1992

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipedia</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Mediawiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Spravica</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Razgovor o spravici</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Definicija spravice</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Razgovor o definiciji spravice</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1992</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3511</id>
    <revision>
      <id>41261635</id>
      <parentid>41260830</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T17:36:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100201" xml:space="preserve">{{Year dab|1992}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1992}}
__NOTOC__

Godina '''1992''' ('''[[rimski brojevi|MCMXCII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]], po gregorijanskom kalendaru.

Godina početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]].

[[UN]] je proglasila Međunarodnom godinom [[svemir]]a, povodom 500-godišnjice prvog putovanja [[Kristifor Kolumbo|Kristifora Kolumba]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1992''': &lt;br /&gt; [[1992#Januar/Siječanj|1]] • [[1992#Februar/Veljača|2]] • [[1992#Mart/Ožujak|3]] • [[1992#April/Travanj|4]] • [[1992#Maj/Svibanj|5]] • [[1992#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1992#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1992#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1992#Septembar/Rujan|9]] • [[1992#Oktobar/Listopad|10]] • [[1992#Novembar/Studeni|11]] • [[1992#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1992#Rođenja|Rođenja]] • [[1992#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Boutros Boutros Ghali]] postaje novi generalni sekretar [[UN]].
* 1. 1. - Nakon Srbije i JNA juče, i Hrvatska prihvata plan o slanju plavih šlemova, uz demilitarizaciju tri ratne zone. Novogodišnja noć je prošla uz granatiranja i dejstva [[Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo|JRV]] od Jadrana do Drave.
* [[2. 1.]] - U Sarajevu, uz posredovanje specijalnog izaslanika UN [[Cyrus Vance]]-a, Hrvatska i JNA potpisuju primirje - 15-to, stupa na sutra u 18:00. Objavljen je [[Vensov plan]]: demilitarizacija i stvaranje zaštićenih zona UN ([[UNPA]]).
* 2. 1. - U Rusiji počinje Jeljcin-[[Jegor Gajdar|Gajdarova]] ekonomska reforma, &quot;šok terapija&quot;: cene su liberalizovane, dolazi do hiperinflacije.
* [[3. 1.]] - U Beogradu se okupljaju predstavnici 159 partija i traže novu Jugoslaviju (Srbija, Crna Gora, delovi Hrvatske i BiH).
* 3. 1. - Pre primirja, Osijek je izložen jakom granatiranju, kao i Valpovo i Belišće. Završavaju se operacije [[Operacija Papuk '91.|Papuk '91.]] (HV u zapadnoj Slavoniji) i [[Operacija Udar-91|Udar-91]] (Novigrad i okolina kod Zadra). Primirje se drži, uz sporadična kršenja.
* 3. 1. - U Čileu smenjen šef vojne fabrike oružja, u vezi sa skandalom oko nelegalnog slanja oružja u Hrvatsku.
* [[4. 1.]] - Krajinski predsednik [[Milan Babić]] se protivi Vensovom planu jer predviđa povlačenje JNA i razoružavanje TO formacija.
* [[5. 1.]] - Hrvatska zastava na [[Vojna luka Lora|Ratnoj luci Lora]] u Splitu.
[[Datoteka:1997 Bosnia (30253337444).jpg|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - opštine]]
[[Datoteka:BiH - ES N 1991 1.gif|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - naselja]]
[[Datoteka:Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini u studenome 1991.png|mini|150px|left|Proglašene [[Srpska autonomna oblast|SAO]] u BiH]]
[[Datoteka:HZ Herceg-Bosna.PNG|mini|150px|left|HZ Herceg-Bosna]]
* [[7. 1.]] - [[MiG 21]] [[JNA|Jugoslovenske narodne armije]] (pilot [[Emir Šišić]]) oborio je kod [[Novi Marof|Novog Marofa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[helikopter]] s posmatračima [[Evropska zajednica|Evropske Zajednice]]. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru. Komandant RV i PVO gen-puk. [[Zvonko Jurjević]] je suspendovan.
* [[8. 1.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 727|Rezolucija 727 SB UN]]: pozdravljeno potpisivanje primirja u Sarajevu, slanje 50 oficira za vezu (UNMLO), žaljenje zbog smrti posmatrača EZ, potvrđen embargo na oružje.
* 8. 1. - Gen. arm. [[Veljko Kadijević]] se povlači s mesta saveznog sekretara za odbranu; načelnik Generalštaba, gen-puk. [[Blagoje Adžić]] je v.d. do maja. 
* 8. 1. - Miloševićevo pismo Babiću: građani Srbije nisu tvoji taoci, 
* 8. 1. - Američki predsednik [[George H. W. Bush]] se na večeri u Tokiju ispovraćao u krilo premijeru [[Kiichi Miyazawa|Miyazawi]].
* [[9. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] U sarajevskom &quot;Holiday Innu&quot; donesena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao jugoslovenske federalne jedinice, sa sedištem u Sarajevu. (od [[12. 8.]] [[Republika Srpska]]), predsednik [[Radovan Karadžić]].
* 9. 1. - Mirovna konferencija Evropske zajednice se ponovo sastala u Briselu.
* [[11. 1.]] - Mišljenja br. 2 do 7 [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]]: Srbi u Hrvatskoj i BiH nemaju pravo na samoopredeljenje, već na sva manjinska prava; granice između republika mogu biti promenjene samo slobodnim sporazumom; [[BiH]] još ne može biti priznata, jer nije održala referendum o nezavisnosti; [[Hrvatska]] još ne može biti priznata, jer njen ustav nije uključio zahtevanu zaštitu manjina; [[Makedonija]] i [[Slovenija]] mogu biti priznate.
* [[12. 1.]] - Petorica mrtvih u sukobu u [[Baranja|Baranji]], ali primirje se inače drži.
* 11-12. 1. - Nezvanični albanski referendum o autonomiji Albanaca u Makedoniji - u aprilu će biti proglašena &quot;[[Ilirida]]&quot;.
* 12. 1. - [[Alžir]]u vojska otkazala drugi krug izbora, jer je u prvom dobro prošao [[Front islamskog spasa]], zbačen i predsednik [[Chadli Bendjedid]] - početak dugog i krvavog [[Alžirski građanski rat|Alžirskog građanskog rata]].
* [[13. 1.]] - [[Vatikan]] priznao Sloveniju i Hrvatsku.
* [[14. 1.]] - U Jugoslaviju stigli oficiri za vezu UN, njih 50 zauzima pozicije pri komandama HV i JNA od 17-og.
[[Datoteka:COA croatian embassy 7719.JPG|mini|120px|Znak veleposlanstva RH]]
* [[15. 1.]] - ''[[Evropska zajednica]] odlučila priznati [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]'' (ovu drugu nakon uveravanja da će prava manjina biti poštovana) što se smatra pobedom stava Nemačke; time je od strane međunarodne zajednice priznat [[raspad SFRJ]]. Makedonija nije priznata od EZ zbog problema oko imena sa Grčkom, a priznaje je Bugarska (koja priznaje i BiH).
* [[16. 1.]] - Potpisan ugovor kojim je okončan 12-godišnji građanski rat u [[El Salvador]]u.
* [[17. 1.]] - [[Hrvatski veslački savez]] primljen u [[FISA|Međunarodnu veslačku federaciju]]. [[Veslanje]] je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju.
* 17. 1. - Italijanski predsednik [[Francesco Cossiga]] je prvi evropski šef države u poseti Hrvatskoj i Sloveniji posle priznanja.
* 17. 1. - ''[[Guardian]]'' objavljuje izveštaj tima eksperata u kome se tvrdi da je JNA sarađivala sa paravojskama u sistematskoj kampanji progona Hrvata.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/01/17/Confidential-report-finds-Yugoslav-army-part-of-atrocity-campaign/7514695624400/ Confidential report finds Yugoslav army part of atrocity campaign]. upi.com JAN. 17, 1992&lt;/ref&gt;
* [[18. 1.]] - Banjalučki korpus JNA zahteva da se na referendumu u BiH postavi pitanje o priključenju novoj Jugoslaviji.
