])
* [[20. 1.]] - [[Meat Loaf]], pevač, glumac (* [[1947]])
* [[22. 1.]] - [[Aki Rahimovski]], pjevač &quot;Parnog valjka&quot; (* [[1955]])
* 22. 1. - [[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]], glumac (* [[1947]])
* [[23. 1.]] - [[Lavrentije Trifunović]], episkop šabački (* [[1935]])
* [[24. 1.]] - [[Greta Ferušić]], bosanska arhitektica, preživjela Auschwitz (* [[1924]])
* [[25. 1.]] - [[Stevan K. Pavlović]], istoričar (* [[1933]])
* [[27. 1.]] - [[Nedjeljko Mihanović]], hrvatski književnik i političar, član suradnik HAZU (* [[1930]])
* 27. 1. - [[Svetozar Livada]], filozof, sociolog (* [[1928]])
* [[29. 1.]] - [[Srećko Lorger]], književnik, novinar (* [[1944]])
* 29. 1. - Ksenija Vučić, novinarka, prva supruga AV (* [[1968]])
* [[30. 1.]] - [[Zvonimir Šeparović]], hrvatski pravnik i političar (* [[1928]])
* [[31. 1.]] - [[Daniel Rukavina]], imunolog, član HAZU (* [[1937]])
* 31. 1. - Petar Tutavac, keksar &quot;Domaćice&quot; i &quot;Plazme&quot; (* [[1934]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Monica Vitti]], glumica (* [[1931]])
* 2. 2. - [[Velja Pavlović]], novinar, TV voditelj na Studio B (* [[1953]])
* [[4. 2.]] - [[Vesna Malohodžić]], glumica (* [[1948]])
* [[5. 2.]] - [[Ana Došen-Dobud]], spisateljica, pedagoginja (* [[1920]])
* [[6. 2.]] - [[Predrag Vranešević]], član &quot;Laboratorije zvuka&quot; (* [[1946]])
* [[7. 2.]] - [[Douglas Trumbull]], režiser, supervizor specijalnih efekata (* [[1942]])
* [[8. 2.]] - [[Borivoj Dovniković]], filmski redatelj, animator (* [[1930]])
* 8. 2. - [[Luc Montagnier]], virolog, nobelovac (* [[1932]])
* [[9. 2.]] - [[Milan Vlajčić]], novinar, filmski kritičar (* [[1939]])
* 9. 2. - [[Snežana Pantić]], karatistkinja (* [[1978]])
* [[10. 2.]] - [[Eduard Kukan]], slovački diplomata, izaslanik za Balkan (* [[1939]])
* [[10. 2.]] - [[Luc Montagnier]], francuski virolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu (* 1932)
* [[12. 2.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser (* [[1946]])
* 12. 2. - [[Stevan Tontić]], pesnik (* [[1946]])
* [[14. 2.]] - [[Bora Ivkov]], šahovski velemajstor (* [[1933]])
* [[18. 2.]] - [[Oliver Antić]], srpski pravnik i političar (* [[1950]])
* [[19. 2.]] - [[Gary Brooker]], frontmen Procol Haruma (* [[1945]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[13. 3.]] - [[Igor Mandić]], književnik kritičar, novinar (* [[1939]])
* [[15. 3.]] - [[Nikola Štedul]], hrvatski emigrant (* [[1937]])
* [[21. 3.]] - [[Vesna Bosanac]], ratna ravnateljica vukovarske bolnice (* [[1949]])
* [[22. 3.]] - [[Milovan Vitezović]], književnik (* [[1944]])
* [[23. 3.]] - [[Madeleine Albright]], bivši državni sekretar SAD (* [[1937]])
* [[26. 3.]] - [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser (* [[1948]])

=== April/Travanj ===

* [[2. 4.]] - [[Estelle Harris]], glumica (* [[1928]])
* 2. 4. - [[Mirjana Majurec]], glumica (* [[1952]])
* [[3. 4.]] - [[Snežana Nikšić]], glumica (* [[1943]])
* [[4. 4.]] - [[Petar Skansi]], košarkaš i trener (* [[1943]])
* [[5. 4.]] - [[Dejan Mijač]], pozorišni reditelj, akademik SANU (* [[1934]])
* [[6. 4.]] - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar (* [[1946]])
* [[7. 4.]] - [[Dušan Čkrebić]], društveno-politički radnik SR Srbije (* [[1927]])
* [[12. 4.]] - [[Zvonimir Janko]], matematičar, član HAZU (* [[1932]])
* [[13. 4.]] - [[Michel Bouquet]], glumac (* [[1925]])
* [[15. 4.]] - [[Liz Sheridan]], glumica (* [[1929]])
* [[19. 4.]] - [[Kane Tanaka]], japanska superstogodišnjakinja (* [[1903]])
* [[21. 4.]] - [[Mwai Kibaki]], bivši predsednik Kenije (* [[1931]])
* [[23. 4.]] - [[Orrin Hatch]], američki političar (* [[1934]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ivica Osim]], fudbaler, trener (* [[1941]])
* [[2. 5.]] - [[Đuro Seder]], slikar, akademik HAZU (* [[1927]])
* [[3. 5.]] - [[Stanislav Šuškevič]], prvi predsednik Belorusije (* [[1934]])
* [[8. 5.]] - [[Fred Ward]], glumac (* [[1942]])
* [[10. 5.]] - [[Leonid Kravčuk]], prvi predsednik Ukrajine (* [[1934]])
* [[17. 5.]] - [[Vangelis]], kompozitor, muzičar (* [[1943]])
* 17. 5. - [[Igor Starović]], pevač &quot;Divljeg kestena&quot; (* [[1964]])
* [[26. 5.]] - [[Ray Liotta]], glumac (* [[1954]])
* [[27. 5.]] - [[Angelo Sodano]], bivši državni tajnik Vatikana i dekan kolegija kardinala (* [[1927]]))
* [[28. 5.]] - [[Bujar Nishani]], bivši predsednik Albanije (* [[1966]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[9. 6.]] - [[Julee Cruise]], američka kantautorka (* [[1956]])
* [[12. 6.]] - [[Philip Baker Hall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 6.]] - [[Jean-Louis Trintignant]], glumac (* [[1930]])
* [[21. 6.]] - [[Dragan Tomić (političar)|Dragan Tomić]], bivši srpski političar (* [[1936]])
* [[26. 6.]] - [[Margaret Keane]], američka slikarka (* [[1927]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Peter Brook]], kazališni redatelj (* [[1925]])
* [[6. 7.]] - [[James Caan]], glumac (* [[1940]])
* [[8. 7.]] - [[Shinzō Abe]], bivši japanski premijer (* [[1954]])
* [[14. 7.]] - [[Ivana Trump]], bivša Donaldova supruga (* [[1949]])
* [[20. 7.]] - [[Viktor Žmegač]], književni teoretičar, muzikolog, akademik HAZU (* [[1929]])
* [[21. 7.]] - [[Nikola Radmanović]], fudbaler, trener (* [[1969]])
* [[24. 7.]] - [[David Warner]], glumac (* [[1941]])
* [[25. 7.]] - [[Paul Sorvino]], glumac (* [[1939]])
* 25. 7. - [[David Trimble]], severnoirski političar, nobelovac za mir (* [[1944]])
* [[26. 7.]] - [[Branko Cvejić]], glumac (* [[1946]])
* 26. 7. - [[James Lovelock]], ekologist (* [[1919]])
* [[30. 7.]] - [[Nichelle Nichols]], glumica (* [[1932]])
* [[31. 7.]] - [[Fidel V. Ramos]], filipinski general i bivši predsednik (* [[1928]])
* 31. 7. - [[Ayman al-Zawahiri]], lide Al-Kaide (* [[1951]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[6. 8.]] - [[Carlo Bonomi]], glas ''La Linea'' (* [[1937]])
* [[8. 8.]] - [[Olivia Newton-John]], pjevačica, glumica (* [[1948]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2022| ]]</text>
      <sha1>70anbfs7c8epvjuoseg0l9ogq58o6gm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261702</id>
      <parentid>41261701</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T14:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/August/Kolovoz */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31723" xml:space="preserve">{{Godina nav|2022}}
{{Godina u drugim kalendarima|2022}}
Godina '''2022''' ('''[[Rimski brojevi|MMXXII]]''') je [[redovna godina koja počinje u subotu]].

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Na snazi je Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo 15 zemalja Azije i Pacifika, najveći trgovinski blok na svetu.
* [[4. 1.]] - Cijena plina skočila preko 30% u Europi (peterostruko u godinu dana); u plinovodu Yamal tok plina je obrnut već 15 dana.
* 4. 1. - Kosovo zabranjuje rudarenje kriptovaluta zbog nestašice struje.
* 4. 1. - Nagli porast broja registrovanih sa koronom u regionu.
* [[5. 1.]] - Protesti u [[Kazahstan]]u povodom poskupljenja goriva prerastaju u nerede. Vlada je podnela ostavku, kao i predsednik Saveta bezbednosti, bivši predsednik Nazarbajev - red se uspostavlja uz pomoć ruskih trupa.
* 5. 1. - Ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije Miloradu Dodiku i banjalučkoj ATV zbog &quot;koruptivnih aktivnosti&quot; i pretnje stabilnosti i teritorijalnoj celovitosti BiH.
* 5. 1. - [[Novak Đoković]] stigao u Melbourne nakon što je, kontroverzno, dobio medicinsko izuzeće od obavezne vakcinisanosti - viza mu je poništena, što je oboreno na sudu 10-og, u međuvremenu je u pritvoru za imigrante.
* 5. 1. - Severna Koreja testirala hipersoničnu raketu - izvodi još šest različitih testova ovog meseca.
* [[6. 1.]] - Ruski vojnici došli u nedavno napuštenu francusku bazu u [[Timbuktu]]u.
* [[10. 1.]] - Američko-ruski razgovori u Ženevi: teme su ruske trupe na ukrajinskoj granici i ruski zahtevi NATO-u.
* [[11. 1.]] - Zaplijenjeno pola tone kokaina u tovaru banana namijenjenom crnogorskom trgovačkom lancu &quot;Voli&quot;.
* [[14. 1.]] - Odlukom ministra za imigraciju, Đokoviću je ponovo oduzeta australska viza - federalni sud odbija žalbu, deportovan je 16-og.
* [[15. 1.]] - Erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga - manji cunami i pepeo na [[Tonga|Tongi]].
* 16. 1. - Referendum o promeni Ustava Srbije, u delu o pravosuđu: 60,3% je &quot;za&quot;, izlaznost 30,1%. Deo opozicije tvrdi da je bilo prevara.
* [[19. 1.]] - Vladajuća koalicija &quot;Crno na bijelo&quot;, Građanskog pokreta URA i Saveza građana Civis, podnijela je Skupštini Crne Gore Inicijativu 31 poslanika, uključujući iz DPS, za izglasavanje nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića.
* [[20. 1.]] - Vlada Srbije povukla rudarske dozvole Rio Tintu.
* 20. 1. - Bitka u al-Hasaki na istoku Sirije: istovremeni napad Islamske Države na zatvor i pobuna zatvorenika - slede višednevne borbe sa kurdskim SDF, zatvor je uništen a 2 - 3 hiljade zatvorenika je pobeglo ili nestalo.
* [[21. 1.]] - Rusija traži povlačenje NATO trupa iz Bugarske i Rumunije, u okviru vraćanja na situaciju iz 1997.
* 21. 1. - MUP Srbije objavljuje da se sprema atentat na predsednika Vučića, od strane grupe Radoja Zvicera.
* [[24. 1.]] - Vojni udar u Burkini Faso - u zemlji je sigurnosna kriza od 2015. usled napada islamističkih militanata.
* [[27. 1.]] - SAD odbijaju ruski zahtev da Ukrajina ne bude nikada primljena u NATO.
* [[29. 1.]] - Talijanski predsjednik [[Sergio Mattarella]] je reizabran, pošto je umoljen da pristane na to radi stabilnosti.
* [[30. 1.]] - Završen ''Australian Open'': [[Rafael Nadal]] je osvojio rekordnu 21. titulu, mešovite dublove su dobili [[Kristina Mladenovic]] i [[Ivan Dodig]], [[Petra Marčinko]] među juniorkama.

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - Vrhunac omikronovog talasa u Srbiji: 7-dnevni prosek registrovanih slučajeva 19.288 (vrhunac hospitalizacija 14. 2., 7-dnevni prosek 4.513).
* [[3. 2.]] - Racija američkih specijalaca u Atmehu na severozapadu Sirije: lider ID Abu Ibrahim al-Qurayshi se digao u vazduh sa svojom porodicom.
* [[4. 2.]] - Izglasano nepovjerenje crnogorskoj vladi [[Zdravko Krivokapić|Zdravka Krivokapića]], glasovima &quot;Crno na bijelo&quot; i opozicije. Tri dana kasnije i predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću.
* 4. 2. - NATO zaključio &quot;aktivnost budnosti&quot; ''Neptune Strike 2022'' u Jadranu, u kojoj je učestvovao i nosač aviona '' USS Harry S. Truman''&lt;ref&gt;[https://sfn.nato.int/newsroom/news-archive/2022/nato-concludes-vigilance-activity-neptune-strike-2022 NATO Concludes Vigilance Activity Neptune Strike 2022]. sfn.nato.int Feb 5 2022&lt;/ref&gt; (u posjeti Splitu od 11-og).
* 4. 2. - Predstavljen izgled [[Hrvatska i euro|hrvatskih kovanica eura]], sporni prijedlog rješenja sa kunom ubrzo povučen.
* 4. 2. - Sastanak [[Xi Jinping|Xi]] - Putin u Pekingu: kritikuju &quot;negativan uticaj&quot; SAD u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu, Kina podržava Rusiju u ukrajinskoj krizi.
* [[4. 2.|4]] - [[20. 2.]] - Zimske olimpijske igre u Pekingu.
* [[5. 2.]] - [[Argentina]] pristupa kineskoj inicijativi [[Pojas i put]].
* [[6. 2.]] - Platinski jubilej, 70 godina vladavine britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]].
* 6. 2. - ''Freedom Convoy'': proglašeno vanredno stanje u gradu [[Ottawa]], gde su kamioni i pešaci okupljeni od 29. 1., u protestu zbog obaveznog vakcinisanja, uz neprekidne sirene, izgrede i saobraćajni kolaps.
* 6 - 7. 2. - Ruska klizačica Kamila Valijeva (15) izvela četvorostruki skok, ali ceremonija dodele medalja je otkazana zbog nedozvoljene supstance.
* [[10. 2.]] - Započinju rusko-beloruske vojne vežbe u Belorusiji.
* [[15. 2.]] - Kiša od 258 mm izaziva klizišta u brazilskom gradu [[Petrópolis]], 217+ stradalih.
* [[17. 2.]] - Francuska i evropski saveznici najavljuju povlačenje trupa iz [[Mali]]ja.
* [[18. 2.]] - U [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckoj]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganskoj]] separatističkoj republici objavili evakuaciju civila u Rusiju, jer Ukrajina navodno planira ofanzivu. Prethodnih dana su pojačana granatiranja, danas se izveštava o eksplozijama automobila u Donjecku i gasovoda kod Luganska. Sutradan proglašavaju mobilizaciju.
* 18. 2. - Engleska i Vels pogođeni olujom Eunice, najjačom od 1987, pogađa i druge zemlje oko Severnog mora i Baltika.
* [[19. 2.]] - Uhićen ministar graditeljstva Darko Horvat.
* [[20. 2.]] - Velika brana etiopskog preporoda: elektrana je proizvela prvu struju.
* [[21. 2.]] - Putin objavio priznanje Donjecke i Luganske republike. Predviđeno je slanje ruske vojske kao mirovnjaka na te teritorije.
* [[23. 2.]] - Ukrajina je izglasala uvođenje vanrednog stanja, a lideri donbaskih republika su zatražili pomoć od Rusije u &quot;odbijanju agresije&quot;.
[[Datoteka:UK-MOD-Ukraine-2022-02-28.jpg|mini|250px|[[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruska invazija na Ukrajinu]]: ruski prodori do kraja februara]]
* [[24. 2.]] - Rusija započela [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|&quot;specijalnu vojnu operaciju&quot; za &quot;demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine&quot;]]. Putin preti &quot;posledicama većim nego ikad u istoriji&quot; onima koji bi se umešali. Nakon udara po vojnoj infrastrukturi došlo je do prodora sa severa, severoistoka i juga. Zauzeto je [[Zmijsko ostrvo]] blizu ušća Dunava, nakon široko publikovanog prkosa ukrajinskog garnizona.
* [[25. 2.]] - Ruske trupe na severnoj periferiji Kijeva, vodi se borba za aerodrom Hostomel. Putin poziva ukrajinsku vojsku da zbaci &quot;narkomansku neonacističku&quot; vlast.
* [[27. 2.]] - Putin povisio gotovost strateških snaga zbog sankcija i &quot;pretećih izjava&quot; lidera NATO zemalja; EU će plaćati kupovinu i dostavu oružja Ukrajini, zatvoren je vazdušni prostor za ruske avione.
* [[28. 2.]] - Prvi pregovori na granici Ukrajine i Belorusije, raketni napad na Harkov, Turska zatvara Moreuze, u skladu sa Konvencijom iz Montreauxa.

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - Ruske snage su zauzele [[Herson]] i okružile [[Mariupolj]], priznaju 498 mrtvih od početka invazije. Generalna skupština UN osudila rusku invaziju na Ukrajinu sa 141-im glasom za (uključujući Srbiju), pet protiv (Belorusija, S. Koreja, Eritreja i Sirija) i 35 uzdržanih. Niz zemalja je prijavio Međunarodnom krivičnom sudu zločine u Ukrajini. 
* [[4. 3.]] - Ruske snage su zauzele nuklearnu elektranu Zaporožje, kod Energodara; bilo je vatre u zgradi za obuku (najveća NE u Evropi, nominalni kapacitet 5.700 MW).
* [[7. 3.]] - Misija EUFOR Althea saopštila da je u BiH raspoređeno dodatnih 500 pripadnika.
* [[8. 3.]] - SAD i UK zabranjuju uvoz ruske nafte - cena barela je preko 120 dolara. Cena [[nikl]]a je udvostručena od početka rata, kao i cena prirodnog gasa; cena pšenice je veća oko 50%. UNHCR kaže da je Ukrajinu napustilo dva miliona ljudi.
* [[9. 3.]] - Bolnica za majku i dete u [[Mariupolj]]u teško oštećena u ruskom napadu - grad je granatiran više dana, što sprečava evakuaciju civila.
* 9. 3. - Na Korzici izbijaju neredi sedam dana pošto je nacionalista Yvan Colonna izboden u zatvoru (umire 21. 3.)
* 9. 3. - Konzervativac [[Yoon Suk-yeol]] izabran za predsednika Južne Koreje. 
* [[10. 3.]] - Dron iz pravca Ukrajine pao na zagrebački Jarun u 23 sata.
* [[11. 3.]] - [[Gabriel Boric]] je novi predsjednik [[Čile]]a.
* [[14. 3.]] - Raketni napad na bazu Javorov, zapadno od Lavova.
* 14. 3. - Iranska revolucionarna garda raketirala okolinu američkog konzulata u iračkom Irbilu, navodni izraelski centar, iz odmazde za udar u Siriji u kome su stradali njeni članovi.
* 14. 3. - Kineski južni grad Shenzhen je u lokdaunu, ograničen je pristup Šangaju, veliki porast i na severoistoku, mada su cifre relativno male. Ozbiljnija je situacija u Hong Kongu.
* [[15. 3.]] - Rusija objavila napuštanje [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]], pre nego što je ovo telo to izglasalo.
* [[16. 3.]] - Pogođeno pozorište u Mariupolju, u čijem skloništu se nalazio jedan broj ljudi.
* [[18. 3.]] - U Turskoj otvoren [[Most Çanakkale 1915]] ili Dardanelski most, kod mesta [[Lapseki]] - to je sa 2.023 m najduži [[viseći most]] na svetu.
* 18 - [[20. 3.]] - U Beogradu održano Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici. [[Ivana Španović|Ivana Vuleta]] (ex Španović) osvojila zlato u skoku u dalj.
* [[19. 3.]] - Puštena u saobraćaj brza pruga Beograd - Novi Sad, deo pruge do Budimpešte.
* [[21. 3.]] - China Eastern Airlines Flight 5735: avion se srušio kod [[Wuzhou]]a - 132 mrtvih.
* [[22. 3.]] - Ukrajinske snage povratile Makarov kod Kijeva i potisnule ruske snage.
* [[24. 3.]] - Severna Koreja testirala do sada najveću interkontinentalnu raketu, Hwasong-17.
* 24. 3. - NATO objavljuje da će postaviti četiri nove borbene grupe, od 40.000 ljudi u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj.
* [[25. 3.]] - Rusko ministarstvo odbrane izjavljuje da će preneti fokus na Donbas.
* [[27. 3.]] - [[94. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[CODA (film)|CODA]]'', uz još dve nagrade; &quot;[[Dina (2021.)|Dina]]&quot; 6 nagrada od 10 nominacija; ''[[The Power of the Dog (film)|The Power of the Dog]]'' jedna od 12; ''[[Belfast (film)|Belfast]]'' i ''[[West Side Story (2021)|West Side Story]]'' po jedna od 7. [[Will Smith]] ošamario [[Chris Rock|Chrisa Rocka]].
* [[29. 3.]] - U padu helikoptera misije MONUSCO u DR Kongu ima osam poginulih, uključujući potpukovnika Dejana Stanojevića iz Srbije.
* mart - Počeo toplotni talas u Indiji, mesec je najtopliji od 1900.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Nesreća u rudniku &quot;Soko&quot;, kod [[Sokobanjska Moravica|Sokobanje]], osam rudara stradalo u gušenju metanom.
* 1. 4. - Rusija od danas traži isplatu gasa rubljama za zemlje koje ne smatra prijateljskim.
* 1. 4. - Ukrajinske snage su povratile [[Buča|Buču]] kod Kijeva, narednih dana se izveštava o ubistvu stotina ljudi za vreme ruske okupacije.
* [[3. 4.]] - Predsednički i vanredni parlamentarni izbori u Srbiji i lokalni izbori. [[Aleksandar Vučić]] reizabran sa 58,54 % (+2,5 procentna poena u odnosu na 2017). [[Srpska napredna stranka|SNS]] 120 mandata (-68), Ujedinjena Srbija 38 (novi), SPS-JS 32 (=)... Izjednačeno u beogradskoj skupštini.
* 3. 4. - Izbori u Mađarskoj: [[Viktor Orbán|Orbánov]] [[Fidesz]] pojačao većinu za dva mandata.
* 3. 4. - Pakistanska ustavna kriza: po savetu premijera [[Imran Khan|Imrana Khana]] je raspušten parlament u kome se pripremao njegov opoziv - Ustavni sud to ocenjuje neustavnim i Khanu je izglasano nepoverenje 10-og.
* [[8. 4.]] - Železnička stanica u [[Kramatorsk]]u pogođena raketama - 50 mrtvih.
* 8. 4. - Počinju poplave u Južnoj Africi, naročito oko [[Durban]]a - preko 440 mrtvih.
* [[12. 4.]] - Visoki predstavnik Šmit suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
* [[14. 4.]] - Potonula krstarica &quot;Moskva&quot;, zastavni brod ruske Crnomorske flote.
* [[17. 4.]] - Uhapšena bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica - sumnja na stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj.
* [[18. 4.]] - Ukrajina javlja da je počela ruska ofanziva u Donbasu. Ruske snage su većim delom zauzele Mariupolj, s izuzetkom kompleksa čeličane Azovstal.
* [[19. 4.]] - Objavljeno da je potpisan sigurnosni sporazum između Kine i [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]].
* [[20. 4.]] - Pet miliona izbeglica iz Ukrajine i 7,1 milion raseljenih, od 44 miliona stanovnika.
* [[22. 4.]] - Zemljotres uveče kod [[Berkovići|Berkovića]], jedna osoba poginula u [[Stolac|Stocu]].
[[Datoteka:Dritan Abazovic, December 2020.jpg|mini|120px|[[Dritan Abazović]]]]
* [[24. 4.]] - Predsednički izbori u Francuskoj: [[Emmanuel Macron|Macron]] dobija reizbor u drugom krugu, pobedom nad [[Marine Le Pen|Le Pen]] sa 58,5% glasova.
* 24. 4. - Izbori u Sloveniji: najviše mandata dobija zeleno-liberalni Pokret Svoboda biznismena [[Robert Golob|Roberta Goloba]].
* [[25. 4.]] - [[Elon Musk]] dogovorio kupovinu [[Twitter]]a za 44 milijarde dolara.
* 25 - 26. 4. - Eksplozije u otcepljenom moldavskom regionu [[Pridnjestrovlje]]: srušen radio predajnik, pucano na ministarstvo državne sigurnosti.
* [[27. 4.]] - [[Gazprom]] prekinuo isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, zbog neplaćanja rubljama.
* [[28. 4.]] - [[Dritan Abazović]] je novi premijer Crne Gore.

=== Maj/Svibanj ===
* [[4. 5.]] - Federalna rezerva SAD diže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena kako bi suzbila inflaciju.
* [[5. 5.]] - Lokalni izbori u UK: Konzervativci izgubili dosta mesta; [[Sinn Féin]] je najveća stranka u Severnoj Irskoj, ali unionisti imaju 37 mandata prema 36 za nacionaliste, od 90.
* [[6. 5.]] - Havanski hotel &quot;Saratoga&quot; teško oštećen u eksploziji gasa, 32 mrtvih.
* [[9. 5.]] - Masovni protesti na Šri Lanci zbog teške ekonomske situacije: ostavku daje premijer Mahinda Rajapaksa, inače brat predsednika.
* 9. 5. - Predsednički izbori na Filipinima: Ferdinand [[Bongbong Marcos]], sin [[Ferdinand Marcos|nekadašnjeg diktatora]], odnosi ubedljivu pobedu nad potpredsednicom Leni Robredo; za novu potpredsednicu je izabrana [[Sara Duterte]], kćerka [[Rodrigo Duterte|odlazećeg predsednika]].
* 9. 5. - Biden potpisao Zakon o najmu i zajmu za vojnu pomoć Ukrajini.
* [[11. 5.]] - Krah [[stablecoin]]a ''terra'': vrednost je pala na 35 američkih centi sa jednog dolara, pošto je novac povlačen brže od automatskog stabilizatora. Krah kriptovaluta do kraja juna obara vrednost tržišta sa tri na jedan bilion dolara.
* [[13. 5.]] - Umro predsednik [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i emir Abu Dhabija [[Khalifa bin Zayed Al Nahyan]], nasleđuje ga polubrat [[Mohamed bin Zayed Al Nahyan|Mohamed]] (faktički još od 2014).
* 13. 5. - Severna Koreja potvrdila prvu smrt od kovida, već kroz nekoliko dana se govori o milion ljudi sa &quot;groznicom&quot;.
* 10 - 14. 5. - Pesma Evrovizije u Torinu: pobedila je ukrajinska numera, a [[Konstrakta]] je peta.
* maj - Niz zemalja registruje slučajeve [[Majmunske boginje|majmunskih boginja]].
* 16. 5. - Bitka za Harkov: Ukrajina javlja da su njene trupe stigle do ruske granice (deset dana kasnije se izveštava o granatiranju grada).
* 16. 5. - Talas vrućine u Indiji: temperature u New Delhiju i do 49 stepeni. Indijska vlada je zabranila izvoz pšenice.
* 16 - 17. 5. - Nove lažne dojave o bombama u Srbiji: škole, studentski domovi, tržni centri, mostovi...
* [[17. 5.]] - Prekinut otpor u mariupoljskoj čeličani Azovstal, 264 ranjenih vojnika je evakuisano/zarobljeno (poslednja grupa 20-og, ukupno 2.439 boraca). Fokus borbi je na [[Severodonjeck]]u.
* [[18. 5.]] - Finska i Švedska aplicirale za članstvo u NATO, turski predsednik Erdoğan postavlja uslove.
* [[21. 5.]] - Izbori u Australiji: konzervativna koalicija [[Scott Morrison|Scotta Morrisona]] gubi većinu, novi premijer je laburist [[Anthony Albanese]].
* [[22. 5.]] - Sukob policije i Torcide na autocesti kod Zagreba, policija otvarala vatru.
* [[24. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva priznaje autokefalnost [[Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija|Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije]], objavio patrijarh Porfirije na zajedničkoj liturgiji u Skoplju.
* 24. 5. - U školi u [[Uvalde, Texas]] ubijeno 19 đaka i dve učiteljice.
* [[29. 5.]] - Telefonski razgovor Vučić - Putin, dogovoreno snabdevanje gasom uz povoljnu cenu.
* [[31. 5.]] - EU dogovorila embargo na rusku naftu koja se prevozi morem, 2/3 uvoza.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Europska komisija odobrila pristupanje Hrvatske eurozoni.
* 1. 6. - ''Depp v. Heard'': porota u Virdžiniji presudila da je [[Amber Heard]] defamirala [[Johnny Depp|Johnnyja Deppa]]
* [[6. 6.]] - Otkazana poseta ruskog ino. ministra Sergeja Lavrova Srbiji, pošto susedne zemlje nisu dozvolile prelet.
* [[10. 6.]] - Poseta kancelara [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] Beogradu, tokom balkanske turneje.
* [[13. 6.]] - Pad berzi širom sveta nakon veće od očekivane majske inflacije u SAD, pale su i kriptovalute a dolar jača (očekuje se povećanje kamatne stope).
* 13. 6. - Konflikt u Kivuu, na istoku DR Kongo: pokret M23 je zauzeo grad Bunagana, kongoanske vlasti optužuju [[Ruanda|Ruandu]] za podršku.
* [[14. 6.]] - Uništene skoro sve ploče na [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskom groblju u Mostaru]].
* 14. 6. - [[Otok Hans]] između danskog Grenlanda i Kanade podijeljen napola, čime je završen &quot;Whisky rat&quot;.
* [[17. 6.]] - U Srbiji registrovan prvi slučaj &quot;majmunskih boginja&quot;.
* [[19. 6.]] - Parlamentarni izbori u Francuskoj, drugi krug: preds. Macron izgubio većinu.
* 19. 6. - [[Gustavo Petro]] je prvi levičar izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]].
* [[22. 6.]] - Zemljotres u afganskoj provinciji Paktika sa velikim brojem žrtava.
* [[23. 6.]] - Ukrajina i Moldova dobijaju status kandidata za EU.
* [[24. 6.]] - ''Dobbs v. Jackson Women's Health Organization'': Vrhovni sud SAD presudio da ustav ne garantuje pravo na abortus i da savezne države mogu uvesti restrikcije - oborena presuda u ''[[Roe vs. Wade]]'' iz 1973.
* 24. 6. - Ukrajina povlači poslednje trupe iz [[Sjeverodonjeck]]a.
* 25. 6. - 5. 7. - [[Mediteranske igre]] u Oranu, Alžir
* 28 - 30. 6. - Samit NATO u Madridu: Švedska i Finska pozvane u članstvo, nakon sporazuma sa Turskom; usvojen novi strateški koncept.
* [[30. 6.]] - Ruske snage se povukle sa [[Zmijsko ostrvo|Zmijskog ostrva]].
* jun - jul - Toplinski val u regiji: u Kninu 28. 6. izmjereno 40,4 stupnjeva, lipanjski rekord.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Webb's First Deep Field.tif|mini|Webbovo Prvo duboko polje]]
* [[3. 7.]] - Ukrajinske snage se povukle iz [[Lisičansk]]a, tako da je cela [[Luganska oblast]] pod ruskom kontrolom - [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]. 
* [[4. 7.]] - Izvanredno stanje zbog suše u pet sjevernih talijanskih regiona; rijeka [[Po]] je skoro presušila.
* [[5. 7.]] - Ministar financija [[Zdravko Marić]] podnio ostavku.
* 5. 7. - Protesti u Skoplju protiv francuskog predloga za rešenje makedonsko-bugarskog spora postaju nasilni, povređeno je 47 policajaca.
* [[7. 7.]] - Britanski premijer [[Boris Johnson]] podneo ostavku, nakon niza skandala koji su doveli do ostavke velikog broja članova vlade.
* [[8. 7.]] - Ubijen bivši japanski premijer [[Shinzō Abe]].
* 8. 7. - Denver Nuggetsi produžili ugovor sa [[Nikola Jokić|Nikolom Jokićem]] za 264 miliona dolara.
* 8 - 17. 7. - U sukobu bandi u haićanskom glavnom gradu [[Port-au-Prince]]u, četvrt [[Cité Soleil]], ubijeno 209 ljudi 
* [[9. 7.]] - Ekonomska kriza na Šri Lanci: gomila upala u predsedničku palatu i zapalila premijerovu kuću - obojica najavljuju ostavke. Premijer [[Ranil Wickremesinghe]] je 20-og izabran za novog predsednika.
[[Datoteka:Bridge Moracica, Montenegro 06.jpg|mini|Most Moračica na autuputu u Crnoj Gori]]
* [[12. 7.]] - Objavljene prve slike dobijene sa [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]].
* 12. 7. - Dolar i euro oko pariteta: povećane kamate u SAD su potakle rast dolara, dok se u eurozoni očekuje recesija zbog energetske krize.
* [[13. 7.]] - Otvorena prva dionica prvog autoputa u Crnoj Gori: Smokovac kod Podgorice – Mateševo kod Kolašina, 41 km.
* 13. 7. - Veliki požar između Vodica i Šibenika, na preko 3.000 ha.
* 15 - 24. 7. - Svetski šampionat u atletici u [[Eugene, Oregon]]. [[Sandra Perković]] osvojila srebro.
* [[16. 7.]] - Ukrajinski avion sa oružjem iz Srbije za Bangladeš pao kod Kavale u Grčkoj.
* [[17. 7.]] - Situacija sa nedopuštenom Vučićevom posetom Jasenovcu.
* [[19. 7.]] - Talas vrućine u zapadnoj Evropi: rekordnih 40 C u Engleskoj.
** Požari u južnoj Evropi, u gašenju na slovenskom Krasu učestvuju i ekipe iz susednih zemalja, npr. hrvatski kanader. Gorelo je na Čvrsnici u parku Blidinje.
* 19. 7. - Počinju pristupni pregovori [[Pristupanje Albanije Europskoj uniji|Albanije]] i [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji|S. Makedonije]] sa [[Europska unija|EU]].
[[Datoteka:Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg|mini|[[Pelješki most]]]]
* [[21. 7.]] - Talijanski premijer [[Mario Draghi]] je podnio ostavku nakon što je u koaliciji izgubio potporu [[Pokret pet zvijezda|M5S]], kao i [[Severna liga (Italija)|Lige]] i [[Naprijed Italija|Forza Italia]] (izvanredni izbori u rujnu). Državni dug zemlje iznosi preko 2.700 milijardi eura, preko 150% GDP
* 21. 7. - Europska centralna banka podiže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena - kraj osam godina negativnih stopa, inflacija u eurozoni je 8,6%.
* [[22. 7.]] - U Istanbulu potpisan ukrajinsko-ruski sporazum o izvozu žita preko Crnog mora - prvi brod isplovljava 1. 8..
* [[23. 7.]] - WHO objavljuje širenje majmunskih boginja međunarodnom vanrednom situacijom.
* [[26. 7.]] - Otvoren [[Pelješki most]]: dugačak je 2.404 metra, dva centralna pilona, visine 222 m iznad morskog dna obuhvataju plovidbeni kanal od 200 × 55 m.
* [[27. 7.]] - Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
* 27. 7. - Isporuka ruskog gasa preko Severnog toka je prepolovljena na 20% kapaciteta.
* [[31. 7.]] - Sirene i barikade na severu Kosova pred sutrašnju primenu odluke o preregistraciji vozila i ličnim kartama - primena odložena za mesec dana.
* 31. 7. - Lider Al-Kaide [[Ayman al-Zawahiri]] ubijen u Kabulu u napadu američkog drona.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Šefica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi stigla u posetu Tajvanu, uprkos upozorenja NR Kine, koja odgovara vojnim vežbama i suspenzijom saradnje sa SAD u nekim oblastima.
* [[3. 8.]] - Potpisan Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.
* [[5. 8.]] - Izraelska Operacija Svitanje protiv lidera Islamskog džihada u Gazi, u kojoj ginu i civili.
* [[6. 8.]] - Autobus sa poljskim hodočasnicima u Međugorje sletio s puta blizu Varaždina - 12 poginulih.
* [[8. 8.]] - FBI pretražio Trumpovu floridsku rezidenciju Mar-a-Lago, u potrazi za poverljivim dokumentima donesenim iz Bele kuće.
* [[12. 8.]] - [[Salman Rushdie]] izboden na sceni u [[Chautauqua, New York]].
* 12. 8. - Masovno ubistvo na Cetinju: jedan počinilac ubio porodicu podstanara i nekoliko komšija, najmanje 11 ljudi, pre nego što je i sam ubijen. Proglašeno tri dana žalosti u Crnoj Gori.