* 18. 1. - [[21. 2.]] - [[Kineska ekonomska reforma]]: [[Deng Xiaopingova južna turneja]] označava nastavak i jačanje ekonomskih reformi zastalih 1989 - &quot;ne zanima me da li je mačka crna ili bela, ako lovi miševe&quot;. Generalni sekretar KKP [[Jiang Zemin]] će biti ponukan da prihvati tržišni put.
* [[23. 1.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa srpske strane tokom rata.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/01/23/Helsinki-group-accuses-Serbian-forces-of-human-rights-breaches/3406696142800/ Helsinki group accuses Serbian forces of human rights breaches]. upi.com JAN. 23, 1992&lt;/ref&gt;
* [[24. 1.]] - [[Ricky Ray Rector]] pogubljen u Arkanzasu uz podršku guvernera [[Bill Clinton|Billa Clintona]], uprkos smanjenih mentalnih sposobnosti (čvrst stav tokom unutarpartijskih izbora). 
[[Datoteka:Srbija - Teritorijalna organizacija 1993.gif|mini|150px|[[Okruzi Srbije]]]]
* [[25. 1.]] - Skupština BiH, u odsustvu srpskih partija, zakazala referendum za 29. 2. - 1. 3.
* [[26. 1.]] - Skupština Nezavisnih pisaca i intelektualaca Srbije u beogradskom SKC-u, novo ime je [[Beogradski krug]].
* 26. 1. - Za nemačku marku 65 dinara, umesto 13.
* [[28. 1.]] - Hrvatska i Slovenija dobile osmatrački status u [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|KEBS]] (Beograd ima pravo veta za puno članstvo), kao i Uzbekistan, Ukrajina, Bjelorusija i Armenija.
* [[29. 1.]] - Ukaz o slobodi trgovine u Rusiji: legalizovano preduzetništvo; omogućena sitna trgovina na ulici, nužna u teškim ekonomskim uslovima.
* 29. 1. - Uredbom Vlade [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] uvedeno 29 [[Okruzi Srbije|okruga]].
* [[30. 1.]] - Hrvatska strana traži da učestvuje u postavljanju lokalnih vlasti i policije na područjima pod srpskom kontrolom, što ugrožava mirovni plan UN.
* 30. 1. - [[Argentina]] otvorila dosijea nacista koji su posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] pobegli u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].
* [[31. 1.]] - Krnji SIV optužuje Hrvatsku za genocid nad Srbima, poslat memorandum UN, EZ, KEBS.
* 31. 1. - Hrvatski diverzanti planirali srušiti [[Batinski most]] - deo je zarobljen (→ [[Somborska skupina]]).
* [[31. 1.]]-[[2. 2.]] - Duga sednica u Beogradu, pritisak na Milana Babića da prihvati Vensov plan.

=== Februar/Veljača ===
&lt;!-- {|style=&quot;float:right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|__TOC__
|} --&gt;
* [[2. 2.]] - U [[HDZ BiH]] smenjen [[Stjepan Kljuić]] zbog protivljenja podeli BiH.
* 2. 2. - Pijani i mentalno nestabilni vojnik JNA ubio trojicu vojnih lica u Bijeljini i tri osobe u [[Modran (Bijeljina)|Modranu]]. (→ [[:en:Bijeljina and Modran shootings|en]])
* [[3. 2.]] - Miting u Kninu u znak podrške Babiću, protiv Vensovog plana.
* [[4. 2.]] - Grupa [[venezuela]]nskih oficira na čelu s potpukovnikom [[Hugo Chavez|Hugom Chavezom]] okupljenih u [[levica|ljevičarski]] pokret [[MBR-200]] poduzima neuspjeli pokušaj [[državni udar|državnog udara]].
* 4. 2. - [[Danijel Borović]] preletio iz Bihaća u Pulu sa [[MiG-21]] - prvi hrvatski nadzvučni zrakoplov (pismo iz bihaćke baze 7. 2. tvrdi da je on oborio helikopter misije EZ).
* [[6. 2.]] - Tuđman pismom UN-u prihvata mirovni plan (prethodnog dana u izveštaju generalnog sekretara i on i Milan Babić označeni kao prepreke planu); u intervjuu ''Washington Postu'' objavljenom 10. 2. ipak tvrdi da namerava povratiti kontrolu nad Krajinom.
* 6. 2. - Uspostavljeni hrvatsko-slovenski diplomatski odnosi, potpisan sporazum o gospodarskoj i financijskoj suradnji.
* [[7. 2.]] - Potpisan [[Maastrichtski ugovor]], stupa na snagu [[1. 11.]].
* 7. 2. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 740|Rezolucija 740 SB UN]]: odobrava se plan za mirotvornu misiju u SFRJ, povećava se broj oficira za vezu sa 50 na 75, još nema uslova za slanje mirovnjaka - čeka se na Babića.
* [[8. 2.]] - Vatikan objavio da je uspostavio pune diplomatske odnose sa Slovenijom i Hrvatskom, takođe i sa Ukrajinom.
* [[8. 2.|8]] - [[23. 2.]] - [[Zimska olimpijada 1992|Zimske olimpijske igre]] u [[Albertville]]u. Prvo samostalno učešće [[Hrvatska na ZOI 1992.|Hrvatske]] i Slovenije, a poslednje SFR Jugoslavije (koju trenutno čine Srbija, Crna Gora i BiH).
* [[9. 2.]] - Skupština [[RSK]] u [[Glina|Glini]] prihvatila Vensov plan, uprkos Babićevom protivljenju, koji sutradan u Kninu organizuje drugo glasanje sa suprotnim ishodom i zakazanim referendumom za 22 - 23. 2..
* [[10. 2.]] - [[Mike Tyson]] osuđen za silovanje [[Desiree Washington]].
* [[12. 2.]] - Hrvatska vlada reafirmira prihvatanje mirovnog plana, nakon što je to učinilo Vrhovno državno vijeće. &lt;!-- ministar ino. poslova [[Zvonimir Šeparović]] i --&gt;Ministar bez lisnice [[Dražen Budiša]] podnosi ostavku.
* [[13. 2.]] - Krnje Predsedništvo SFRJ [[JNA]] odluku o &quot;privremenom dislociranju&quot; jedinica i ustanova JNA iz Makedonije - do 15. aprila, prema dogovoru Gligorov - Adžić.
* [[13. 2.|13]] - [[14. 2.]] - Nacionalni lideri BiH razgovoraju o budućnosti te republike, pod okriljem EZ (bez rezultata).
* [[14. 2.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa hrvatske strane tokom rata.
* februar - [[Vojislav Šešelj]] predlaže izvesnog ''Alekseja II Romanova Anžujskog Dolgorukova Nemanjića'' za kralja Srbije (nasuprot princu [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandru Karađorđeviću]]).
* [[15. 2.]] - Svečano obeležen kraj dugogodišnjeg raskola u [[SPC]].
* [[16. 2.]] - Skupština RSK u Glini glasa za smenu predsednika Babića (što on ne prihvata i saziva nove skupštine u Kninu).
* 16. 2. - U [[Gospić]]u miniran spomenik Nikoli Tesli (obnovljen 2021).
* 16. 2. - U izraelskom helikopterskom napadu u južnom Libanu ubijen [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar [[Hezbolah]]a; naslediće ga [[Hassan Nasrallah]].
* [[17. 2.]] - U [[Italija|Italiji]] po nalogu istražnog suca [[Antonio di Pietro|Antonija di Pietra]] i pod sumnjom za korupciju uhapšen [[Italijanska socijalistička partija|socijalistički]] političar [[Mario Chiesa]] što označava početak velike antikorupcijske akcije ''[[Mani pulite]]'' (Čiste ruke)-
* 17. 2. - Narušavanje primirja kod Okučana (ubijen vojnik JNA) i Osijeka (ubijena dvojica Hrvata).
* [[18. 2.]] - Generalni sekretar UN preporučuje slanje mirovnjaka u Hrvatsku.
* [[20. 2.]] - U [[Engleska|Engleskoj]] formirana [[FA Premier League]].
[[Datoteka:Map I - National Battalions in UN Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina - Early 1993.gif|mini|200px|[[UNPROFOR]] (1993)]]
* [[21. 2.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 743|Rezolucija SB UN 743]]: ustanovljena mirotvorna misija [[UNPROFOR]] za Hrvatsku - 14.000 mirotvoraca u srpskim enklavama u Hrvatskoj (sedište u Sarajevu, prvi komandant će biti indijski general [[Satish Nambiar]]). Za početak delimično slanje, zbog finansijskih pitanja.
* 21-22. 2. - Konferencija o BiH u Lisabonu: predviđena konfederacija etničkih kantona, nalik na švajcarske, u postojećim granicama republike.
* [[23. 2.]] - Srušena [[Crkva sv. Lovre u Petrinji]].
* [[24. 2.]] - Eksplozija u zgradi hrvatskog kulturnog društva u [[Odžak (BiH)|Odžaku]], BiH, 12 ranjenih.
* 25 - 26. 2. - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: masakr u Hodžaliju, ubijeno nekoliko stotina azerbejdžanskih civila.
* [[26. 2.]] - Skupština RSK u [[Borovo]]m selu smenila Babića i postavila [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] za predsednika (do 1994).
* 26. 2. - JNA granatira Osijek, Vinkovce i Šibenik.
* 26. 2. - &quot;[[Izbrisani]]&quot;: MUP Slovenije izbrisao iz registra 25.671 osobu neslovenačke nacionalnosti.
* [[27. 2.]] - Razgovori lidera u Sarajevu, prethodnog jutra eksplozijom oštećen spomenik NOB u Stocu.
* [[28. 2.]] - Tenzije u BiH: Srbin i Musliman ubijeni na srpskoj barikadi kod [[Travnik]]a, eksplozije u [[Maglaj]]u i [[Banja Luka|Banja Luci]], mestimične srpske i hrvatske barikade.
* 28. 2. - Usvojen ustav Srpske Republike BiH.
* 28. 2. - Vojnik JNA ubijen u granatiranju kod Peruče.
* 28. 2. - Rezolucijom SB UN 745, [[Kambodža]] privremeno stavljena pod vlast Ujedinjenih nacija (do 1993), uz slanje mirotvoraca .
* [[29. 2.]]-[[1. 3.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|30px]] [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na koji je izašlo oko 64% biračkog tijela, uglavnom Muslimana i Hrvata, i skoro svi glasali potvrdno.
* [[februar]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] u Srbiji prikuplja potpise za ostavku [[Slobodan Milošević|Miloševića]] - 320.000 krajem meseca.
* krajem februara - Smena nesrpskih generala u JNA (prema NY Times).

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|Zastava [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]], maj 1992 - feb. 1998]]
* [[1. 3.]] - Ubijen srpski svat [[Nikola Gardović]] na [[Baščaršija|Baščaršiji]] (za Srbe, prva žrtva rata u BiH) - Srbi uveče postavljaju barikade oko Sarajeva. JNA izveštava o napadima na kasarne kod [[Bihać]]a.
* 1. 3. - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore (1992)|Referendum u Crnoj Gori]]: 96% za ostanak u Jugoslaviji, uz izlaznost 66% (Albanci i Muslimani uglavnom bojkotovali).
* [[2. 3.]] - Srbi uveče uklonili barikade oko Sarajeva, bilo je i mrtvih. Barikade i drugde u BiH, uključujući i oko muslimanskih i hrvatskih enklava.
* [[3. 3.]] - Objavljeni rezultati referenduma, Izetbegović traži priznanje.
* [[4. 3.]] - Granatiranje i borbe u Bosanskom Brodu.
* [[6. 3.]] - Bomba eksplodirala u jednoj banjalučkoj banci.
* [[7. 3.]] - Artiljerijsko prepucavanje kod Osijeka (šteta i u gradu), takođe i Zadru i okolini.
* 7. 3. - Slobodan Milošević povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Topčiderske zvezde.
* 7. - 8. 3. - Etnički lideri BiH razgovaraju u Briselu. Prepucavanje u Čapljini.
* [[8. 3.]] - U Beograd stigao gen. Nambijar sa 35-članom prethodnicom snaga UN - sedište UNPROFOR je u Sarajevu.
* [[9. 3.]] - Miting u Beogradu, na godišnjicu 9-martovskih demonstracija, zatim studentski protesti koji traže Miloševićevu ostavku, novi ustav, amnestiju za izbegavanje mobilizacije (10 - 12. 3.).
* 9. 3. - Konferencija šest republika u Briselu: teme su nasleđe, ekonomski odnosi, BiH.
* [[11. 3.]] - Novi kurs, 85 dinara za marku.
* [[12. 3.]] - [[Mauricijus]] postaje republika, ostavši u [[Komonvelt nacija|Komonveltu]].
* [[13. 3.]] - Barikade u tuzlanskom području, nakon što su sinoć ubijena dvojica policajaca u Kalesiji; jedan Musliman ubijen na barikadi, vojnik JNA ranjen ispred mostarskog aerodroma.
* [[15. 3.]] - [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1991/92.]]: [[FK Velež]] odigrao poslednju utakmicu na [[Stadion HŠK Zrinjski|Stadionu pod Bijelim brijegom]], sa Zemunom, niški Radnički nije došao 29. 3..&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-60746909 Rat u Bosni i Hercegovini i fudbal: Kako je sviran kraj za mostarski Velež na Stadionu pod Bijelim brijegom]. bbc.com 15 mart 2022&lt;/ref&gt; (stadion 1994. dobija [[HŠK Zrinjski]]).
* [[16. 3.]] - Prethodnica Unprofora stiže u UNPA zone u Hrvatskoj.
* [[17. 3.]] - Barikade obe strane u Mostaru: presečeni svi putevi i pruge prema gradu, gde Muslimani i Hrvati protestuju zbog ponašanja rezervista JNA a Srbi traže proporcionalno učešće u policiji (barikade uklonjene 18-tog odn. 19-og).
* [[18. 3.]] - U Sarajevu postignut sporazum, &quot;''[[Kutiljerov plan]]''&quot;, &quot;osnova za dalje pregovore&quot;&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/03/18/Progress-made-toward-Bosnia-Hercegovina-agreement/2479700894800/ Progress made toward Bosnia-Hercegovina agreement]. upi.com 1992-03-18&lt;/ref&gt; - nezavisna BiH, decentralizovana po etničkom principu - ubrzo dolazi do razlika u tumačenju.
* 18. 3. - Beli Južnoafrikanci glasali za političke reforme koje će okončati [[apartheid]].
* [[21. 3.]] - Porinuta [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.]].
* [[22. 3.]] - Borbe između HOS i JNA kod Neuma, srpsko-muslimansko prepucavanje kod Goražda.
* [[23. 3.]] - Granata pala pored hotela u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] u kome se nalaze belgijski oficiri - bez žrtava. Ima mrtvih u Osijeku i N. Gradiški (učestala kršenja primirja pred postavljanje mirovnjaka). Sukobi kod Neuma, Mostara, B. Broda i Jajca.
* [[24. 3.]] - Helsinki: Slovenija, Hrvatska i Gruzija primljene u [[OEBS|KESS]]. Potpisan [[Ugovor o otvorenom nebu]], za osmatranje vojnih snaga (na snazi od 2002, SAD se povukle 2020, Rusija 2021).
* [[25. 3.]] - Borbe u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] između Srba podržanih od JNA s jedne i Hrvata i Muslimana podržanih od HV s druge strane. Muslimanska strana će tražiti poništavanje sporazuma od 18. 3.. Lord Carrington kaže u Ljubljani da je Milošević pristao na specijalni status Srba u Hrvatskoj, bez promene granica.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/03/25/Sporadic-clashes-in-Croatia-Bosnia-Hercegovina/2394701499600/ Sporadic clashes in Croatia, Bosnia-Hercegovina]. upi.com MARCH 25, 1992&lt;/ref&gt; 
* [[26. 3.]] - Hrvatsko-muslimanski zločin u selu [[Sijekovac]] kod B. Broda.