== Predviđeni događaji ==
* 15 - 21. 8. - Evropski šampionat u atletici u Minhenu
* 1 - 18. 9. - EuroBasket 2022 u Nemačkoj, Češkoj, Italiji i Gruziji.
* 5. 9. - Cijene u Hrvatskoj označene u kunama i eurima.
* 12 - 18. 9. - [[EuroPride]] u Beogradu
* [[25. 9.]] - Vanredni izbori u Italiji.
* [[2. 10.]] - Generalni izbori u Brazilu.
* oktobar? - Izbori u BiH.
* oktobar - Popis stanovništva u Srbiji.
* [[8. 11.]] - Sredomandatni izbori u SAD.
* novembar? - XX Nacionalni kongres [[KP Kine]].
* [[21. 11.]] - [[18. 12.]] - U Kataru se održava Svetsko prvenstvo u fudbalu.

=== Nepoznati datumi ===
* Popis stanovništva na Kosovu.
* Planirano gašenje nuklearne energije u Nemačkoj.
* Referendum o nezavisnosti [[Federalne Države Mikronezije|mikronezijske]] države [[Chuuk (savezna država)|Chuuk]]?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2022.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[2. 1.]] - [[Richard Leakey]], kenijski antropolog, političar (* [[1944]])
* [[3. 1.]] - [[Vladan Živković]], glumac (* [[1941]])
* [[6. 1.]] - [[Peter Bogdanovich]], filmski režiser (* [[1939]])
* 6. 1. - [[Sidney Poitier]], glumac (* [[1927]])
* [[7. 1.]] - [[Anatolij Kvašnjin]], bivši ruski načelnik generalštaba (* [[1946]])
* [[9. 1.]] - [[Toshiki Kaifu]], bivši japanski premijer (* [[1931]])
* 9. 1. - [[Bob Saget]], glumac, komičar (* [[1956]])
* [[11. 1.]] – [[David Sassoli]], italijanski novinar i političar, predsjednik EP (* [[1956]].)
* [[12. 1.]] - [[Stjepan Lamza]], nogometaš (* [[1940]])
* 12. 1. - [[Ronnie Spector]], pjevačica ''The Ronettes'' (* [[1943]])
* &lt; 14. 1. - [[Petar Đorđević]], slikar (* [[1943]])
* [[14. 1.]] - [[Nikša Bareza]], dirigent (* [[1936]])
* [[15. 1.]] - [[Nino Cerruti]], modni kreator (* [[1930]])
* [[16. 1.]] - [[Ibrahim Boubacar Keïta]], bivši predsednik Malija (* [[1945]])
* [[19. 1.]] - [[Hardy Krüger]], glumac (* [[1928]])
* 19. 1. - [[Radovan Beli Marković]], književnik (* [[1947]])
* [[20. 1.]] - [[Meat Loaf]], pevač, glumac (* [[1947]])
* [[22. 1.]] - [[Aki Rahimovski]], pjevač &quot;Parnog valjka&quot; (* [[1955]])
* 22. 1. - [[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]], glumac (* [[1947]])
* [[23. 1.]] - [[Lavrentije Trifunović]], episkop šabački (* [[1935]])
* [[24. 1.]] - [[Greta Ferušić]], bosanska arhitektica, preživjela Auschwitz (* [[1924]])
* [[25. 1.]] - [[Stevan K. Pavlović]], istoričar (* [[1933]])
* [[27. 1.]] - [[Nedjeljko Mihanović]], hrvatski književnik i političar, član suradnik HAZU (* [[1930]])
* 27. 1. - [[Svetozar Livada]], filozof, sociolog (* [[1928]])
* [[29. 1.]] - [[Srećko Lorger]], književnik, novinar (* [[1944]])
* 29. 1. - Ksenija Vučić, novinarka, prva supruga AV (* [[1968]])
* [[30. 1.]] - [[Zvonimir Šeparović]], hrvatski pravnik i političar (* [[1928]])
* [[31. 1.]] - [[Daniel Rukavina]], imunolog, član HAZU (* [[1937]])
* 31. 1. - Petar Tutavac, keksar &quot;Domaćice&quot; i &quot;Plazme&quot; (* [[1934]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Monica Vitti]], glumica (* [[1931]])
* 2. 2. - [[Velja Pavlović]], novinar, TV voditelj na Studio B (* [[1953]])
* [[4. 2.]] - [[Vesna Malohodžić]], glumica (* [[1948]])
* [[5. 2.]] - [[Ana Došen-Dobud]], spisateljica, pedagoginja (* [[1920]])
* [[6. 2.]] - [[Predrag Vranešević]], član &quot;Laboratorije zvuka&quot; (* [[1946]])
* [[7. 2.]] - [[Douglas Trumbull]], režiser, supervizor specijalnih efekata (* [[1942]])
* [[8. 2.]] - [[Borivoj Dovniković]], filmski redatelj, animator (* [[1930]])
* 8. 2. - [[Luc Montagnier]], virolog, nobelovac (* [[1932]])
* [[9. 2.]] - [[Milan Vlajčić]], novinar, filmski kritičar (* [[1939]])
* 9. 2. - [[Snežana Pantić]], karatistkinja (* [[1978]])
* [[10. 2.]] - [[Eduard Kukan]], slovački diplomata, izaslanik za Balkan (* [[1939]])
* [[10. 2.]] - [[Luc Montagnier]], francuski virolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu (* 1932)
* [[12. 2.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser (* [[1946]])
* 12. 2. - [[Stevan Tontić]], pesnik (* [[1946]])
* [[14. 2.]] - [[Bora Ivkov]], šahovski velemajstor (* [[1933]])
* [[18. 2.]] - [[Oliver Antić]], srpski pravnik i političar (* [[1950]])
* [[19. 2.]] - [[Gary Brooker]], frontmen Procol Haruma (* [[1945]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[13. 3.]] - [[Igor Mandić]], književnik kritičar, novinar (* [[1939]])
* [[15. 3.]] - [[Nikola Štedul]], hrvatski emigrant (* [[1937]])
* [[21. 3.]] - [[Vesna Bosanac]], ratna ravnateljica vukovarske bolnice (* [[1949]])
* [[22. 3.]] - [[Milovan Vitezović]], književnik (* [[1944]])
* [[23. 3.]] - [[Madeleine Albright]], bivši državni sekretar SAD (* [[1937]])
* [[26. 3.]] - [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser (* [[1948]])

=== April/Travanj ===

* [[2. 4.]] - [[Estelle Harris]], glumica (* [[1928]])
* 2. 4. - [[Mirjana Majurec]], glumica (* [[1952]])
* [[3. 4.]] - [[Snežana Nikšić]], glumica (* [[1943]])
* [[4. 4.]] - [[Petar Skansi]], košarkaš i trener (* [[1943]])
* [[5. 4.]] - [[Dejan Mijač]], pozorišni reditelj, akademik SANU (* [[1934]])
* [[6. 4.]] - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar (* [[1946]])
* [[7. 4.]] - [[Dušan Čkrebić]], društveno-politički radnik SR Srbije (* [[1927]])
* [[12. 4.]] - [[Zvonimir Janko]], matematičar, član HAZU (* [[1932]])
* [[13. 4.]] - [[Michel Bouquet]], glumac (* [[1925]])
* [[15. 4.]] - [[Liz Sheridan]], glumica (* [[1929]])
* [[19. 4.]] - [[Kane Tanaka]], japanska superstogodišnjakinja (* [[1903]])
* [[21. 4.]] - [[Mwai Kibaki]], bivši predsednik Kenije (* [[1931]])
* [[23. 4.]] - [[Orrin Hatch]], američki političar (* [[1934]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ivica Osim]], fudbaler, trener (* [[1941]])
* [[2. 5.]] - [[Đuro Seder]], slikar, akademik HAZU (* [[1927]])
* [[3. 5.]] - [[Stanislav Šuškevič]], prvi predsednik Belorusije (* [[1934]])
* [[8. 5.]] - [[Fred Ward]], glumac (* [[1942]])
* [[10. 5.]] - [[Leonid Kravčuk]], prvi predsednik Ukrajine (* [[1934]])
* [[17. 5.]] - [[Vangelis]], kompozitor, muzičar (* [[1943]])
* 17. 5. - [[Igor Starović]], pevač &quot;Divljeg kestena&quot; (* [[1964]])
* [[26. 5.]] - [[Ray Liotta]], glumac (* [[1954]])
* [[27. 5.]] - [[Angelo Sodano]], bivši državni tajnik Vatikana i dekan kolegija kardinala (* [[1927]]))
* [[28. 5.]] - [[Bujar Nishani]], bivši predsednik Albanije (* [[1966]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[9. 6.]] - [[Julee Cruise]], američka kantautorka (* [[1956]])
* [[12. 6.]] - [[Philip Baker Hall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 6.]] - [[Jean-Louis Trintignant]], glumac (* [[1930]])
* [[21. 6.]] - [[Dragan Tomić (političar)|Dragan Tomić]], bivši srpski političar (* [[1936]])
* [[26. 6.]] - [[Margaret Keane]], američka slikarka (* [[1927]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Peter Brook]], kazališni redatelj (* [[1925]])
* [[6. 7.]] - [[James Caan]], glumac (* [[1940]])
* [[8. 7.]] - [[Shinzō Abe]], bivši japanski premijer (* [[1954]])
* [[14. 7.]] - [[Ivana Trump]], bivša Donaldova supruga (* [[1949]])
* [[20. 7.]] - [[Viktor Žmegač]], književni teoretičar, muzikolog, akademik HAZU (* [[1929]])
* [[21. 7.]] - [[Nikola Radmanović]], fudbaler, trener (* [[1969]])
* [[24. 7.]] - [[David Warner]], glumac (* [[1941]])
* [[25. 7.]] - [[Paul Sorvino]], glumac (* [[1939]])
* 25. 7. - [[David Trimble]], severnoirski političar, nobelovac za mir (* [[1944]])
* [[26. 7.]] - [[Branko Cvejić]], glumac (* [[1946]])
* 26. 7. - [[James Lovelock]], ekologist (* [[1919]])
* [[30. 7.]] - [[Nichelle Nichols]], glumica (* [[1932]])
* [[31. 7.]] - [[Fidel V. Ramos]], filipinski general i bivši predsednik (* [[1928]])
* 31. 7. - [[Ayman al-Zawahiri]], lide Al-Kaide (* [[1951]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[6. 8.]] - [[Carlo Bonomi]], glas ''La Linea'' (* [[1937]])
* [[8. 8.]] - [[Olivia Newton-John]], pjevačica, glumica (* [[1948]])
* [[12. 8.]] - [[Anne Heche]], glumica (* [[1969]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2022| ]]</text>
      <sha1>2nc1lum1ijt2kjiy4v9wfikqsl9gkxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemljo moja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>407130</id>
    <revision>
      <id>41261737</id>
      <parentid>41236331</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T21:27:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.220.50.4</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Tekst */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3189" xml:space="preserve">{{Singl (HR)
|ime_singla     = Zemljo moja
|slika          = Zemljo moja (Ambasadori).jpg
|ime_glazbenika = [[Ambasadori]]
|s_albuma       = [[Zemljo moja / Budi s njom]]
|B-strana       = Budi s njom
|format         = [[Gramofonska ploča]]
|objavljeno     = [[1975]]
|snimanje       = 
|žanr           = domoljubni [[šlager]]
|trajanje       = 3:09
|izdavač        = [[Diskoton]]
|tekstopisac    = [[Kemal Monteno]]
|producent      = Milan Stupar
|singl_prije    = 
|singl0         = 
|singl          = 
|singl_poslije  = 
|singl2         = 
}}

'''Zemljo moja''', je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] rodoljubiva pjesma. Pjesma je napisana sredinom [[1970]]-tih i prvi je put izvedena na [[Vaš šlager sezone|Vašem Šlageru sezone 1975]], festival zabavnih melodija u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je osvojila četvrto mjesto, a jednako je popularna i danas. Ovo je jedna od najplemenitijih pjesama koja progovara o ljubavi pojedinca prema domovini. U vrijeme kad je nastala, pjesma je bila posvećena jugoslavenskim [[gastarbajter]]ima koji su odlazili iz Jugoslavije u druge zemlje u potrazi za poslom. Pjesmu je izvodila popularna [[Sarajevo|sarajevska]] grupa [[Ambasadori]], čija je solistica bila [[Ismeta Krvavac]], kasnija voditeljica i urednica na [[Radiotelevizija Sarajevo|Radioteleviziji Sarajevo]]. Autor muzike i teksta je [[Kemal Monteno]], koji je pjesmu [[1985]] snimio i za svoj kompilacijski album &quot;Moje najdraze pjesme&quot;. Zemljo moja je bila jedna od najomiljenijih pjesama [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], te je kao takva često bila puštana na zvaničnim prijemima koje je organizirao Tito.&lt;ref&gt;{{Citiranje www|naslov=Ismeta Dervoz: Pjesmu 'Zemljo moja' najviše je volio Tito|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/181754/ismeta-dervoz-pjesmu-zemljo-moja-najvise-je-volio-tito|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Radio Sarajevo|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=1. 3. 2016|preuzeto=14. 3. 2016|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}&lt;/ref&gt;

== Tekst ==
&lt;br /&gt;
&lt;i&gt;
Vidim polja što se žitom zlate&lt;br /&gt;
i na brijegu vidim rodni dom&lt;br /&gt;
svakog trena mislim na te&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A u polju moja duša spava&lt;br /&gt;
u sred žita kao zlatna klas&lt;br /&gt;
postelja joj meka trava&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje noći nisu tako plave&lt;br /&gt;
nigdje sunce nema takav sjaj&lt;br /&gt;
ovdje nisu takve trave&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U tvom klasju nek mi ljubav spava&lt;br /&gt;
nek me čeka, ja ću brzo doć'&lt;br /&gt;
nek je ljubi tvoja trava&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;/i&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Singlice 1975.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske domoljubne pjesme]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>cnxi2s8sbx2jehnho4cmq0xz5jsz1fh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261739</id>
      <parentid>41261737</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T21:28:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.220.50.4</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Tekst */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3190" xml:space="preserve">{{Singl (HR)
|ime_singla     = Zemljo moja
|slika          = Zemljo moja (Ambasadori).jpg
|ime_glazbenika = [[Ambasadori]]
|s_albuma       = [[Zemljo moja / Budi s njom]]
|B-strana       = Budi s njom
|format         = [[Gramofonska ploča]]
|objavljeno     = [[1975]]
|snimanje       = 
|žanr           = rodoljubivi [[šlager]]
|trajanje       = 3:09
|izdavač        = [[Diskoton]]
|tekstopisac    = [[Kemal Monteno]]
|producent      = Milan Stupar
|singl_prije    = 
|singl0         = 
|singl          = 
|singl_poslije  = 
|singl2         = 
}}

'''Zemljo moja''', je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] rodoljubiva pjesma. Pjesma je napisana sredinom [[1970]]-tih i prvi je put izvedena na [[Vaš šlager sezone|Vašem Šlageru sezone 1975]], festival zabavnih melodija u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je osvojila četvrto mjesto, a jednako je popularna i danas. Ovo je jedna od najplemenitijih pjesama koja progovara o ljubavi pojedinca prema domovini. U vrijeme kad je nastala, pjesma je bila posvećena jugoslavenskim [[gastarbajter]]ima koji su odlazili iz Jugoslavije u druge zemlje u potrazi za poslom. Pjesmu je izvodila popularna [[Sarajevo|sarajevska]] grupa [[Ambasadori]], čija je solistica bila [[Ismeta Krvavac]], kasnija voditeljica i urednica na [[Radiotelevizija Sarajevo|Radioteleviziji Sarajevo]]. Autor muzike i teksta je [[Kemal Monteno]], koji je pjesmu [[1985]] snimio i za svoj kompilacijski album &quot;Moje najdraze pjesme&quot;. Zemljo moja je bila jedna od najomiljenijih pjesama [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], te je kao takva često bila puštana na zvaničnim prijemima koje je organizirao Tito.&lt;ref&gt;{{Citiranje www|naslov=Ismeta Dervoz: Pjesmu 'Zemljo moja' najviše je volio Tito|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/181754/ismeta-dervoz-pjesmu-zemljo-moja-najvise-je-volio-tito|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Radio Sarajevo|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=1. 3. 2016|preuzeto=14. 3. 2016|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}&lt;/ref&gt;

== Tekst ==
&lt;br /&gt;
&lt;i&gt;
Vidim polja što se žitom zlate&lt;br /&gt;
i na brijegu vidim rodni dom&lt;br /&gt;
svakog trena mislim na te&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A u polju moja duša spava&lt;br /&gt;
u sred žita kao zlatna klas&lt;br /&gt;
postelja joj meka trava&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje noći nisu tako plave&lt;br /&gt;
nigdje sunce nema takav sjaj&lt;br /&gt;
ovdje nisu takve trave&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U tvom klasju nek mi ljubav spava&lt;br /&gt;
nek me čeka, ja ću brzo doć'&lt;br /&gt;
nek je ljubi tvoja trava&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;/i&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Singlice 1975.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske domoljubne pjesme]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>hlth140vb9mzdpowjxsbhxwdrwfdfdf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261750</id>
      <parentid>41261739</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T09:00:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pjeva se o zemlji, tako da je više domoljubiva nego rodoljubiva</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3188" xml:space="preserve">{{Singl (HR)
|ime_singla     = Zemljo moja
|slika          = Zemljo moja (Ambasadori).jpg
|ime_glazbenika = [[Ambasadori]]
|s_albuma       = [[Zemljo moja / Budi s njom]]
|B-strana       = Budi s njom
|format         = [[Gramofonska ploča]]
|objavljeno     = [[1975]]
|snimanje       = 
|žanr           = domoljubni [[šlager]]
|trajanje       = 3:09
|izdavač        = [[Diskoton]]
|tekstopisac    = [[Kemal Monteno]]
|producent      = Milan Stupar
|singl_prije    = 
|singl0         = 
|singl          = 
|singl_poslije  = 
|singl2         = 
}}

'''Zemljo moja''', je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] domoljubna pjesma. Pjesma je napisana sredinom [[1970]]-tih i prvi je put izvedena na [[Vaš šlager sezone|Vašem Šlageru sezone 1975]], festival zabavnih melodija u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je osvojila četvrto mjesto, a jednako je popularna i danas. Ovo je jedna od najplemenitijih pjesama koja progovara o ljubavi pojedinca prema domovini. U vrijeme kad je nastala, pjesma je bila posvećena jugoslavenskim [[gastarbajter]]ima koji su odlazili iz Jugoslavije u druge zemlje u potrazi za poslom. Pjesmu je izvodila popularna [[Sarajevo|sarajevska]] grupa [[Ambasadori]], čija je solistica bila [[Ismeta Krvavac]], kasnija voditeljica i urednica na [[Radiotelevizija Sarajevo|Radioteleviziji Sarajevo]]. Autor muzike i teksta je [[Kemal Monteno]], koji je pjesmu [[1985]] snimio i za svoj kompilacijski album &quot;Moje najdraze pjesme&quot;. Zemljo moja je bila jedna od najomiljenijih pjesama [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], te je kao takva često bila puštana na zvaničnim prijemima koje je organizirao Tito.&lt;ref&gt;{{Citiranje www|naslov=Ismeta Dervoz: Pjesmu 'Zemljo moja' najviše je volio Tito|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/181754/ismeta-dervoz-pjesmu-zemljo-moja-najvise-je-volio-tito|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Radio Sarajevo|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=1. 3. 2016|preuzeto=14. 3. 2016|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}&lt;/ref&gt;

== Tekst ==
&lt;br /&gt;
&lt;i&gt;
Vidim polja što se žitom zlate&lt;br /&gt;
i na brijegu vidim rodni dom&lt;br /&gt;
svakog trena mislim na te&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A u polju moja duša spava&lt;br /&gt;
u sred žita kao zlatna klas&lt;br /&gt;
postelja joj meka trava&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje noći nisu tako plave&lt;br /&gt;
nigdje sunce nema takav sjaj&lt;br /&gt;
ovdje nisu takve trave&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U tvom klasju nek mi ljubav spava&lt;br /&gt;
nek me čeka, ja ću brzo doć'&lt;br /&gt;
nek je ljubi tvoja trava&lt;br /&gt;
zemljo moja, zemljo moja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I dok ja nisam tu&lt;br /&gt;
pokraj nje, da skupa predamo se snu&lt;br /&gt;
svaku noć čujem glas&lt;br /&gt;
koji zove, dođi, sreća čeka nas.&lt;/i&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Singlice 1975.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske domoljubne pjesme]]
[[Kategorija:Authority control 2]]</text>
      <sha1>aiopbuktqfo4rvr531j5bhwueolh8te</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charleston, West Virginia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>643838</id>
    <revision>
      <id>41261707</id>
      <parentid>41110425</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T15:59:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4021" xml:space="preserve">{{Grad u SAD
 | naziv               = Čarlston
 | izvorni_naziv       = {{jez-engl|Charleston}}
 | slika               = Charleston WV skyline.jpg
 | opis_slike          = 
 | slika_mapa          = Charleston Kanawha.png|
 | širina_mape         = 
 | opis_mape           =
 | lokator_mape        =
 | slika_mapa1         = 
 | širina_mape1        =
 | opis_mape1          =
 | lokator_mape1       =
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 =
 | država              = {{SAD}}
 | savezna_država      = [[Zapadna Virdžinija]]
 | okrug               = [[Okrug Kana (Zapadna Virdžinija)|Kana]]
 | osnivanje           = 
 | grad_od             = 
 | stanovništvo        = 54.000
 | godina_stanovništvo = 2010
 | gustina             = 6,4 
 | aglomeracija        = 309.635
 | godina_aglomeracija = 2010
 | površina            = 84,59 
 | površina_kopno      = 81,64 
 | površina_voda       = 2,95 
 | gšir                = 38.347222
 | gduž                = -81.633333
 | nadmorska_visina    = 182
 | dan_grada           = 
 | vremenska_zona      = [[UTC-5]], leti [[UTC-4]]
 | ZIP_kod             = 25301-25306, 25309, 25311-25315, 25317, 25320-25339, 25350, 25356-25358, 25360-25362, 25364-25365, 25375, 25387, 25389, 25392, 25396, 25064
 | pozivni_broj        = [[Pozivni broj SAD 304|304/681]]
 | FIPS_kod            = 54-14600
 | GNIS_kod            = 1558347
 | veb-strana          = [http://www.cityofcharleston.org www.cityofcharleston.org]
 | gradonačelnik       = 
}}

'''Čarlston''' ({{jez-engl|Charleston}}) je grad u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u saveznoj državi [[Zapadna Virdžinija]] i njen glavni grad. Po podacima iz [[2010]]. godine u gradu je živelo 54.000 stanovnika.

== Demografija ==
Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 51.400, što je 2.021 (-3,8 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/West%20Virginia_stcntyplace3.html |title= West Virginia Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work=  |publisher=  |date=  |archivedate= 2012-04-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120423090341/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/West%20Virginia_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']]
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Beli Amerikanci|Belci]]
| align=&quot;right&quot; | 42.810 (80,1 %)
| align=&quot;right&quot; | 39.900 (77,6 %)

|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Afroamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 8.048 (15,1 %)
| align=&quot;right&quot; | 7.965 (15,5 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Azijski Amerikanci|Azijati]]
| align=&quot;right&quot; | 979 (1,8 %)
| align=&quot;right&quot; | 1.181 (2,3 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 432 (0,8 %)
| align=&quot;right&quot; | 694 (1,4 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 53.421
| align=&quot;right&quot; | 51.400
|}

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}
* [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau]
* [http://www.cityofcharleston.org Zvanična stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19981205023347/http://www.cityofcharleston.org/ |date=1998-12-05 }}
;Ostali projekti
{{Drugi projekti
| commons     = Charleston, West Virginia
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = 
}}

{{Podjela SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Zapadnoj Virdžiniji]]</text>
      <sha1>rejvwq65t3egnkl01j46rar4obrgd2s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aktarit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1233655</id>
    <revision>
      <id>41261735</id>
      <parentid>33584362</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T20:46:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>161472</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3321" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Actarit v2.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Aktarit
| caption           = 

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Actarit}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =  

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =  

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 18699-02-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 1941
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = HW5B6351RZ
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D01395
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = 

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=11 |N=1 |O=3 
| molecular_weight  = 193,199
| smiles            = C\C(=N/c1ccc(CC(=O)O)cc1)\O
| StdInChI          = 1S/C10H11NO3/c1-7(12)11-9-4-2-8(3-5-9)6-10(13)14/h2-5H,6H2,1H3,(H,11,12)(H,13,14)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MROJXXOCABQVEF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Aktarit''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 193,199 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 69,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Spoljašnje veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Actarit}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Actarit]

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Anilidi]]</text>
      <sha1>prtzg8ssrb6tleqq6gjja2c8xjg47wg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:PBB/4922</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1262039</id>
    <revision>
      <id>41261724</id>
      <parentid>3747589</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:46:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>161472</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1197" xml:space="preserve">{{GNF_Protein_box-lat
 | image =  Neurotensin.svg
 | image_source =  
 | PDB = 
 | Name = Neurotenzin
 | HGNCid = 8038
 | Symbol = NTS
 | AltSymbols =; NT; NMN-125; NN; NT/N; NTS1
 | OMIM = 162650
 | ECnumber =  
 | Homologene = 4506
 | MGIid = 1328351
 | GeneAtlas_image1 = PBB_GE_NTS_206291_at_tn.png
 | Function = {{GNF_GO|id=GO:0005184 |text = aktivnost neuropeptidnog hormona}} 
 | Component = {{GNF_GO|id=GO:0005576 |text = ekstracelularni region}} {{GNF_GO|id=GO:0005625 |text = rastvorna frakcija}} 
 | Process = {{GNF_GO|id=GO:0007165 |text = prenos signal}} {{GNF_GO|id=GO:0050880 |text = regulacija veličine krvnih sudova}} 
 | Hs_EntrezGene = 4922
 | Hs_Ensembl = ENSG00000133636
 | Hs_RefseqProtein = NP_006174
 | Hs_RefseqmRNA = NM_006183
 | Hs_GenLoc_db =  hg18
 | Hs_GenLoc_chr = 12
 | Hs_GenLoc_start = 84792206
 | Hs_GenLoc_end = 84800894
 | Hs_Uniprot = P30990
 | Mm_EntrezGene = 67405
 | Mm_Ensembl = ENSMUSG00000019890
 | Mm_RefseqmRNA = NM_024435
 | Mm_RefseqProtein = NP_077755
 | Mm_GenLoc_db =  mm8
 | Mm_GenLoc_chr = 10
 | Mm_GenLoc_start = 101911446
 | Mm_GenLoc_end = 101920123
 | Mm_Uniprot = Q9D3P9
}} &lt;noinclude&gt;[[Kategorija:PBB šabloni|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>o86dlawpz1k9xdfh64ofyxjk0f21bgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neurotenzin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1265024</id>
    <revision>
      <id>41261725</id>
      <parentid>41073652</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>161472</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5152" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=4922}}
{{chembox-lat
|ImageFile=Neurotensin.svg
|ImageSize=200px
|IUPACName=
|OtherNames=
|Section1= {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo=55508-42-4
|  PubChem=16129680
|  SMILES=
  }}
|Section2= {{Chembox Properties-lat
|  Formula = 
|  Formula=C&lt;sub&gt;78&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;121&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;21&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;20&lt;/sub&gt;
|  MolarMass=1672.92
|  Appearance=
|  Density=
|  MeltingPt=
|  BoilingPt=
|  Solubility=
  }}
|Section3= {{Chembox Hazards-lat
|  MainHazards=
|  FlashPt=
|  Autoignition=
  }}
}}

'''Neurotenzin''' je [[neuropeptid]] sa 13 [[aminokiselina]] koji je impliciran u regulaciju [[Luteinizirajući hormon|luteinizirajućeg hormona]] i oslobađanja [[prolaktin]]a. On u znatnoj meri interaguje sa [[dopamin|dopaminergičkim sistemom]]. Neurotenzin je prvi put izolovan iz ekstrakta [[krava|goveđeg]] [[hipotalamus]]a na bazi njegove sposobnosti da uzrokuje vidljivu [[vazodilatacija|vazodilataciju]] u izloženim [[kožni sistem|kožnim]] regionima pacova pod [[anestezija|anestezijom]].&lt;ref name=&quot;pmid4745447&quot;&gt;{{cite journal | author = Carraway R, Leeman SE | title = The isolation of a new hypotensive peptide, neurotensin, from bovine hypothalami | journal = J. Biol. Chem. | volume = 248 | issue = 19 | pages = 6854–61 | year = 1973 | pmid = 4745447 | doi = | issn = | url = http://www.jbc.org/cgi/content/abstract/248/19/6854}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Aminokiselinska sekvenca goveđeg neurotenzina je pyroGlu-Leu-Tyr-Glu-Asn-Lys-Pro-Arg-Arg-Pro-Tyr-Ile-Leu-OH.&lt;ref name=&quot;pmid1167549&quot;&gt;{{cite journal | author = Carraway R, Leeman SE | title = The amino acid sequence of a hypothalamic peptide, neurotensin | journal = J. Biol. Chem. | volume = 250 | issue = 5 | pages = 1907–11 | year = 1975 | pmid = 1167549 | doi =  | issn =  | url = http://www.jbc.org/cgi/content/abstract/250/5/1907 | access-date = 2014-04-11 | archive-date = 2009-04-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090406192910/http://www.jbc.org/cgi/content/abstract/250/5/1907 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Neurotenzin se formira kao deo 169-170 aminokiselinskog prekurzora, koji takođe sadrži srodni neuropeptid, [[neuromedin N]].&lt;ref name=&quot;pmid3472221&quot;&gt;{{cite journal | author = Dobner PR, Barber DL, Villa-Komaroff L, McKiernan C | title = Cloning and sequence analysis of cDNA for the canine neurotensin/neuromedin N precursor | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 84 | issue = 10 | pages = 3516–20 | year = 1987 | pmid = 3472221 | doi = 10.1073/pnas.84.10.3516 | issn = | pmc = 304902 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2832414&quot;&gt;{{cite journal | author = Kislauskis E, Bullock B, McNeil S, Dobner PR | title = The rat gene encoding neurotensin and neuromedin N. Structure, tissue-specific expression, and evolution of exon sequences | journal = J. Biol. Chem. | volume = 263 | issue = 10 | pages = 4963–8 | year = 1988 | pmid = 2832414 | doi =  | issn =  | url = http://www.jbc.org/cgi/content/abstract/263/10/4963 | access-date = 2014-04-11 | archive-date = 2009-04-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090406193127/http://www.jbc.org/cgi/content/abstract/263/10/4963 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Kodirajući domeni peptida su locirani blizo [[C-terminus]]a prekurzora.

== Klinički značaj ==
Neurotenzin učestvuje u formiranju i migraciji [[Rak debelog creva|kolorektalnog karcinoma]].&lt;ref name=&quot;pmid17000667&quot;&gt;{{cite journal |author=Wang X, Wang Q, Ives KL, Evers BM |title=Curcumin inhibits neurotensin-mediated interleukin-8 production and migration of HCT116 human colon cancer cells |journal=Clin. Cancer Res. |volume=12 |issue=18 |pages=5346–55 |year=2006 |pmid=17000667 |doi=10.1158/1078-0432.CCR-06-0968 |pmc=2613866}}&lt;/ref&gt;

Neurotenzin je bio impliciran u modulaciju dopaminske signalizacije, i produkciju spektra farmakoloških efekta koji podsećaju na efekte [[antipsihotici|antipsihotičkih lekova]], zbog čega se smatra da je neurotenzin endogeni [[neuroleptici|neuroleptik]]. Neurotenzin-deficijentni miševi manifestuju defekte u responsu na nekoliko antipsihotičkih lekova, što je konzistentno sa idejom da je neurotenzinska signalizacija ključna komponenta dejstva pojedinih antipsihotičkih lekova&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Kinkead, B, Dobner PR, Egnatashvili, V, Murray, T, Deitemeyer, N, Nemeroff, CB | title = Neurotensin-deficient mice have deficits in prepulse inhibition: restoration by clozapine but no haloperidol, olanzapine, or quetiapine | journal = J. Pharmacol. Exp. Ther. | volume = 315 | issue = 1 | pages = 256–264 | year = 2005 | pmid = 15987829 | doi = 10.1124/jpet.105.087437| issn = | url = http://jpet.aspetjournals.org/cgi/content/abstract/315/1/256}}&lt;/ref&gt; .

== Vidi još ==
* [[Neurotenzinski receptor]]

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Spoljašnje veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
* {{MeshName|Neurotensin}}
{{-}}
{{Neuropeptidi-lat}}
{{Neuropeptidni ligandi-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details. 
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = no
| update_citations = no
&gt;

[[Kategorija:Neuropeptidi]]</text>
      <sha1>oidoz64l391okr2vckvgm11xd00fizi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trimekain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1274948</id>
    <revision>
      <id>41261736</id>
      <parentid>33652939</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T20:52:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>161472</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4801" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = 
|  Name = Trimekain
|  ImageFile = Trimecaine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Trimecaine-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 616-68-2
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 12028
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = IN1233R0JO
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = 
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CCN(CC)CC(=O)Nc1c(C)cc(C)cc1C
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C15H24N2O/c1-6-17(7-2)10-14(18)16-15-12(4)8-11(3)9-13(15)5/h8-9H,6-7,10H2,1-5H3,(H,16,18)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = GOZBHBFUQHMKQB-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=15 |H=24 |N=2 |O=1 
|  MolarMass = 248,364
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes =  
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife =  
|  ProteinBound = 
|  Excretion =  
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Trimekain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 248,364 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 32,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Spoljašnje veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Trimecaine}}
* {{PubChemInCheKey|GOZBHBFUQHMKQB-UHFFFAOYSA-N|Trimecaine}}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Acetanilidi]]</text>
      <sha1>qeobesvduz0862zp1ujq1yozle4vq1t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Jurišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1457853</id>
    <revision>
      <id>41261745</id>
      <parentid>40874612</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T02:02:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.142.16.63</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Obrana Kőszega */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4131" xml:space="preserve">[[Datoteka:Jurisics Miklós.JPG|mini|220px|Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.)]]
[[Datoteka:Nikola Jurisic.jpg|mini|Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu.]]
'''Nikola barun Jurišić od Kisega''' (mađarski: ''Miklós Jurisics''), ([[Senj]], oko [[1490.]] - [[Kőszeg]], [[1545.]]), hrvatski plemić, vojskovođa i [[diplomat]]. [[1527.]] sudjeluje na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] kao poslanik [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]]. Nakon bogate vojne karijere, u kojoj je najzapaženiji događaj obrana [[Kőszeg]]a [[1532.]] godine, bio [[ambasador]] u [[Istanbul|Carigradu]].

== Obrana Kőszega ==
Deset dana prije nego što će postati kralj, [[Ferdinand I., njemačko-rimski car|Ferdinand I.]] imenovao je Senjanina Nikolu Jurišića za vrhovnog [[kapetan (vojska)|kapetana]] i savjetnika, koji će uspješno i mudro obavljati [[diplomacija|diplomatske]] i [[vojska|vojničke]] poslove sve do svoje smrti [[1545]].

Svojim junaštvom Jurišić se je proslavio god. [[1532]]., kad je sa 700 [[Hrvati|Hrvata]] obranio [[Kőszeg]] i tako zaustavio 140.000 turskih vojnika na njihovom vojnom pohodu prema [[Beč]]u. 

Nikola Jurišić je sa svojih 28 lako i 10 teško naoružanih konjanika trebao odjahati za Beč i tamo se pridružiti glavnoj vojsci. Međutim, kad je vidio mnoštvo djece, žena i staraca koji su došli potražiti spas u gradskim zidinama, odlučio je ostati i braniti narod. Nakon što je Jurišić sastavio od seljaka i građana malu posadu od 700 ljudi, poslao je pismo Ferdinandu I. u kojem je napisao:

&quot;Ja sam se usudio braniti ovaj maleni i slabi grad protiv turske sile, ne zato što se nadam da ću ga spasiti, nego samo da koji časak neprijatelja zabavim i tako [[kršćanstvo|kršćanskim]] vladarima pribavim vremena da se priprave za otpor. Samo zato izložio sam se najvećoj smrtnoj pogibelji.&quot;

Prva tri dana Turci su neprekidno topovima gađali Kőszeg, a [[13. kolovoza]] započeli su s mnogobrojnim jurišima sa svih strana. Branitelji nisu gubili prisebnost ni kad su ih Turci nekoliko puta dovodili u &quot;mat poziciju&quot;, nego su se hrabro i čudesno branili. Nakon odbijenog dvanaestog juriša [[28. kolovoza]], hrvatski junak opet šalje Ferdinandu pismo i piše:

&quot;Od naših 700 oružanih zemljaka već je polovica poginula; od puščanog praha, što sam ga za 300 [[forinta|forinti]] kupio, imam još jednu [[centa|centu]]. Samo Božja milost čuva nas; budi ona milostiva mojoj duši.&quot;

Poslije dvanaestog juriša, turski glasnici su tri puta dolazili s nagodbama da se grad mirno preda, ali hrabri Jurišić im je slao tako drske i cinične odgovore, da je sultan [[Sulejman I.]] ludovao od bijesa i muke. U 13. jurišu poginulo je još 60 hrabrih branitelja, a ranjeni Jurišić se s ostatkom posade pripravio za posljednji boj. U trenutku nove turske navale na gradske zidine, starci, žene i djeca su stali plakati i zapomagati te se moliti [[Sveti Martin|sv. Martinu]], a umjesto da uđu u grad Turci su počeli bježati. Kasnije su pričali da su pobjegli zbog nekog konjanika s vatrenim mačem koji ih je tjerao sa zidina. I dok su tako na smrt prestrašeni Turci govorili da je Jurišić u savezu sa [[sotona|Sotonom]], Hrvati su slavili i zahvaljivali [[Sveti Martin|sv. Martinu]] što ih je spasio od sigurne smrti.

Sam Nikola Jurišić napisao je Ferdinandu kasnije:

&quot;Moj puščani prah bio je već posve potrošen; što je od mojih ljudi ostalo na životu, već je svu volju izgubilo, te se ne bi mogao ni jedan sat više braniti.&quot; [[30. kolovoza]] [[1532]]. razočarani Sulejman je sa svojom iscrpljenom vojskom otišao s izgovorom kako velikodušno daruje Jurišiću grad [[Kőszeg]].

Nikolu Jurišića je zbog zasluga car i kralj nagradio [[barun]]skom titulom i vlašću nad [[Kőszeg]]om.

Po Nikoli Jurišiću, nazvana je jedna od glavnih ulica u [[Zagreb]]u.

{{Commonscat|Nikola Jurišić}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1490|1545|Jurišić, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski baruni]]
[[Kategorija:Hrvatski vojskovođe]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Biografije, Senj]]</text>
      <sha1>2maay76co3ehn76b9ur21f1m833hq2i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brezno (Slovačka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461670</id>
    <revision>
      <id>41261729</id>
      <parentid>5622202</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T19:39:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>coa update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3400" xml:space="preserve">{{Drugo značenje2|Brezno}}
{{Grad u Slovačkoj |
Obrázok = Brezno1.JPG |
Názov = Brezno |
URL znaku = Coat of Arms of Brezno.svg |
URL polohy = Map slovakia brezno.png |
Kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]]|
Okres = [[Okrug Brezno|Brezno]]|
Región = [[Gorehronje]]|
Rozloha = 77,55 |
Počet obyvateľov = 22.019 |
Stav k = 31. 12. 2008. |
Hustota obyvateľstva = 181 |
Nadmorská výška = 498 |
PSČ = 	977 01 |
Predvoľba = +421-48 |
Kód = 97701 |
EČV = BR |
Adresa = |
Website = eng.brezno.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = |
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 48.803889|
 gduž                 = 19.643611|
}}
'''Brezno''' ({{jez-svk|Brezno}}, {{jez-mađ|Breznóbánya}}, {{jez-nem|Bries(en)}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], koji se nalazi u okviru [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkog kraja]].

== Prirodni uslovi ==
Brezno je smešteno u središnjem delu države. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 250 km zapadno od grada.

'''Reljef''': Brezno se razvilo u središnjem delu [[Slovačka|slovačkog]] dela [[Karpati|Karpata]]. Grad je u kotlini reke [[Hron (reka)|Hron]], koja se prostire između planina [[Niske Tatre]] na severu i [[Slovačko rudogorje]] na jugu. Brezno se nalazi na blizu 500 metara nadmorske visine.

'''Klima''': Klima u Breznom je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] sa nešto oštrijom crtom zbog znatne nadmorske visine.

'''Vode''': Brezno se nalazi na reci [[Hron (reka)|Hron]] i to je najviše veće naselje na ovoj reci, veoma važnoj za [[Slovačka|Slovačku]]. Reka deli grad na zapadni i istočni deo.

== Istorija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1265.]] g. kao naselje [[Nemci|nemačkih]] [[Sasi|Sasa]], a okolina je već tada bila naseljena [[Slovaci]]ma. [[1335.]] g. naselje je dobio gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]] kao oblasno trgovište.

Krajem [[1918.]] g. Brezno je postao deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno značajno središte, a razvoj zimskog turizma u okolini dao je gradu bolje uslove za razvoj u vremenu tranzicije.

== Stanovništvo ==
Danas Brezno ima oko 22.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 92,8%,
* [[Romi]] - 4,6%%,
* [[Česi]] - 0,8%%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 66,9%,
* [[Ateizam|ateisti]] - 18,5%%,
* [[Luteranizam|luterani]] - 8,6%,
* [[Grkokatolicizam|grkokatolici]] - 1,0%,
* ostali.

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Image:Brezno city centre2.jpg|Gradski toranj
Image:City centre brezno (4).jpg|Deo središta
Image:City centre brezno (8).jpg|Zdanje suda
Image:City centre brezno 4.jpg|Gradsko jezgro
&lt;/gallery&gt;

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Brezno, Slovakia|Brezno}}
* [http://eng.brezno.sk/ eng.brezno.sk Zvanična stranica grada Breznog]

{{Okrug Brezno}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]
[[Kategorija:Okrug Brezno]]</text>
      <sha1>4oizuo8z1s7t2zv6xepsiod9x3ao3n2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veľký Krtíš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461678</id>
    <revision>
      <id>41261766</id>
      <parentid>41019503</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:45:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>coa update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3140" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj | 
Obrázok = Nagykurtos 01.jpg |
Názov = Veľký Krtíš |
URL znaku = Coat of Arms of Veľký Krtíš.svg |
URL polohy = |
Kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]]|
Okres = [[Okrug Veljki Krtiš|Veljki Krtiš]]|
Región = [[Novohrad]] |
Rozloha = 15,03 |
Počet obyvateľov = 12.671 |
Stav k = 31. 12. 2004. |
Hustota obyvateľstva = 843 |
Nadmorská výška = 200 |
PSČ = 990 01 |
Predvoľba = +421-47 |
Kód = 515850 |
EČV = VK |
Adresa = |
Website = www.velky-krtis.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = |
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 48.215|
 gduž                 = 19.338056|
}}
'''Veljki Krtiš''' ({{jez-svk|Veľký Krtíš, izgovor Veljki Krćiš}}, {{jez-mađ|Nagykürtös}}, {{jez-nem|Veľký Krtíš}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], koji se nalazi u okviru [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkog kraja]], gde je sedište istoimenog [[Okrug Veljki Krtiš|okruga Veljki Krtiš]].

== Prirodni uslovi ==
Veljki Krtiš je smešten u južnom delu države, blizu granice sa [[Mađarska|Mađarskom]] - 12 kilometara jugoistočno od grada. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 210 km zapadno od grada.

'''Reljef''': Veljki Krtiš se razvio u oblasti južnih [[Tatre|Tatri]]. Područje severno od grada je planinsko (planina [[Javorje (Slovačka)|Javorje]]), dok se južno pruža pobrđe do pogranične reke [[Ipelj (reka)|Ipelj]]. Grad je smešten na približno 200 metara nadmorske visine.

'''Klima''': Klima u Veljkom Krtišu je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz Veljki Krtiš protiče par potoka, koji se svi ulivaju u reku [[Ipelj (reka)|Ipelj]], oja protiče 15-ak kilometara južno od grada.

== Istorija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1245.]], kao mesto naseljeno [[Slovaci]]ma. Naselje je sledećih vekova bilo selo, da bi tek [[1968.]] godine dobilo gradska prava.

Krajem [[1918.]] Veljki Krtiš je postao deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo do privrednih teškoća u vreme tranzicije.

== Stanovništvo ==
Danas Veljki Krtiš ima oko 13.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika polako opada.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001.]] sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 70,9%,
* [[Romi]] - 20,1%,
* [[Mađari]] - 4,2%,
* [[Česi]] - 0,8%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001.]] sastav je sledeći:
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 54,30%,
* [[Ateizam|ateisti]] - 21,6%%,
* [[Luteranizam|luterani]] - 16,0%,
* ostali.

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Veľký Krtíš}}
* [http://www.velky-krtis.sk/ www.velky-krtis.sk Zvanična stranica grada Veljkog Krtiša]

{{Okrug Veljki Krtiš}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]
[[Kategorija:Okrug Veljki Krtiš]]</text>
      <sha1>k2985wvr2pdg10vrmebz33tngsbysf8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rajec (Slovačka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461707</id>
    <revision>
      <id>41261728</id>
      <parentid>5612369</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T19:31:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>coa update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3532" xml:space="preserve">{{Drugo značenje2|Rajec}}
{{Infobox Slovenské mesto
|Obrázok = Rajec-namestie SNP.jpg
|Názov = Rajec
|URL znaku = Coat of Arms of Rajec.svg
|URL polohy = Slovakia zilina zilina.png
|Kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|Okres = [[Okrug Žilina|Žilina]]
|Región = Rajecka kotlina
|Rozloha = 31.459
|Počet obyvateľov = 6.076
|Stav k = 31.12.2007
|Hustota obyvateľstva = 193
|Nadmorská výška = 448
|Prvá písomná zmienka = [[1193]].
|PSČ = 015 01
|Predvoľba = +421-41
|Kód = 517917
|EČV = ZA
|ŠPZ = ZA
|Adresa = Námestie SNP 2/2
|Členenie =  
|Website = www.rajec.sk
|Starosta = Jan Ribarik
|Politická strana = 
|E-mail = 
|Telefón = 
|Fax = 
|BM = 
|gšir = 49.088594
|gduž = 18.635172
}}
'''Rajec''' ({{jez-svk|Rajec}}, {{jez-nem|Rajetz}}) je [[grad u republici Slovačkoj]] koji se nalazi na [[sever]]u [[Slovačka|zemlje]] u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]]. Prema podacima od [[31.12.]][[2007]]. godine, obuhvata površinu od 31.459[[km²]] i u njemu živi 6 076 stanovnika, među kojima dominiraju [[Slovaci]] (98,86%) i [[rimokatolici]] (92,79%). Prvi put se u istorijskim izvorima pominje u [[1193]]. godine u povelji [[Mađarski kralj|mađarskog kralja]] [[Bela III|Bele III]] ([[1173]]—[[1196]]) kao ''Raich'', dok se sa statusom [[Slobodni kraljevski grad|grada]] pri put pominje dva veka kasnije, [[1397]]. godine. Smešten je na obalama reke [[Rajčanka (reka)|Rajčanke]], na visini od 448 m [[nmv]]. između [[Mala Fatra|Male Fatre]] i [[Stražovski vrhi|Stražovskih vrha]], a od okružnog sedišta [[Žilina|Žiline]] je udaljen 20 [[km]].

== Znamenitosti grada ==
* ''Gradska većnica'' koja je podignuta u [[Renesansa|renesansnom]] stilu, a poslednju obnovu je doživela [[1992]]. godine
* ''Gradski muzej'' odnosno zgrada nekadašnje [[Pivara|pivare]]

== Stanovništvo ==
{{GuS-O|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК7&quot;&gt;{{ŠUSK7|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;|5 793|6 074|2 848|2 989|2 945|3 085|1 052|949|924|823|}}
{{GuS-NiV|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК7&quot; /&gt;|5 793|6 074|98.95|98.86|0.05|0.03|0.00|0.00|0.00|0.00|0.00|0.02|0.83|0.68|0.09|0.12|0.00|0.00|0.02|0.02|0.03|0.02|87.36|92.79|1.88|1.89|0.05|0.13|0.00|0.02|0.02|0.02|1.83|3.42|0.02|0.15|8.84|1.47|}}
{{-}}
{{GuS-ES|Poz=left|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК7&quot; /&gt;|5 793|6 074|2 848|2 989|2 945|3 085|-|3 115|-|1 634|-|1 481|-|2 368|-|1 315|-|1 053|-|511|-|301|-|210|}}
{{-}}
{{GuS-D|Rfr=&lt;ref&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;|6 076|3 009|3 067|991|1929|2190|966|21|8|51|28|23|42|27|15|-25|-9|-16|}}

== Gradska infrastruktura ==
{{GuS-I|Rfr=&lt;ref&gt;{{ŠUSK1|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ŠUSK2|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ШУСК4&quot;&gt;{{ŠUSK4|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ŠUSK5|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;|Rajec|0|da|da|da|da|da|1819.5|2.8|1685.1|da|da|da|da|ne|da|da|da|da|da|Rajec|Žilina|Rajec|Žilina|Rajec|Žilina|Žilina|Žilina|Žilina|}}

{{GuS-KiT|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{ŠUSK6|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|ne|da|da|ne|ne|ne|ne|}}

== Vidi još ==
* [[Okrug Žilina]]
* [[Rajecke Teplice]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Rajec}}
* [http://www.statistics.sk/mosmis/eng/prvav2.jsp?txtUroven=430511&amp;lstObec=517917&amp;Okruh=zaklad Statistički zavod Slovačke republike - Rajec] {{en}}

{{GradoviuŽilinskomkraju}}
{{Okrug Žilina}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Žilina]]</text>
      <sha1>t6fzdekfamiz5ek7bubvck24cwmj98f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimavska Sobota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461715</id>
    <revision>
      <id>41261727</id>
      <parentid>40988116</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T19:23:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>coa update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3776" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj |
Obrázok = RimSobota 2.jpg |
Názov = Rimavská Sobota |
URL znaku = Coat of Arms of Rimavská Sobota.svg |
URL polohy = Map slovakia rimavska sobota.png |
Kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]]|
Okres = [[Okrug Rimavska Sobota|Rimavska Sobota]]|
Región = [[Malohont (oblast)|Malohont]]|
Rozloha = 77,55 |
Počet obyvateľov = 24.309 |
Stav k = 31. 12. 2007. |
Hustota obyvateľstva = 313 |
Nadmorská výška = 210 |
PSČ = 979 01 |
Predvoľba = +421-47 |
Kód = 514462 |
EČV = RS |
Adresa = |
Website = eng.rimavskasobota.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = |
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 48.381111|
 gduž                 = 20.014444|
}}
'''Rimavska Sobota''' ({{jez-svk|Rimavská Sobota}}, {{jez-mađ|Rimaszombat}}, {{jez-nem|Großsteffelsdorf}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], koji se nalazi u okviru [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkog kraja]].

== Prirodni uslovi ==
Rimavska Sobota je smeštena u južnom delu države, blizu granice sa [[Mađarska|Mađarskom]]. Prestonica države, [[Bratislava]], nalazi se 270 km zapadno od grada.

'''Reljef''': Rimavska Sobota se razvila u Južnoslovačkoj kotlini, koja se prostire između [[Mađarska|mađarske]] granice na jugu i planine [[Slovačko rudogorje]] na severu. Grad se smestio u dolini istoimene reke [[Rimava|Rimave]] na 210 metara nadmorske visine.

'''Klima''': Klima u Rimavska Sobota je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Rimavska Sobota se nalazi na reci [[Rimava|Rimavi]], koja je gradu dala naziv. Ona deli grad na južni i severni deo.

== Istorija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u sredinom [[11. vek]]a, a okolina je već tada bila naseljena [[Slovaci]]ma i [[Mađari]]ma. Grad je postao poznato trgovište na kome se trgovalo subotom (poreklo naziva). [[1335.]] g. naselje je dobio gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]] kao oblasno trgovište. U [[16. vek|16.]] i [[17. vek]]u Rimavska Sobota se našla na granici [[Ugarska|Ugarske]] i [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], koja je bila puna sukoba.

Krajem [[1918.]] g. Rimavska Sobota je postao deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vremenu [[1938.|1938]]-[[1944.|44.]] godine grad je bio vraćen [[Mikloš Horti|Hortijevoj]] [[Mađarska|Mađarskoj]], ali je ponovo vraćen [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] posle rata. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

== Stanovništvo ==
Danas Rimavska Sobota ima oko 24.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 59,3%,
* [[Mađari]] - 35,3%%,
* [[Romi]] - 3,0%%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 47,8%,
* [[Ateizam|ateisti]] - 25,4%%,
* [[Protestanti]] - 10,3%,
* ostali.

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Image:Rimaszombat, épület a főtér túloldalán.jpg|Gradska kuća
Image:RimSobota stefan marko daxner.jpg|Spomenik Daksneru
Image:RimSobota Tompa Mihaly.jpg|Spomenik Mihalju Tompi
&lt;/gallery&gt;

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Rimavská Sobota}}
* [http://eng.rimavskasobota.sk/ eng.rimavskasobota.sk Zvanična stranica grada Rimavske Sobote]

{{Okrug Rimavska Sobota}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]
[[Kategorija:Okrug Rimavska Sobota]]</text>
      <sha1>o6kfzbfk1owsbue9vmplxlr55rdgx2q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podolinjec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461745</id>
    <revision>
      <id>41261719</id>
      <parentid>5616623</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>coa update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3308" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj | 
Obrázok                = Podoliniec ratusz.jpg |
Názov                  = Podolínec | 
URL znaku              = Coat of Arms of Podolínec.svg |
URL polohy             = |
Kraj                   = [[Prešovski kraj|Prešovski]]|
Okres                  = [[Okrug Stara Ljubovnja|Stara Ljubovnja]]|
Región                 = [[Spiš]] |
Rozloha                = 33,18 |
Počet obyvateľov       = 3.257 |
Stav k                 = 2012. |
Hustota obyvateľstva   = 98 |
Nadmorská výška        = 572 |
PSČ                    = 065 03 |
Predvoľba              = +421-52 |
Kód                    = 526975 |
EČV                    = SL |
Adresa                 = |
Website                = www.podolinec.eu |
E-mail                 = |
Telefón                = |
Fax                    = |
Starosta               = |
Politická strana       = |
BM                     = |
gšir                   = 49.257222 |
gduž                   = 20.530833 |
}}
'''Podolinjec''' ({{jez-svk|Podolínec}}, {{jez-mađ|Podolin}}, {{jez-nem|Pudlein}}, {{jez-polj|Podoliniec}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], koji se nalazi u okviru [[Prešovski kraj|Prešovskog kraja]], gde je u sastavu [[Okrug Stara Ljubovnja|okruga Stara Ljubovnja]].

== Prirodni uslovi ==
Podolinjec je smešten u severnom delu države, blizu državne granice sa [[Poljska|Poljskom]] - 13 kilometara severno od grada. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 370 kilometara jugozapadno od grada.

'''Reljef''': Podolinjec se razvio u dolini reke [[Poprad (reka)|Poprad]], podno [[Tatre|Tatri]]. Grad je položen na približno 570 metara nadmorske visine.

'''Klima''': Klima u Podolinjecu je oštriji oblik [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalne klime]] zbog znatne nadmorske visine.

'''Vode''': Kroz Podolinjec protiče reka [[Poprad (reka)|Poprad]] gornjim delom svog toka. Grad leži na njenoj levoj (zapadnoj) obali.

== Istorija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru vezuju se još za vreme [[praistorija|praistorije]]. Prvi pomen grada je iz [[1235]]. godine. [[1412]]. godine naselje je dobilo gradska prava. Sledećih vekova Podolinjec je oblasno trgovište na severu [[Ugarska|Ugarske]].

Krajem [[1918.]] Podolinjec je postao deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno opštinsko središte, ali je došlo do privrednih teškoća u vreme tranzicije.

== Stanovništvo ==
Danas Podolinjec ima oko 3.200 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika stagnira.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001.]] sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 94,7%,
* [[Romi]] - 4,0%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001.]] sastav je sledeći:
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 90,9%,
* [[Grkokatolička crkva|grkokatolici]] - 2,8%,
* [[Luteranizam|luterani]] - 2,2%,
* [[Ateizam|ateisti]] - 2,1%,
* ostali.

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Podolínec}}
* [http://www.podolinec.eu/ www.podolinec.eu Zvanična stranica grada Podoljineca]

{{Okrug Stara Ljubovnja}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Prešovski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Stara Ljubovnja]]</text>
      <sha1>6x4crpvqpvmdgvipli49hfp44lvhvjs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Casteltodino, Terni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2319107</id>
    <revision>
      <id>41261718</id>
      <parentid>41206878</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:13:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2516" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Casteltodino
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Terni (provincija)|Terni]]
| slika               = CasteltodinoMontecastrilli6.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 1097
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.66667
| gduž                = 12.5
| nadmorska_visina    = 393
| geonameid           = 3179466
}}

'''Casteltodino''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Terni (provincija)|Terni]], u regiji [[Umbria]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 1097 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 393 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Casteltodino}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Terni}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Terni]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>lqxmow769x0ktpeaqwnoqs1lmwuyo9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Colle Secco, Terni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2319192</id>
    <revision>
      <id>41261722</id>
      <parentid>41210912</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:37:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>commonscat fx, slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2530" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Colle Secco
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Terni (provincija)|Terni]]
| slika               = ColleSeccoMontecastrilli4.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 121
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.68086
| gduž                = 12.47755
| nadmorska_visina    = 399
| geonameid           = 3178339
}}

'''Colle Secco''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Terni (provincija)|Terni]], u regiji [[Umbria]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 121 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 399 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Colle Secco (Montecastrilli)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Terni}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Terni]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>0nxmcgthagzc3zuvq1weu752n0na84j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Montecastrilli, Terni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2319587</id>
    <revision>
      <id>41261726</id>
      <parentid>41153022</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T19:19:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2514" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Montecastrilli
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Terni (provincija)|Terni]]
| slika               = Montecastrilli4.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 1339
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.65087
| gduž                = 12.48811
| nadmorska_visina    = 379
| geonameid           = 3172998
}}

'''Montecastrilli''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Terni (provincija)|Terni]], u regiji [[Umbria]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 1339 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 379 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Montecastrilli}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Terni}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Terni]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>hqlf2gpp6s83qoou1j4u8bp593h8n3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Campo al Melo, Livorno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2353507</id>
    <revision>
      <id>41261757</id>
      <parentid>41201212</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:16:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.170.208.130</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2517" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| Sindaco   Nino
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>sh058wmhz26dq5ek2v7zrlfrvt4q2vj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261758</id>
      <parentid>41261757</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:17:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.170.208.130</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2524" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| Sindaco   Nino      =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>70bsm856hhsy5331zoc83g8xf6qssia</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261759</id>
      <parentid>41261758</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:18:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mtarch11</username>
        <id>152537</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.170.208.130|5.170.208.130]] ([[User talk:5.170.208.130|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2500" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>4eb501h7gkr2yoblobahaxu1nbms15m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261760</id>
      <parentid>41261759</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:21:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.170.208.130</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2512" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]Sindaco Nino]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>1m7m0d7rn0da67phyl58x3uus20wf4q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261761</id>
      <parentid>41261760</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mtarch11</username>
        <id>152537</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.170.208.130|5.170.208.130]] ([[User talk:5.170.208.130|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mtarch11|Mtarch11]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2500" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>4eb501h7gkr2yoblobahaxu1nbms15m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261762</id>
      <parentid>41261761</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.170.208.130</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2513" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno Sindaco Nino]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>g6t8lbalr2w29w2swxjtub6jb00c0x3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261763</id>
      <parentid>41261762</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:24:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mtarch11</username>
        <id>152537</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/5.170.208.130|5.170.208.130]] ([[User talk:5.170.208.130|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mtarch11|Mtarch11]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2500" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>4eb501h7gkr2yoblobahaxu1nbms15m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261764</id>
      <parentid>41261763</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mtarch11</username>
        <id>152537</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2505" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Campo al Melo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 52
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.57373
| gduž                = 10.37454
| nadmorska_visina    = 19
| geonameid           = 8962170
}}

'''Campo al Melo''' je [[frazione]] u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 52 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 19 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Campo al Melo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>gr7qkflkan6apepcppdbitt50gib9ed</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psycho-Pass</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3555428</id>
    <revision>
      <id>41261767</id>
      <parentid>41078650</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:50:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115309" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Infookvir animanga/Header
 |ime             = Psycho-Pass
 |slika           = [[Datoteka:PsychoPass.jpg|250px]]
 |opis_slike      = Omot [[DVD]] izdanja (vol. 8) s prikazom glavnih likova prve sezone
 |izvorno_ime     = PSYCHO-PASS 
 |izvorno_pismo   = サイコパス
 |žanr            = [[akcijski]], [[pustolovni]], [[ZF|sci-fi]], [[cyberpunk]], [[distopija]], [[fantasy]], [[triler]]
 }}
{{Infookvir animanga/Anime
 |Tv-film              = 
 |naslov               = Psycho-Pass
 |redatelj             = [[Katsuyuki Motohiro]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent            = [[Kōji Yamamoto]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Jōji Wada]]&lt;br&gt;Kenji Tobori&lt;br&gt;Wakana Okamura
 |scenarist            = [[Gen Urobuchi]]
 |skladatelj           = [[Yūgo Kanno]]
 |studio               = [[Production I.G]]
 |licenca              = 
 |mreža                = {{flagicon|JAP}} [[Fuji TV]]
 |mreža_hrv            = 
 |ostale_mreže         = 
 |početak_emitiranja   = [[12. listopada]] [[2012.]]
 |kraj_emitiranja      = [[22. ožujka]] [[2013.]]
 |epizode              = 22 ([[Popis epizoda animea Psycho-Pass|popis]])
 |trajanje             = 
 |emitiranje           =
 }}
{{Infookvir animanga/Anime
 |Tv-film              = 
 |naslov               = Psycho-Pass 2
 |redatelj             = [[Naoyoshi Shiotani]]&lt;br&gt;[[Kiyotaka Suzuki]]
 |producent            = [[Kōji Yamamoto]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Jōji Wada]]&lt;br&gt;Akitoshi Mori&lt;br&gt;Masaya Saito&lt;br&gt;Fumi Morihiro&lt;br&gt;Kenji Tobori
 |scenarist            = [[Tō Ubukata]]
 |skladatelj           = [[Yūgo Kanno]]
 |studio               = [[Tatsunoko Production]]
 |licenca              = 
 |mreža                = {{flagicon|JAP}} [[Fuji TV]]
 |mreža_hrv            = 
 |ostale_mreže         = 
 |početak_emitiranja   = [[9. listopada]] [[2014.]]
 |kraj_emitiranja      = [[18. prosinca]] [[2014.]]
 |epizode              = 11 ([[Popis epizoda animea Psycho-Pass 2|popis]])
 |trajanje             = 
 |emitiranje           =
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = [[Psycho-Pass: The Movie]]
 |redatelj        = [[Katsuyuki Motohiro]]&lt;br&gt;[[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent       = 
 |scenarist       = [[Gen Urobuchi]]&lt;br&gt;[[Makoto Fukami]]
 |skladatelj      = [[Yūgo Kanno]]
 |studio          = [[Production I.G]]
 |licenca         = 
 |izlazak         = [[9. siječnja]] [[2015.]]
 |trajanje        = 
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = [[Psycho-Pass: Sinners of the System]]
 |redatelj        = [[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent       = 
 |scenarist       = [[Ryō Yoshigami]]&lt;br&gt;[[Makoto Fukami]]
 |skladatelj      = [[Yūgo Kanno]]
 |studio          = [[Production I.G]]
 |licenca         = 
 |izlazak         = [[25. siječnja]] [[2019.]] {{small|(Case.1)}}&lt;br/&gt;[[15. veljače]] [[2019.]] {{small|(Case.2)}}&lt;br/&gt;[[8. ožujka]] [[2019.]] {{small|(Case.3)}}
 |trajanje        = 
 }}
{{Infookvir animanga/Anime
 |Tv-film              = 
 |naslov               = Psycho-Pass 3
 |redatelj             = [[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent            = [[Kōji Yamamoto]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Yukiko Takase]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Akitoshi Mori&lt;br&gt;Takashi Yoshizawa&lt;br&gt;Fumi Morihiro
 |scenarist            = [[Tō Ubukata]]
 |skladatelj           = [[Yūgo Kanno]]
 |studio               = [[Production I.G]]
 |licenca              = 
 |mreža                = {{flagicon|JAP}} [[Fuji TV]]
 |mreža_hrv            = 
 |ostale_mreže         = 
 |početak_emitiranja   = [[24. listopada]] [[2019.]]
 |kraj_emitiranja      = [[12. prosinca]] [[2019.]]
 |epizode              = 8 ([[Popis epizoda animea Psycho-Pass 3|popis]])
 |trajanje             = 
 |emitiranje           =
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = [[Psycho-Pass 3: First Inspector]]
 |redatelj        = [[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent       = 
 |scenarist       = 
 |skladatelj      = [[Yūgo Kanno]]
 |studio          = [[Production I.G]]
 |licenca         = 
 |izlazak         = proljeće [[2020.]]
 |trajanje        = 
 }}
{{Infookvir animanga/Footer}}
'''''Psycho-Pass''''' ([[japanski]]: サイコパス), stilizirano kao '''''PSYCHO-PASS''''', je [[japan]]ski [[anime]] koji je s emitiranjem započeo [[12. listopada]] [[2012.]] godine u sklopu [[Fuji TV|Fujijevog]] bloka [[Noitamina]]. Radnja animea odvija se u futurističkoj [[distopija|distopiji]], budućoj viziji svijeta u kojem senzori na svakom koraku i na svim javnim mjestima skeniraju Psycho-Pass svakog čovjeka, određujući na taj način njegovo mentalno stanje, osobnost i vjerojatnost počinjenja zločina. Kada senzori utvrde prekoračenje unaprijed određene norme, šalju obavijest vlastima koje, preko članova Ureda javne sigurnosti (''Public Safety Bureau'', PSB), čiji članovi posjeduju posebna oružja znana kao [[Dominator]]i, nanovo uspostavljaju red. Radnja animea primarno se vrti oko inspektorice [[Akane Tsunemori]] te njezinih kolega u Odjelu 1 Divizije za istraživanje kriminala pri PSB-u, među kojima su [[Shinya Kōgami]] i [[Nobuchika Ginoza]], prilikom istraživanja teških zločina.

''Psycho-Pass'' je izvorno nastao kao ideja studija [[Production I.G.]], koji je želio napraviti dostojnog nasljednika djela [[Mamoru Oshii|Mamorua Oshiija]]. Na razvoj i nastanak serije utjecali su brojni filmovi i knjige, posebice iz zapadne kulture. Cilj serije bio je istražiti psihološke teme u mladeži jednog društva kroz distopijske priče. Kako bi se distopija ostvarila, stvorena je serija strogih pravila koja su društvo činila upravo takvim.

Nakon uspjeha prve sezone, ''Psycho-Pass'' je obnovljen za još jednu sezonu, koja je emitirana krajem [[2014.]] godine, a početkom [[2015.]] goine emitiran je i [[Psycho-Pass: The Movie|dugometražni film]]. Časopis ''[[Jump Square]]'' je izdao i [[manga]] adaptaciju serijala, a izdano je i nekoliko crtanih romana, uključujući adaptacije i prethodne priče. [[Nitroplus]] je izdao i epizodnu video igru naslovljenu ''Chimi Chara Psycho-Pass''. Izuzev [[Japan]]a, serija je emitirana u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Australija|Australiji]]. U ožujku [[2018.]] najavljen je i projekt od tri [[anime]] filma naslovljen ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System]]''; tri su filma, uz dobra kritike i solidan uspjeh na blagajnama, emitirana u [[japan]]skim kinima od siječnja do ožujka [[2019.]] godine. Nakon emitiranja filmskog serijala, službeno je najavljena i treća sezona animea, naslova ''Psycho-Pass 3''.&lt;ref&gt;[https://psycho-pass.com/3rd/index.php?fbclid=IwAR3PxyA8BXIlvLRWwR3qRMQe5tT5F1T-OR7U7WnP55U1QpzWVQzLEmXKzYI TVアニメ第三期、制作決定！！]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://myanimelist.net/news/57090548 'Psycho-Pass' Franchise Announces Sequel]&lt;/ref&gt; Treća sezona emitirana je od [[24. listopada]] do [[12. prosinca]] [[2019.]] godine, a sadržavala je osam epizoda u trajanju od 45 minuta.&lt;ref name=&quot;ANN19&quot;&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-09-27/psycho-pass-3-anime-reveals-promo-video-october-24-debut-8-episode-length-visual-theme-song-artists/.151610 Psycho-Pass 3 Anime Reveals Promo Video, October 24 Debut, 8-Episode Length, Visual, Theme Song Artists]&lt;/ref&gt; Po završetku treće sezone, najavljen je novi film, ''[[Psycho-Pass 3: First Inspector]]'', koji je premijeru imao na proljeće [[2020.]] godine, a bio je direktan nastavak na radnju treće sezone.&lt;ref name=&quot;1stInsp1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-12-12/psycho-pass-3-anime-gets-film-next-spring/.154295|title=Psycho-Pass 3 Anime Gets Film Next Spring|date=December 12, 2019|website=[[Anime News Network]]|accessdate=December 12, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;1stInsp2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-12-12/psycho-pass-3-anime-film-is-compilation-film/.154297|title=Psycho-Pass 3 Anime Film Is Compilation Film|date=December 12, 2019|website=[[Anime News Network]]|accessdate=December 12, 2019}}&lt;/ref&gt; Prilikom posebnog programa povodom desete obljetnice serijala, u kolovozu [[2022.]] najavljen je novi dugometražni [[anime]] film, ''[[Psycho-Pass PROVIDENCE]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2022-08-14/psycho-pass-anime-launches-10th-anniversary-with-new-film/.188653|title=Psycho-Pass Anime Launches 10th Anniversary With New Film|date=2022-08-14|website=[[Anime News Network]]|accessdate=2022-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==

=== Pozadina i koncept ===

Radnja [[anime]]a započinje u godini 2113. u [[Japan]]u. U futurističkom društvu, većina ljudskih aktivnosti je podređena tehnologiji, a društvom ''de facto'' vlada enigmatični [[Sibyl System]] ([[japanski]]: シビュラシステム), sustav koji konstanto daje objektivna mjerila psihičkog stanja populacije. Sibyl funkcionira preko serije senzora koji su postavljeni na javnim mjestina i po institucijama, ali i preko serije robota koji također obavljaju funkciju mjerenja. Rezultat skeniranja je [[Psycho-Pass (mjera)|Psycho-Pass]] ([[japanski]]: サイコパス), cjelokupni pregled mentalnog stanja određene osobe koji pokazuje njezin Hue i Kriminalni koeficijent ([[japanski]]: 犯罪係数). Hue je prikaz promjene Psycho-Passa kroz određeno vrijeme, pokazujući razinu stresa kojoj je osoba bila izložena, dok je Kriminalni koeficijent brojka koja pokazuje vjerojatnost da će određena osoba biti sklona kriminalnom ponašanju. Temeljem skeniranja, Kriminalni koeficijent se dijeli na tri skupine:

# '''do 100''' - osoba ne pokazuje potencijal za kriminalno ponašanje i nema osnove za prisilne mjere.
# '''od 100 do 299''' - osumnjičenik se definira kao latentni kriminalac, potencijalno opasan za društvo te, shodno s time, postoje osnove za prisilne mjere, mada se tu radi o po život bezopasnom omamljivanju
# '''iznad 300''' - osumnjičenik se smatra izrazito opasnim za društvo, zbog čega postoji osnova za prisilne mjere koje se sastoje u instantnoj eliminaciji osumnjičene osobe

Za održavanje reda zadužen je [[Public Safety Buraeu|Ured za javnu sigurnost]], u sklopu kojega djeluju i kriminalni odjeli. Odjeli se sastoje od inspektora, koje uvijek prethodno odobrava Sibyl i čiji Psycho-Pass mora biti stabilan i unutar prve skupine, i Enforcera, zapravo latentnih kriminalaca koji se ne smatraju pretjerano opasnim po društvo, a prate inspektore te im pomažu u radu, ali samostalno ne mogu djelovati i ovise o svojim inspektorima. Svi oni koriste [[Dominator]]e, posebna oružja koja članovima PSB-a omogućavaju skeniranje nečijeg Psycho-Passa na licu mjesta. Sukladno razini Kriminalnog koeficijenta, Dominator može biti deaktiviran, namješten na nesmrtonosni omamljivač (''Non-Lethal Paralyzer'') ili na smrtonostnu eliminaciju (''Lethal Eliminator''), ovisno o razini koeficijenta, no posjeduje i još jednu varijantu, ''Destroy Decomposer'', koja je nezavisna o koeficijentu i potpuno uništava svaki trag mete na koju je ispaljena. Na čelu PSB-a nalazi se [[Joshū Kasei]].