* 26. 3. - JNA se povukla iz Makedonije.
* [[27. 3.]] - Lideri BiH traže plave šlemove povodom borbi u Bosanskom Brodu (do sada 30-tak mrtvih i oko 7.000 izbeglica).
* 27. 3. - Sukobi kod [[Neum]]a, između JNA i Hrvatske vojske.
* 27. 3. - U Sarajevu proglašen ustav Srpske Republike BiH, zamišljene kao deo nove Jugoslavije.
* [[28. 3.]] - [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] se predomislio u vezi Kutiljerovog plana. (?) U Derventi dogovoreno primirje u B. Brodu, uglavnom se drži, većina stanovnika prešla u Hrvatsku.
* 28. 3. - Kongres srpskih intelektulaca BiH u Sarajevu.
* [[30. 3.]] - [[64. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Silence of the Lambs]]'', ukupno pet nagrada od sedam nominacija; ''[[Terminator 2: Judgment Day]]'' četiri nagrade od šest nominacija; najbolji strani film je ''[[Mediterraneo]]''.
* 30. 3. - Sastanak lidera BiH u Briselu. Razmena vatre između JNA i policije u Bihaću.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Barikade, od sinoć, i borbe u [[Bijeljina|Bijeljini]], tu su i &quot;[[Arkanovi tigrovi|Arkanovci]]&quot;. Nastavak borbi u Bosanskom Brodu. SDS traži intervenciju JNA.
* [[3. 4.]] - &quot;Srpske odbrambene snage&quot; preuzimaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]].
[[Datoteka:Map of Battle of Kupres toponyms.svg|mini|150px|[[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], prva faza]]
* 3. 4. - Srpsko-hrvatska [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], HVO i HOS ga zauzimaju dva dana kasnije. Sukob između hrvatskih snaga i JNA u [[Mostar]]u.
* 3. 4. - Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima.
* [[4. 4.]] - [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]].
* 4. 4. - U riječku luku stigao prvi bataljon [[UNPROFOR]]-a, 1.300 Francuza. Artiljerijski dueli u istočnoj Slavoniji.
* [[5. 4.]] - Veliki [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.|miting za mir]] u Sarajevu, snajperisti pucali na građane sa Holiday Inn-a, poginuli [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]] (za Bošnjake i Hrvate, prve žrtve rata). Građani ušli u Skupštinu BiH.
* 5. 4. - Borbe izbile i u Sarajevu,&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/04/05/Fierce-fighting-envelops-Sarajevo/8874702450000/ Fierce fighting envelops Sarajevo]. upi.com APRIL 5, 1992&lt;/ref&gt; nakon isticanja srpskog roka, u 14h, za povlačenje naređenja za mobilizaciju TO. Napadnute kasarne JNA, borbe oko aerodroma (→ [[Opsada Sarajeva]]). Borbe oko kasarne u [[Zvornik]]u.
* 5. 4. - Prvi međunarodni let ''[[Croatia Airlines]]'', Zagreb-Frankfurt.
* [[6. 4.]] -  Ministri [[Evropska zajednica|EZ]] priznaju [[BiH]] (efektivno od sutradan), ponuđeno ukidanje sankcija ostatku SFRJ (Srbiji) pod uslovom poštovanja granica i manjinskih prava.
* 6. 4. - Granatiran centar Sarajeva, snajperisti ponovo pucaju na demonstrante. Srpska policija zauzela policijsku školu.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/04/06/Bosnia-pushed-toward-civil-war/5801702532800/ Bosnia pushed toward civil war]. upi.com APRIL 6, 1992&lt;/ref&gt; Tuđman izjavljuje da Hrvatska mora naći načina da zaštiti Hrvate u BiH.
* [[7. 4.]] - [[SAD]] priznaju BiH, Sloveniju i Hrvatsku; skinute su sankcije sa Makedonije, još bez priznanja.
* 7. 4. - Nakon napada hrvatskih snaga na mostarski aerodrom noćas, avijacija JNA gađala [[Široki Brijeg]] i [[Čitluk]].
* 7. 4. - Srpski napad na [[Foča|Foču]] (Muslimani zauzeli poštu a Srbi radio-stanicu).
* 7. 4. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 749|Rezolucija SB UN 749]]: odobreno &quot;što brže&quot; raspoređivanje [[UNPROFOR]]-a. Boutros Ghalijev izveštaj pominje stotinu kršenja primirja dnevno.
* 7. 4. - U srpskom Sarajevu osnovana Srpska novinska agencija - [[SRNA]]. Republika Srpska BiH proglašava nezavisnost u Banjaluci, [[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]] napuštaju predsednišvo BiH.
* [[8. 4.]] - Bosanska vlada proglašava neposrednu ratnu opasnost, naređuje spajanje TO i Patriotske lige. [[Murat Šabanović]] na [[Višegrad]]skoj brani, preti da će je dići u vazduh ako napadi ne prestanu.
* 8. 4. - [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|25px]] Osnovano [[Hrvatsko vijeće obrane]].
* [[9. 4.]] - Arkanovci zauzeli [[Zvornik]], zapadni diplomati govore o 20.000 muslimanskih izbeglica.
* 9. 4. - Premijer [[John Major]] i [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]], usprkos očekivanja, pobjeđuju na parlamentarnim izborima i zadržavaju vlast u [[UK|Velikoj Britaniji]].
* [[10. 4.]] - [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]]: JNA povraća mjesto.
* [[11. 4.]] - Radio Sarajevo javlja da je JNA preuzela Modriču.
* 11. 4. - Prva sesija [[Beogradski krug|Beogradskog kruga]], srpskih antiratnih intelektualaca.
* [[12. 4.]] - Uz posredovanje EZ dogovoreno primirje u BiH, bez efekta. JNA izjavljuje da je preuzela Stolac. Mobilizacija u Trebinju i Nevesinju zbog penetracije iz Hrvatske.
* 12. 4. - Otvoren ''[[Euro Disneyland]]'' kod Pariza.
* [[13. 4.]] - Nove borbe u BiH, otvorene ustave na višegradskoj brani, bez većih posledica. [[Haris Silajdžić]], ino. ministar BiH, u poseti SAD.
* 13. 4. - Devalvacija dinara: 200 za marku (oko 560 dinara na crno).
* [[14. 4.]] - Kolona Užičkog korpusa JNA ulazi u Višegrad, zvanično na poziv stanovnika, i zauzima branu - zapadne vlade to nazivaju agresijom (SAD sutradan prete Srbiji suspenzijom iz međunarodnih organizacija ako ne povuče snage u roku od 14 dana, ali odustaju). UNHCR kaže da u Bosni ima 134.400 izbeglica, uglavnom Muslimana i Hrvata.
* [[15. 4.]] - [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]].
* [[april]] - Štrajk zaposlenih u [[Radio Beograd]]u, [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] na Dnevniku čita spisak novinara koje bi trebalo odstraniti sa državnog RTV. Mirovni projekat &quot;Rimtutituki&quot; beogradskih rokera (pesma &quot;Slušaj 'vamo&quot; s refrenom &quot;Mir, brate, mir&quot;).
* [[16. 4.]] - [[Košarkaški klub Partizan]] osvojio Kup evropskih šampiona u [[Istanbul]]u, trojkom [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Saše Đorđevića]] u poslednjoj sekundi.
* 16. 4. - JNA i srpske snage u potpunosti ovladale [[Višegrad]]om. KEBS osuđuje Srbiju i JNA za kršenje integriteta Bosne, preti izbacivanjem.
* [[17. 4.]] - Srpske snage zauzele [[Foča|Foču]] nakon višednevnog granatiranja (→ [[Masakri u Foči]]), takođe i [[Bosanski Šamac]], napadaju Derventu.