Osim za održavanje i kontrolu reda, Sibyl je zadužen i za određivanje ljudskih budućnosti u smislu da procjenjuje rezultate ispita koje učenici polažu nakon završenog školovanja. Temljem rezultata ispita i procjene Sibyla, određuju se potencijalna i poželjna zanimanja kojima se određene osobe mogu baviti.

Sve u svemu, društvo u kojem djeluje Sibyl je izrazito ovisno o samom sustavu, gdje je isti postavljen kao svojevrsno božanstvo koje prosuđuje i odlučuje o sudbinama ljudi. Sibyl se, dakako, razvija, ponajviše pod pritiskom kriminalaca koji ispituju njegov autoritet, evoluirajući tako na određeni način i usavršavajući samog sebe. Njegovu tajnu, odnosno mehanizam njegova funkcioniranja, poznaju tek rijetki, što je i cilj samoga sustava, koji smatra da društvo nije spremno za jedno takvo otkriće. Sibyl posjeduje i seriju nedostataka, koji se postepeno otkrivaju kada kriminalci koriste te rupe da bi izazvali kaos. Istina, Sibylov utjecaj je isprva ograničen samo na [[Japan]], ali se kasnijim razvojem [[anime]]a govori i o njegovom izvozu, što se konačno dogodi i u [[Psycho-Pass: The Movie|animiranom filmu]]. Društvo pod Sibylom se, ukratko, može opisati kao razvijeni [[cyberpunk]].

=== Priča ===

==== ''Psycho-Pass'' ====
{{main|Popis epizoda animea Psycho-Pass}}
{{spoiler}}
[[Datoteka:Psycho-Pass_Logo1.jpg|thumb|left|300px|Logo prve sezone ''Psycho-Passa''.]]
Radnja prve sezone, sastavljene od 22 epizode, podijeljena je na dva dijela - prvi koji prati rad inspektora Divisona 1 i daje uvid u likove i njihove međusobne odnose te drugi, koji daje konačni obol priči i prikazuje borbu protiv [[Shōgo Makishima|Shōgoa Makishime]]. [[Akane Tsunemori]], glavni lik animea, dolazi na svoj novi posao kao drugi inspektor u timu kojeg vodi [[Nobuchika Ginoza]]. Nakon što ju informira o slučaju, Akane odlazi s Enforcerima kako bi pronašla sumnjivca, pri čemu saznajemo o značaju [[Dominator]]a kao i o odnosu između inspektora i Enforcera. Akane je vrlo rano pokazala svoj izrazito snažan moralni integritet, ljubav prema pravdi i spremnost da Enforcere smatra kolegama, a ne oruđima. Zbog svog stava je često dolazila u konflikt s hladnim Ginozom, koji je dijelio suprotne stavove.

Prvih nekoliko epizoda prikazuje sporadične slučajeve s kojima radi Division 1 koji ne dobivaju smisao sve dok smrt nekoliko online ličnosti, koje djeluju preko avatara, ne potakne dublju istragu. Kada se tome pridodaju li osakaćeni leševi pretvoreni u &quot;umjetnička djela&quot;, [[Shinya Kōgami]], ranije inspektor, a sada Enforcer, otkriva vezu između ovih ubojstava i jednog ranijeg slučaja zbog kojega je degradiran u Enforcera. Istraga se uspješno nastavlja i Odjel 1 otkriva kako iza svega stoji genijalni kriminalac po imenu [[Shōgo Makishima]]. Iako Akane uspije pronaći i gotovo uhapsiti Makishimu, otkrije kako je on zapravo imun na [[Dominator]]e te kako je njegov Crime Coefficient, unatoč kriminalnom djelovanju, zapravo - 0. Ubrzo saznajemo kako je Makishima zapravo &quot;kriminalno asimptomatičan&quot;, zapravo osoba koja ni na koji način ne moža imati povišeni koeficijent, neovisno o svom djelovanju (najbolja usporedba je s [[psihopatija|psihopatijom]]).

Unatoč brojnim problemima, situacija postaje još gora kada nepoznati kriminalci s kacigama započinju seriju zločina bez da su skeneri očitali poremećaj u [[Psycho-Pass (mjera)|Psycho-Passu]]. Iako PSB uspijeva uhapsiti neke od njih, Makishima, koji stoji i iza ovoga, dijeli kacige sve većem broju kriminalaca i tako izaziva kaos. Problem s kacigama je taj da preuzimaju nizak Psycho-Pass okolnih promatrača i tako svom nosiocu osiguravaju imunitet od Dominatora. Makishimin plan je izazvati potpuni kaos i srušiti [[Sibyl System]], što mu gotovo i uspijeva nakon što sa svojim suradnikom upadne u zgradu u kojoj se nalazi središte Sibyla. Dok Makishkima pravi diverziju, njegov suradnik, [[Choe Gu-sung]], odlazi do središta Sibyla, no prati ga Enforcer [[Shūsei Kagari]]. Choe i Kagari uspijevaju doći do Sibyla i otkriti njegovu tajnu, no u tom se trenutku pojavljuje šefica PSB-a, [[Jōshū Kasei]], te ubija obojicu. U međuvremenu, Makishima je uhapšen.

Šefica Kasei u razgovoru s Makishimom istome nudi da postane dio Sibyla, otkrivši mu tako tajnu koju Sibyl skriva od društva. Makishima deducira gdje se nalazi i uspijeva pobjeći, srušivši nosač u kojem je letio. Nakon toga kontaktira Kōgamija i obznani mu da je preživio.

Šefica Kasei, zapravo robot kojeg svaki puta nanovo generira Sibyl, zabrani istragu pada nosača i naredi Ginozi da uhapse Makishimu. Makishimin novi plan je, kroz [[bioterorizam]], uništiti japansku ekonomiju i izazvati potpuni kaos koji će dovesti do kraha Sibyla. Ubrzo postaje jasno kako trenutni zakoni nisu dovoljni da se Makishima eliminira. U međuvremenu, Ginozin Hue postaje problematičan, dok Akane dobiva osobni poziv od Sibyla, koji joj otkriva svoju tajnu i traži njenu pomoć pri hapšenju Makishime - život. Uz malu pomoć [[Jouji Saiga|dr. Saige]], Ginozinog i Kōgamijevog bivšeg profesora kriminalne psihologije, Odjel 1 uspijeva otkriti gdje je Makishima i što točno smjera.

Odlaze do poljoprivredne tvornice gdje Makishima pomoću virusa planira zatrovati sve japanske usjeve i tako stvoriti kaos. Ipak, Makishima, iako sam, pokazuje se kao izrazito kompleksan protivnik te im gotovo bježi. Dok Akane želi sačuvati njegov život, ali ne zbog Sibyla već zbog vlastitih moralnih uvjerenja, Kōgami ne dvoji oko toga što treba učiniti. Uspijeva pratiti Makishimu koji se uspeo na vrh obližnjeg brežuljka, gdje je mirno sačekao Kōgamija. Nakon što su izmijenili nekoliko replika, Kōgami je ubio Makishimu hicem iz pištolja, nakon čega nestaje. Akane je zadužena za podnošenje izvještaja šefici, odnosno Sibylu, dok vidimo kako Kōgami bježi na nepoznatom brodu. Sezona završava na isti način kako je i počela - nova, mlada inspektorica dolazi na mjesto zločina gdje ju dočekuje Akane, sada glavna inspektorica, dok je Ginoza degradiran u Enforcera.

==== ''Psycho-Pass 2'' ====
{{main|Popis epizoda animea Psycho-Pass 2}}
{{spoiler}}
[[Datoteka:Psycho-Pass_2_Logo2.jpg|thumb|300px|Logo druge sezone ''Psycho-Passa''.]]
Za razliku od prethodne, druga sezona animea ima samo 11 epizoda i s naracijom počinje ''[[in medias res]]''. Eksplozija na jednom od gradskih trgova provuče pažnju PSB-a iako nije dovela do ljudskih žrtava. Istražitelji PSB-a, inspektorice [[Akane Tsunemori]] i [[Mika Shimotsuki]], zajedno s Enforcerima rade na slučaju i uspijevaju povezati jednog od svjedoka eksplozije s osobom koja je slala prijetnje videom. U pitanju je Akira Kitazawa, inženjer koji zna s eksplozivima. Prilikom potjere, Kitazawa naizgled uzme taokinju, koju ubrzo pusti. Akanein tim odlazi po Kitazawu, dok inspektorica [[Mizue Shisui]] sa svojim Enforcerom Yamatoyjom odlazi za ženom. Dok Akane uspijeva smiriti Kitazawu dovoljno da ga ne mora ubiti, inspektorica Shisui otkriva kako je taokinja zapravo hologram, odnosno zamka, baš kako je Akane predvidjela. Iza holograma stoji muškarac kojega Dominator uopće ne registrira, a koji omami inspektoricu i pomoću njenog Dominatora ubije Yamatoyju. Na mjestu ločina, ostavljena je krvlju napisana poruka - &quot;WC?&quot;.

Kako bi dobila pomoć na slučaju, Akane poziva [[Jouji Saiga|dr. Saigu]], no situacija se nenadano zakomplicira kada PSB mora pustiti Kitazawu. Ipak, sama istraga se ne prekida, a Kitazawa, prije nego što ga inspektorica [[Risa Aoyanagi]] ubije, izgovara ime &quot;[[Kirito Kamui|Kamui]]&quot;. Akane je u međuvremenu pronašla &quot;WC?&quot; na zidu sobe u svom stanu, no istraga nije otkrila ništa. Ubrzo nakon toga je shvatila da je poruka akronim za &quot;What Color?&quot;.

Ubrzo otkrijemo kako je Kamui odveo inspektoricu Shisui te si ugradio njezino oko kako bi mogao baratati Dominatorom. Isto tako, otkrio je kako zna metodu trajnog snižavanja Crime Coefficienta, neovisno o stvarnoj razini stresa. Kamui se vrlo rano isprofilirao kao osjetno drugačiji zločinac od Makishime; unatoč istom cilju (društvo lišeno Sibylove kontrole), Kamui je znatno manje manijakalni pshiopat, a više precizan znanstvenik, koji pokšava testirati granice Sibyla i dokazati njegovu nepodobnost u tom kontekstu. Kada dokaže kako Sibyl samo po sebi nije savršen, onda ni društvo više neće slijepo slijediti njegove sudove. Posljedice njegova djela su očite kroz niz kaotičnih situacija preko kojih je testirao svoje teze, a PSB-u stvorio cijelu seriju problema. Tako je došlo do incidenta u ljekarni koji je rezultirao masakrom te u tvornici za izradu robota, kada je Akane prvi puta susrela Kamuija, ali je ovaj uspješno pobjegao.

Daljni tijek slučaja postepeno isprofilira Kamuijev plan - želi izmjeriti Sibylov Crime Coefficient i tako dokazati postojanje kolektivnog Psycho-Passa, čime bi postojanje Sibyla izgubilo na smislu. Prilikom razvoja plana saznaju se detalji iz Kamuijeve prošlosti koji objašnjavaju činjenicu da ga Dominatori uopće ne registriraju, ali se i otkriva tajni plan Enforcera [[Sakuya Tōgane|Sakuyje Tōganea]]. Kamui je demonstrirao plemenitost kada je išao eliminirati Tōganea, no spriječila ga je Akane, koja mu je iskazala dovoljno poštovanja i odvela ga pred Sibyl, gdje je Kamui dokazao nesavršenost sustava izmjerivši Sibylov Crime Coefficient. Rezrješenje je prekinuo Togane, koji si je otkinuo prst kako bi se oslobodio lisica. Prije nego što se međusobno ubiju, Kamui uputi znakovitu poruku Akane, nanovo naglašavajući njezinu ulogu u reformaciji društva i sustava. Sezona završava razgovorom između Akane i ponovo obnovljene [[Jōshū Kasei|šefice Kasei]], u kojem Akane ponovo pokazuje svoju moralnu snagu.

==== ''Psycho-Pass 3'' ====
{{main|Popis epizoda animea Psycho-Pass 3}}
{{spoiler}}

== Likovi ==
{{main|Popis likova serijala Psycho-Pass}}
{{Multiple image
 | align = right
 | direction = vertical
 | width = 300
 | header = Prikaz glavnih likova animea ''Psycho-Pass''
 | image1 = Psycho-Pass cast.jpg
 | alt1 = 
 | caption1 = &lt;center&gt;''Psycho-Pass''
 | image2 = Psycho-Pass_2_cast.jpg
 | alt2 = 
 | caption2  = &lt;center&gt;''Psycho-Pass 2''
}}
Likovi koji su se pojavili kroz epizide ''Psycho-Passa'' su prilično brojni, zbog čega je njihov cjelokupni popis izdvojen u zaseban članak. Ovdje se navode samo oni najvažniji likovi za obje sezone [[anime]]a bez posebnog grupiranja, uz osnovne informacije o njima. Za potpuni popis likova i njihove biografije te popis likova iz [[Psycho-Pass: The Movie|anime filma]], vidjeti zasebne članke za svaku skupinu.

* '''[[Akane Tsunemori]]''' (glas posudila [[Kana Hanazawa]]) je glavni lik [[anime]]a. Pojavljuje se kao mlada inspektorica kojoj je [[Sibyl]] temeljem izvanrednih ispitnih rezultata omogućio rad u bilo kojoj službi, a ona je izabrala PSB. Izrazito moralna, često je dolazila u sukob s [[Nobuchika Ginoza|Ginozom]] tokom prvih slučajeva. Enforcere ne tretira kao objekte već kao ljude, što joj omogućava da s njima uspostavi korektniji i intimniji odnos, kao sa [[Shinya Kōgami|Shinyjom Kōgamijem]]. Iako radi za [[Sibyl System]], nije mu slijepo odana te pokazuje dovoljno odvažnosti i humanosti da ga preispituje, mada mu odbija direktno prkositi. Izrazito je realistična i racionalna, ali istovremeno i humanist, što je Sibyl u jednom navratu opisao kao optimizam. Isto tako, Akane je izvanredan istražitelj te je uspjela riješiti seriju problema koristeći svoje detektivske vještine. Od svih likova, ona je doživjela najveće promjene tokom sezona, pretvorivši se iz plahe i nesigurne početnice u snažnog i dominantnog vođu koji čvrsto vjeruje u svoje moralne nazore. Zbog čistog Huea tokom svih situacija, Akane je zaključila kako postoji mogućnost da je kriminalno asimptomatična.

* '''[[Shinya Kōgami]]''' (glas posudio [[Tomokazu Seki]]) je bivši inspektor u PSB-u i Enforcer koji je formirao vrlo prisan odnos s Akane tokom prve sezone. Kōgami je bio izvanredan inspektor, jedan od učenika [[Jouji Saiga|dr. Saige]], ali je njegov Crime Coefficient porastao nakon što je njegov Enforcer, s kojim je također imao prisan odnos, ubijen tokom slučaja. Kōgami je vrlo sličan Akane, mada je njegov moral u određenim aspektima fleksibilniji, odnosno spreman je riskirati i priječi granicu u trenucima u kojima Akane, koja nadasve vjeruje u pravdu, nije, neovisno o posljedicama koje bi eventualno snosio. Kōgami je nešto veći cinik od Akane i nepovjerljiv je prema samom sustavu, zbog čega se uglavnom i ponaša prilično samoživo i djeluje kao samotnjak. Izrazito je spretan borac i redovito trenira. Na kraju prve sezone, nakon što ubije Makishimu, bježi u egzil; u filmu se saznaje kako radi s pobunjenicima na jugoistoku [[Azija|Azije]]. Nakon godina rada i pomaganja diljem [[Azija|Azije]], Kōgami se na kraju trećeg filma iz serijala ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System|Sinners of the System]]'' vraća u [[Japan]], dok je u trećoj sezoni otkriveno kako je, zajedno s Ginozom, prešao iz PSB-a u posebnu, Specijalnu jedinicu Ministarstva vanjskih poslova.

* '''[[Nobuchika Ginoza]]''' (glas posudio [[Kenji Nojima]]) je bivši inspektor u PSB-u i sadašnji Enforcer. Na samom početku, Ginoza je bio glavni inspektor koji je vodio Unit 1 i koji je uputio Akane u pojedinosti posla. Formalist koji se strogo drži pravila, Ginoza je zatvoren, nepovjerljiv prema Enforcerima i često hladan, mada se s vremenom otkriva kako je to dobrim dijelom fasada koja je posljedica straha. Također jedan od bivših učenika dr. Saige, Ginoza je izrazito sposoban istražitelj i njegove su deduktivne vještine često bile od presudnog značaja za slučaj. Slučaj s Makishimom mu je povisio Crime Coefficient pa je degradiran u Enforcera, mada pokazuje brigu i održava prisan odnos s Akane te se pokazao kao njezin najintimniji prijatelj tokom druge sezone. U trećoj sezoni otkriveno je kako je prešao iz PSB-a u posebnu, Specijalnu jedinicu Ministarstva vanjskih poslova, gdje radi zajedno s Kōgamijem; ostao je u dobrim odnosima s [[Mika Shimotsuki|Mikom]] te je održao prijateljski odnos s Akane.

* '''[[Jōshū Kasei]]''' (glas posudila [[Yoshiko Sakakibara]]) je šefica PSB-a. Iako je njezina uloga isprva relativno mala, s vremenom se pokazuje kao sve važniji lik u pogledu odlučivanja o sudbinama nekih od likova. Kasnije se ispostavi kako je ona zapravo generčki kiborg koji uvijek poprima isti fizički izgled, a zapravo je utjelovljenje samog [[Sibyl System|Sibyla]] ili jednog od njegovih dijelova. Izuzev slijepe odanosti sustavu, teško je predočiti jasnu karakterizaciju šefice Kasei, s obzirom da ista ovisi o tome koji dio Sibyla predstavlja u kojem trenutku.

* '''[[Jouji Saiga]]''' (glas posudio [[Kazuhiro Yamaji]]) je [[kriminalna psihologija|kriminalni psiholog]], bivši sveučilišni profesor te suradnik PSB-a, a ujedno i latentni kriminalac koji se nalazi u bolnici za rehabilitaciju. Izrazit intelektualac i osobenjak, dr. Saiga je došao na zao glas kada je kod njegovih učenika uočen povećani Crime Coefficient. Ubrzo se ispostavilo kako to nije bila posljedica namjernog djelovanja, već njegovog predavačkog stila; on je svoje studente tjerao da preispituju vrijednosti i tobožnje aksiome, da razmišljaju i da dolaze do vlastitih zaključaka, a ne da slijepo prate dogmu. Posljedica tih preispitivanja kod određenih studenata bio je povećan Crime Coefficient. Nakon odlaska s profesorskog mjesta, povukao se u osamu i živio u izolaciji, ali je pomogao Kōgamiju i Akane tokom lova na Makishimu. U drugoj sezoni je direktno sudjelovao u radu PSB-a kao profiler. Iako djeluje hladno i nezainteresirano, Saiga je formirao vrlo prisan prijateljski odnos s Akane.

* '''[[Mika Shimotsuki]]''' (glas posudila [[Ayane Sakura]]) je nova inspektorica u Unitu 1, Ginozina nasljednica koja dolazi na samom kraju prve sezone. Isprva slične priče kao i Akane, Mika se pokazala sasvim drugačijom. Izraziti formalist, slijepo je odana Sibylu te je spremna čak i zanemariti kolegijalnost kako bi dokazala vjernost sustavu. Njezine predrasude prema Enforcerima često je dovode u konflikt mišljenja s Akane, koja se prema Miki ipak odnosi prilično zaštitnički. Tokom druge sezone vidimo kako ne posjeduje vlastite ideale i kako nije spremna preispitivati sustav, čak i kada misli da bi mogao biti u krivu. U trećoj sezoni je unaprijeđena u šeficu istražiteljskog odjela PSB-a.

* '''[[Shōgo Makishima]]''' (glas posudio [[Takahiro Sakurai]]) je glavni negativac tokom prve sezone [[anime]]a. Izrazito enigmatičan, Makishima je pokazao nevjerojatnu genijalnost prilikom oblikovanja svojih zločina, a koji su bili usmjereni prema rušenju Sibyla. Izrazito obrazovan i načitan, Makishima je smatrao kako Sibyl guši individualnu slobodu i stvara umjetno društvo lišeno slobodne volje, jedna od temeljnih odlika čovjeka kao bića. Želio je pobuditi ljudske nagone te stvoriti masovnu histeriju i kaos, čime bi srušio osnovne postavke Sibyla kao takvog i na taj način srušio sam sustav. Prilikom svojih zločina je pokazao izraziti [[sadizam]] i gotovo [[psihopat]]sko uživanje u nasilju koje je izazvao, pri čemu je uspijevao održati kontantno nizak Crime Coefficient. Ubrzo je objašnjeno kako je Makishima zapravo kriminalno asimptomatičan, što se pokazao kao poseban problem za istražitelje. Tokom slučaja je razvio poseban odnos s Kōgamijem, kojeg je smatrao jedinim dostojnim protivnikom. Njihov konačni obračun kulminirao je Makishiminom smrću.

* '''[[Kirito Kamui]]''' (glas posudio [[Ryōhei Kimura]]) je glavni negativac tokom druge sezone [[anime]]a. Kao i Makishima, Kamui je po svom debiju dugo vremena bio velika enigma. Isprva je ostavljao akronimne poruke &quot;WC?&quot; na mjestima zločina, ali se tek kasnije otkrilo koji je njegov stvarni plan i koja je njegova pozadinska priča. Ispostavilo se kako je Kamui zapravo umjetno sastavljeni čovjek, sastavljen od organa poginulih u ranijoj avionskoj nesreći. Kao takav, isprva je bio registriran od strane senzora, no kasnije se ispostavilo kako, štogod radio, senzori njega uopće ne registriraju. Iako je isprva sugerirana sličnost između Kamuija i Makishine, njih su dvojica esencijalno potpuno drugačiji. Kamui je smiren, racionalan i nije sklon kaosu kao sredstvu rješavanja problema. Uz to, on nije kriminalno asimptomatičan, već je utjelovljenje kolektivnog Psycho-Passa, pojma kojega je Sibyl dotad ignorirao jer bi na taj način sebe izložio procjeni i eventualnoj osudi. Kamuijev plan nije bio izazvati histeriju koja bi srušila Sibyl, već iskoristiti greške i nesavršenosti samoga sustava kako bi dokazao njegovu nepotrebnost. Iako brutalni, njegovi zločini su imaju potpunu drugačiju motivaciju nego Makishimini. Uz sve ovo, Makishima je bio manijakalni psihopat koji je uživao u smrti kao hedonist, dok Kamui nije imao nijednu od tih odlika, dapače, više je prikazan kao mučenik ili žrtva sustava, plemenit borac čije su metode bile pretjerane u odnosu na smislenost njegova cilja.

== Produkcija ==

''Psycho-Pass'' je nastao kao posljedica želje kompanije [[Production I.G.]] da kreiraju nasljednike uspješnih serijala ''[[Ghost in the Shell]]'' i ''[[Patlabor]]'' [[Mamoru Oshii|Mamorua Oshiija]]. Kako bi nadzirali režiju, unajmljeni su [[Katsuyuki Motohiro]], koji je postao glavni režiser prve sezone, te I.G.-jev veteran [[Naoyoshi Shiotani]], koji će preuzeti mjesto glavnog režisera tokom druge sezone.&lt;ref name=&quot;psychopassreviewinter&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass-season-one/blu-ray-complete-collection-premium-edition|title=Psycho-Pass Season One Blu-Ray - Complete Collection Premium Edition|date=29. travnja 2014|accessdate=29. travnja 2014|publisher=Anime News Network}}&lt;/ref&gt; Kako bi pomogla pri dizajnu lokova, unajmljena je i [[manga]] umjetnica [[Akira Amano]].

Motohiro se već neko vrijeme želio vratiti stvaranju [[anime]]a nakon velike pauze, no trebao je dovoljno karizmatičnog scenarista. Impresioniran njegovim radom na animeu ''[[Puella Magi Madoka Magica]]'', Motohiro se zainteresirao za [[Gen Urobuchi|Gena Urobuchija]]. Pročitao je još neke njegove radove što ga je konačno nagnalo da održi razgovor s njim. Početkom [[2011.]], Motohiro je Urobuchiju ponudio suradnju, čime je potonji postao scenarist prve sezone.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2012-10-11/psycho-pass-chief-director/word-moe-is-banned-among-staff|title=Psycho-Pass Chief Director: Word 'Moe' Is Banned Among Staff|date=11. listopada 2012|accessdate= 23. veljače 2013|publisher=Anime News Network}}&lt;/ref&gt; Motohirov plan, kako ga je već ranije rekao Shiotaniju, bio je ne činiti ništa što se ne bi vjerodostojno moglo adaptirati u formi dugometražnog filma.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;&gt;{{cite web|url=http://j-entonline.com/interviews-and-articles/media-qa-psycho-pass/|title=Media Q&amp;A with Executive Director Katsuyuki Motohiro, Director Naoyoshi Shiotani and Producer Joji Wada (of &quot;PSYCHO-PASS&quot;) by Dennis A. Amith and Michelle Tymon (J!-ENT Interviews and Articles)|date=7. svibnja 2013|accessdate=30. prosinca 2013|publisher=J!-Entoline|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130627135814/http://j-entonline.com/interviews-and-articles/media-qa-psycho-pass/|archivedate=2013-06-27|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Prije nego je rad na ''Psycho-Passu'' započeo, Shiotani je radio na animeu ''[[Blood-C: The Last Dark]]''. Kada je to završio, posvetio se kvaliteti ''Psycho-Passa''. Nakon što su završili rad na epizodi 16, &quot;[[The Gates of Judgment]]&quot;, koja je bila najzahtjevnija i najpopularnija u sezoni, tim je &quot;ostao bez pare&quot;. Sljedeće dvije epizode odradio je vanjski tim suradnika, što se očitovalo kroz nekoliko problema u animaciji.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Producent te epizode je rekao kako je, iako je očekivao probleme, radio najbolje što može. Isprika zbog problema stigla je i od Shiotanija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.crunchyroll.com/anime-news/2013/02/21/urobuchi-supports-psycho-pass-director-on-twitter-spoiler-alert|title=Urobuchi Supports &quot;PSYCHO-PASS&quot; Director On Twitter SPOILER ALERT |publisher=Crunchyroll|accessdate=21. veljače 2013|date=5. listopada 2012|author=Green, Scott}}&lt;/ref&gt; Originalni tim je nastavio rad na seriji od epizode 19 pa do kraja; čak su korigirali i epizode 17 i 18 za kućna izdanja animea.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

Prva sezona je premijerno najavljena krajem ožujka [[2012.]] godine tokom tiskovne konferencije [[Fuji TV]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-03-30/psycho-pass-anime-series-coming-to-noitamina-in-october|title=Psycho-pass Anime Series Coming to Noitamina in October|publisher=Anime News Network|date=30. ožujka 2012|accessdate=22. kolovoza 2014}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[2013.]], Shiotani je rekao da bi mogla biti i druga sezona ako prva bude dovoljno uspješna.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-03-30/funimation-confirms-psycho-pass-home-video-release|title=Funimation Confirms Psycho Pass home video release|publisher=Anime News Network|date=30. ožujka 2013|accessdate=7. siječnja 2014}}&lt;/ref&gt; Druga sezona potvrđena je početkom srpnja [[2013.]] godine. Shiotani je preuzeo mjesto glavnog režisera, dok je njegovo mjesto preuzeo [[Kiyotaka Suzuki]]. Glavnina produkcijskog tima ostala je nepromijenjena, međutim, Urobuchija je na mjestu scenarista zamijenio [[Tō Ubukata]].&lt;ref name=&quot;ubukata&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-06-23/psycho-pass-2-scripts-overseen-by-fafner-tow-ubukata/.75843|title=Psycho-Pass 2's Scripts Overseen by Fafner's Tow Ubukata|publisher=Anime News Network|accessdate=23. lipnja 2014}}&lt;/ref&gt; Urobuchi je ostao na projektu kao savjetnik oko scenarija.&lt;ref &gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2014-11-10/animelab-adds-psycho-pass-2/.80861|title=AnimeLab adds Psycho-Pass 2|publisher=Anime News Network|accessdate=14. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Shiotani je rekao kako je rad na drugoj sezoni bio znano kompleksniji od onog na prvoj, kazavši kako je to &quot;mahom zbog nefleksibilnosti serije&quot; i činjenice da ekipa mora održati konzistentnost.&lt;ref name=&quot;secondseasonmusic&quot;/&gt;

=== Dizajn ===
{{Multiple image
 | align = left
 | direction = vertical
 | width = 320
 | header = Skice [[Akira Amano|Akire Amano]] za likove ''Psycho-Passa''&lt;br&gt;{{resize|70%|Izbjegavanje jarkih boja kako bi se likovi uklopili u&lt;br&gt; cjelokupni kontekst vidljivo je i na skicama.}}
 | image1 = Akira Amano - Akane Tsunemori 1.jpg
 | alt1 = 
 | caption1 = &lt;center&gt;[[Akane Tsunemori]]
 | image2 = Akira Amano - Shinya Kōgami 1.jpg
 | alt2 = 
 | caption2  = &lt;center&gt;[[Shinya Kōgami]]
}}
Kada je u razgovoru s [[Atsuko Ishizuka|Atsukom Ishizukom]], režiserom animea ''[[The Pet Girl of Sakurasou]]'', saznao kako je isti prvo dizajnirao likove, a onda svijet, Shiotani je shvatio kako njegov tim mora raditi u obrnutom smjeru - prvo izraditi svijet, a onda i same likove zato jer &quot;svijet gotovo da upravlja njima&quot;. Posljedica toga bilo je povjeravanje dizajna [[manga]] umjetnici [[Akira Amano]] kako bi likovi bili usklađeni s mračnom atmosferom njihova svijeta. Autori nisu željeli koristiti jarke boje koje bi se pretjerano isticale.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; [[Akane Tsunemori]] je izrađena s ciljem da se publika s njom najlakše poistovjeti, odnosno da svojim kontrastom, kako vizualnim tako i karakternim, preispituje mračni svijet u kojem se nalazi. Isto tako, rađena je kao heroina koja bi trebala donijeti balans između Makishime i Kōgamija. Akanein razvoj iz nesigurnog početnika u zrelu osobu bio je glavni cilj ekipe serije.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

Motohiro je svom timu dozvolio korištenje nasilnih scena, unatoč znanju da bi to moglo smanjiti broj ženskih gledatelja. Priznao je kako je serija možda previše nasilna za mleđu publiku i kako ne bi volio da ju njegov vlastiti sin gleda zbog njezine psihološke brutalnosti.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;/&gt; Naglasio je kako njegov tim i on nisu htjeli stvoriti nasilnu seriju, već &quot;artističku seriju koja sadrži nešto nasilja u sebi.&quot;&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Po pitanju količine nasilja, Shiotani je Urobuchiju rekao da to prepusti njima.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Iako se neke od nasilnih scena odvijaju izvan kadra, kad god je u njih bio u pleten jedan od protagonista, bile su naglašeno pamtljive. Kreativni tim je dva puta morao prepravljati određene scene jer se TV kuća žalila da su &quot;prešli svaku mjeru&quot;.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

Motohiro je želio da te scene kontriraju aktualnim [[anime]] trendovima. Korištenje sleng termina ''[[moe (sleng)|moe]]'' bilo je apsolutno zabranjeno među timom jer je isti jako cijenio serijale ''[[Mobile Suit Gundam]]'' i ''[[Patlabor]]'', koje su se fokusirale na konflikt među muškim likovima. Kako je serija bila &quot;antimoe&quot;, kreativni tim je odlučio ne raditi scene u kojima Akane, kao glavni ženski lik, skida odjeću već je radio scene u kojima to radi Kōgami. Unatoč svemu, ''Psycho-Pass'' je privukao i žensku publiku jer je konflikt između muških likova privukao ljubitelje ''[[shōnen-ai]]'' (eng. &quot;boy love&quot;) žanra.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; Iako je Shiotani htio izbjeći romansu među muškim likovima, vjeruje kako su scene borbe između muškaraca potpuno nenamjerno privukle žensku publiku.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; Kreativni tim se odlučio fokusirati na prijateljske, umjesto na ljubavne odnose.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

=== Utjecaji ===

''Psycho-Pass'' je inspiriran cijelom serijom Zapadnih filmova, među kojima se posebno ističe kultni [[triler]] ''[[L.A. Confidential]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/interview/2013-07-23/interview-george-wada-producer-of-attack-on-titan|title=Interview: George Wada, Producer of Attack on Titan|date=23. srpnja 2013|accessdate=23. srpnja 2013|publisher=Anime News Network}}&lt;/ref&gt; [[Naoyoshi Shiotani]] je naveo još nekoliko inspiracija, među kojima ''[[Minority Report (film)|Minority Report]]'', ''[[Gattaca]]'', ''[[Brazil (film, 1985)|Brazil]]'' i ''[[Blade Runner]]'', među kojima se potonji ističe po najvećem broju usporedbi s ''Psycho-Passom'', a koje su razvidne kroz ambijent, scenografiju i filozofsku ideju.&lt;ref name=&quot;panel&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/convention/2013/sakura-con/5|title= Directors's Panel with Katsuyuki Motohiro, Naoyoshi Shiotani, and Atsuko Ishizuka|date=30. ožujka 2013|accessdate=30. prosinca 2013|publisher=[[Anime News Network]]}}&lt;/ref&gt; [[Gen Urobuchi]], glavni scenarist prve sezone, inzistirao je na [[distopija|distopijskoj]] naraciji u maniri autora [[Philip K. Dick|Philipa K. Dicka]], koji je bio njegov uzor pri pisanju.&lt;ref name=&quot;psychopassreviewinter&quot;/&gt; Psihološke teme su temeljene na vremenu kada je Shiotani gledao [[anime]] ''[[Lupin III]]'' u djetinjstvu jer je razmišljao o tome da u anime ubaci &quot;današnju mladenačku traumu&quot;.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;/&gt; Rivalstvo među glavnim likovima inspirirano je brojnim ranijim filmovima i animeima koji su se sviđali kreativnom timu.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; Glumci koji u posudili glasove likovima kreditirani su zbog načina kojima su, kroz glas, doprinosili karakterizaciji likova.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;/&gt;

No, važno je spomenuti kako je Zapadna kultura imala značajan utjecaj i na samu radnju [[anime]]a, a ne samo na formiranje istog, što je razvidno kroz cijelu seriju referenci i problema koji se provlače kroz situacije i dijaloge. Pitanja koja nerijetko zaokupljaju likove, poput [[sloboda (filozofija)|slobode]] i [[slobodna volja|slobodne volje]], [[smisao života|smisla života]], individualnosti i kolektiva, reda i kaosa te drugih, klasična su pitanja [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]], a nekoliko likova provlači ta pitanja kroz tijek [[anime]]a. Posebno značajni u ovom kontekstu su [[Shinya Kōgami]] i [[Shōgo Makishima]], rivali i pandani, čije obrazovanje i inteligencija dolaze do izražaja u seriji individualnih replika, ali i dijaloga. Makishima je izrazit ljubitelj [[distopija|distopijske]] literature (svjedočimo čitanju [[Philip K. Dick|Dicka]] i [[George Orwell|Orwella]]), ali i zapadne filozofije (citira [[Rene Descartes|Descartesa]]), dok je njegov vlastiti filozofski nadzor jedna kaotična verzija [[anarhizam|anarhizma]]; smatra kako jedino kaos i histerija mogu dovesti do potpunog individualnog oslobođenja i prevlasti slobodne volje nad kontrolom Sibyla. Kōgami je, s druge strane, znatno bliži temeljnim egzistencijalnim pitanjima moderne filozofije, koketirajući i s [[egzistencijalizam|egzistencijalizmom]] i [[teorija apsurda|apsurdom]], mada njegovi literarni ukusu otkrivaju znatno većeg estetičara i znatno snažniji senzibilitet od Makishiminog (prilikom svog bijega, vidimo kako čita [[Marcel Proust|Proustov]] ''[[Du côté de chez Swann]]''). Anime referira i na engleskog filozofa [[Jeremy Bentham|Jeremyja Benthama]] i njegovu ideju o [[panoptikon]]u prilikom opisa geneze Sibyla kao sustava.

=== Glazba ===

Još u fazi stvaranja serije, producenti su imali velik problem s komponiranjem uvodne pjesme za seriju. Ipak, kada im je predstavljena glazba benda [[Ling Tosite Sigure]], nisu imali previše dvojbe. Pjesma &quot;[[abnormalize]]&quot; korištena je kao uvodna pjesma tokom prvih 11 epizoda izvornog prikazivanja, odnosno tokom prvih 6 epizoda produljenog reizdanja [[anime]]a. U drugom dijelu je zamijenjena pjesmom &quot;[[Out of Control]]&quot; benda [[Nothing's Carved in Stone]]. Ling Tosite Sigure nastavit će rad na ''Psycho-Passu'' i tokom druge sezone, za koju pišu uvodnu pjesmu &quot;[[Enigmatic Feeling]]&quot;, ali i tokom filma, za kojeg pišu pjesmu &quot;[[Who What Who What]]&quot;. Za komponiranje odjavne pjesme odabran je bend [[EGOIST]], koji je već ranije radio na [[anime]]u ''[[Guilty Crown]]''. Prva odjava pjesma, korištena tokom prvih 11 epozoda, bila je &quot;[[Namae no Nai Kaibutsu]]&quot;; producenti su tražili tri različite verzije pjesme kako bi ih mogli mijenjati ovisno o završetku epizode.&lt;ref name=&quot;secondseasonmusic&quot;&gt;{{cite web|url=http://otakuusamagazine.com/Anime/News1/Noitamina-Interviews-PsychoPass-Director-5650.aspx|title=Noitamina Interviews Psycho-Pass Director|publisher=Otaku USA|date=8. svibnja 2014|accessdate=9. svibnja 2014|archiveurl=https://www.webcitation.org/6PRvypoid?url=http://otakuusamagazine.com/Anime/News1/Noitamina-Interviews-PsychoPass-Director-5650.aspx|archivedate=2014-05-09|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Tokom izvornog emitiranja, često se znalo dogoditi da, zbog vremenskih ograničenja, odjavna pjesma bude izbačena ili zamijenjena instrumentalnom verzijom, što je izazvalo zabrinutost kod članova benda koju su, međutim, uspješno riješili Tomohiro i Shiotani.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Drugu odjavnu pjesmu, &quot;[[All Alone with You]]&quot;, također je napisao EGOIST, kao i odjavnu pjesmu &quot;[[Fallen (EGOIST)|Fallen]]&quot;, koja je korištena kao odjavna pjesma tokom druge sezone. Treća sezona je dovela potpuno novu muzičku postavi, tako da je uvodnu pjesmu, &quot;[[Q-vism]]&quot;, izvodio bend [[Who-ya Extended]], dok je bend [[Cö Shu Nie]] izvodio odjavnu pjesmu treće sezone, &quot;[[bullet (pjesma)|bullet]]&quot;.

==== ''[PSYCHO-PASS] Complete Original Soundtrack'' ====
{{Album 
| Name             = PSYCHO-PASS&lt;br&gt;Complete Original Soundtrack
| Type             = soundtrack
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Yugo Kanno]]
| image            = Psycho-Pass_OST.jpg
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = [[29. svibnja]] [[2013.]]
| Snimanje         = 
| Žanr             = [[soundtrack]]
| Trajanje         = 123:17
| Jezik            = [[japanski jezik]]
| Izdavač          = [[Sony Music Entertainment]]
| Producent        = 
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = 
| Misc             = 
}}
Originalnu glazbu za anime komponirao je [[Yugo Kanno]]. Dva [[soundtrack|OST]] [[CD]]-a izvorno su ukomponirana u drugo i peto [[japan]]sko [[DVD]] izdanje [[anime]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v2|title=Blu-ray &amp; DVD Series Volume 2|work=Psycho Pass|language=Japanese|accessdate=8. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v5|title=Blu-ray &amp; DVD Series Volume 5|work=Psycho Pass|language=Japanese|accessdate=8. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt; ''PSYCHO-PASS Complete Original Soundtrack'' službeno je izašao [[29. svibnja]] [[2013.]] u [[Sony]]jevom izdanju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cdjapan.co.jp/detailview.html?KEY=SRCL-8291|title=&quot;PSYCHO-PASS&quot; Complete Original Soundtrack|publisher=CDJapan|accessdate=29. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; To se izdanje sastojalo od 2 glazbena CD-a s ukupno 49 pjesama te dodatnim [[blu-ray]] diskom na kojemu se nalazilo šest spotova uvodnih i odjavnih pjesama. Službena glazba za drugu sezonu i film objavljena je početkom [[2015.]] godine.

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 1
| extra_column    =
| total_length    = 60:16
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Psycho-Pass
| note1           = PSYCHO-PASS
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 6:42
| title2          = Hou to Chitsujo [''Law and Order'']
| note2           = 法と秩序
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 2:40
| title3          = Senzaihan [''Latent Criminal'']
| note3           = 潜在犯
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 2:14
| title4          = Dominator
| note4           = ドミネーター
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 3:13
| title5          = Psycho-Hazard
| note5           = サイコハザード
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 2:55
| title6          = Hikari [''Light'']
| note6           = 光
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 2:21
| title7          = Hanzai Keisū [''Crime Coefficient'']
| note7           = 犯罪係数
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 2:02
| title8          = Haiki Kukaku [''Abolition Block'']
| note8           = 廃棄区画
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:00
| title9          = Yohensha [''Prophet'']
| note9           = 預言者
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 1:40
| title10         = Kansatsugan [''All-Seeing Eyes'']
| note10          = 観察眼
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 2:04
| title11         = Keiji no Kan [''Detective's Intuition'']
| note11          = 刑事の勘
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 1:50
| title12         = Hanzai Yuugi [''Crime Games'']
| note12          = 犯罪遊戯
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 2:33
| title13         = Shibyura no Kairaku [''Sibyl's Puppets'']
| note13          = シビュラの傀儡
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 1:44
| title14         = Checkmate
| note14          = チェックメイト
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 1:45
| title15         = Inochi no Arikata [''Life's Theory'']
| note15          = 命の在り方
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 3:55
| title16         = Dare mo Shiranai Anata no Kamen [''Nobody Knows Your Mask'']
| note16          = 誰も知らないあなたの仮面
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 1:44
| title17         = Amai Doku [''Sweet Poison'']
| note17          = 甘い毒
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 2:39
| title18         = Seishin Kouzou [''Mental Structure'']
| note18          = 精神構造
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 1:40
| title19         = Sono Jūkou Ha, Seigi wo Shihai Suru [''Justice From the Barrel of a Gun'']
| note19          = その銃口は、正義を支配する
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 5:26
| title20         = Shihai to Kenryoku [''Domination and Power'']
| note20          = 支配と権力
| writer20        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics20        =
| music20         =
| extra20         =
| length20        = 3:13
| title21         = Makishima Shōgo
| note21          = 槙島聖護
| writer21        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics21        =
| music21         =
| extra21         =
| length21        = 3:26
| title22         = Trigger Finger!!!
| note22          = 
| writer22        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics22        =
| music22         =
| extra22         =
| length22        = 2:19
}}

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 2 (+ Bonus Track)
| extra_column    =
| total_length    = 
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Psycho-Pass Symphony
| note1           = PSYCHO-PASS Symphony
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 6:43
| title2          = Sibyl System
| note2           = シビュラシステム
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 4:25
| title3          = Borderline
| note3           = ボーダーライン
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 1:48
| title4          = Inochi no Omomi to Songen [''Importance of Life and Dignity'']
| note4           = 命の重みと尊厳
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 2:27
| title5          = Hito no Kokoro [''Heart of Mankind'']
| note5           = 人の心
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 1:12
| title6          = Kouankyoku Keijika Ichikakari [''CID Division 1'']
| note6           = 公安局刑事課一係
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 1:53
| title7          = Ryouken no Kyūkaku [''A Hound's Sense of Smell'']
| note7           = 猟犬の嗅覚
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 1:40
| title8          = Ryouken no Shūsei [''The Habits of a Hound'']
| note8           = 猟犬の習性
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:10
| title9          = Rakuen [''Paradise'']
| note9           = 楽園
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 2:23
| title10         = Shintaku [''Oracle'']
| note10          = 神託
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 2:07
| title11         = Seija no Bansan [''Saint's Supper'']
| note11          = 聖者の晩餐
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 2:18
| title12         = Chitsujo [''Order'']
| note12          = 秩序
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 1:50
| title13         = Kami no Ishiki [''God's Omniscience'']
| note13          = 神の意識
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 3:09
| title14         = Gūzou [''Idol'']
| note14          = 偶像
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 1:43
| title15         = Menzai Taishitsu [''Criminally Asymptomatic'']
| note15          = 免罪体質
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 2:17
| title16         = Mujun ni Michita Sekai [''A World of Contradictions'']
| note16          = 矛盾に満ちた世界
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 4:07
| title17         = Kyouhaku Kannen [''Obsession'']
| note17          = 強迫観念
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 2:28
| title18         = Lemonade Candy
| note18          = レモネードキャンディ
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 0:34
| title19         = Hologram
| note19          = ホログラム
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 1:37
| title20         = Seishin no Ekibyou [''Plague of Spirit'']
| note20          = 精神の疫病
| writer20        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics20        =
| music20         =
| extra20         =
| length20        = 2:05
| title21         = Shoki Shoudou [''Initial Impulse'']
| note21          = 初期衝動
| writer21        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics21        =
| music21         =
| extra21         =
| length21        = 2:09
| title22         = Yuruginai Shinnen [''Enduring Convictions'']
| note22          = 揺ぎない信念
| writer22        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics22        =
| music22         =
| extra22         =
| length22        = 3:03
| title23         = Nozomi [''Desire/Hope'']
| note23          = 望み
| writer23        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics23        =
| music23         =
| extra23         =
| length23        = 2:22
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = 
| extra_column    =
| total_length    = 63:01
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title24         = [[abnormalize]] (TV edit)
| note24          = abnormalize [TV edit]
| writer24        = [[Ling Tosite Sigure|TK from Ling tosite sigure]]
| lyrics24        =
| music24         =
| extra24         =
| length24        = 1:32
| title25         = [[Namae no Nai Kaibutsu]] (TV edit 92s ver.)
| note25          = 名前のない怪物 [TV Edit 92s ver]
| writer25        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics25        =
| music25         =
| extra25         =
| length25        = 1:42
| title26         = [[Out of Control]]
| note26          = Out of Control -アニメバージョン-
| writer26        = [[Nothing's Carved in Stone]]
| lyrics26        =
| music26         =
| extra26         =
| length26        = 1:34
| title27         = [[All Alone With You]] (TV edit)
| note27          = All Alone With You [TV Edit]
| writer27        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics27        =
| music27         =
| extra27         =
| length27        = 1:30
}}

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 3
| extra_column    =
| total_length    = 
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  = yes
| music_credits   = yes
| title1          = [PSYCHO-PASS] non-credit opening movie
| note1           =「PSYCHO-PASS サイコパス」non-credit opening movie
| writer1         = [[Ling Tosite Sigure]]
| lyrics1         = 
| music1          = 
| extra1          =
| length1         = 
| title2          = [PSYCHO-PASS] ending non-credit movie [NIGHT version]
| note2           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Ending ノンクレジットムービー &lt;NIGHT version&gt;
| writer2         = [[EGOIST]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         =
| title3          = [PSYCHO-PASS] ending non-credit movie [DAY version]
| note3           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Ending ノンクレジットムービー &lt;DAY version&gt;
| writer3         = [[EGOIST]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 
| title4          = [PSYCHO-PASS] opening non-credit movie [MAD version]
| note4           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Opening ノンクレジットムービー &lt;MAD version&gt;
| writer4         = [[Nothing's Carved in Stone]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 
| title5          = [PSYCHO-PASS] opening non-credit movie [FINAL version]
| note5           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Opening ノンクレジットムービー &lt;FINAL version&gt;
| writer5         = [[Nothing's Carved in Stone]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 
| title6          = [PSYCHO-PASS] ending non-credit movie
| note6           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Ending ノンクレジットムービー
| writer6         = [[EGOIST]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 
}}

==== ''[PSYCHO-PASS] Complete Original Soundtrack 2'' ====
{{Album 
| Name             = PSYCHO-PASS&lt;br&gt;Complete Original Soundtrack 2
| Type             = soundtrack
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Yugo Kanno]]
| image            = Psycho-Pass_OST_2.jpg
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = [[18. ožujka]] [[2015.]]
| Snimanje         = 
| Žanr             = [[soundtrack]]
| Trajanje         = 162:31
| Jezik            = [[japanski jezik]]
| Izdavač          = [[Sony Music Entertainment]]
| Producent        = 
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = 
| Misc             = 
}}
Drugi soundtrack izdan je [[18. ožujka]] [[2015.]] godine, a komponirao ga je, kao i ranije, [[Yugo Kanno]]. OST je izdan kao normalno izdanje i kao ''Limited Edition'' izdanje. Dok potonje sadrži samo tri CD-a, ''Limited Edition'' izdanje sadrži tri CD-a i 1 [[blu-ray]] disk s video materijalom. Prvi CD sadrži [[soundtrack]] za drugu sezonu animea, dok CD-ovi dva i tri sadrže službeni OST za ''[[Psycho-Pass: The Movie]]''. OST je izašao u izdanju [[Sony Music Entertainment|Sonyja]], a sadrži ukupno 52 pjesme, među kojima su i skraćene verzije uvodnih pjesama &quot;[[Enigmatic Feeling]]&quot; i &quot;[[Who What Who What]]&quot; koje izvodi [[Ling Tosite Sigure]], odnosno odjavne pjesme &quot;[[Fallen (EGOIST)|Fallen]]&quot; u izvedbi [[EGOIST]]-a.

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 1
| extra_column    =
| total_length    = 57:13
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Psycho-Pass feat. Akane
| note1           = PSYCHO-PASS feat. AKANE
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 5:08
| title2          = Cymatic Scan
| note2           = サイマティックスキャン
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 2:53
| title3          = Halation
| note3           = ハレーション
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 2:40
| title4          = Enforcer
| note4           = 執行官
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 2:41
| title5          = What Color?
| note5           = What Color?
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 2:05
| title6          = Death Threat
| note6           = 殺意の肯定
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 2:20
| title7          = The Creeping Unknown
| note7           = 忍び寄る虚実
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 2:31
| title8          = Psycho-Pass Pollution
| note8           = サイコパス汚染
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:22
| title9          = Out of Control
| note9           = コントロール出来ません
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 2:27
| title10         = Darkened Power
| note10          = 黒く染める力
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 3:21
| title11         = Area Stress
| note11          = エリアストレス
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 2:52
| title12         = Invisible Man
| note12          = 透明人間
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 2:36
| title13         = Bio-contact
| note13          = 生体コンタクト
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 2:29
| title14         = Omnipotence Paradox
| note14          = 全能者のパラドクス
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 2:20
| title15         = In Order to Protect People and the Law
| note15          = 人と法を守るために
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 2:13
| title16         = Place of Judgement
| note16          = 裁きの場
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 1:44
| title17         = The Last Key
| note17          = 最後のキー
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 2:13
| title18         = A Monster Is Born
| note18          = 生み出された怪物
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 4:23
| title19         = Shared Illusion
| note19          = 共同幻想
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 3:28
| title20         = Hungry Chicken
| note20          = ハングリーチキン
| writer20        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics20        =
| music20         =
| extra20         =
| length20        = 1:24
| title21         = [[Enigmatic Feeling]] 
| note21          = TV edit
| writer21        = [[Ling Tosite Sigure|TK from Ling Tosite Sigure]]
| lyrics21        =
| music21         =
| extra21         =
| length21        = 1:31
| title22         = [[Fallen (EGOIST)|Fallen]]
| note22          = TV edit
| writer22        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics22        =
| music22         =
| extra22         =
| length22        = 1:32
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 2
| extra_column    =
| total_length    = 53:17
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = 2116.7
| note1           = 2116.7
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 11:55
| title2          = Crimson Question
| note2           = 朱の疑問
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 1:06
| title3          = That Person Is...
| note3           = あの人は・・・
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 1:19
| title4          = Illegal Immigration
| note4           = 密入国
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 1:38
| title5          = Brain Wave Montage
| note5           = 脳波モンタージュ
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 3:07
| title6          = Foreign Investigation
| note6           = 国外捜査
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 2:30
| title7          = Feelings
| note7           = 思い
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 0:32
| title8          = Ideology and Dignity
| note8           = 思想と尊厳
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:38
| title9          = Sibyl's Oppression
| note9           = シビュラの制圧
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 3:27
| title10         = Control of the Situation
| note10          = 現状整理
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 1:01
| title11         = The Paradise Called Shambhala
| note11          = シャンバラという天国
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 1:27
| title12         = Destruction Goes On
| note12          = 破壊が追いかける
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 8:54
| title13         = Investigation's Consistency
| note13          = 捜査の一貫
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 1:24
| title14         = Hope (Movie Mix)
| note14          = 望み [Movie Mix]
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 2:19
| title15         = The Wretched of the Earth
| note15          = 地に呪われたる者
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 1:03
| title16         = Guerrilla Hunting
| note16          = ゲリラ狩り
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 3:56
| title17         = Nightmare
| note17          = 悪夢
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 1:12
| title18         = Conceited
| note18          = 独り善がり
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 1:36
| title19         = In Order to Protect People and the Law (Movie Mix)
| note19          = 人と法を守るために [Movie Mix]
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 2:13
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 3
| extra_column    =
| total_length    = 52:01
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Target Search
| note1           = 標的の探索
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 10:27
| title2          = Systematic Violence
| note2           = 組織暴力
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 6:42
| title3          = Hateful Gaze
| note3           = 怒りの眼差し
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 2:01
| title4          = Enforcement Mode
| note4           = 執行モード
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 2:36
| title5          = Psycho-Pass feat. Akane (Movie Mix)
| note5           = PSYCHO-PASS feat. AKANE [Movie Mix]
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 5:08
| title6          = Makishima Shōgo (Movie Mix)
| note6           = 槙島聖護 [Movie Mix]
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 3:24
| title7          = A Monster Is Born (Movie Mix)
| note7           = 生み出された怪物 [Movie Mix]
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 4:23
| title8          = The State of My Life (Movie Mix)
| note8           = 命の在り方 [Movie Mix]
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 3:54
| title9          = Psycho-Pass (Movie Mix)
| note9           = PSYCHO-PASS [Movie Mix]
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 6:39
| title10         = [[Who What Who What]]
| note10          = Movie Mix
| writer10        = [[Ling Tosite Sigure|TK from Ling Tosite Sigure]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 1:31
| title11         = [[Namae no Nai Kaibutsu]]
| note11          = 名前のない怪物
| writer11        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 5:16
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 4
| extra_column    =
| total_length    = 
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  = yes
| music_credits   = yes
| title1          = [PSYCHO-PASS] non-credit opening: Ling Tosite Sigure &quot;Enigmatic Feeling&quot; (Final Edition)
| note1           =「「PSYCHO-PASS サイコパス2」ノンテロップOP:凛として時雨「Enigmatic Feeling」[Final Edition]
| writer1         = [[Ling Tosite Sigure]]
| lyrics1         = 
| music1          = 
| extra1          =
| length1         = 
| title2          = [PSYCHO-PASS] non-credit opening: EGOIST &quot;Fallen&quot; (Final Edition)
| note2           =「PSYCHO-PASS サイコパス2」ノンテロップED:EGOIST「Fallen」[Final Edition]
| writer2         = [[EGOIST]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         =
| title3          = [PSYCHO-PASS: The Movie] non-credit opening: Ling Tosite Sigure &quot;Who What Who What
| note3           =「劇場版 PSYCHO-PASS サイコパス」ノンテロップOP:凛として時雨「Who What Who What」
| writer3         = [[Ling Tosite Sigure]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 
| title4          = [PSYCHO-PASS: The Movie] Teaser
| note4           =「劇場版PSYCHO-PASS サイコパス」ティザー予告PV
| writer4         = 
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 
| title5          = [PSYCHO-PASS: The Movie] 1st PV
| note5           =「劇場版PSYCHO-PASS サイコパス」本予告第1弾PV
| writer5         =
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 
| title6          = [PSYCHO-PASS: The Movie] 2nd PV
| note6           =「劇場版PSYCHO-PASS サイコパス」本予告第2弾PV
| writer6         = 
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 
}}

== Teme ==

Kako su neki kritičari naveli, ''Psycho-Pass'' je anime koji istražuje socijalne i psihološke teme, poput života bez [[stres]]a ili [[slobodna volja|slobodne volje]]. Kako [[Sibyl System]] kažnjava one koji razmišljaju o djelovanju koje bi drugima moglo izazvati stres, serija proučava i koncept temeljem kojeg se individua kažnjava zbog potencijala da uradi nešto što se smatra pogrešnim. Taj koncept analizira se već u prvoj epizodi, u kojoj ženi, koja je žrtva zločina, zbog traume poraste Crime Coefficient te su ju članovi Unita 1 spremni eliminirati samo zbog te činjenice (iako je žrtva), ali ju samo omame nakon što joj ga [[Akane Tsunemori|Akane]] uspije dovoljno sniziti. Kako navodi [[Anime News Network]]: &quot;Svi smo mi sposobni činiti zlo u određenom trenutku — no, treba li nas kazniti jer smo željeli nekome nanijeti zlo prije nego smo to zaista i učinili? Ili zato što smo žrtve? Zapravo se svi putevi vode do prve epizode i Akaneine reakcije prema žrtvi koju je sustav prikazao kao nasilnog kriminalca.&quot;&lt;ref name = &quot;psychostream&quot;&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass/episodes-1|title=Review: Psycho-Pass Episodes 1 - 11 Streaming|date=|accessdate= 3. travnja 2013}}&lt;/ref&gt; Urobuchi je izjavio kako je jedna od centralnih tema serije &quot;[[strah]]&quot;, što se posebice vidi kroz [[Shōgo Makishima|Makishimin]] osjećaj nepripadanja.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network|url=http://www.animenewsnetwork.com/interview/2014-09-17/gen-urobuchi/.78542|title=Interview: Gen Urobuchi|date=17. rujna 2014|accessdate=17. rujna 2014}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih tema je i emocionalna represija. Naime, identifikacija latentnih kriminalaca djelomično je bazirana i ne (ne)postojanju emocija koje se smatraju negativnima, poput tuge ili ljutnje. Kako bi izbjegao status latentnog kriminalca, pojedinac u javnosti, gdje ga sustav može skenirati, mora izbjegavati navedene emocije. Stranica Kotaku.com navodi kako, &quot;zbog ovih skenera, ''Psycho-Pass'' prikazuje interesantnu budućnost gdje se 'mentalna ljepota' traži gotovo jednako kao i fizička. Isto tako, to je budućnost u kojoj se posao inspektora više-manje svodi na nadzor nad latentnim kriminalcima s kojima surađuju — jer, ako bi se počeli baviti pravim detektivskim poslom, mogli bi početi razmišljati kao kriminalci i na taj način i sami postati latentni kriminalci.&quot;&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;/&gt; [[Nostalgija]] je također jedan od osjećaja koji prati velik dio glavnih likova kroz seriju, pri čemu svakako prednjači najstariji Enforcer, [[Tomomi Masaoka]]. Brojne reference na staru književnost, filozofiju, glazbu i teatar stvaraju &quot;nostalgični svijet koji traži vrijeme prije postojanja Psycho-Passa.&quot;&lt;ref name=&quot;psychostream&quot;/&gt;

I dok je prva sezona bila mahom fokusirana na individualca i tek se posredno osvrtala na kolektivni kaos, koji je opet bio posljedica individualnog, druga sezona dublje analizira kolektivni aspekt Psycho-Passa. I dok je kroz prvu sezonu predstavljen koncept kriminalno asimptomatičnih osoba, odnosno osoba koje imaju trajno nizak Crime Coefficient neovisno o djelovanju i razini stresa (čime je iste mahom usporedio s [[psihopatija|psihopatima]], ne prejudicirajući time, istina, njihove zle namjere), druga sezona uvodi pojam kolektivnog Psycho-Passa. Kroz lik [[Kirito Kamui|Kirita Kamuija]], kojega skeneri ne prepoznaju zato što je sastavljen od više osoba, odnosno zato što je on utjelovljenje kolektivnog Psycho-Passa u jednoj osobi, druga sezona proučava dva bitna pitanja — prvo je, može li grupa u kojoj svaki individualac ima normalan Crime Coefficient (ili je pak kriminalno asimptomatičan) kao cjelina, odnosno kao grupa, imati povećan Crime Coefficient, dok je drugo, može li Sibyl, a povezano s prvim, odraditi vlastiti Psycho-Pass? I dok skeneri ne registriraju Kamuija jer Sibyl isprva odbija priznati postojanje kolektivnog Psycho-Passa, upravo je njegovo djelovanje dovelo do toga da sustav prizna i taj koncept. U trenutku kada Kamui konačno dolazi pred Sibyl, sustav koji je jednako utjelovljenje grupe kao i on, te uperi svoj Dominator u njega, otkrije kako Sibyl, iako sastavljen od kriminalno asimptomatičnih, ima Crime Coefficient od preko 300, sustav konačno prizna i Kamuija i koncept kolektivnog Psycho-Passa kao odvojenu mjeru od individualnog Psycho-Passa, čime je serija dobila potpuno novu dimenziju. Na taj je način Kamui preispitao i Sibylovu [[paradoks svemoći|svemoć]], odnosno njegovu sposobnost da sudi o svima. Kako navodi Kotaku.com: &quot;Tako, pitanje postaje može li Sibyl suditi o sebi samom — i, sukladno tome, koje bi bile posljedice ako bi zaključio da treba biti kažnjen?&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eisenbeis|first=Richard|title=Psycho Pass 2 is a Deliciously Dark and Disturbing Cyberpunk Tale|url=http://kotaku.com/psycho-pass-2-is-a-deliciously-dark-and-disturbing-cybe-1674300062|work=[[Kotaku]]|publisher=[[Kotaku]]|accessdate=15. ožujka 2015|date=23. prosinca 2014}}&lt;/ref&gt; Kamui je razriješio ovaj paradoks i na taj način potvrdio svoju tezu da grupa ili sustav kao cjelina može biti zao, iako je sastavljen od dobrih ljudi.

Kamui je također postavio tezu o individualnom sudu preko Dominatora, tvrdeći kako pojedinac ili grupa u očima različitih osoba, &quot;sudaca&quot; koji drže Dominator, može imati drugačiji Crime Coefficient. Dajući Akane potencijal apsolutnog suca, Kamui je objasnio kako bi u njezinim očima, koje su uvijek čiste i usmjerene prema humanizmu, Sibly mogao imati visok Crime Coefficient neovisno o tome koliko &quot;zlih&quot; dijelova ukloni. No, teza o individualnom sucu i subjektivnim referentnim sustavima samo je otvorena, ali konkretna konkluzija nije ponuđena (Akane je odbila skenirati sustav, iako je bilo očito kako uviđa da bi Kamuijeva teza mogla biti točna). Na taj je način Kamui doprinio tematskom razvoju serije kao i Makishima.

== Emitiranje ==

[[Anime]] je producirala kompanija [[Production I.G.]], a premijerno je emitirana na programu [[Fuji TV]]-a u sklopu bloka [[Noitamina]] u periodu od [[12. listopada]] [[2012.]] do [[22. ožujka]] [[2013.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.production-ig.co.jp/works/psycho-pass/episodes/01.html#onair_schedule|title=第1話「犯罪係数」|publisher=Production I.G|language=japanski|accessdate=7. siječnja 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;final&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.production-ig.co.jp/works/psycho-pass/episodes/22.html#onair_schedule|title=第22話「完璧な世界」|publisher=Production I.G|language=japanski|accessdate=7. siječnja 2014}}&lt;/ref&gt; [[Toho]] je [[21. prosinca]] [[2012.]] godine počeo s izdavanjem [[DVD]] i [[blu-ray]] izdanja prve sezone, što je zaključeno [[26. srpnja]] [[2013.]] godine s osmim izdanjem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v1|title=Blu-ray &amp; DVD|work=TVアニメ「PSYCHO-PASS サイコパス」|language=japanski|publisher=Psycho-Pass|accessdate=24. veljače 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v8|title=Blu-ray &amp; DVD|work=TVアニメ「PSYCHO-PASS サイコパス」|language=japanski|publisher=Psycho-Pass|accessdate=29. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; [[Blu-ray]] BOX Set sa 6 diskova koji je sadržavao 11 produljenih epizoda te dodatne materijale izdan je [[15. listopada]] [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/index.html|title=''Psycho-Pass'': Blu-ray BOX|publisher=psycho-pass.com|language=japanski|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2014/07/07/noitamina-highlights-psycho-pass-blu-ray-box-set-first-anime-feature/ |publisher=The Fandom Post|accessdate=8. srpnja 2014|title=noitaminA Highlights ‘Psycho-Pass’ Blu-ray Box Set, First Anime Feature}}&lt;/ref&gt;

Kompanija [[Funimation]] je licencirala seriju za [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričko]] tržište te ju je istovremeno emitirala na svojim stranicama, isprva na [[japanski|japanskom]], a onda i na tjednoj bazi na [[engleski|engleskom]]. Dana [[11. ožujka]] [[2014.]], izašla su tri [[DVD]]/[[blu-ray]] izdanja prve sezone za [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričko]] tržište, iako su izdanja bila ''Region Free''.&lt;ref name=&quot;NA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.blu-ray.com/news/?id=12863|title=Psycho-Pass: The Complete First Season Blu-rays|date=19. prosinca 2013|publisher=Blu-ray.com|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Serija se mogla nabaviti kroz dva zasebna &quot;Combo Pack&quot; izdanja (svaki po 11 epizoda s dodatnim materijalom) ili jedno posebno &quot;Premium Edition Set&quot; izdanje s još više dodatnog materijala. Licencu za [[UK|britansko]] tržište dobila je [[Manga Entertainment]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-10-29/manga-uk-licenses-live-action-hentai-kamen-film|title=Manga UK Licenses Live-Action Hentai Kamen Film|date=29. listopada 2013|publisher=[[Anime News Network]]|accessdate=30. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; koji je [[1. rujna]] [[2014.]] izdao [[anime]] kao kompletno [[DVD]]/[[blu-ray]] izdanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://animeblurayuk.wordpress.com/2014/08/17/unboxing-psycho-pass-series-1-part-2-blu-ray-dvd-combo-pack-usa/#more-5229|title=Unboxing: Psycho Pass – Series 1 Part 2 (Blu-ray / DVD Combo Pack) [USA]|date=17. kolovoza 2014|publisher=AnimeBlurayUK|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; [[Madman Entertainment]] je licencirao seriju za [[Australija|australsko]] i [[Novi Zeland|novozelandsko]] tržište.&lt;ref&gt;{{cite press release|url=http://www.animenewsnetwork.com/press-release/2013-07-30/madman-acquires-attack-on-titan|title=Madman Acquires Attack On Titan|date= 2012-06-30|publisher=[[Anime News Network]]}}&lt;/ref&gt;

Što se tiče neengleskog govornog područja, ukupno su četiri zemlje dobile licence. [[France 4]] je emitirao adaptiranu seriju u [[Francuska|Francuskoj]] uz prijevod Jean-Philippea Dubrullea, dok je za snimanje glasova bila zadužena [[MediaCenter Post-Production]].&lt;ref name=&quot;Licence&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=14195|title=Psycho-Pass|publisher=[[Anime News Network]]|accessdate=15. ožujk 2015}}&lt;/ref&gt; U [[Italija|Italiji]] je prva sezona s emitiranjem započela [[10. listopada]] [[2013.]] godine na kanalu [[Rai 4]] u suradnji sa studiom [[Cine Dubbing International]].&lt;ref name=&quot;Licence&quot;/&gt; U konačnici, [[VSI Berlin]] je odradila [[Njemačka|njemački]] prijevod [[anime]]a za distributora [[Kazé Germany]].&lt;ref name=&quot;Licence&quot;/&gt; Licencu za [[Kina|Kinu]] i [[Tajvan]] dobila je kompanija Top-Insight International Co., Ltd.&lt;ref name=&quot;Licence&quot;/&gt;

Dana [[6. srpnja]] [[2013.]] godine, [[Production I.G.]] je na [[Anime Expo|Anime Expu]] objavio kako je produkcija druge sezone u tijeku.&lt;ref name = &quot;ANN July 2nd Season Underway&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-07-06/i.g-head/2nd-psycho-pass-season-is-underway |title=I.G Head: 2nd Psycho-Pass Anime Season Is Underway |publisher=Anime News Network |date=6. srpnja 2013 |accessdate=6. srpnja 2013}}&lt;/ref&gt; Druga sezona, naslova ''Psycho-Pass 2'', s emitiranjem je započela [[9. listopada]] [[2014.]] godine u sklopu istog bloka, ali je skraćena na 11 epizoda zbog skraćivanja trajanja cjelokupnog bloka. U srpnju [[2014.]] godine, prije početka druge sezone, [[Fuji TV]] je ponovo emitirao cjelokupnu prvu sezonu, ali u formi 11 jednosatnih epizoda (spojene po dvije epizode uz određen broj dodatnog materijala).&lt;ref name = &quot;secondseasonannounced&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-03-21/psycho-pass-02-to-debut-october-followed-by-winter-film |publisher=Anime News Network |date=21. ožujka 2014 |accessdate=21. ožujka 2014|title=Psycho-Pass 2 to Debut in October, Followed by Winter Film}}&lt;/ref&gt; Četvrta epizoda je povučena s etera zbog sličnosti sa stvarnim ubojstvom koje se dogodilo u [[Japan]]u, zbog čega se [[Naoyoshi Shiotani]] ispričao na svom [[Twitter]] profilu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/anime-episode-resembles-real-life-murder-wont-be-broad-1613841546 |publisher=Kotaku |date=31. srpnja 2014 |accessdate=31. srpnja 2014|title=Anime Episode Resembles Real-Life Murder, Won't Be Broadcasted}}&lt;/ref&gt; [[Funimation]] je, ipak, emitirao epizodu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-07-31/funimation-streams-cancelled-psycho-pass-episode/.77175|title=Funimation Streams Cancelled Psycho-Pass Episode|publisher=Anime News Network|accessdate=31. srpnja 2014}}&lt;/ref&gt; čime je nastavio praksu paralelnog emitiranja s [[Japan]]om. Ista praksa nastavljena je i s emitiranjem druge sezone, mada je tokom Nove godine napravljena pauza u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].