* [[18. 4.]] - Avioni sa američkom pomoći stižu 18-19-og u Sarajevo, koje je izloženo granatiranju nakon ultimatuma radio-televiziji da prekine emitovanje. Radio kaže da su JNA i srpske snage zauzele policijsku stanicu u [[Bratunac|Bratuncu]]. Arkanovci su ušli u Srebrenicu, do 8. maja - pljačke, paljevine i ubistva.&lt;ref&gt;[https://www.dw.com/bs/kako-je-po%C4%8Deo-rat-u-srebrenici/a-44596537 Kako je počeo rat u Srebrenici?]. dw.com 11.07.2018&lt;/ref&gt;
* [[19. 4.]] - JNA bombarduje [[Mostar]], zahtevajući povratak dvojice nestalih pilota. Narednih dana gađaju i druga mesta u zapadnoj Hercegovini i gube četiri aviona.
* 19/[[20. 4.]] - JNA i srpske snage preuzele kontrolu u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]].
* [[21. 4.]] - Jako granatiranje i borbe u Sarajevu narednih dana.
* [[22. 4.]] - Radio [[B92]] i beogradski Centar za antiratnu akciju organizovali koncert na beogradskom Trgu Republike pod sloganom &quot;Ne računajte na nas&quot;, sa 30-50.000 prisutnih.
* [[23. 4.]] - EZ na Butmiru dogovara primirje u BiH, koje odmah pada. Srpske snage odbijene od [[Livno|Livna]].
* 23. 4. - UN izjavljuje da su proterani Hrvati iz [[Marinci (Nuštar)|Marinaca]] i [[Sarvaš]]a kod Osijeka.
* [[24. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992-1996; 2001).svg|25px]] [[Pešavarski sporazum|Pešavarskim sporazumom]] formirana [[Islamska Država Afganistan]]; većina mudžahedinskih grupa i delovi Nadžibulahovog režima formiraju privremenu vladu. Mudžahedini narednih dana stavljaju [[Kabul]] pod kontrolu, ali [[Građanski rat u Afganistanu (1992-96)|međusobne borbe su već počele]].
* 24. 4. - Srpske snage zauzele [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] nakon trodnevnih borbi. Izjava Saveta bezbednosti UN zahteva od suseda BiH da prekinu mešanje (i Srbija i Hrvatska odbacuju takve tvrdnje), nema mogućnosti za mirovnjake.
* [[26. 4.]] - Na Uskrs uveden [[makedonski denar]] (1:1 za [[jugoslovenski dinar]]).
* 26. 4. - Borbe kod Zvornika, srpske snage u kontranapadu zauzimaju nekoliko sela. Avijacija JNA gađa [[Busovača|Busovaču]], jer je tamošnja baza blokirana. 
[[Datoteka:Yugoslavia 1997 UN map.png|mini|[[SR Jugoslavija]]]]
* [[27. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|30px]] Proglašena [[SR Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]], koju čine ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]], proglašen je i [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|ustav]]. U pratećoj deklaraciji se kaže da SRJ nema teritorijalnih pretenzija na susedne republike. Zapadni diplomatski predstavnici, osim grčkog, nisu prisutni (zamenjena [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] 2003-2006 pa razdružena).
* 27. 4. - Predsjedništvo BiH formalno zahteva povlačenje JNA.
* 27. 4. - [[Hans-Dietrich Genscher]] objavljuje da podnosi ostavku, nakon 18 godina kao ministar inozemnih poslova SR Njemačke (u svibnju dolazi [[Klaus Kinkel]], do 1998).
* [[28. 4.]] - Izetbegović ipak pristaje otići na pregovore u Lisabon, u direktnim kontaktima će učestovati ministar Silajdžić.
* [[29. 4.]] - U [[Los Angeles]]u izbijaju [[Neredi u Los Angelesu 1992|šestodnevni rasni neredi]], nakon što su oslobođena odgovornosti četvorica policajaca optuženih za prebijanje kriminalca Rodneya Kinga.
* 29. 4. - Do sada najjače granatiranje Mostara, kao odmazda za napade na pozicije JNA, čija je kasarna blokirana u gradu. Nakon nekoliko dana obnovljeno i granatiranje Sarajeva.
* [[29. 4.]] - [[2. 5.]] - U [[Lisabon]]u nastavljeni pregovori o BiH, za neuspeh okrivljeni srpski lideri (nije ispunjeno podizanje barikada i povlačenje artiljerije).
* [[30. 4.]] - BiH primljena u [[OEBS|KEBS]]. Kod [[Brčko]]g dignuta u vazduh dva mosta preko Save - početak borbi za grad.
&lt;gallery&gt;
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-14.jpg|Zvornik - Srebrenica, apr.-dec. '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-8.jpg|Kupres, april '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-9.jpg|Posavski koridor, april-jun '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-16.jpg|Hercegovina, Dubrovnik, april-jun '92
&lt;/gallery&gt;

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - JNA zauzima predajnik na Vlašiću (ARBiH ga [[Operacija Vlašić|povraća 1995]]). Sledeće večeri počinje artiljerijski okršaj u Sarajevu.
* [[2. 5.]] - Jake borbe u centru Sarajeva, na Skenderiji, pošto JNA pokušava deblokirati zgrade komande Druge vojne oblasti i kluba armije, koje su napadnute. U granatiranju i tenovskoj vatri pogođeno više zgrada (zapaljena Glavna pošta). Dobrinja je odsečena od ostatka Sarajeva.
* 2. 5. - [[Alija Izetbegović]] i delegacija uhapšeni od strane [[JNA]] na sarajevskom aerodromu, po povratku iz Lisabona i odvedeni u Lukavicu - JNA želi da se povuče iz grada.
* 2. 5. - Belgijski oficir, posmatrač EZ, ubijen u Mostaru - optužena JNA.
* 2/[[3. 5.]] - Srpske snage kontrolišu [[Doboj]].
* [[3. 5.]] - [[Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici]]: prilikom razmene predsednika Izetbegovića za generala Kukanjca i pripadnike JNA, napadnuta kolona i ubijen jedan broj vojnih lica.
* 3. 5. - U zračnom napadu na Slavonski Brod stradalo petero djece - ciljan je poslednji most iz Bosne preko Save.
* [[4. 5.]] - Počinje [[Opsada Goražda]].
* [[5. 5.]] - Jugoslavija se odriče kontrole nad jedinicama JNA u BiH, građani SRJ se imaju povući do 19. 5..
* 5. 5. - Granatiran Osijek, stradala tri civila, uzbuna u Šibeniku.
* 5. 5. - Ruski lideri na [[Krim]]u proglasili samoupravu (otcepljenje?) od [[Ukrajina|Ukrajine]], ali povukli objavu već kroz nekoliko dana.
* [[6. 5.]] - [[Sporazum iz Graca]]: [[Radovan Karadžić|Karadžić]] i [[Mate Boban|Boban]] navodno dele Bosnu.
* 6. 5. - Pucano iz snajpera na podsekretara UN Marracka Gouldinga i Aliju Izetbegovića tokom obilaska Baščaršije.
* 6. 5. - [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] u selu [[Hrtkovci]] (prozvani &quot;Srbislavci&quot;) pozvao na proterivanje Hrvata (prema optužnici [[ICTY]]).
* [[7. 5.]] - Srpske snage zauzele [[Derventa|Derventu]]. (Tanjug) Hrvatska i srpska strana u Bosni objavile primirje, SAD upozoravaju da neće prihvatiti sporazum nauštrb Muslimana.
* [[8. 5.]] - Savezno predsedništvo smenilo 40-tak generala, gen. [[Života Panić]] novi načelnik generalštaba, komandant Druge vojne oblasti gen. Milutin Kukanjac je razrešen.
* 8. 5. - Srpske paravojne snage napuštaju [[Srebrenica|Srebrenicu]], zapaljeno je nekoliko desetina kuća i ubijeno 60 Muslimana u gradu i okolini (juče su Muslimani ubili sedmoro Srba u zasedi kod Osmače i danas predsjednika SDS-a u Srebrenici, u zasjedi kod Vidikovca).
* [[9. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1992.|Pesma Evrovizije]] u Malmeu: pobedila [[Linda Martin]] iz Irske, [[Ekstra Nena]] iz SRJ (&quot;Ljubim te pesmama&quot;) je 13.