[[DVD]] i [[blu-ray]] izdanja druge sezone započela su s izdavanjem [[17. prosinca]] [[2014.]] godine, a proces je zaključen [[15. travnja]] [[2015.]] godine nakon ukupno pet izdanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/index2_01.html|title=''Psycho-Pass 2'': DVD/Blu-ray|publisher=psycho-pass.com|language=japanski|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;

Paralelno s drugom sezonom, najavljeno je i emitiranje [[anime]] filma za početak [[2015.]] godine. Film je službeno potvrđen [[6. rujna]] [[2013.]] godine.&lt;ref name = &quot;ANN September New Film 2nd Season&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-09-06/psycho-pass-anime-gets-new-film-along-with-2nd-season |title=Psycho-Pass Anime Gets New Film Along With 2nd Season |publisher=Anime News Network |date=6. rujna 2013 |accessdate=8. rujna 2013}}&lt;/ref&gt; Pod naslovom ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'', film je premijerno prikazan u [[Japan]]u [[9. siječnja]] [[2015.]] godine. Scenarij su napisali [[Gen Urobuchi]] i [[Makoto Fukami]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-09-26/psycho-pass-film-slated-for-january-9-with-gen-urobuchi-makoto-fukami/.79243 |title= Psycho-Pass Film Slated for January 9 With Gen Urobuchi, Makoto Fukami |publisher=Anime News Network |date=26. rujna 2014 |accessdate=27. rujna 2014}}&lt;/ref&gt; a sam film je dobro prošao među publikom i kritikom.

Projekt je nastavljen novom filmskom trilogijom, zbirnoga imena ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System]]'', koja se emitirala od siječnja do ožujka [[2019.]] godine. Prvi film, ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.1 – Crime and Punishment|Crime and Punishment]]'' (Case.1), emitiran je [[25. siječnja]] [[2019.]] godine u [[Japan]]u, dok su druga dva filma, ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.2 – First Guardian|First Guardian]]'' (Case.2) i ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.3 – In the Realm Beyond Is ____|In the Realm Beyond Is ____]]'' (Case.3), emitirani [[15. veljače]] i [[8. ožujka]] [[2019.]] godine, također u [[japan]]skim kinima.&lt;ref name=&quot;PPSS-ANN&quot;&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=21547 AnimeNewsNetwork - ''Psycho-Pass: Sinners of the System'']&lt;/ref&gt; Odmah nakon premijere trećeg filma iz serijala, najavljena je i treća sezona animea,&lt;ref&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-03-08/psycho-pass-anime-gets-3rd-season/.144332 AnimeNewsNetwork: ''Psycho-Pass'' Anime Gets 3rd Season]&lt;/ref&gt; planirana za listopad [[2019.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/daily-briefs/2019-03-14/psycho-pass-anime-3rd-season-premieres-in-october/.144531 AnimeNewsNetwork: ''Psycho-Pass'' Anime's 3rd Season Premieres in October]&lt;/ref&gt; Krajem rujna, potvrđeno je kako će premijera treće sezone biti [[24. listopada]], a sastojat će se od osam jednosatnih epizoda.&lt;ref name=&quot;ANN19&quot;/&gt; Streaming unutar i izvan [[Japan]]a ovoga je puta preuzeo [[Amazon Prime Video]].&lt;ref name=&quot;ANN19&quot;/&gt; Po emitiranju treće sezone, najavljen je novi film, ''[[Psycho-Pass 3: First Inspector]]'', koji će se direktno nastaviti na radnju serije, a planiran je za proljeće [[2020.]] godine.&lt;ref name=&quot;1stInsp1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;1stInsp2&quot;/&gt;

=== DVD/Blu-ray izdanja ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass''
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja izdanja 
!colspan=&quot;6&quot;|Individualna izdanja 
!rowspan=&quot;2&quot;|BOX Set

|-
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Izdanje&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Datum&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Naslovnica&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Izdanje&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Datum&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Naslovnica&lt;/div&gt;
|-
!rowspan=&quot;4&quot;|{{flag|Japan}}
|Vol. 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. prosinca]] [[2012.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Vol. 5
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[19. travnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Tomomi Masaoka]]
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[15. listopada]] [[2014.]]
|-
|Vol. 2 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[25. siječnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Nobuchika Ginoza]]
|Vol. 6
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[24. svibnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shūsei Kagari]]&lt;br&gt;[[Yayoi Kunizuka]]&lt;br&gt;[[Shion Karanomori]]
|-
|Vol. 3 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[22. veljače]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Tomomi Masaoka]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Vol. 7
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. lipnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Shōgo Makishima]]
|-
|Vol. 4 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[22. ožujka]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shōgo Makishima]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Vol. 8
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[26. srpnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Tomomi Masaoka]]&lt;br&gt;[[Shūsei Kagari]]&lt;br&gt;[[Yayoi Kunizuka]]&lt;br&gt;[[Shion Karanomori]]
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|Part One 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[11. ožujka]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Part Two
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[11. ožujka]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Shōgo Makishima]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[11. ožujka]] [[2014.]]
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[1. rujna]] [[2014.]]
|-
!{{flag|Australija}}
|Collection 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. svibnja]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Collection 2
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. svibnja]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Shōgo Makishima]]
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass 2''
|-
!rowspan=&quot;3&quot;|{{flag|Japan}}
|Vol. 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[17. prosinca]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]
|Vol. 4
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[18. ožujka]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Yayoi Kunizuka]]&lt;br&gt;[[Shion Karanomori]]&lt;br&gt;[[Jouji Saiga]]
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
|Vol. 2 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. siječnja]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Mika Shimotsuki]]
|Vol. 5
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[15. travnja]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Kirito Kamui]]
|-
|Vol. 3 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[18. veljače]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Sakuya Tōgane]]&lt;br&gt;[[Sho Hinakawa]]
|colspan=&quot;3&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[8. ožujka]] [[2016.]]
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[16. svibnja]] [[2016.]]
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;7&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass: The Movie''
|-
!{{flag|Japan}}
|colspan=&quot;6&quot; | &lt;center&gt; [[15. srpnja]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|colspan=&quot;6&quot; | &lt;center&gt; [[7. lipnja]] [[2016.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass: Sinners of the System''
|-
!rowspan =&quot;3&quot;| {{flag|Japan}}
|colspan=&quot;1&quot; | Case.1
|colspan=&quot;5&quot; rowspan =&quot;3&quot;| &lt;center&gt; [[18. rujna]] [[2019.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Mika Shimotsuki]]
|-
|colspan=&quot;1&quot; | Case.2
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Teppei Sugō]]&lt;br&gt;[[Tomomi Masaoka]]
|-
|colspan=&quot;1&quot; | Case.3
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass 3''
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|{{flag|Japan}}
|Vol. 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[22. siječnja]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Arata Shindō]]&lt;br&gt;[[Kei Mikhail Ignatov]]
|Vol. 3
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[18. ožujka]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
|Vol. 2 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[19. veljače]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|Vol. 4
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[15. travnja]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|}

== Derivirani sadržaj ==

=== Manga ===

Dana [[2. studenog]] [[2012.]] godine časopis ''[[Jump Square]]'' je započeo izdavanje [[manga|mange]] naslovnjene ''Inspector Akane Tsunemori'' ([[japanski]]: 監視官 常守朱 ''Kanshikan Tsunemori Akane''), koju je ilustrirao [[Hikaru Miyoshi]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=I.G &amp; Urobuchi's Psycho-Pass Sci-Fi Anime Inspires Manga|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-10-02/i.g-and-urobuchi-psycho-pass-sci-fi-anime-inspires-manga|work=[[Anime News Network]]|accessdate=23. veljače 2012|date=2. listopada 2012}}&lt;/ref&gt; Prvo ''[[tankōbon]]'' izdanje izdano je [[4. veljače]] [[2013.]] godine.&lt;ref name=&quot;firstvolume&quot;&gt;{{cite web|title=監視官　常守朱 1|url=http://books.shueisha.co.jp/CGI/search/syousai_put.cgi?isbn_cd=978-4-08-870623-8&amp;mode=1|publisher=[[Shueisha]]|language=japanski|accessdate=24. veljače 2013}}&lt;/ref&gt; U studenom [[2013.]] godine objavljeno je kako je 380,000 kopija mange distribuirano po [[Japan]]u s tri broja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Psycho-Pass Manga About Akane Has 380,000 Copies in Print|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2013-11-03/psycho-pass-manga-about-akane-has-380000-copies-in-print|work=[[Anime News Network]]|accessdate=30. prosinca 2013|date=3. studenog 2013}}&lt;/ref&gt;

Dana [[30. lipnja]] [[2014.]], ''[[Monthly Comic Blade]]'' je započeo izdavanje nove mange, naslovljene ''Psycho-Pass: Inspector Shinya Kogami'' ([[japanski]]: 監視官 狡噛 慎也 ''Kanshikan Kōgami Shinya''). Autori priče su [[Midori Gotou]] i [[Production I.G.]], dok su ilustracije djelo [[Natsuo Sai]].&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt;

=== Romani ===

Tokom [[2013.]] godine, [[Makoto Fukami]] je izradio novelizaciju [[anime]]a koju je [[Mag Garden]] izdao u dva dijela - [[4. veljače]] i [[4. travnja]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/goods/book_novel1_normal.html|title=PSYCHO-PASS サイコパス (上) 通常版|accessdate=31. prosinca 2013|language=japanski|publisher=Psycho Pass|archivedate=2014-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140101131237/http://psycho-pass.com/goods/book_novel1_normal.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/goods/book_novel2_normal.html|title=PSYCHO-PASS サイコパス (下) 通常版|accessdate=31. prosinca 2013|language=japanski|publisher=Psycho Pass|archivedate=2014-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140101131233/http://psycho-pass.com/goods/book_novel2_normal.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Naoyoshi Shiotani]] je rekao kako su romani znatno nasilniji od samog [[anime]]a.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; [[Aya Takaba]], koja je radila na samom animeu, napisala je i ''prequel'' roman naslova ''Namae no Nai Kaibutsu'', koji je prije službenog tiska objavljen na Noitaminainim web stranicama. Roman je izdan [[4. veljače]] [[2013.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://animeanime.jp/article/2013/01/13/12667.html|title=「標本事件」とは何だったのか？　『サイコパス』スピンオフ小説が、ノイタミナノベル先行掲載決定|date=13. siječnja 2013|accessdate=29. prosinca 2013|language=japanski|publisher=Anime Anime}}&lt;/ref&gt;

Dana [[25. lipnja]] [[2014.]], ''S-F Magazine'' je započeo izdavanje serije romana temeljenim na četvero likova koje je kreirao Ryō Shigami. Nakon što je serijalizacija završena, romani su prerađeni i u listopadu [[2014.]] godine tiskani kao cjelina. Likovi u pitanju su Choe Gu-sung, [[Shūsei Kagari]], [[Yayoi Kunizuka]] i [[Shion Karanomori]].&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt; U prosincu [[2014.]] je izdana i ''Psycho Pass Genesis'', koja objašnjava nastanak [[Sibyl System|Sibyla]] i ulogu koju je imao [[Tomomi Masaoka]].&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt;

=== Igre ===

Interaktivni [[vizualni roman]]i naslova ''[[Chimi Chara Psycho-Pass]]'', koji prikazju ''[[chibi]]'' verzije glavnih likova, ukomponirani su u [[blu-ray]] izdanje [[anime]]a te im se može pristupiti s bilo kojeg uređaja koji očitava [[blu-ray]] diskove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-05-21/nitro+/not-involved-in-blu-ray-visual-novels-but-our-staffers-are |title=Nitro+: Not Involved in Blu-ray Visual Novels, But Our Staffers Are - News |publisher=Anime News Network |date=2. srpnja 2013 |accessdate=6. srpnja 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;animenewsnetwork1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2012-10-19/psycho-pass-blu-rays-to-include-mini-adventure-games |title=Psycho-Pass Blu-rays to Include Mini-Adventure Games - Interest |publisher=Anime News Network |date=2. srpnja 2013 |accessdate=6. srpnja 2013}}&lt;/ref&gt; Igra sadrži ukupno 12 priča. U svibnju [[2014.]] godine, [[Anime News Network]] je objavio kako [[5pb.]] radi na igri temeljenoj na [[anime]]u za [[Xbox One]]. Igra, naslova ''[[Psycho-Pass: Mandatory Happiness]]'', zapravo je originalna priča [[Gen Urobuchi|Gena Urobuchija]] smještena između prve i šeste epizode prve sezone i to na udaljenom otoku izvan grada. Osim glavnih likova iz [[anime]]a, igra donosi tri nova lika - inspektoricu [[Nadeshiko Kugatachi]], Enforcera [[Takuma Tsurugi|Takumu Tsuruhija]] te misterioznog negativca, hakera [[Alpha (Psycho-Pass)|Alphu]], koji je na određeni način povezan s inspektoricom Kugatachi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-05-27/psycho-pass-anime-gets-xbox-one-game-by-5pb/.74937|title=Psycho-Pass Anime Gets Xbox One Game by 5pb.|publisher=Anime News Network |date=27. svibnja 2014 |accessdate=27. svibnja 2014}}&lt;/ref&gt; Igra je izašla [[28. svibnja]] [[2015.]] godine u [[Japan]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.giantbomb.com/psycho-pass-mandatory-happiness/3030-46461/|title=Psycho-Pass: Mandatory Happiness|publisher=Giant Bomb |accessdate=16. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Verzije za europsko i američko tržište izašle su u rujnu [[2016.]] godine.

[[Akane Tsunemori]] se pojavljuje i kao sporedni, neigrivi lik u borilačkoj igri ''[[Nitroplus Blasterz: Heroines Infinite Duel]]'' iz [[2015.]] godine.

== Kritike ==

[[Fuji TV|Fujijev]] producent Akitoshi Mori je rekao kako je ''Psycho-Pass'' bilo prvo djelo koje je on nadzirao. Preliminarna prikazivanja animea u Noitaminaovoj trgovini i kafiću privukla su jako malo ljudi, što je zasmetalo Morija. Ipak, kako je serija išla svojom tokom, tako se povećavao i broj gledatelja. Do posljednje epizode, preko 1,000 ljudi se pojavilo da vidi kraj prve sezone, iako je prostorija bila namijenjena za samo 70 ljudi. Kada je vidio koliko fanova prati anime, Mori je bio sretan te je želio da sljedeća prikazivanja budu u prostorima s većim kapacitetom.&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt;
{{Album ratings
|title = ''Psycho-Pass''
|rev1 = [http://www.imdb.com/title/tt2379308/?ref_=nv_sr_6 IMDb]
|rev1score = {{rating|8.4|10}}
|rev2 = [http://myanimelist.net/anime/13601/Psycho-Pass MyAnimeList]
|rev2score = {{rating|8.6|10}}
|rev3 = [http://www.nihonreview.com/anime/psycho-pass/ The Nihon Review]
|rev3score = {{rating|7|10}}
|rev4 = [http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=14195 ANN]&lt;ref name=&quot;ANN Score&quot;/&gt;
|rev4score = {{rating|4|5}}
|rev5 = [http://www.themanime.org/viewreview.php?id=1559 T.H.E.M. Anime]
|rev5score = {{rating|3|5}}
}}
''Psycho-Pass'' je među kritičarima prošao izrazito dobro i dobio je, u principu, jednoglasno odobravanje. Pišući za [[Anime News Network]], Rebecca Silverman je pohvalila [[anime]] zbog &quot;visoke razine interesantnosti&quot; u prikazivanju svog distopijskog svijeta. Ipak, naglasila je kako su nasilne scene toliko brutalne da bi mogle prestrašiti gledatelje.&lt;ref name=&quot;psychostream&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;annsecondreview&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass/episodes-12|title=Psycho-Pass episodes 12 - 22 Streaming|date=|publisher=Anime News Network|accessdate= 30. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; [[Kotaku]]ov Richard Eisenbeis je prvu polovicu prve sezone opisao kao &quot;neodoljivu [[cyberpunk]] zagonetku&quot;, pohvalio društvo kakvo anime prikazuje i ubojstva koja je izveo [[Shōgo Makishima]]. Ipak, kritizirao je korištenje napredne tehnologije i usporedio to s drugim žanrovskim filmovima tvrdeći doduše kako je ''Psycho-Pass'' bolje obradio neke teme, no nije uspio pronaći opravdanje za Makishiminu kriminalnu asimptomatičnost, odnosno za nedostatak objašnjenja povodom iste. Dakako, radilo se o kritici prve polovice sezone, kada svi podaci još nisu bili poznati.&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;&gt;{{cite web|last=Eisenbeis|first=Richard|title=Psycho Pass is a Compelling Cyberpunk Mystery (And It’s Only Half Done)|url=http://kotaku.com/5973624/psycho-pass-is-a-compelling-cyberpunk-mystery-and-its-only-half-done|work=[[Kotaku]]|publisher=[[Kotaku]]|accessdate=20. veljače 2013|date=8. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt; [[DVD Talk]] je nahvalio Makishimu zbog njegovih postignuća tokom razvoja priče i njegove osobnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dvdtalk.com/reviews/63184/psycho-pass-season-1-part-1/|title=PPsycho-Pass: Part One (Blu-ray) |publisher=DVDTalk|accessdate=18. travnja 2014}}&lt;/ref&gt; Neke epizode prve sezone nazvane su &quot;fillerima&quot; zbog činjenice da su ubačene kako bi izgradile temelje za klimakse u nekim kasnijim epizodama.&lt;ref name = &quot;psychostream&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fifteen&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/02/07/psycho-pass-episode-15-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #15 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=7. siječnja 2013|date=16. listopada 2012}}&lt;/ref&gt; Isto tako, Bamboo Dong s [[Anime News Network]]a je kritizirao segment u kojem se otkriva prava priroda [[Sibyl System|Sibyla]], nazvavši ga &quot;jednim od najglupljih otkrića u povijesti animea.&quot;&lt;ref name=&quot;halImetyourmother&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/shelf-life/2014-04-14#pp|title=Hal I Met Your Mother|publisher=Anime News Network|accessdate=14. travnja 2014|date=14. travnja 2014|author=Dong, Bamboo}}&lt;/ref&gt;

Pišući za The Fandom Post, Thomas Zoth je pohvalio fokus na glavne likove i razvojih istih kroz anime. [[Akane Tsunemori|Akanein]] razvoj i promjene kroz serziju su jednoglasno pohvaljeni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/01/22/psycho-pass-episode-13-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #13 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=31. prosinca 2013|date=22. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uk-anime.net/anime/Psycho-Pass_Complete_Season_1_Collection.html|title=ANIME REVIEW: Psycho-Pass Complete Season 1 Collection |publisher=UK Anime Network|author=Hanley, Andy|accessdate=7. rujna 2014}}&lt;/ref&gt; Zoth je također uživao u scenama između [[Shinya Kōgami|Kōgamija]] i Makishime te scenama koje prikazuju ''[[status quo]]''. Već spominjanu šesnaestu epizodu je nazvao &quot;Urobuchijevim remek-djelom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/03/21/psycho-pass-episode-21-22-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #21 – 22 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=31. prosinca 2013|date=21. ožujka 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/02/12/psycho-pass-episode-16-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #16 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=31. prosinca 2013|date=12. veljače 2013}}&lt;/ref&gt; Silvermanova se također osvrnula na paralelizam između razvoja Akane i Kōgamija te na dvosmislen kraj koji konačnu presudu prepušta gledateljima.&lt;ref name=&quot;annsecondreview&quot;/&gt; DVD Talk je pohvalio i sporedne likove, dodajući ipak kako je dio njih realiziran ispod očekivanja te kako je [[Shion Karanomori]] najslabije istražen lik.&lt;ref name=&quot;dvdtalk&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dvdtalk.com/reviews/63192/psycho-pass-season-one-part-two/|title=Psycho-Pass: Part Two (Blu-ray)|date=|publisher=DVDTalk|accessdate= 18. travnja 2014}}&lt;/ref&gt; Stranica [[IMDb]] je seriji dala visoku 8.4/10 ocjenu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt2379308/?ref_=tt_rec_tt|title=IMDB: ''Psycho-Pass''|date=|publisher=IMDb|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;

Silvermanova je, tokom emitiranja serije, kritizirala animaciju zbog slabog osvjetljenja koje ju čini teško razumljivom.&lt;ref name=&quot;psychostream&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;annsecondreview&quot;/&gt; Pišući za Japanator, Hiroko Yamamura je pohvalila visoki budžet, stil animacije i fokus na detaljima i tehnologiji. Premisa ju je odmah privukla te je izrazila kako očekuje da će serija do kraja održati visoki nivo kvalitete.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.japanator.com/first-impressions-psycho-pass-27060.phtml|title=First Impressions: Psycho-Pass|publisher=Japanator|accessdate=21. ožujka 2013|date=16. listopada 2012|author=Yamamura, Hiroko}}&lt;/ref&gt; U sličnom tonu, animaciju je pohvalio i Hope Chapman s ANN-a.&lt;ref name=&quot;psychopassreviewinter&quot;/&gt;
{{Album ratings
|title = ''Psycho-Pass 2''
|rev1 = [http://www.imdb.com/title/tt4431342/?ref_=rvi_tt IMDb]
|rev1score = {{rating|8.4|10}}
|rev2 = [http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass-2/.79959 ANN]&lt;ref name=&quot;ANN Score&quot;&gt;Ova ocjena nastala je kao srednja vrijednost svih slovnih ocjena sadržanih u kritikama dostupnim pod linkom. Slovne ocjene su pretvorene u numerički sustav po principu: A-5, B-4, C-3, D-2, F-1. Ukupan zbroj ocjena podijeljen je s brojem epizoda te je srednja ocjena izvučena po tom principu.&lt;/ref&gt;
|rev2score = {{rating|2.5|5}}
|rev3 = [http://myanimelist.net/anime/23281/Psycho-Pass_2 MyAnimeList]
|rev3score = {{rating|7.8|10}}
}}
Druga sezona je također dobila dobre kritike, mada hvale nisu bile jednako intenzivne kao i za prvu sezonu. Pišući za Kotaku, Richard Eisenbeis je drugu sezonu opisao kao &quot;slasno mračnu i morbidnu cyberpunk priču&quot;, pohvalivši nekoliko segmenata serije, među kojima su razrade geneze Sibyla, proučavanje [[paradoks svemoći|paradoksa svemoći]] i analiza prosječnog građanina. Mišljenja o [[Kirito Kamui|Kamuiju]] su bila podijeljenja, mada je konsenzus kako, unatoč kvaliteti, nije nadmašio svog prethodnika, Makishimu. Slično mišljenje imao je i o nasilju u seriji.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eisenbeis|first=Richard|url=http://kotaku.com/psycho-pass-2-is-a-deliciously-dark-and-disturbing-cybe-1674300062|title=Psycho Pass 2 is a Deliciously Dark and Disturbing Cyberpunk Tale|date=23. prosinca 2014|publisher=Kotaku|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Hope Chapman je bio osjetno kritičniji prema drugoj sezoni, napdajući premisu serije i samu radnju u nekoliko navrata. Temeljem njegovih epizodnih kritika, prilično dobar početak serije kasnije je degradirao i došao do jako lošeg ishoda na samom kraju.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Chapman|first=Hope|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass-2/.79959|title=Psycho Pass 2 - Reviews|date=17. listopada - 14. prosinca 2014|publisher=Anime News Network|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Pišući za ganbareanime.com, korisnik Jikman je u svojoj kritici posljednje epizode napisao kako druga sezona svakako nije bila loša, ali kako su određeni momenti djelovali ubrzano i nedovoljno razrađeno. Isto tako, primijetio je kako je druga sezona znatno više temeljena na samoj radnji, a manje na razvoju likova, što je još jedna od razlika u odnosu na prvu sezonu. Konačno, zaključio je kako druga sezona, iako dobra, ne predstavlja veliki pomak u odnosu na prvu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ganbareanime.com/psycho-pass-2-episode-11-review/|title=Psycho Pass 2 Episode 11 (END) – Review|date=18. prosinca 2014|publisher=ganbareanime.com|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; [[IMDb]] je drugoj sezoni također dao izrazito visoku 8.4/10 ocjenu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt4431342/?ref_=nv_sr_2|title=IMDB: ''Psycho-Pass 2''|date=|publisher=IMDb|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;

Prodaja [[DVD]] i [[blu-ray]] izdanja bila je prilično dobra.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-06-25/japan-animation-dvd-ranking-june-17-23 |publisher=Anime News Network |date=25. lipnja 2013 |accessdate=29. travnja 2014|title= Japan's Animation DVD Ranking, June 17-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-06-25/japan-animation-blu-ray-disc-ranking-june-17-23 |publisher=Anime News Network |date=25. lipnja 2013 |accessdate=29. travnja 2014|title=  Japan's Animation Blu-ray Disc Ranking, June 17-23}}&lt;/ref&gt; U travnju [[2014.]], [[anime]] je nominiran za [[Nagrada Seiun|nagradu Seiun]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.crunchyroll.com/anime-news/2014/04/28-1/gargantia-psycho-pass-and-girls-und-panzer-nominated-for-seiun-sci-fi-award|publisher=Crunchyroll|date=28. travnja 2014 |accessdate=28. travnja 2014 |title=&quot;Gargantia,&quot; &quot;Psycho-Pass&quot; and &quot;Girls und Panzer&quot; Nominated for Seiun Sci-Fi Award}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Newtype (časopis)|Newtype]]'' je rangirao ''Psycho-Pass'' kao četvrti najbolji [[anime]] [[2013.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-10-13/attack-on-titan-wins-top-prizes-in-newtype-anime-awards|title=Attack on Titan Wins Top Prizes in Newtype Anime Awards|publisher=Anime News Network|accessdate=12. lipnja 2014}}&lt;/ref&gt; Jedanaesta epizoda prve sezone proglašena je najboljom epizodom u glasovanju fanova povodom desete obljetnice bloka Noitamina. Akane, Kōgami i Makishima su se također našli u anketama te su pobijedili, svatko u svojoj kategoriji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2014-03-31/winners-of-noitamina-10th-anniversary-fan-vote-announced|title=Winners of Noitamina 10th Anniversary Fan Vote Announced|publisher=Anime News Network|date=31. ožujka 2013|accessdate=31. ožujka 2014}}&lt;/ref&gt; [[Anime News Network]] ga je također proglasio petim najpristupačnijim animeom za ljude koji nisu ranije gledali japansku animaciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/the-list/2014-08-23/.77834|title=7 &quot;Gateway&quot; Anime Sure to Get Newbies Hooked|publisher=Anime News Network|date=23. kolovoza 2014|author=Lynzee, Lamb|accessdate=23. kolovoza 2014}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* {{official website|http://psycho-pass.com/}} {{ja icon}}
* {{IMDb title|2379308}}
* {{ann|anime|14195}}
* {{ann|anime|15513|Psycho-Pass 2}}

{{Psycho-Pass}}
{{noitaminA}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Psycho-Pass| ]]
[[Kategorija:Anime serije]]
[[Kategorija:SF-serije]]
[[Kategorija:Kriminalističke serije]]
[[Kategorija:Cyberpunk]]
[[Kategorija:Mange]]</text>
      <sha1>90k5bhd5ekd9jw5rhp0uxezeoom92y1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>One Piece</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4539521</id>
    <revision>
      <id>41261746</id>
      <parentid>41252467</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T03:44:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>137538</id>
      </contributor>
      <comment>volumes</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11709" xml:space="preserve">{{Infobox animanga/Header
| name            = One Piece
| image           = [[file:One Piece, Volume 61 Cover (Japanese).jpg|230px]] 
| caption         = 61. svezak mange ''One Piece'', 2011.
| ja_kanji        = ONE PIECE（ワンピース）
| ja_romaji       = Wan Pīsu
| genre           = [[Akcija (film)|akcija]], [[Pustolovni film|pustolovni]], [[fantastika]], borilački, [[komedija]], [[drama]] 
}}
{{Infobox animanga/Print
| type            = manga
| author          = [[Eiichiro Oda]]
| publisher       = [[Shueisha]]
| publisher_en    = {{flagicon|AUS}} [[Madman Entertainment]]&lt;br&gt;{{flagicon|SAD}} [[Viz Media]]&lt;br&gt;{{flagicon|UK}}  [[Gollancz Manga]]
| demographic     = ''Shōnen''
| magazine        = [[Weekly Shōnen Jump]]
| magazine_en     = Weekly Shonen Jump (Severna Amerika)
| first           = 19. VII 1997.
| last= još traje
| volumes         = 103
| volume_list     = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = 
| title           = Defeat Him! The Pirate Ganzack!
| director        = [[Gorō Taniguchi]]
| producer        = Tetsuo Daitoku&lt;br&gt;Hidekazu Terakawa
| writer          = Hiroaki Kitajima
| music           = Toshiya Motomichi
| studio          = [[Production I.G]]
| released        = 26. VII 1998
| runtime         = 29 min.
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            =
| director        = [[Konosuke Uda]] (#1–278)&lt;br&gt;[[Junji Shimizu]] (#131–159)&lt;br&gt;Munehisa Sakai (#244–372)&lt;br&gt;Hiroaki Miyamoto (#352–679)&lt;br&gt;Toshinori Fukazawa (#663–)
| producer        = 
| writer          = Junki Takegami (#1–195)&lt;br&gt;Hirohiko Uesaka (#196–)
| music           = Kohei Tanaka&lt;br&gt;[[Shiro Hamaguchi]]
| studio          = [[Toei Animation]]
| licensee        = {{flagicon|AUS}} [[Madman Entertainment]]&lt;br&gt;{{flagicon|SAD}} [[Funimation]]&lt;br&gt;{{flagicon|SNG}} [[Odex]]&lt;br&gt;{{flagicon|UK}} [[Manga Entertainment]]
| network         = [[Fuji TV]] 
| network_en      = {{flagicon|AUS}} [[Network Ten]], [[Cartoon Network]] ([[Toonami (Australija)|Toonami]])&lt;br&gt;{{flagicon|CAN}} [[YTV (TV kanal)|YTV]]&lt;br&gt;{{flagicon|IND}} [[Cartoon Network]]&lt;br&gt; {{flagicon|NZL}} [[Cartoon Network]], [[TV2 (Novi Zeland)|TV2]]&lt;br&gt;{{flagicon|UK}} [[Toonami]], [[CN Too]], [[Adult Swim]]&lt;br&gt;{{flagicon|SAD}} [[Fox Broadcasting Company|Fox]] ([[4Kids TV]]), [[Cartoon Network]] ([[Toonami]]), [[Adult Swim]]/[[Toonami]]
| first           = 20. X 1999
| last= još traje
| episodes        = 880
| episode_list    = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = 
| title           = One Piece: Romance Dawn Story
| director        = Katsumi Tokoro
| producer        = Yosuke Asama
| writer          = Tsuyoshi Sakurai
| music           = Kohei Tanaka&lt;br&gt;Shiro Hamaguchi
| studio          = Toei Animation
| released        = 21. IX 2008
| runtime         = 34 min.
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = 
| title           = One Piece Film Strong World: Episode 0
| director        = Naoyuki Ito
| producer        = Hiroaki Shibata
| writer          = Hitoshi Tanaka
| music           = Kohei Tanaka&lt;br&gt;Shiro Hamaguchi
| studio          = Toei Animation
| released        = 12. XII 2009.
| runtime         = 30 minutes
}}
{{Infobox animanga/Footer}}
{{nihongo|'''''One Piece'''''|ワンピース|Wan Pīsu|lead=yes}} je japanska [[manga]] [[Pirat|piratska]] serija [[Fantastika|fantastike]] koju je napisao i ilustrirao [[Eiichiro Oda]]. Serijalizirana je u [[Shueisha|Shueishinom]] ''[[Weekly Shōnen Jump]]'' časopisu od 19. VII 1997., a do danas je objedinjena u ukupno 82 svezaka. ''One Piece'' slijedi avanture [https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Majmun_D._Luffy Monkija D. Lufija(eng. Monkey D. Luffy)], mladića koji dobiva sposobnosti gumenog tijela nakon što je slučajno pojeo &quot;djavolje voće&quot;. Zajedno sa neskladnom skupinom pirata, zvani &quot;pirati slamnatog šešira&quot;, Luffy istražuje ocean u potrazi za najvećim blagom svijeta poznato kao &quot;One Piece&quot; kako bi postao sljedeći kralj pirata. 

Manga je adaptirana u [[OVA]] koju je producirao  [[Production I.G]] 1998., kao i [[anime]] seriju koju je producirao [[Toei Animation]], koja je počela sa emitiranjem u Japanu 1999. te je do danas iznjedrila preko 1000 epizoda, što ju čini jednom od najdužih anime serija u historiji. Dodatno, Toei je razvio 13 animiranih filmova, dvije OVE, i pet TV specijala. Od franšize, tu su i [[kartaške igre]] i [[video igre]]. Mangu je na engleski jezik preveo i na tržište [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] objavio [[Viz Media]], u Ujedinjenom Kraljevstvu [[Gollancz Manga]] a u [[Australija|Australiji]] [[Madman Entertainment]]. Anime seriju je licencirao [[4Licensing Corporation|4Kids Entertainment]] i [[Funimation]] od 2007.

''One Piece'' je dobio široke pohvale kritičara, većinom zbog razvoja likova, dizajna i humora. Nekoliko svezaka mange razbili su izdavačke rekorde, uključujući i najveći opseg tiska bilo koje knjige u Japanu do tada. Manga je rasprodana u 320 milijuna primjeraka diljem svijeta, što ju čini [[Popis manga s najvećom prodajom|najprodavanijom mangom u historiji Japana]].

==Glasovne uloge==
*[[Mayumi Tanaka]] - Monkey D. Luffy
*[[Akemi Okamura]] - Nami
*[[Hiroaki Hirata]] - Sanji
*Ikue Ohtani - Tony Tony Chopper
*[[Kappei Yamaguchi]] - Usopp
*[[Kazuki Yao]] - Franky
*[[Kazuya Nakai]] - Roronoa Zoro
*[[Misa Watanabe]] - Vivi Nefertari / Miss Wednesday
*[[Yūko Kobayashi]] - Nico Robin (epizode 299-319)&lt;ref&gt;{{cite web|title=One Piece (TV)| url=http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=836| publisher=[[Anime News Network]]}}&lt;/ref&gt;
*[[Yuriko Yamaguchi]] - Nico Robin / Miss Allsunday

==Odjek==
2000., u časopisu ''Animage'', ''One Piece'' se našao na 20. mjestu na listi najboljih anime ostvarenja godine, sa 59 glasa. Uz to, prva epizoda se našla na 13. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine. Glavni junak Luffy se našao na 14. mjestu na listi 20 najboljih muških anime likova godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=22nd Anime Grand Prix (2000)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2000.html|date=juni 2000|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006084256/http://animage.jp/old/gp/gp_2000.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2001., u istom časopisu ''One Piece'' se već našao na 8. mjestu na listi najboljih anime ostvarenja godine, ovog puta sa 166 glasa. Uz to, epizode 36 i 24 su se našle na 15. i 19. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine. Najomiljeniji muški anime lik te serije postao je Zoro koji je završio na 9. mjestu sa 108 glasova, a najomiljeniji ženski anime lik postala je Nami sa 108 glasova, što ju je svrstalo na 6. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=23nd Anime Grand Prix (2001)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2001.html|date=juni 2001|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006122246/http://animage.jp/old/gp/gp_2001.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2002., serija je spala na 16. mjesto na listi najboljih anime ostvarenja godine, ovog puta sa 72 glasa. Epizode 86 i 89 su se našle na 9. i 15. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine. &lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=24th Anime Grand Prix (2002)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2002.html|date=juni 2002|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006122941/http://animage.jp/old/gp/gp_2002.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2003., serija je sakupila manje glasa (64), ali se ipak popela na 7. mjesto na listi najboljih anime ostvarenja godine. Epizode broj 129 i 90 su se našle na 11. i 13. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine. Najomiljeniji muški anime lik serije postao je Sanji sa 29 glasa, što mu je osiguralo 19. mjesto, a najomiljeniji ženski lik Nico Robin, koja je sa 31 glasom završila na 20. mjestu na listi najomiljenijih ženskih anime likova godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=25th Anime Grand Prix (2003)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2003.html|date=juni 2003|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141008132157/http://animage.jp/old/gp/gp_2003.html|archivedate=2014-10-08|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2004., serija je sakupila više glasova (96), ali je zbog jake konkurencije završila tek na 16. mjestu na listi najboljih anime ostvarenja godine. Po prvi puta, nijedna epizoda serije nije ušla u popis 20 najboljih anime epizoda godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=26th Anime Grand Prix (2004)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2004.html|date=juni 2004|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006115009/http://animage.jp/old/gp/gp_2004.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

''TV Asahi'' je 2005. objavio dvije liste &quot;100 najboljih animiranih TV ostvarenja&quot;. ''One Piece'' se našao i na jednoj i na drugoj: na listi koja je sastavljena prema anketi provedenoj diljem nacije, našao se na 21. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network| title=Japan's Favorite TV Anime| date=12.10. 2006|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2006-10-13/japan's-favorite-tv-anime}}&lt;/ref&gt; dok se na drugoj listi, sastavljenoj prema web glasanju, našao na visokom četvrtom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network| title=TV Asahi Top 100 Anime Part 2| date=23.9. 2005|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2005-09-23/tv-asahi-top-100-anime-part-2}}&lt;/ref&gt;

{{citat4|center|Započnimo s malo matematike. 450 epizoda, od kojih svaka traje otprilike 30 minuta, nas dovodi do 13.500 minuta, uz moju skromnu procjenu. Postoje 1.440 minute u jednom danu, što bi značilo da bi vam trebalo devet dana da stignete do najnovije epizode ''One Piecea'' ako bi počeli od prve epizode i nikada ne bi spavali. Ovo zazhtijeva krajnju posvećenost da se stigne tako daleko: takvu posvećenost da je, zapravo, besmisleno pitati me što mislim o ovoj seriji. Brojevi ne mogu lagati: volio sam ju. Posvetio sam pola godine svojeg slobodnog vremena između posla i sveučilišta ovom animeu, i on je bio dosljedno uvijek vrhunac mog tjedna... Ovo je ''creme de la creme'' shounen serija, i dosegnula je [[zenit]] onoga što anime može ostvariti nekoliko puta iznova... Dva primjera se ističu: sezona Alabasta i CP9 Saga. Sezona Alabasta započinje nedugo nakon što je jezgra ekipe okupljena i traje preko 50 epizoda. To je velika, sočna priča sa zavjerama i tajnim identitetima, pobunama i spletkarenjem, te ima jednog od najučinkovitijih zlikovaca koje sam ikada vidio u animeu. Nadvisuje ju jedino mnogo epizoda kasnije epska sezona CP9 Saga. Ova obuhvaća stotinu epizoda te je emotivnije iskustvo, te u njoj gusari 'slamnatog šešira' pokazuju najviše rasta. Doista mislim kada kažem da ''One Piece'' posjeduje taj neuhvatljiv &quot;duh animea&quot;. Kao serija, priča ima snažan odjek kojeg gradi od epizode do epizode, te demonstrira opsežno planiranje sezona nekoliko stotina epizoda unaprijed. jedna je od rijetkih serija koje se jedino mogu ostvariti u animiranom formatu, i ima takav učinak zbog svoje ekstremne dužine. I možda je još daleko od toga da završi.|Bradley Meek|[[Datoteka:Utmarkt Guld.svg|15px]][[Datoteka:Utmarkt Guld.svg|15px]][[Datoteka:Utmarkt Guld.svg|15px]][[Datoteka:Utmarkt Guld.svg|15px]][[Datoteka:Utmarkt Guld.svg|15px]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Bradley Meek|url=http://www.themanime.org/viewreview.php?id=1197|title=One Piece|publisher=THEM Anime Reviews}}&lt;/ref&gt;}}

==Izvori==
{{izvori}}

==Eksterni linkovi==
{{Commons category}}
* [http://www.imdb.com/title/tt0388629/ ''One Piece''] na [[IMDb]]-u
* [http://onepieceofficial.com/ Službeni anime website] na [[Funimation]]
* {{ann|manga|1223}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Stripovi fantastike]]
[[Kategorija:Pustolovni stripovi]]
[[Kategorija:Stripovi 1997.]]</text>
      <sha1>f2l0z9kdj6rgsnib7vajgn2oknsm8ky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cattle Decapitation</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4540220</id>
    <revision>
      <id>41261753</id>
      <parentid>20193358</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T09:33:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>53101</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Diskografija */ Apdejt</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3235" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar
| ime                = Cattle Decapitation
| slika                 = 
| opis                  = 
| širina_slike      = 
| Landscape           = 
| tip          = group_or_band
| osnivanje     = [[San Diego]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| žanr               = [[deathgrind]], [[death metal]], [[goregrind]] (ranije)
| period        =  1996.-
| label               = [[Metal Blade]]
| povezani_izvođači     = [[The Locust]]
| URL                 = 
| sadašnji_članovi     = Travis Ryan&lt;br&gt;Josh Elmore&lt;br&gt;Dave McGraw&lt;br&gt;Derek Engemann
| bivši_članovi        = Scott Miller&lt;br&gt;Gabe Serbian&lt;br&gt;Dave Astor&lt;br&gt;Michael Laughlin&lt;br&gt;Troy Oftedal
}}
'''Cattle Decapitation''' je [[SAD|američki]] [[deathgrind]] bend iz [[San Diego, Kalifornija|San Diega]]. U njihovim pjesmama snažno je izražen protest protiv zlostavljanja životinja te uništavanja okoliša. Originalno su svi članovi bili [[vegetarijanstvo|vegetarijanci]], no trenutačno su to samo dva člana, gitarist Josh Elmore i pjevač Travis Ryan koji je i autor većine tekstova pjesama.

==O grupi==

Grupa je osnovana 1996. te su prvu postavu činili Scott Miller, Gabe Serbian i Dave Astor. Ubrzo Millera mijenja Travis Ryan, te u toj postavi snimaju EP ''Human Jerky'' i prvi studijski album ''Homovore''.  Na idućem albumu ''To Serve Man'', koji su objavili za izdavačku kuću [[Metal Blade]] pridružuju im se basist Troy Oftedal te drugi gitarist Josh Elmore. Godine 2006. objavljuju album ''Humanure'' koji su zbog omota (na kojem je prikazana krava kako izbacuje ljudske ostatke) mnoga prodajna mjesta odbila prodavati. Na albumu su gostovali članovi grupe [[The Locust]] te bivši član Scott Miller. Iduća dva albuma, ''Karma.Bloody.Karma'' i ''The Harvest Floor'' objavljuju 2006. i 2009. Na svojem šestom studijskom albumu ''The Monolith of Inhumanity'' iz 2012. uz [[deathgrind]] pridodali su i elemente [[tehnički death metal|progresivnog death metala]], te je dobio mnoge pozitivne recenzije od glazbenih kritičara i obožavatelja. Na svojem najnovijem albumu ''The Antropocene Extinction'' objavljenog u kolovozu [[2015.]] tematski se bave budućnošću [[Zemlja|Zemlje]], odnosno pogubnim čovjekovim utjecajem na okoliš.

==Članovi==

;Sadašnja postava
* Travis Ryan – [[pjevanje|vokal]] &lt;small&gt;(1997.–)&lt;/small&gt;
* Josh Elmore – [[gitara]] &lt;small&gt;(2001.–)&lt;/small&gt;
* Dave McGraw – [[bubnjevi]] &lt;small&gt;(2007.–)&lt;/small&gt;
* Derek Engemann – [[bas gitara]] &lt;small&gt;(2010.–)&lt;/small&gt;

;Bivši članovi
* Scott Miller – gitara, vokal &lt;small&gt;(1996.)&lt;/small&gt;
* Gabe Serbian – gitara &lt;small&gt;(1996.–2000.)&lt;/small&gt;
* Dave Astor - bubnjevi &lt;small&gt;(1996.–2002.)&lt;/small&gt;
* Michael Laughlin - bubnjevi &lt;small&gt;(2004.–2007.)&lt;/small&gt;
* Troy Oftedal – bas gitara &lt;small&gt;(2001.–2009.)&lt;/small&gt;

==Diskografija==
;Studijski albumi
*''Homovore'' (2000.)
*''To Serve Man'' (2002.)
*''Humanure'' (2004.)
*''Karma.Bloody.Karma'' (2006.)
*''The Harvest Floor'' (2009.)
*''Monolith of Inhumanity'' (2012.)
*''The Anthropocene Extinction'' (2015.)
*''Death Atlas'' (2019.)

==Vanjske poveznice==
*[http://cattledecapitation.com/ Službena stranica]

[[Kategorija:Američke heavy metal grupe]]
[[Kategorija:Death metal grupe]]</text>
      <sha1>6r2cfoibgaf7nx4unhvld1eyx2wfx90</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Decapitated</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4541361</id>
    <revision>
      <id>41261755</id>
      <parentid>41214840</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T09:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>53101</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Diskografija */ Apdejt</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7662" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar
| ime                = Decapitated
| slika                 =
| opis                  =
| širina_slike      = 
| Landscape           = 
| tip          = group_or_band
| osnivanje     = [[Krosno]], [[Poljska]]
| žanr               = [[tehnički death metal]], [[death metal|death]]/[[groove metal]] (kasnije)
| period        =  1996.-2007., 2009.
| label               = [[Earache Records|Earache]], [[Nuclear Blast]], Metal Mind, Riffs Factory, Mystic
| povezani_izvođači     = 
| URL                 = 
| sadašnji_članovi     = Wacław &quot;Vogg&quot; Kiełtyka&lt;br&gt;Rafał Piotrowski&lt;br&gt;Paweł Pasek&lt;br&gt;Michał Łysejko &quot;Młody&quot;
| bivši_članovi        = Witold &quot;Vitek&quot; Kiełtyka&lt;br&gt;Marcin &quot;Martin&quot; Rygiel&lt;br&gt;Wojciech &quot;Sauron&quot; Wąsowicz&lt;br&gt;Adrian &quot;Covan&quot; Kowanek&lt;br&gt;Filip &quot;Heinrich&quot; Hałucha&lt;br&gt;Kerim &quot;Krimh&quot; Lechner
}}
'''Decapitated''' je [[poljska|poljski]] [[death metal]] sastav osnovan [[1996.]] u [[Krosno]]m. Smatraju se jednim od najcjenjenijih europskih [[tehnički death metal|tehničkih death metal]] sastava, te vodećim inovatorima u žanru modernog death metala.

Godine 2007., članovi sastava su doživjeli tešku prometnu nesreću, u kojoj je poginuo bubnjar Witold &quot;Vitek&quot; Kiełtyka, a pjevač Adrian &quot;Covan&quot; Kowanek je završio u komi. Dvije godine kasnije Vitekov brat Vogg ponovno oformljuje grupu sa novom postavom, te objavljuju album ''Carnival is Forever'' 2011. i ''Blood Mantra'' 2014. godine

==O grupi==

Grupu su osnovali braća Kiełtyka, tada 15-godišnji gitarist Wacław &quot;Vogg&quot; i 12-godišnji bubnjar Witold &quot;Vitek&quot; zajedno sa pjevačem Wojciechom &quot;Sauronom&quot; Wąsowiczem. Kasnije im se pridružuje basist Marcin &quot;Martin&quot; Rygiel te [[1997.]] i [[1998.]] objavljuju demo snimke ''Cemeterial Gardens'' i ''The Eye of Horus'' koje im omogućuju potpis sa izdavačkom kućom [[Earache Records]]. Godine [[2000.]] objavljuju svoj prvi studijski album ''Winds of Creation'', kojeg je producirao Piotr Wiwczarek iz [[Vader]]a. Album je dobio mnoge pozitivne kritike, kao i njihov idući ''Nihility'' iz [[2002.]] kojeg su sami producirali.&lt;ref name=&quot;Kerrang! March 2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Lawson |first=Dom |year=2002 |month=March |title=Death Becomes Them |journal=[[Kerrang!]]}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, nastupaju na poljskom izdanju [[Ozzfest]]a, te kreću na turneju po [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Europa|Europi]]. Treći studijski album ''The Negation'' objavljen [[2004.]] bio je ujedno i njihov posljednji sa pjevačem Sauronom, koji je zbog zdravstvenih razloga napustio sastav. Za njegovu zamjenu odabran je Adrian &quot;Covan&quot; Kowanek, bivši pjevač [[Atrophia Red Sun]]a, te četvrti studijski album ''Organic Hallucinosis'' objavljuju [[2006.]] godine i kreću na turneju sa [[SAD|američkim]] sastavima [[Suffocation]], [[Six Feet Under (grupa)|Six Feet Under]], [[Fear Factory]] i drugima.

Dana [[28. listopada]] [[2007.]], članovi su blizu granice između [[Rusija|Rusije]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]] doživjeli prometnu nesreću, u kojoj su teško ozljeđeni Vitek i Covan. Covan je pao u [[koma|komu]], a Vitek je od posljedica nesreće preminuo [[2. studenog]] [[2007.]], u dobi od 23 godine. Nakon dvogodišnje stanke, Vitekov brat Vogg je odlučio ponovo oformiti sastav, sa novim bubnjarom i novim pjevačem, budući da je Covanov oporavak sporo tekao. Tako novi članovi postaju [[austrija|austrijski]] bubnjar Kerim &quot;Krimh&quot; Lechner, pjevač Rafał Piotrowski i basist Filip &quot;Heinrich&quot; Hałucha. Nakon turneje po Europi, Sjevernoj Americi i Australiji, u srpnju su objavili prvi album s novom postavom, nazvan ''Carnival Is Forever''. Album je producirao Vogg zajedno sa švedskim producentom Daniel Bergstrand, poznatom po radu sa grupama [[Behemoth]] i [[Meshuggah]]. Godine 2014., novi bubnjar postaje Michał Łysejko &quot;Młody&quot;, te objavljuju svoj šesti studijski album ''Blood Mantra'' te snimaju spot za pjesmu &quot;Instinct&quot;.

==Stil i ostavština==

Sastav je postao poznat po svojim tekstovima te izuzetnom tehničkom umijeću, unatoč veoma mladoj dobi njegovih članova. Karakteristike njihovih albuma ''Nihility'' i ''The Negation'' opisane su kao &quot;moćno blastbeat bubnjanje, disonantni ali pamtljivi gitarski riffovi i inventivne gitarske solaže&quot;, sa vrlo visokom kvalitetom produkcije&lt;ref name=&quot;Allmusic Negation&quot;&gt;{{cite web|url = {{Allmusic|class=album|id=r680993|pure_url=yes}} |publisher = [[Allmusic]]|title = Negation|author = William York|accessdate = 2009-06-18}}&lt;/ref&gt; dok je Sauron opisan kao &quot;najsposobniji pjevač na sceni&quot;.&lt;ref name=&quot;Metal Hammer February 2004 The Negation review&quot;&gt;{{cite journal |last=Dome |first=Malcolm |year=2004 |month=February |title=The Negation review|journal=[[Metal Hammer]]}}&lt;/ref&gt; Na albumu ''Organic Hallucionsis'' sastav se fokusirao na netradicionalne osobine [[death metal]]a, sa kompleksnijim tekstovima, više &quot;groovea&quot;, te raznovrsnijim Covanovim vokalom.&lt;ref name=&quot;Exclaim! Organic Halucinosis&quot;&gt;{{cite web|url = http://exclaim.ca/musicreviews/generalreview.aspx?csid2=846&amp;fid1=25055&amp;csid1=79|publisher = [[Exclaim!]]|title = Organic Halucinosis|author = Jill Mikkelson|accessdate = 2009-06-18|archivedate = 2018-01-08|archiveurl = https://web.archive.org/web/20180108233431/http://exclaim.ca/musicreviews/generalreview.aspx?csid2=846&amp;fid1=25055&amp;csid1=79|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;

Decapitatedova izdanja smatraju se jednim od najznačajnijih death metal albuma [[21. stoljeće|21. stoljeća]],&lt;ref&gt;[http://www.allmusic.com/album/r573265 Allmusic]&lt;/ref&gt; a ''Winds of Creation'' &quot;odgovornim za ponovno pokretanje stagnirajuće death metal scene&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=blabbermouth.com |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=143225 |access-date=2015-09-09 |archivedate=2012-09-11 |archiveurl=https://archive.is/20120911040653/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=143225 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Thomas Hakke, bubnjar švedskog sastava [[Meshuggah]] je povodom Vitekove smrti izjavio: &quot;Metal zajednica je izgubila jednog od najtalentiranijih i najvještijih bubnjara našeg doba. Vitek je bio pravi talent i bubnjarski genije.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=84124|publisher = Blabbermouth.net|title = Meshuggah's Haake: The Future Will Be A Sadder Place Without Vitek's Drumming - Nov. 4, 2007|accessdate = 2009-04-26|archivedate = 2009-05-25|archiveurl = https://web.archive.org/web/20090525034128/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=84124|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;

==Članovi==

;Trenutačna postava
* Wacław &quot;Vogg&quot; Kiełtyka – [[gitara]] (1996.-)
* Rafał Piotrowski  – [[pjevanje|vokal]] (2009.-)
* Paweł Pasek - [[bas gitara]] (2012.-)
* Michał Łysejko &quot;Młody&quot; - [[bubnjevi]] (2014.-)

;Bivši članovi
* Witold &quot;Vitek&quot; Kiełtyka (preminuo) – bubnjevi (1996.–2007.)
* Marcin &quot;Martin&quot; Rygiel – bas gitara (1996.–2007.)
* Wojciech &quot;Sauron&quot; Wąsowicz – vokal (1996.–2005.)
* Adrian &quot;Covan&quot; Kowanek – vokal (2005.–2007.)
* Filip &quot;Heinrich&quot; Hałucha – bas gitara (2009.-2011.)
* Kerim &quot;Krimh&quot; Lechner – bubnjevi (2009.-2012.)

==Diskografija==
;Studijski albumi
*''Winds of Creation'' (2000.)
*''Nihility'' (2002.)
*''The Negation'' (2004.)
*''Organic Hallucinosis'' (2006.)
*''Carnival Is Forever'' (2011.)
*''Blood Mantra'' (2014.)
*''Anticult'' (2017.)
*''Cancer Culture'' (2022.)

==Izvori==
{{reflist}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.decapitatedband.net/ Službena stranica]

[[Kategorija:Poljski muzičari]]
[[Kategorija:Heavy metal grupe]]
[[Kategorija:Death metal grupe]]</text>
      <sha1>qo88v3k8fm8k7e9lq3uxjvjf15k7xn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Todor Pavlov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4549871</id>
    <revision>
      <id>41261716</id>
      <parentid>41261556</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T17:20:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Smiroje</username>
        <id>153576</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5092" xml:space="preserve">{{Infokutija Političar 
| ime = Todor Dimitrov Pavlov 
| slika = Todor Pavlov.jpg|200px]]
| opis_slike =
| datum_rođenja = [[14. februar]] [[1890]].
| mesto_rođenja = [[Štip]]
| država_rođenja       = [[Osmansko carstvo]]
| datum_smrti = {{Datum smrti|1977|5|8|1890|2|14}}
| mesto_smrti = [[Sofija]] 
| država_smrti        = [[Narodna Republika Bugarska]]
| državljanstvo = [[Narodna Republika Bugarska]]
| narodnost = [[Bugari|Bugar]]&lt;br&gt;''([[Makedonci|Makedonskog]] porekla)''
| veroispovest = [[Ateizam|ateista]]
| partija = [[Bugarska komunistička partija]]
| supružnik = 
| deca = Vera Pavlov
| univerzitet = [[Univerzitet u Sofiji]]
| profesija = [[Doktor (titula)|doktor filozofskih nauka]]
| funkcija 1 = [[regent]] [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]]
| početak funkcije 1 = [[9. septembar]] [[1944]]
| kraj funkcije 1= [[15. septembar]] [[1946]].
| naslednik 1 = monarhija ukinuta
| monarh 1 = [[Simeon II od Bugarske]]
| funkcija 2 = [[predsednik]] [[Bugarska akademija nauka|Bugarske akademija nauka]]
| početak funkcije 2 = [[1947]]
| kraj funkcije 2 = [[1962]].
}}
'''Todor Dimitrov Pavlov''' ([[Štip]], [[Osmansko carstvo]], [[14. februar]] [[1890]] — [[Sofija]], [[Narodna Republika Bugarska|NR Bugarska]], [[8. maj]] [[1977]]) je istaknuta ličnost [[Bugarska komunistička partija|Bugarske komunističke partije]], [[regent]] [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] ([[9. septembar|9. septembra]] [[1944]] — [[15. septembar|15. septembra]] [[1946]].).

== Biografija ==
Todor Pavlov je rođen [[14. februar]]a [[1890]]. u [[Štip]]u (tada [[Osmansko carstvo|Otomanska imperija]]) u porodici učitelja Dimitra Pavlova Grozdanofa. [[1914]]. godine diplomirao je na [[Sofijski univerzitet|Univerzitetu u Sofiji]] specijalizovo je filozofiju i pedagogiju, a zatim predavao kao nastavnik.

U [[1919]]. godini, pridružio se [[Bugarska komunistička partija|Bugarskoj komunističkoj partiji]]. Od [[1922]]—[[1923]], bio je urednik pro-komunističkih novine ''&quot;Mladih&quot;''. U leto 1923. je bio uhapšen, ali je kasnije pušten. [[1924]]. godine je izabran u rukovodstvu pravno legalne Laburističke partije i Centralnog komiteta Кomunističke partije u ilegali.

Nakon napada na Crkvu &quot;Svete Nedelje&quot; i [[16. april]]a [[1925]]. godine je uhapšen i osuđen na zatvor u trajanju od dvanajst godina. [[1929]]. godine je pomilovan i pušten. Radi u nastavi kao profesor u antiratnoj ligi. [[1932]]. godine je emigrirao u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] i postao profesor [[Dijalektički materijalizam|dijalektičkog materijalizma]] na Institutu za Crvene profesore u [[Moskva|Moskvi]]. [[1936]]. godine se vratio u [[Kraljevina Bugarska|Bugarsku]] kada se posvećuje novinarskim radom. Između [[1941]]—[[1943]], bio je interniran u koncentracione logore.

Dana [[9. septembar|9. septembra]] [[1944]]. odlukom Nacionalnog komiteta [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otačbinskog fronta]] i vladinom uredbom je imenovan za regenta [[Kraljevina Bugarska|Кraljevine Bugarske]]. Кao regent vežbe sva prava zadržana su u Ustavu iz [[Veliko Trnovo|Trnova]], uključujući i pravo da imenuje i razrešava visoku vojnu komandu.

U januaru [[1945]]. godine izabran je počasnog predsednika &quot;makedonskog Naučnog instituta Dimitar Vlahov&quot;. Učestvujte u izradi &quot;makedonske ideje&quot; i štiti probugarske i promakedonske nacionalne ideje.

[[1945]]. godine je izabran za [[akademija|akademika]]. Pavlov je bio profesor na [[Sofijski univerzitet|Univerzitetu u Sofiji]] u periodu [[1946]]—[[1948]], kao i nacionalni predstavnik od [[1946]]. do [[1976]]. godine.

Bio je član Centralnog komiteta [[Bugarska komunistička partija|Кomunističke partije Bugarske]] od [[1957]]. do [[1977]]. član Politbiroa Кomunističke partije od [[1966]]. do [[1976]]. i dva puta član Prezidijuma Narodne skupštine ([[1947]]—[[1954]] i [[1962]]—[[1971]]).

Predsednik Bugarske akademije nauka bio je u periodu [[1947]]—[[1962]], direktor Instituta za filozofiju Akademije nauka ([[1949]]—[[1952]] i [[1960]]—[[1977]]), počasni predsednik Saveza književnika Bugarske. Dva puta je proglašen za &quot;[[Heroj socijalističkog rada]]&quot; ([[1960]]. i [[1965]].) i jednom za &quot;[[Heroj Narodne Republike Bugarske|Heroja Narodne Republike Bugarske]]&quot; ([[1970]]).

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* -{Tašev, T., „Bъlgarskata voйska 1941-1945 - enciklopedičen spravočnik“, Sofiя, 2008, „Voenno izdatelstvo“ EOOD, ISBN 978-954-509-407-1}-
* -{Grebenarov, Aleksandъr. Legalni i taйni organizacii na makedonskite bežanci v Bъlgariя (1918 - 1947), MNI, Sofiя, 2006. pp. 375, 377, 386.}-
* -{„Rečnik na bъlgarskata literatura“, 3 tom, IК na BAN, Sofiя, 1982. pp. 8-9.}-&lt;br /&gt;
* -{&quot;Rečnik na bugarskata literatura&quot;, 3 tom, Izdavačka kuќa na BAN, Sofija, 1982. pp. 8-9.}-
* [-{http://www.ras.ru/win/db/show_per.asp?P=.id-51636.ln-ru}-]
{{refend}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=1146, Biografija na sajtu SANU]

{{Lifetime|1890|1977|Todor, Pavlov}}

[[Kategorija:Biografije, Štip]]
[[Kategorija:Bugarski komunisti]]</text>
      <sha1>l2v0aaz2nnr570u5bukzvmpdk0a6uuj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojislav Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4554845</id>
    <revision>
      <id>41261748</id>
      <parentid>41070900</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T05:08:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.137.88.230</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Spoljašnje veze */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2955" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
|ime=Vojislav Govedarica
|alias=Voyo Goric
|zanimanje=glumac, kaskader, tjelohranitelj
|datum_rođenja={{birth year and age|1940}}
|mjesto_rođenja=[[Gacko]], [[Kraljevina Jugoslavina]] (danas [[BiH]])
|znamenite_uloge=narednik Yushin u ''[[First Blood: Part II|Rambo II]]''&lt;br&gt;narednik Hartog u ''[[Lionheart (film, 1990)|Lionheart]]''
}}

'''Vojislav Govedarica''' ([[Gacko]], 1940 - ) je [[Srbija|srpsko]]-[[SAD|američki]] glumac i kaskader, poznat po marknatnom fizičkom izgledu koji mu donio brojne uloge snagatora i negativaca, a među kojima je vjerojatno najpoznatiji [[SSSR|sovjetski]] narednik Jušin u akcionom filmu ''[[Rambo II]]''. 

Prije bavljenja filmom je živio u [[Beograd]]u te zarađivao za život kao spasilac na plaži i [[izbacivač]] iz noćnih lokala. Njegova biografija je već u mladosti imala niz živopisnih detalja, poput druženja sa ličnostima koje će kasnije postati istaknuti kriminalci poput [[Rade Đaldović|Ćente]] i [[Ljubomir Magaš|Ljube Zemunca]], ali i izuzetne lične hrabrosti i viteškog odnosa prema ženama u nizu anegdota zbog kojih su ga u novinama proglasili &quot;Kolosom nežnog srca&quot;. Te priče su fascinirale poznatog režisera [[Puriša Đorđević|Purišu Đorđevića]] koji je počeo angažirati u svojim filmovima i tako mu je omogućio početak karijere.

1981. godine je emigrirao u SAD i došao u [[Los Angeles]] gdje se zaposlio kao tjelohranitelj, a potom postao i lični prijatelj [[Sylvester Stallone|Sylvestera Stallonea]], koji će mu kasnije dati ulogu u ''Rambu II''. Njegov sljedeći zapaženi nastup je bio lik narednika [[Francuska legija stranaca|Legije stranaca]] u filmu ''[[Lionheart (film, 1990)|Lionheart]]'' sa [[Jean-Claude Van Damme|Jean-Claudeom Van Dammeom]]. U njemu je njegov lik, iako se njegova nacionalnost ne spominje, izgovara nekoliko živopisnih replika na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]], a zbog kojih je ''Lionheart'' dobio svojevrsni [[kult film|kult status]] među ljubiteljima Van Dammeovih filmova na području bivše Jugoslavije.

== Literatura ==
* [[Ljubiša Stavrić]]: Krstarica u Holivudu ([[NIN]], 8.12.2005) - [http://www.nin.co.rs internet strana]

== Spoljašnje veze ==
* {{IMDb ime|id=0330937|name=Vojislav Govedarica}}

{{Lifetime|1940||Govedarica, Vojislav}}
[[Kategorija:Srpski filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Kaskaderi]]
[[Kategorija:Biografije, Gacko]]
1960 godine je zivio u Vogosca  (BiH) imao je dve sestre Zora i Natalija i brata kojem se ne sjecam imena koji je bio razvijen kao i Vojo.Druzio se sa Centom i Ljubom koji su dosli u Sarajevo da se obracunaju sa bracom Todorivic Novak i Novica.Poslije te tuce nikad vise nije dosao u Sarajevo i Bosnu vec je ostao u Beogradu do odlaska u USA.Glumio je u filmu indijanskog poglavice ne mogu da se sjetim Naslova.Brat se zove Nole,završio je prava i živi u Beogradu.
Glumio je u Winnetou  i Odiseju sa Bekim Fehmiom.</text>
      <sha1>6gf4lygsta34twjjzhkzzpm8a7oi5or</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brigitte Helm</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4603786</id>
    <revision>
      <id>41261747</id>
      <parentid>41253308</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T04:32:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka/fajl Cinearte_v.10,_n.412,_1935_-_Brigitte_Helm.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na [[:commons:|Ostavi]] obrisao Ellywa sa razlogom: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Cinearte v.10, n.412, 1935 - Brigitte Helm.jpg|]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3624" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime                  = Brigitte Helm
| ime_po_rođenju            = Brigitte Eva Gisela Schittenhelm
| slika                     =
| datum_rođenja            = {{Birth date|1906|03|17|df=y}}
| mjesto_rođenja           = [[Berlin]], [[Njemačko Carstvo]]
| datum_smrti            = {{Death date and age|1996|06|11|1906|03|17|df=y}}
| mjesto_smrti           = [[Ascona]], [[Switzerland]]
| zanimanje            = glumica
| period          = 1927&amp;ndash;1935
| supružnik                = Rudolf Weissbach&lt;br&gt;Dr. Hugo von Kuenheim (vj. 1935&amp;ndash;nepoznat)
| znamenite_uloge =Maria/[[Maschinenmensch]] u ''[[Metropolis (film, 1927)|Metropolis]]''
}}

'''Brigitte Helm''' (17. mart 1906 &amp;ndash; 11. jun 1996) bila je [[njemačka]] glumica, najpoznatija po dvostrukoj ulozi Marije i njene [[robot]]ske dvojnice [[Maschinenmensch]] u klasičnom [[nijemi film|nijemom]] [[SF film]]u ''[[Metropolis (1927 film)|Metropolis]]''. Kratka karijera, u kojoj je postala jedna od najvećih zvijezda [[Universum Film AG|UFA]]-e, je okončana 1935. godine nakon dolaska [[NSDAP|nacista]] na vlast, kojima je pala u nemilost zbog udaje za [[jevrej]skog industrijalca dr. Huga von Kuenheima. Zajedno sa mužem je emigrirala u [[Švicarska|Švicarsku]] gdje je Hugu rodila četvoro djece i u potpunosti se posvetila porodici.

== Filmografija ==
=== nijemi filmovi ===
* 1927 [[Metropolis (Film)|Metropolis]] (režija: Fritz Lang)
* 1927 [[Die Liebe der Jeanne Ney]] (režija: [[Georg Wilhelm Pabst]])
* 1927 [[Am Rande der Welt (1927)|Am Rande der Welt]] (režija: [[Karl Grune]])
* 1928 [[Alraune (1928)|Alraune]] (režija: [[Henrik Galeen]])
* 1928 Die Yacht der sieben Sünden
* 1928 [[Abwege]] (režija: Georg Wilhelm Pabst)
* 1928 [[Das Geld (1928)|Das Geld]] (auch: ''Geld! Geld!! Geld!!!'' – frz. Originaltitel: ''L’Argent''; Regie: [[Marcel L’Herbier]])
* 1928 Skandal in Baden-Baden (režija: [[Erich Waschneck]])
* 1929 [[Die wunderbare Lüge der Nina Petrowna]] (režija: [[Hanns Schwarz]])
* 1929 [[Manolescu (1929)|Manolescu]] (režija: [[Viktor Tourjansky]])

=== zvučni filmovi ===
* 1930 Die singende Stadt
* 1930 [[Alraune (1930)|Alraune]] (režija: [[Richard Oswald]])
* 1930 Gloria (deutsche Version)
* 1930 Gloria (französische Version)
* 1931 [[Im Geheimdienst (1931)|Im Geheimdienst]]
* 1932 Die Gräfin von Monte Christo
* 1932 The Blue Danube
* 1932 Eine von uns
* 1932 [[Die Herrin von Atlantis (1932)|Die Herrin von Atlantis]]
* 1932 L’Atlantide
* 1932 The Mistress of Atlantis
* 1932 Hochzeitsreise zu dritt
* 1932 Voyage de noces
* 1933 [[Der Läufer von Marathon]]
* 1932 Inge und die Millionen
* 1933 Die schönen Tage von Aranjuez
* 1933 Adieu les beaux jours
* 1933: [[Spione am Werk (1933)|Spione am Werk]]
* 1933 L’Étoile de Valencia
* 1934 Fürst Woronzeff
* 1934 Le secret de Woronzeff
* 1934 [[Die Insel (1934)#Französische Version|Vers l’abîme]]
* 1934 [[Die Insel (1934)|Die Insel]]
* 1934 [[Gold (1934)|Gold]]
* 1935 [[Ein idealer Gatte (1935)|Ein idealer Gatte]]
* 1958 Das gab’s nur einmal (kompilacijski film Rahmenhandlung)

==Izvori==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Brigitte Helm}}
*{{IMDb name|id=0375609|name=Brigitte Helm}}
*[http://film.virtual-history.com/person.php?personid=609 Virtual History - Tobacco cards]
*[https://sites.google.com/site/helmbrigitte7/home German Brigitte Helm Homepage]
*[https://www.independent.co.uk/news/obituaries/obituary-brigitte-helm-1337656.html Obituary at The Independent]
*{{find a grave|11751}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1906|1996|Helm, Brigitte}}
[[Category:Njemačke filmske glumice]]</text>
      <sha1>4c0yloimx7n0jiaqjtnurgsfxtq05n3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miodrag Ilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4607067</id>
    <revision>
      <id>41261723</id>
      <parentid>41224300</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T18:38:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.215</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Istorijske: */ Ubacio nov naaslov - utorsko delo &quot;Despina&quot;. libreto za operu</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16738" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime           = Miodrag Ilić
| slika         = Miodrag-Ilic.jpg
| puno_ime      = Miodrag Ilić
| datum_rođenja = {{bda|1934|4|23|df=y}}
| mjesto_rođenja  = [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas [[Srbija]])
| zanimanje = književnik, novinar, prevodilac
| supružnik = [[Spomenka Ilić]]
| žanr   = 
| država_smrti  = 
}}
'''Miodrag Ilić''' ([[Beograd]], [[23. april]] [[1934]]) je [[Srbi|srpski]] književnik, pretežno dramski pisac, publicist, novinar, prevodilac i pedagog. Osim obimnog dramskog opusa ostvario je prozna dela, filmske i televizijske scenarije, publicistička i teorijska dela u oblasti medija, žurnalizma, politike i međunarodnih odnosa; pisao je novinske feljtone, članke i eseje o problemima kulture i pozorišne kritike; prevodio sa engleskog i italijanskog jezika; radio kao predavač novinarstva, estetike i dramaturgije elektronskih medija. &lt;ref&gt;[http://miodrag-ilic.in.rs/ Miodrag Ilić - Miodrag Ilić, knjževnik, dramski pisac, publicist, novinar, prevodilac i pedagog&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

== Život ==
Rodio se i školovao u Beogradu. Godine 1961. diplomirao engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu, a 1966. završio studije dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora [[Josip Kulundžić|Josipa Kulundžića]]. Bio zaposlen kao novinar (saradnik i urednik) u „Večernjim novostima“, „Beogradskoj nedelji“, „Radio TV reviji“ i Televiziji Beograd ([[RTS]]). Bio na položajima upravnika [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskog dramskog pozorišta]] (1975-80), direktora Drame Narodnog pozorišta (1982-90) i direktora Programa za inostranstvo RTS (1990-97). Član je [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]] od 1967 i Udruženja novinara Srbije od 1991. &lt;ref&gt;[http://miodrag-ilic.in.rs/category/biografija/ Miodrag Ilić - Biografija Archive&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

Osnovao [[Udruženje dramskih pisaca Srbije]] (sa [[Đorđe Lebović|Đorđem Lebovićem]] i M. Đurđevićem) 1976. &lt;ref&gt;[http://www.drama.org.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=58:istorija-udps&amp;catid=34:o-nama&amp;Itemid=27 Istorijat Udruženja&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt; i bio predsednik ovog udruženja (1978-80).