* [[10. 5.]] - Novo granatiranje i borbe u Sarajevu (oštećeni autobuska stanica, mlekara, sedište Crvenog krsta...). JNA pristala da preda vojnu bolnicu, četiri kasarne i još dva objekta u Sarajevu i baze u Travniku, Zenici i Konjicu.
* [[11. 5.]] - Vlade zemalja Evropske zajednice odlučile da povuku ambasadore iz Beograda na konsultacije, jer sve strane u konfliktu snose odgovornost, ali &quot;daleko najveći udeo pada na JNA i beogradske vlasti&quot;; sutradan isto čini i SAD. TV Sarajevo izveštava da je &quot;40.000&quot; izbeglica napustilo Brčko. Srpske snage zauzele [[Kalesija|Kalesiju]] nakon 9 dana borbi.
* [[12. 5.]] - [[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|25px]] Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u Banja Luci donela odluku o formiranju [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (gen. [[Ratko Mladić]] postao njen zapovjednik) i proglasila petodnevno primirje. Onesposobljen [[predajnik Hum]], TV-iji Sarajevo ostaje još samo bjelašnički; posmatrači EZ su napustili Sarajevo; pogođena železnička stanica.
* 12. 5. - Generalni sekretar UN Butros Gali preporučio da se štab UNPROFOR-a izmesti iz Sarajeva (otišli 17. 5.).
* [[13. 5.]] - Li Hongzhi predstavio [[Falun Gong]] u Kini.
* [[14. 5.]] - Nakon muslimanskog pokušaja proboja oko [[Ilidža|Ilidže]], do sada najjače granatiranje Sarajeva, pogođen i hotel &quot;Duga&quot;, sedište UN i okolne rafinerija i fabrika čokolade.
* [[15. 5.]] - Napadnuta [[Tuzlanska kolona|kolona JNA]] prilikom povlačenja iz [[Tuzla|Tuzle]], najmanje 50 ubijenih. Sarajevski radio tvrdi da je JNA ponela oružje sa sobom, protivno dogovoru.
* 15. 5. - Prekinuti svi putevi između istočnog i zapadnog dela Srpske republike.
* 15. 5. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 752|Rezolucija SB UN 752]]: zahteva se od suseda [[BiH]] da poštuju njen integritet, povlačenje ili stavljanje pod kontrolu bh. vlade jedinica [[JNA]] i [[HV]] i raspuštanje paravojnih jedinica. Takođe se traži od Boutros-Ghalija da sastavi plan za slanje mirovnjaka i slanje humanitarne pomoći u Sarajevo.
* 15. 5. - Ulica Maršala Tita u Beogradu preimenovana u Srpskih vladara.
* 15. 5. - Još dva MiGa-21 preletela u Hrvatsku (Ivan Selak i Ivica Ivandić). 
* 15. 5. - UNPROFOR preuzima odgovornost za Istočnu Slavoniju, srpske i hrvatske snage odlaze (JNA objavila 21-og da prekida povlačenje jer mora štititi srpske enklave od hrvatskih napada).
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-15.jpg|mini|150px|Foča-Goražde, maj-decembar '92]]
* [[16. 5.]] - Pofalićka bitka, šifra &quot;Grom&quot;: za muslimansku stranu, napadom prevenirano presecanje Sarajeva (linijom Pofalići – Kasarna „Maršal Tito“ – Most „Bratstvo-jedinstvo“ – Grbavica); za drugu stranu to je masakr nad Srbima u [[Pofalići]]ma.
* 16. 5. - Nizom eksplozija uništen vojni [[Aerodrom Željava]] kod [[Bihać]]a (koštao više od 4 milijarde dolara).
* [[17. 5.]] - Veći deo osoblja UN napustio Sarajevo. Organi Srpske republike BiH pozivaju izbeglice da se vrate iz Srbije i jave vojnim vlastima.
* [[18. 5.]] - U Sarajevu potpisano tronedeljno primirje, za sutra predviđeno povlačenje JNA iz kasarni. Kolone automobila sa ženama i decom odlaze u pravcu Sarajeva (VRS sutradan zatvara put kod Ilidže).
* [[20. 5.]] - Predsedništvo BiH proglašava JNA okupacionom vojskom, a Radovan Karadžić proglašava &quot;opštu mobilizaciju&quot; muškaraca od 18 do 60 i žena do 55 godina starosti.
* 20. 5. - SAD povukle prava sletanja JAT-u, nakon što u BiH nije omogućen slobodan prolaz humanitarnim konvojima (jedan pripadnik MKCK je ubijen 18-og). Ovih dana je i naređeno zatvaranje konzulata SRJ u Njujorku i San Francisku do 31-og i proterivanje vojnih atašea.
* [[21. 5.]] - Nakon dva dana, oko 5.000 izbeglica iz Sarajeva propušteno iz Ilidže prema Splitu, nakon što je Predsedništvo BiH pristalo da dopremi hranu kasarni Maršal Tito u gradu (na zahtev Ratka Mladića) (?). Granatom zapaljena &quot;[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]]&quot;.
* [[22. 5.]] - [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[BiH]] primljene u [[UN]]. SAD smatraju da bi SRJ morala tražiti učlanjenje, nema konsenzusa za isključenje Beograda iz UN. Silajdžić traži da se primeni Poglavlje 7 Povelje UN (sankcije).
* 22. 5. - Suspendovane aktivnosti UNHCR u BiH, nakon otmice 11 kamiona sa hranom i lekovima.
* [[22. 5.]] - [[19. 6.]] - [[Smrt 12 banjalučkih beba]].
* [[23. 5.]] - [[Operacija Jaguar]]: HV zauzela brdo Križ iznad [[Bibinje|Bibinja]], blizu Zadra.
* 23. 5. - ARBiH povratila Kalesiju - &quot;prvi oslobođeni grad BiH&quot;.
* 23. 5. - U [[mafija]]škom atentatu ubijen [[italija]]nski istražni sudac [[Giovanni Falcone]].
* [[24. 5.]] - Kosovski Albanci na tajnim izborima izglasali [[Ibrahim Rugova|Ibrahima Rugovu]] za predsednika &quot;Republike Kosovo&quot;.
* [[25. 5.]] - JNA suspenduje povlačenje iz Sarajeva, navodno jer se gen. Mladić protivi ostavljanju oružja za sobom (juče je napuštena kasarna Viktor Bubanj). [[Sefer Halilović]] je postavljen za komandanta TO BiH.
* [[26. 5.]] - Granatiranjem zapaljeno porodilište u sarajevskom naselju Jezero. Ruski ministar Kozirev u Sarajevu, dogovorena deblokada aerodroma (bez efekta).
* 26. 5. - [[Opsada Dubrovnika]]: hrvatska [[Operacija Spaljena zemlja]] deblokira grad, nakon povlačenja JNA.
* 26. 5. - Vlada SRJ nudi UN, koje razmatraju sankcije protiv nje, saradnju u okončanju borbi u BiH.
* [[27. 5.]] - [[Masakr u ulici Vase Miskina]] u Sarajevu. JNA uveče napustila kasarnu &quot;Jusuf Džonlić&quot; (srpska TO je držala jednu polovinu do jula).
* 27. 5. - EZ donela odluku o delimičnom trgovačkom embargu protiv SRJ.
* [[28. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva poziva Slobodana Miloševića na ostavku, traži vladu nacionalnog jedinstva i spasa, faktički podržava opozicioni bojkot izbora; takođe podržava jedinstvo srpskog naroda i srpskih zemalja, kritikuje sankcije EZ.
* [[29. 5.]] - Jako granatiranje Sarajeva, prvi put se koriste i VBR-ovi. Dubrovnik granatiran prvi put od decembra, sa zemlje i mora.
* [[30. 5.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 757|Rezolucija SB UN 757]]: '''ekonomske sankcije''' prema [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] zbog nesprovođenja rezolucije 752 (Kina i Zimbabve uzdržani) - trgovački embargo, uključujući naftu, prekid vazdušnog i morskog saobraćaja, sportske, kulturne i naučne saradnje.