Napisao je 33  drame, koje su izvođene na mnogim scenama u zemlji i inostranstvu, odnosno preko radija, ili su objavljene u grupnim i samostalnim izdanjima. Njegove radio-drame (9 naslova) emitovane su na programima radio-stanica u bivšoj Jugoslaviji, a jedna na programu SFB (Berlin), dok je dve Ilićeve TV drame prikazala RTS. Autor izrazito urbanog nerva,  svojim proznim delima &quot;Gde je kraj ulice&quot;, &quot;Prohujalo s košavom&quot; i &quot;Ljubav se zove Vanda&quot; nastavlja tradiciju takozvanog beogradskog romana, zaokupljen temama posrtanja srpske građanske klase. Prevodio je dramska i prozna dela sa engleskog i italijanskog jezika, a u dugom periodu i popularni humoristički strip „[[Porodica Tarana]]“, objavljivan u „Večernjim novostima“ (1954-1989). &lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276270-Nova-era-novinarstva Nova era novinarstva | Ostali članci | Novosti.rs], Pristupljeno 8. 4. 2013.&lt;/ref&gt; Ilićev prevod je ostao zapamćen kao izuzetno duhovita adaptacija, koja je na pravi način pribiližila čitaocima izvorni duh ovog stripa. 

Kao televizijski autor realizovao je pet veoma zapaženih dokumentarnih serija istraživačkog [[žanr|žanra]], od kojih su dve („Medijske imperije“ &lt;ref&gt;[http://www.zavod.co.rs/medijske-imperije Medijske Imperije&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt; i „Quo vadis, svete?“ &lt;ref&gt;[http://www.knjizara.com/Quo-vadis-svete-Miodrag-Ilic-14364 Quo vadis svete : Miodrag Ilić : 86-7363-262-5 : Knjizara.com: Knjige&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;) pretočene u knjige. Posvetio se feljtonistici, teorijskom radu u sferi žurnalizma i dramaturgije elektronskih medija, kao autor stručnih tekstova i [[pedagogija|pedagog]].

== Dela &lt;ref&gt;[http://miodrag-ilic.in.rs/category/dela/ Miodrag Ilić - Dela Archive&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt; ==

=== Pozorišne drame ===
==== Iz savremenog života: ====
* ''Pred slepim zidom'',
* ''Kameleoni'' , 
* ''Kafana u luci'' , 
* ''San zimske noći'', 
* ''Mašina za teror'' , 
* ''Vukomanov povratak'' ,
* ''Ekvilibristi ili ljubav do groba'' , 
* ''Ribe na drveću'' , 
* ''Uhvati zvezdu padalicu'', 
* ''Apisova kletva'' 

==== Istorijske: ====
* ''Ćutnje Slobodana Radenika (po motivima romana [[Oskar Davičo|O. Daviča]], sa S. Stojanovićem)'' , 
* ''Puč (Dušan Silni)'' , 
* ''Hajkuna od Udbina'' 
* Vuk i Miloš 
* ''Legenda o zemlji Lazarevoj'', 
* ''Apis'',
* Despina, libreto za operu

==== Dramske metafore ====
* ''Ilon – iščezli grad'',
* ''Valcer poručnika Nidrigena''

==== Komedije ====
* ''Pogreb nezahvalnika'',
* ''Veštac'',
* ''Psi''
*  &quot;Kazanova protiv Don Žuana&quot;
*  &quot;Udaja stare dame&quot;
*  &quot;Dragi moj fireru&quot;

==== Biografske ====
* ''[[Nikola Kopernik|Kopernik]]'',
* ''[[Žanka Stokić|Žanka]]'' , 
* ''Jeretik (o [[Baruh Spinoza|Baruhu de Spinozi]])'' , 
* ''Krik iz crne šume (o Martinu [[Martin Hajdeger|Hajdegeru]])''

==== Dramatizacije ====
* ''Šala (po romanu Milana Kundere)''

=== TV, radio-drame, scenarija ===
* ''Polikarp (radio)'',
* &quot;Za Suncem&quot; (radio-scenario o V. Nazoru,sa B. Vučićevićem)
* ''Brodolom i kako ga izvesti (radio)'' , 
* ''Fontana ala Mediči (radio)'' , 
* ''Čovek koji je zaustavio sunce (TV)'', 
* ''Operacija (TV)'' , 
* ''Kod Londona (TV serija)'' ,
* ''[[Bube u glavi]]'' (film)
*  &quot;U slavu Vuka&quot; (scenario za muzičko-dramski spektakl)
* &quot;Eskulap u vozu&quot; (scenario za muzičko-scenski panoptikum)
* &quot;Kako smo poleteli&quot; (scenario za dramsko-muzički spektakl)
* &quot;Novca nama trdeba&quot; (scenario za dramsko-muzički spektakl) 
* ''Ljubavnik Lili Marlen&quot; (filmski scenario)
* &quot;72&quot; (Filmski scenario, u koautorstvu s. Renatom Novakovićem)
* &quot;Beograd - Holivud - Beograd&quot; (filmski scenario)
* &quot;Begunci&quot; (filmski scenario po romanu &quot;Prohujalo sa košavom&quot;)
* &quot;Vukomanov povratak&quot; (filmski scenario po istoimenoj drami)
* &quot;Dušan Silni&quot; (scenario za igrani film + scenarija za 17 epizoda TV serije)
* &quot;Avijatičari (scenario za igrani film i 7 epizoda TV serije)

=== Dokumentarni filmovi ===
* ''Džin na dnu mora – operacija Zenta''

=== Dokumentarne TV serije ===
* ''Medijske imperije (8 emisija)'',
* ''Quo vadis, svete? (10 emisija)'',
* ''Za bolji svet (26 emisija)'',
* ''Taj veliki mali svet (8 emisija)'',
* ''Izazovi demokratije (10 emisija)''
'''''Napomena''''': Snimajući dokumentarne TV emisije u 16 zemalja intervjuisao je 147 istaknutih intelektualaca, filozofa, naučnika, političara i umetnika, među kojima N. Čomskog, Z. Bžežinskog, V. Volkova, Huang Ce Mina, loda Karingtona. Ž. Mari de la Gorsa, lorda Ovena, Bila Klintona, Mišela Kolona, Lorensa Iglbergera, Helenu Guskovu...

=== Proza ===
* ''Svedok u bekstvu (roman)'',
* ''Pogreb u Taksonu (roman, pod pseudonimom Roj Patrik)'',
* ''Gde je kraj ulice? (roman)'',
* ''Izlet u Amsterdam (novele)'',
* ''Prohujalo sa košavom (roman)''
* &quot;Ljubav se zove Vanda&quot; (roman)

=== Knjige - publicistički radovi ===
* ''Laži dugih nogu – medijski rat i oko njega'',
* ''Medijske imperije'',
* ''Quo vadis, svete?'',
* ''Televizijsko novinarstvo'',
* ''Rađanje televizijske profesije''
* Oholi Guliver i gnevni Liliputanci

=== Knjige drama ===
&quot; Apis&quot;, samost. izd. 1988

&quot;Drame o velikanima&quot; (&quot;Dušan Silni&quot;, &quot;Legenda o zemlji Lazarevoj&quot;, &quot;Kopernik&quot;, &quot;Jeretik&quot; (o B. de Spinozi), &quot;Vuk i Miloš&quot; , &quot;Krik iz crne šume&quot; (o M. Hajdegeru). izd. Albatros+, 2014

&quot;Apisova kletva i druge drame&quot; (izd. Zepter Book World, 2020).

=== Feljtoni ===
* &quot;Atomi za život ili smrt&quot;
* ''Igre kažnjene smrću'',
* ''Novi opasni svet'',
* ''Ika Panić – srpski Šindler'',
* ''Čemu stremi Amerika''
* &quot;Oružje strašnog suda&quot;
*&quot;Čovečanstvo pred slepim zidom&quot;

=== Prevodi ===
* ''Ema udova Đokasta (drama Alberta Savinija, italijanski)'',
* ''[[Neprijatelj naroda (Ibsen)|Neprijatelj naroda]]'' (drama H. Ibzena u adaptacioji [[Arthur Miller|A. Milera]], engleski)'',
* ''Alisa u ogledalu (proza za decu Luisa Kerola, engleski)''
* ''[[Porodica Tarana]] (satirični strip Džordža Makmanusa, engleski)''

=== Ostalo ===
Članci, eseji, rasprave, humoreske, prevodi, pozorišne kritike, u časopisima „Književnost“, “Film“, „Scena“, „Drama“, te u listovima „Beogradska nedelja“, „Književne novine, „Večernje novosti“.

== Nagrade ==
# Prva nagrada na jubilarnom konkursu Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, povodom 100-godišnjice, za dramu “Ilon – iščezli grad” (1962).
# Prva nagrada na konkursu Radio Beograda za radio-komediju “Veštac” (1966)
# Druga nagrada na konkursu Radio Beograda za radio-komediju “Polikarp” (1968).
# Druga nagrada na jubilarnom konkursu Narodnog pozorišta u Beogradu, povodom 100-godišnjice, za dramu “Kafana u luci”, (1969).
# Treća nagrada na konkursu Radio Beograda za radio-komediju“Brodolom i kako ga izvesti” (koautor Predrag Golubović), 1970.
# Medalja „Zlatni lav“ na Festivalu u Veneciji za film „Bube u glavi“ reditelja M. Radivojevića, 1970. (autor scenarija)
# Srebrna „Arena“ na Festivalu u Puli za film „Bube u glavi“, 1970. (scenario)
# Spomen-plaketa Grada Beograda za doprinos razvoju Grada, 1974.
# Prva nagrada na konkursu Narodnog pozorišta u Zenici za komediju “Psi” (1981).
# Jedna od tri ravnopravne nagrade na konkursu Narodnog pozorišta Bosanske Krajine u Banjaluci, za dramu “San zimske noći”(1983).
# Nagrada za besedništvo na engleskom jeziku, na Svetskom televizijskom festivalu u Nagoji (Japan, 1993).
# “Grand Prix” Festivala podmorskog filma u Beogradu, 2002., za dokumentarni film „Džin na dnu mora – operacija Zenta“ (scenario)
# Specijalna nagrada na Festivlu u Antibu (Francuska) 2002. za dokumentarni film „Džin na dnu mora – operacija Zenta“ (scenario) 
# “Zlatni beočug” za doprinos kulturi Beograda (2003).
# Nagrada “Branislav Nušić”, Udruženja dramskih pisaca Srbije, za dramu “Vukomanov povratak” (2006).
# Nagrada za publicistiku „Žika M. Jovanović“ Udruženja novinara Srbije za knjigu “Rađanje televizijske profesije” (2006.)
# Nagrada “Branislav Nušić” Udruženja dramskih pisaca Srbije, za dramu “Jeretik” (2007).
# Nagrada za životno delo UNS (2009.).
# Veliki pečat Narodnog pozorišta (2012.).
# Nacionalno priznanje za vrhunski doprinos kulturi (2013)
# Diploma Zepter za trotomnu Monografiju o Operi i teatru Madlenianum (2017)
# Jubilarna povelja Opere i teatra Madlenianum za umetnički doprinos (2019)
# &quot;Zlatno pero&quot;, nagrada DNV (Novi Sad) (2020)

== Izbor komentara i citata ==
* U velikom broju pozorišnih kritika ističu se umeće i hrabrost Miodraga Ilića u izboru aktuelne teme, majstorstvo u komponovanju dramske strukture i karakterizaciji likova, u vođenju radnje koja je uvek zanimljiva i ispunjena tenzijom, u pisanju duhovitog, životnog dijaloga. “Njegove drame su besprekorne kako po formi, strukturi i jeziku, tako isto, a možda i najviše po intelektualnom humanističkom angažovanju, po progresinoj misli i oplemenjujućem dejstvu”… (Prof. Dr Miroslav Stojanović: ”Društveno angažovanje u dramskom delu Miodraga Ilića”).
* Povodom praizvedbe Ilićeve tragikomedije “Valcer poručnika Nidrigena” u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, izrečene su i napisane ocene u kojima se ovo delo upoređuje sa delima Miroslava Krleže (“Finalmente un autore sulle orme di Krleža”, “La Voce del Popolo“)), odnosno sa delima Musila, Bucatija, Kafke, Fon Horvata, Sartra, Pazolinija, Orvela, Brešana, Šnajdera... (“Veliki doživljaj teatra”, “Novi list”). A povodom nekoliko postavki Ilićeve drame “San zimske noći”, list “Politika” objavio je ocenu jednog od najboljih savremenih dramskih pisaca, Andreja Hinga, koji kaže: “…Konačno smo dobili tekst u kojem istorija govori i urla i stenje i jeca i šapuće na sudbinski način, kroz usta žive, izvanredno zanimljive ličnosti.... Kao stari teatarski praktik bio sam oduševljen sigurnošću dramskog postupka: moderna analitska forma, tzv. otvorena forma, često dovodi do dramatičnog raspadanja priče i do raspadanja karaktera; Iliću je uspela totalna konzistentnost u naraciji i psihologiji glavnog junaka, a to je mnogo... Magistralna je scena sa Ciganima, finale! Kakva parada likova, kakvo bogatstvo situacija. Na tom prizoru specijalno čestitam.” (“Politika”, 16. decembar 1983.).
* Kritičar Petar Džadžić u svojoj recenziji Ilićevog romana „Gde je kraj ulice“ piše: “Mi imamo malo poznatih dela koja na autentičan i upečatljiv način govore o tektonskom potresu koji je zadesio srpsku građansku klasu i o istinskoj individualnoj i kolektivnoj tragici kojom su ta događanja obeležena... Tek u novije vreme čuli su se autentični glasovi Slobodana Selenića (“Pismo/glava”, “Očevi i oci”), kao i Svetlane Velmar-Janković (“Lagum”). Ta dela vratila su dignitet žrtvama tretiranim tako često kao “otpad istorije”. Među ova vrhunska dela o sudbini građanstva u nevremenu istorije uključuje se, ja u to čvrsto verujem, i proza Miodraga Ilića. Ovaj roman je uzbudljiv, jedrim jezikom pisan, potresan, ubedljiv, dosledan u svom realističkom oblikovanju građe, human, a biće podjednako blizak i intelektualnoj i manje intelektualnoj publici”.
* Povodom istog romana kritičar u listu “Borba” zaključuje: “Kao intelektualac modernog senzibiliteta Miodrag Ilić je sa izuzetnim enciklopedijskim znanjem, ali i sa gotovo lirskim osećanjem u svoj roman uneo čitav naš 20. vek. Efikasnim i reljefnim pričama označio je ključna mesta u njemu, pa je i sam vek preobrazio u junaka romana, koji nije za njega samo vreme, već i Neko koji oseća, koji mislim i govori... Suočeni sa tim Ilićevim pričama shvatamo da je on veliki majstor pripovedanja, sugestivan i atraktivan u iskazu, u čijem pripovedanju je sve u funkciji istorijskog i filozofskog mišljenja, a iznad svega podređeno razjašnjavanju čoveka u svim životnim situacijama....” (“Pamćenja i priviđenja”, “Borba.)

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
* Milutin Čolić: &quot;Od intimnog ka opštem&quot;, Politika, 12.01.1967.
* Udruženje dramskih pisaca Srbije, vebsajt, Rezultati XXVIII Konkursa „B. Nušić“ UDPS - (za 2007. godinu) http://drama.org.rs/2011-03-11-00-49-20/136-arhiva-2007/73-rezultati-2007.html{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* S. Selenić: Miodrag Ilić, „Pred slepim zidom“, „Borba“, 25.01.1967.;
* M. Protić: Miodrag Ilić, „Pred slkepim zidom“, Književnost, XXII, XLIII, 2, 1967, pp. 185–186;
* Leksikon pisaca Jugoslavije, Matica srpska 1979, tom II, str. 447;
* Milan Topolovački: „Mlađa generacija beogradskih dramatičara, Scena 2, 1967., 204-205, 215-216;
* Ž. Vasiljević: „Razbijeni mitovi“, Svetlost, Kragujevac, 1.03.1973.;
* Miladin Ševarlić: „Na kraju dolaze Cigani“, Scena br. 6, Novi Sad, 1981;
* Dr Milenko Misailović: „Prividnost građenja i stvarnost rušenja“, edicija „Ka novoj drami“, knjiga 3, Tribina, Beograd, 1983.; * Dr Miroslav Stojanović: &quot;Društveno angažovanje u dramskom delu Miodraga Ilića&quot; (&quot;gradina&quot;, Niš, 1983).
* Radomir Putnik: „Umeće prepoznavanja“, Scena br.6, 1987, Novi Sad;
* Darko Gašparović: „Valcer poručnika Nidrigena“, Prolog/Teorija/Tekstovi, broj 2, 1985, Zagreb;
* Avdo Mujčinović: „Između istorije i mita“, Scena br. 3, 1989, Novi Sad;
* Ko je ko u Srbiji `95, str. 177;
* Biofgrafija na sajtu Udruženja dramskih pisasca Srbije
* Dr Miroslav Stojanović: &quot;Društveno angažovanje u dramskom delu Miodraga Ilića&quot; (&quot;Gradina&quot;, Niš, 1983)

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/miodrag-ilic-ponovo-dobio-nusicevu-nagradu_41395.html, Nušićeva nagrada za dramu Jeretik, sajt RTS]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://drama.org.rs/2011-03-11-00-49-20/136-arhiva-2007/73-rezultati-2007.html, Nušićeva nagrada za dramu Jeretik, sajt Udruženja dramskih pisaca Srbije]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://miodrag-ilic.in.rs/ Miodrag Ilić, internet prezentacija]
* {{IMDb}}

{{Lifetime|1934||Ilić, Miodrag}}
[[Kategorija:Srpski dramaturzi]]
[[Kategorija:Srpski scenaristi]]
[[Kategorija:Srpski novinari]]
[[Kategorija:Članovi Udruženja književnika Srbije]]
[[Kategorija:Članovi Udruženja dramskih pisaca Srbije]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]</text>
      <sha1>4v4o9aryc3klgzmlj3ji74et916vpc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Reli utrke</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4616953</id>
    <revision>
      <id>41261765</id>
      <parentid>41241200</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T11:40:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.98.166</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1810" xml:space="preserve">{{Navbox
| name  = Reli utrke
| title = [[Svjetsko prvenstvo u reliju|Utrke svjetskog reli prvenstva]]

| group1 = Aktualne
| list1  = &lt;div&gt;
[[Reli Monte Carlo|Monte Carlo]]&amp;nbsp;•
[[Reli Švedska|Švedska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Hrvatska|Hrvatska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Portugal|Portugal]]&amp;nbsp;•
[[Reli Sardinija|Sardinija (Italija)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Kenija|Kenija]]&amp;nbsp;•
[[Reli Estonija|Estonija]]&amp;nbsp;•
[[Reli Finska|Finska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Belgija|Belgija]]&amp;nbsp;•
[[Reli Grčka|Grčka]]&amp;nbsp;•
[[Reli Novi Zeland|Novi Zeland]]&amp;nbsp;•
[[Reli Španjolska|Španjolska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Japan|Japan]]
&lt;/div&gt;

| group2 = Bivše
| list2  = &lt;div&gt;
[[Reli Alsace|Alsace (Francuska)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Argentina|Argentina]]&amp;nbsp;•
[[Reli Arktik|Arktik (Finska)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Australija|Australija]]&amp;nbsp;•
[[Reli Austrija|Austrija]]&amp;nbsp;•
[[Reli Brazil|Brazil]]&amp;nbsp;•
[[Reli Bugarska|Bugarska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Cipar|Cipar]]&amp;nbsp;•
[[Reli Čile|Čile]]&amp;nbsp;•
[[Reli Kina|Kina]]&amp;nbsp;•
[[Reli Korzika|Korzika (Francuska)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Indonezija|Indonezija]]&amp;nbsp;•
[[Reli Irska|Irska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Jordan|Jordan]]&amp;nbsp;•
[[Reli Maroko|Maroko]]&amp;nbsp;•
[[Reli Meksiko|Meksiko]]&amp;nbsp;• 
[[Reli Monza|Monza (Italija)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Norveška|Norveška]]&amp;nbsp;•
[[Reli Njemačka|Njemačka]]&amp;nbsp;•
[[Reli Obala Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]&amp;nbsp;•
[[Reli Olympus|Olympus (SAD)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Poljska|Poljska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Québec|Québec (Kanada)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Rideau Lakes|Rideau Lakes (Kanada)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Press-on-Regardless|Press-on-Regardless (SAD)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Sanremo|Sanremo (Italija)]]&amp;nbsp;•
[[Reli Turska|Turska]]&amp;nbsp;•
[[Reli Velika Britanija|Velika Britanija]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cdwm2d24tlmx0lcfdguky1ainugt482</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ruska carska garda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4660303</id>
    <revision>
      <id>41261730</id>
      <parentid>41017591</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T20:12:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amherst99</username>
        <id>14664</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4392" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv =Ruska carska garda&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Росси́йская импера́торская гвардия&lt;/small&gt;
|slika =[[Datoteka:Русская_гвардия_в_Царском_Селе_в_1832_году.jpg|300px]]
|opis slike=Gardisti u Carskom selu (slika Franza Krügera iz [[1832]])
|osnovana datum=kraj [[18. vijek]]a
|država={{flag|Rusko carstvo}}
|uloga=Zaštita [[car]]a
|sjedište=[[Sankt Peterburg]]
|geslo =
|marš=
|zapovjednik1 =
}}
'''Ruska carska garda''' ([[ruski jezik|ruski]]: ''Росси́йская импера́торская гвардия'') bila je [[Elita|elitna]] jedinica [[Ruska carska vojska|Ruske carske vojske]] koja je postojala od [[1683]]. do [[1917]].

== Historija ==

[[Historija]] [[garda|garde]] počela je sa [[Petar Veliki|Petrom Velikim]] koji je početkom [[18. vijek]]a osnovao prve dvije [[puk|regimente]] Semjonovsku i Preobražensku. 
Kako [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] nije imala odgovarajuće vojne škole, te su gardijske jedinice postale svojevrsne [[obrazovanje|obrazovna]] [[institucija]] ruske vojske.&lt;ref name=rus/&gt;

Gardijske [[regimenta|regimente]] su sudjelovale u gotovo svim [[bitka]]ma [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Fwww.reenactor.ru%2FARH%2FPDF%2FBelovinsky.pdf&amp;pdf=true
 | title =''Русская гвардия в веках''
 | accessdate =14. 09. 2016
 | language=ruski
 | author=Л В Беловинский
 | publisher=Вопросы истории}}&lt;/ref&gt;a nakon tog i u tri naredna rata sa [[Rusko-švedski ratovi|Švedskom]].

[[Garda]] je u [[18. vijek]]u postala utjecajna politička sila, jer su gardisti uglavnom [[regrutacija|regrutirani]] iz [[plemstvo|plemićkih]] redova, i često su bili u bliskoj [[rodbina|rodbinskoj]] vezi sa [[dvor]]om.
Mnogi ruski vladari su došli na [[tron]] zahvaljujući podršci gardista. Jedna od njih je bila je i [[Katarina Velika]] za čijeg [[mandat]]a je uveden propis da pripadnici garde ne mogu biti niži od 182,5 [[centimetar|cm]] (prosječna visina [[vojnik]]a je tada bila oko 160 cm).&lt;ref name=rus/&gt;

Početkom [[19. vijek]]a garda je ponovo dobila svoju uobičajenu ulogu, a njezini pripadnici su se istaknuli u nekoliko bitaka [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] kao što su [[Bitka kod Borodina|Bitka kod Borodina]] i [[Bitka kod Leipziga]].&lt;ref name=rus/&gt;

[[Rusko Carstvo|Ruski]] [[car]] [[Aleksandar I od Rusije|Aleksandar I]] je [[1814]], nakon pobjede nad [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]], svečano u[[marš]]irao u [[Pariz]] u pratnji ruskih gardista.&lt;ref name=rus/&gt;

Početkom [[20. vijek]]a garda je sudjelovala u [[Rusko-japanski rat|Rusko-japanskom ratu]], a kasnije u gušenju [[Ruska revolucija 1905.|Ruske revolucije]] [[1905]]. 
U [[novembar|novembru]] [[1905]]. je [[car]] [[Nikola II., ruski car|Nikolaj II.]] poslao Semjonovsku i Preobražensku [[regimenta|regimentu]] da uguše [[pobuna|pobunu]] u [[Moskva|Moskvi]]. 
Pojedini [[oficir]]i su nakon tog odbili primiti [[orden]], iz prezira prema [[policija|policijskom]] poslu koji su obavili, zbog toga su izbačeni iz garde.&lt;ref name=rus/&gt;

Gardisti su sudjelovali u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], naročito u borbama u [[Istočna Pruska|Istočnoj Pruskoj]] [[1914]]. gdje su pretrpili velike gubitke.&lt;ref name=rus/&gt; 

Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917]]. i svrgavanja [[car]]a [[Nikola II., ruski car|Nikolaja II.]] Carska garda je ukinuta.&lt;ref name=rus&gt;{{cite web
   |url=https://hr.rbth.com/povijest/82523-ruska-garda-ilustrirani-prikaz
   |title      = ''Ruska garda: Ilustrirani prikaz povijesti elitnih jedinica u Rusiji''
   |publisher= Russia Beyond
   |language=hrvatski
   |accessdate = 14.9. 2020.}}&lt;/ref&gt;

Garda je vremenom jako narasla  [[1914]]. imala je 3 [[pješadija|pješadijske]], 2 [[konjica|konjičke]] [[divizija|divizije]] i 1 streljačku [[regimenta|regimentu]].

== Izvori==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Russian Imperial Guard}}
* [https://hr.rbth.com/povijest/82523-ruska-garda-ilustrirani-prikaz ''Ruska garda: Ilustrirani prikaz povijesti elitnih jedinica u Rusiji''] {{hr icon}}
* [http://www.uniformology.com/WORLD-13-RUSS-IG.html ''The Russian Imperial Guard 1908-1914'' (uniforme)] {{en icon}}

[[Kategorija:Oružane snage Rusije]]
[[Kategorija:Ruska vojna historija]]</text>
      <sha1>nu7qvifj0nb3s576ieg2wo75tbd2jy0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sabaton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4664018</id>
    <revision>
      <id>41261756</id>
      <parentid>41038779</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T09:38:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>53101</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Diskografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1062" xml:space="preserve">{{Glazbenik|Ime=Sabaton|Žanr=[[Heavy metal]], [[Power metal]]|nagrade=|Bivši članovi=|Sadašnji članovi=[[Joakim Brodén]]&lt;br /&gt;[[Pär Sundström]]&lt;br /&gt;[[Christoffer Rörland]]&lt;br /&gt;[[Tommy Johansson]]&lt;br /&gt;[[Hannes Van Dahl]]|URL=|Angažman=|Producentska_kuća=[[Black Lodge Records]], [[Nuclear Blast]]|Djelatno_razdoblje=1999. -|Prebivalište=|Img=Sabaton.jpg|Mjesto=[[Falun]], [[Švedska]]|Osnivanje=|Pseudonim=|Background=skupina|Landscape=|Img_size=|Img_capt=|Značajni instrumenti=}}
'''Sabaton''' je [[Švedska|švedski]] [[Heavy metal|heavy]]/[[Power metal]] bend osnovan 1999. u [[Falun|Falunu]]&lt;ref&gt;https://www.metal-archives.com/bands/Sabaton/484&lt;/ref&gt;.

== Diskografija ==

* [[Primo Victoria]] (2005.)
* [[Attero Dominatus]] (2006.)
* [[Metalizer]] (2007.)
* [[The Art of War]] (2008.)
* [[Coat of Arms]] (2010.)
* [[Carolus Rex]] (2012.)
* [[Heroes]] (2014.)
* [[The Last Stand]] (2016.)
* [[The Great War]] (2019.)
* [[The War to End All Wars]] (2022.)

== Izvori ==
[[Kategorija:Power metal grupe]]
[[Kategorija:Švedske heavy metal grupe]]</text>
      <sha1>6i2jbtf0q9ddi76aaxx4ehh93bajhom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom</title>
    <ns>5</ns>
    <id>4673368</id>
    <revision>
      <id>41261699</id>
      <parentid>41261686</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T13:10:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4140" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>ax5gonfxxn7grtngky60yk6w2rmggso</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261711</id>
      <parentid>41261699</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:39:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4834" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>jr06kttp5doj37ad6cugt85erq8tugv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261712</id>
      <parentid>41261711</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:43:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5262" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>3d1thh6uwwmeoq11q7kyk5nrxu1rwf9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261713</id>
      <parentid>41261712</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:45:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5263" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>s51vkdydqhyrc7mczpc6xaph6n8nchy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261714</id>
      <parentid>41261713</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T16:51:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5610" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>p1hf6ovnbfz0xmd5gnljreanebgje0t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261731</id>
      <parentid>41261714</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T20:15:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5906" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>rbe22ztrnmbockynoehspb211ww5eo8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261732</id>
      <parentid>41261731</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T20:16:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6034" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>3b6vmeeyszt1y1ui5tfse9z4zticbuj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261733</id>
      <parentid>41261732</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T20:18:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6309" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Da - važna je kvaliteta - iako nebi da smo jako kritični oko tog bar dok se broj ne podigne. Realno mi gledamo te članke i možemo ih upisati u listu za dopunu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:18, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>acv8zrszw1v7v6l0bbxufiyqbk3d6ig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673372</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261695</id>
      <timestamp>2022-08-13T13:01:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca je premjestio stranicu [[Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije]] na [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] preko preusmjeravanja: prema bs.wiki</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4673373</id>
    <redirect title="Razgovor:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261697</id>
      <timestamp>2022-08-13T13:01:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca je premjestio stranicu [[Razgovor:Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije]] na [[Razgovor:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] preko preusmjeravanja: prema bs.wiki</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>4tu5b895a6e7gxc39xezl5gmdc23zd5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lokeren</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673374</id>
    <revision>
      <id>41261734</id>
      <timestamp>2022-08-13T20:42:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5663" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Lokeren
| ime_genitiv =Lokerena
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Centrum_Lokeren_2015.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=Centar grada na [[rijeka|rijeci]] [[Durme]]

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =51
| širina-minute    =06
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =03
| dužina-minute    =59
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Istočna Flandrija]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Sint-Niklaas (arondisman)|Sint-Niklaas]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Filip Anthuenis

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =67.5 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =42,703&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =632.6 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona= [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =09&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj=9160&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Lokeren''' je [[grad]] i [[općina]] od 42,703 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/oostvlaanderen/
 | title =''Belgium: Oostvlaanderen''
 | accessdate =11.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Istočna Flandrija|Provinciji Istočna Flandrija]]. 

Pored samog Lokerena koji je centar općine sastoji se i od [[naselje|naselja]]; Daknam i Eksaarde koja su kooptirana [[1977]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografske karakteristike ==

Lokeren se prostire duž [[rijeka|rijeke]] [[Durme]]&lt;ref name=brit/&gt;, udaljen desetak [[km]] [[jugozapad]]no od [[Sint-Niklaas]]a.

== Historija ==

Taj kraj bio je naseljen još za [[neolit]]a, za [[Antički Rim|rimskih vremena]] duž [[rijeka|rijeke]] [[Durme]] išla je [[rimski putevi|cesta]]. Ali se [[ime]] Lokeren prvi put spominje tek [[1114]]. godine. 
Za razliku od starijih to novo [[selo]] nalazilo se na desnoj obali Durme. Ono je sredinom [[12. vijek]]a postalo je samostalna [[parohija]], mjesto u kom su se stanovnici bavili 
[[poljoprivreda|poljoprivredom]] (uzgojem [[lan]]a). Upravo to omogućilo je razvoj [[Tekstilna industrija|tekstilne industrije]] u [[20. vijek]]u.&lt;ref name=his/&gt;

[[Car]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] dodjelio je Lokerenu [[1555]]. status [[trgovište|trgovišta]], ali mu to nije puno pomoglo jer se taj kraj tokom [[16. vijek|16]]. i [[17. vijek]]a 
našao na prvoj liniji [[front]]a između [[protestantizam|protestantske]] [[Nizozemska Republika|Nizozemske]] i [[katolicizam|katoličke]] [[Špansko Carstvo|Španjolske]], često sa strašnim posljedicama 
za lokalno stanovništvo. Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], taj kraj postao je dio novog [[Escaut (arondisman)|Departmana Escaut]], sa Lokerenom kao 
[[glavni grad|administrativnim centrom]]. To nije dugo potrajalo jer je već [[1800]]. departman podijeljen pa je Lokeren postao dio [[Dendermonde (arondisman)|Depatmana Dendermonde]]. 
Zauzvrat mu je [[Napoleon Bonaparte]] [[1804]]. dodjelio [[gradska prava|status grada]] [[1804]].&lt;ref name=his/&gt;

== Privreda ==

Sve do [[1970-e|1970-ih]] proizvodnja [[filc]]a (materijal za [[šešir]]e) i [[Кланица|klaonice]] bile su među glavnim [[industrija]]ma Lokerena. Danas grad ima 
raznovrsniju privrednu i kulturnu infrastrukturu.&lt;ref name=his&gt; {{cite web
   |url=https://stringfixer.com/nl/Lokeren
   |title =Lokeren
   |publisher =Stringfixer
   |language =nizozemski
   |accessdate =11.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

Danas 58% zaposlenih radi u [[industrija|industriji]], uglavnom [[Tekstilna industrija|tekstilnoj]], 37% u [[Usluga|uslužnom sektoru]] a 5% u [[poljoprivreda|poljoprivredi]].&lt;ref name=brit&gt; {{cite web
   |url=https://www.ensie.nl/oosthoek/lokeren
   |title =Lokeren
   |publisher =Geschiedenis Lexicon Ensie
   |language =nizozemski
   |accessdate =11.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Lokeren}}

* [https://www.lokeren.be/ ''Lokeren'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>izrlbox16j6v0nk57uj6czcbaexolcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ecuador</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673375</id>
    <redirect title="Ekvador" />
    <revision>
      <id>41261738</id>
      <timestamp>2022-08-13T21:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jarash</username>
        <id>4947</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Ekvador]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ekvador]]</text>
      <sha1>cvz8w6swvd6ne6gig36j4b2qv72nuoq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Janov (Prešov)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673376</id>
    <revision>
      <id>41261749</id>
      <timestamp>2022-08-14T06:28:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1444" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Janov
|originalni_naziv   = Janov
|slika              = Janov Slovakia 12.JPG
|opis_slike         = 
|kraj               = [[Prešovski kraj|Prešovski]]
|okrug              = [[Okrug Prešov|Prešov]]
|populacija         = 327&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 294
|poštanski_kod      = 082 42
|pozivni_broj       = (+421) 51
|registarska_oznaka = PO
|gšir               = 48.9386
|gduž               = 21.1782
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Janov''' ({{jez-svk|Janov}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prešov|okrugu Prešov]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 327 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0417/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-03}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Janov, Prešov District}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}
* [http://www.e-obce.sk/okres/presov.html Naselja okruga Prešov] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Prešov}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Prešov]]
[[Kategorija:Prešovski kraj]]</text>
      <sha1>5c3xca3vhc30pqbciltjay3p7lyyoqa</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>