* 30. 5. - Pre glasanja o sankcijama, Milošević poslao otvoreno pismo SDS BiH u kome osuđuje bombardovanje Sarajeva i traži odgovorne treba pozvati na odgovornost. Poziva SAD i Rusiju da donesu mir u BiH.
* 30. 5. - ARBiH napada kasarnu Maršal Tito a VRS Dobrinju III i Koševo. JNA napušta akademiju u Pazariću.
* Treća dekada maja - U okolini [[Prijedor]]a osnovani logori [[Keraterm]], [[Trnopolje]] i [[Omarska]]; napadnuta muslimanska sela [[Hambarine]] i [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]]. Takođe napadnuta srpska sela oko [[Konjic]]a, počinjeni ratni zločini.
* [[31. 5.]] - U Prijedoru naređeno da nesrbi obilježe kuće bijelim čaršafima ili zastavama, te da na rukama nose bijele trake (od 2012. Dan bijelih traka).
* 31. 5. - Granatiranje [[Trnovo (FBiH)|Trnova]], većina Muslimana zatim napušta mjesto.
* 31. 5. - [[Datoteka:Ballot.gif|25px|Izbori]] Izbori za savezno Veće građana u SR Jugoslaviji: [[SPS]] 73, [[SRS]] 33, [[DPS]] Crne Gore 23 mesta; izbore bojkotuju [[DS]] i koalicija [[DEPOS]] (Demokratski pokret Srbije koji čine [[SPO]], nacionalno krilo DS [kasniji [[DSS]]], [[GSS]], [[Liberali Srbije|Nova Demokratija]]) - odziv je oko 56%. Istovremeno neuspeli referendum o grbu i himni Srbije (najviše za štit sa četiri ocila i Marš na Drinu).
* 31. 5. - &quot;Crni flor&quot; - najveći [[Antiratni protesti u Beogradu 1991-1992|antiratni protest]] u Beogradu.&lt;ref&gt;Tamara Spaić [https://pescanik.net/crni-flor/ Crni flor]. pescanik.net 01/06/2021&lt;/ref&gt;
* 31. 5. - Jugoslavija zamenjena Danskom na predstojećem Evropskom prvenstvu u fudbalu, tim se vraća u zemlju sa priprema.
* 24 - 31. 5. - [[JRM]] napustila [[Vis]] i [[Lastovo]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - U SRJ se uvode bonovi za benzin, nestašica i nekih drugih proizvoda.
[[Datoteka:Sarajevo 8 june 1992.jpg|mini|200px|left|Sarajevo]]
* 1. 6. - Objavljen izveštaj gen. sekretara UN o situaciji u BiH: situacija je složena, Hrvatska nije povukla trupe iz zemlje (neki diplomati nezadovoljni što izveštaj nije objavljen pre glasanja o sankcijama SRJ).&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/03/Diplomats-question-UN-leaders-report-on-Bosnia-Hercegovina/1699707544000/ Diplomats question U.N. leader's report on Bosnia-Hercegovina]. upi.com&lt;/ref&gt;
* 1. 6. - [[Nenad Kecmanović]] i [[Mirko Pejanović]] ulaze u Predsjedništvo BiH (Kecmanović već sledećeg meseca odlazi u Beograd).
* 1. 6. - Hrvatska je članica [[UNESCO]].
* [[2. 6.]] - Referendum u [[Danska|Danskoj]] o [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskom ugovoru]] - 50,7% protiv.
* 2. 6. - Humanitarni konvoj UN prema Dobrinji je zaustavljen paljbom, jedna osoba poginula.
* [[3. 6.]] - Grupa studenata na Beogradskom univerzitetu počinje protest.
* 3 - 12. 6. - [[Masakr u Ledićima 1992.|Masakr u Ledićima]] kod Trnova, ubijeno 24 Srba.
* [[4. 6.]] - Sastanak NATO-a u Oslu: u principu pristaje da podrži mirovne operacije u Istočnoj Evropi, ako to KEBS zatraži; osuđena beogradska vlada ali i hrvatsko mešanje u BiH.
* 4. 6.? - Hrvatska artiljerija gađa Trebinje, a granatiranje Dubrovnika se nastavlja do 8-og.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Opposing-forces-meet-on-fate-of-residents-trapped-by-fighting/6008708062400/ Opposing forces meet on fate of residents trapped by fighting]. upi.com&lt;/ref&gt;
* [[5. 6.]] - Evakuacija poslednje kasarne u Sarajevu, &quot;Maršal Tito&quot;, bez teškog oružja. Postignut sporazum o otvaranju aerodroma za humanitarne pošiljke.
* 6. 6. - [[Monika Seleš]] po treći put zaredom osvojila French Open.
* 6/[[7. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, uništena napuštena kasarna &quot;Maršal Tito&quot;, pogođeni mlekara, pekara. Oštećenje visokonaponskog voda izaziva nestanak vode, glavna pekara ne radi.
* 7. 6. - U Sloveniji ubijen političar [[Ivan Kramberger]], navodno slučajno.
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|200px|[[Operacija Lipanjske zore]]]]
* 7 - 26. 6. - [[Operacija Lipanjske zore]] (Čagalj) - hrvatski uspjeh u dolini Neretve. [[Čapljina]] oslobođena 8-og, zapadni dio Mostara 11-og, Stolac 13-og. Operacija je praćena etničkim čišćenjem Srba, zločinima i razaranjem objekata.
* [[8. 6.]] - Prvi pokušaj deblokade Sarajeva: TO BiH napada na više mesta, zauzima brdo Žuč iznad zapadnog dela grada.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Government-defense-forces-exchanged-fire-with-Serbian-guerrillas-Tuesday/6300708062400/ Government defense forces exchanged fire with Serbian guerrillas Tuesday...]. upi.com&lt;/ref&gt; Zauzima Mojmilo, gubi ga sutradan. Veći deo Sarajeva bez struje i vode (struja donekle opravljena 16-og).
* 8. 6. - Predsednik BiH Alija Izetbegović traži od SAD vazdušne udare na srpske artiljerijske pozicije oko Sarajeva, posle trodnevnog granatiranja. (?)
* 8. 6. - [[Narodna banka Srbije|NBS]] dozvoljava [[Dafiment banka|Dafiment banci]] obavljanje devizno-valutnih poslova (u registar upisana [[2. 6.]], po drugi put).
* 8. 6. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 758|Rezolucija SB UN 758]]: pojačana snaga i mandat UNPROFOR-a. Ovlašćeno slanje bataljona od 1.000 ljudi za preuzimanje sarajevskog aerodroma.
* [[9. 6.]] - Studentske demonstracije u Podgorici osuđuju razaranje Sarajeva.
* 9. 6. - Sporazum JNA i HV u Cavtatu o razmeni zarobljenih i humanitarnoj pomoći za to mesto.
* [[10. 6.]] - [[Masakr u Čemernu]]: u selu kod Ilijaša ubijeno 32-oje Srba.
* 10. 6. - Kod Mojmila, na ulazu u Sarajevo, napadnut konvoj UNPROFOR-a koji je trebao dočekati gen. MacKenzieja, čiji je zadatak da ispregovara otvaranje aerodroma. 
* [[11. 6.]] - Prvo zasedanje [[Skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]], za predsednika Veća građana izabran je [[Jugoslav Kostić]] (do 1993).
* 11. 6. - Beogradski taksisti protestuju, tražeći više benzina na bonove, zakačili se sa Vojislavom Šešeljem.
* [[12. 6.]] - Neuspešni muslimanski kontranapad na Vracama ([[Juka Prazina]]). Karadžić najavljuje jednostrano primirje za 15-ti (potpisano 14-og uveče), traži bar 800 UN posmatrača.
* 12. 6. - Napad VRS na [[Bihać]] - [[Opsada Bihaća|opsada]] traje do avgusta 1995.
* [[13. 6.]] - Klečeći protest muzičara i kompozitora ispred Predsedništva Srbije. Stejt Department savetuje Amerikancima da napuste Srbiju i Crnu Goru.
*   13. 6. - &quot;Trenutak Sister Souljah&quot;: kandidat [[Bill Clinton]] tokom sastanka sa Duginom koalicijom [[Jesse Jackson]]a oštro kritikovao crnu &quot;reptivistkinju&quot; [[Sister Souljah]] zbog komentara u vezi nemira u Los Angelesu.
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-10.jpg|mini|200px|Posavski koridor, jun-jul '92]] 
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-17.jpg|mini|150px|Hercegovina, Dubrovnik, jun-oktobar '92]]
* [[14. 6.]] - Hrvatske snage prelaze na lijevu stranu Neretve u Mostaru.
* [[14. 6.|14]] - [[26. 6.]] - [[Operacija Koridor]] - opet uspostavljena veza između dve polovine Srpske republike BiH.
* [[14. 6.]] - Litija prolazi Beogradom na čelu sa Patrijarhom Pavlom, prva posle 45 godina, za mir i protiv vlasti. Zasebni protest &quot;Poslednje zvono&quot;, sa budilnicima, ispred Savezne skupštine.
[[Datoteka:Dobrica Ćosić 2021 stamp of Serbia.jpg|mini|150px|left|[[Dobrica Ćosić]] na markici]]
* [[15. 6.]] - [[Dobrica Ćosić]] izabran za prvog [[Spisak predsednika Jugoslavije|predsednika SRJ]] (smenjen posle nepunih godinu dana).
* 15. 6. - [[Studentski protesti 1992.]] u Beogradu, do 10. jula - veliko okupljanje ispred rektorata, objavljen štrajk do Miloševićeve ostavke (trajaće do 10. jula, Šešelj pokazuje pištolj studentima 9-og). DEPOS je pomerio svoj protestni sabor sa 21. juna.
* 15. 6. - Zajednička izjava predsednikâ Izetbegovića i Tuđmana pominje udružene vojne napore protiv &quot;zajedničkog neprijatelja&quot;.
* 15. 6. - Srušena pravoslavna [[Saborna crkva u Mostaru]].
* [[16. 6.]] - U Dobrinji poginuo novinar &quot;Mladine&quot; Ivo Štandeker, ranjena američka fotoreporterka Jana Schneider.
* [[17. 6.]] - Nakon dva mirnija dana, novo granatiranje Sarajeva. Srpske snage napadaju Dobrinju (blizu sarajevskog aerodroma).
* 17. 6. - Milošević primio delegaciju studenata i profesora (studentski lider [[Dragan Đilas]]): odbija studentske zahteve.
* 17. 6. - Sporazum o razumevanju američkog i ruskog predsednika, Buša i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], o redukciji naoružanja (kasnije kodifikovan kao [[START II]]).
* [[18. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 760|Rezolucija SB UN 760]]: iz sankcija prema SRJ izuzeta humanitarna roba (hrana, lekovi...).
* 18. 6. - [[Smrt 12 banjalučkih beba]]: iz medicinskog centra u Banjaluci javljaju da je 14 osoba umrlo zbog nedostatka kiseonika, od toga 11 beba. Privatni francuski konvoj stiže u Sarajevo iz Beograda sa 180 tona pomoći, nakon 53 sata putovanja; istog dana stiže UNPROFOR-ov konvoj sa posmatračima.
* [[19. 6.]] - ARBiH u Sarajevu napada Nedžariće. Borbe u Dobrinji i oko aerodroma.
* [[19. 6.|19]] - [[20. 6.]] - Počeci [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]: neuspeli napadi [[HVO]]-a na Muslimane u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] i [[Gornji Vakuf|Gornjem Vakufu]].
* 19 - 21. 6. - [[Rat u Pridnjestrovlju]]: Bitka za Tighinu/[[Bender, Moldavija|Bender]], na desnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra,]] najveći je okršaj sukoba; moldavske trupe su ušle u grad, ali su pridnjestrovske snage u kontranapadu povratile pozicije.
* [[20. 6.]] - Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i naređuje opštu mobilizaciju. Napadnut konvoj posmatrača koji su se povlačili iz aerodroma. Zgrada &quot;Oslobođenja&quot; u plamenu. Srbi napuštaju okolinu Visokog.
* 20. 6. - Dogovor [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]] ([[Vaclav Klaus]] i [[Vladimir Mečijar]]) o mirnom razlazu [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]].
* [[21. 6.]] - [[Napad na Miljevački plato]] kod [[Drniš]]a, ubijeno 40 teritorijalaca [[RSK]]. Sutradan granatiran [[Knin]].
* [[22. 6.]] - UNPROFOR preuzima odgovornost za Sektor Zapad, u zapadnoj Slavoniji.
* 22. 6. - U [[Jekaterinburg]]u pronađen kostur posljednjeg ruskog cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] i carice Aleksandre.
* [[23. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, ponovo nestanak struje u velikom delu grada, avioni oštetili predajnik na Bjelašnici.
* 23. 6. - Njujorški mafijaški bos [[John Gotti]] osuđen na doživotni zatvor.
* [[24. 6.]] - Između Prnjavora i Dervente oboren prvi hrvatski MiG, sa puk. Antunom Radošem.
* [[25. 6.]] - Carrington razgovara u Strasbourgu sa Miloševićem, Tuđmanom i Silajdžićem - krivi Miloševićevu &quot;tvrdoglavost&quot; za pat-poziciju.
* [[26. 6.]] - Finale [[Euro 1992]] u Gothenborgu, Švedska: Danska, zamena za Jugoslaviju, pobedila je Nemačku 2:0.
* 26. 6. - [[Operacija Koridor]] 92: na liniji Živkovo Polje-Filomena-rječica Tolisa kod Modriče se sastali Prvi krajiški i Istočnobosanski korpus, tj. dve polovine RS. Dva dana kasnije VRS zauzima i [[Modriča|Modriču]].
* 26. 6. - Završetak &quot;Lipanjskih zora&quot; (Dan oslobođenja mostarske općine).
* 26. 6. - Generalni sekretar UN traži od Srba da prekinu napade na Sarajevo i stave svoje teško oružje pod kontrolu UN.
* 26. 6. - Vojni sud JNA u Beogradu osuđuje na smrt Martina Sabljića, Zorana Šipoša i Nikolu Čibarića za zločine u Vukovaru.
* [[27. 6.]] - U [[Višegrad]]u zapaljeno 70 Muslimana ([[Milan Lukić]] osuđen pred Haškim tribunalom).
* [[28. 6.]] - Francuski predsednik [[François Mitterrand]] iznenada posetio Sarajevo. Dva francuska aviona sa hranom i lekovima su letela prema gradu, ali su zbog borbi oko aerodroma skrenuli u Split.
* [[28. 6.]] - [[5. 7.]] - [[Vidovdanski sabor 1992.]] - DEPOS (Demokratski pokret Srbije) organizuje proteste u Beogradu koji traže Miloševićevu ostavku, tu je i krunski princ [[Aleksandar Karađorđević]], [[Patrijarh Pavle]] traži kraj nasilja u BiH.
* [[29. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 761|Rezolucija SB UN 761]]: odobreni dodatni elementi Unprofora, 1.100 kanadskih vojnika, za bezbednost i funkcionisanje sarajevskog aerodroma,  sa kojeg se povlače snage VRS, a istaknuta je zastava UN. Sleteo je jedan francuski avion sa pomoći.
* 29. 6. - Telohranitelj ubio [[alžir]]skog šefa države [[Mohamed Boudiaf|Mohameda Boudiafa]].
* [[30. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 762|Rezolucija SB UN 762]]: od Hrvatske se traži povlačenje na položaje od pre [[21. 6.]], a od jedinica JNA zaostalih u Hrvatskoj, kao i srpskih teritorijalaca i paravojnih formacija da se pridržavaju mirovnog plana.
* 30. 6. - Studentska šetnja Beogradom (na &quot;Vidovdanskom saboru&quot; je znatno opao broj prisutnih).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Jugoslovenski dinar: skinuta jedna nula, vezuje se za dolar umesto za marku (zvanično 200:1), inflacija je 102%. Datum izdanja novčanica od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (mladić). 
* 1. 7. - Izdat [[Bosanskohercegovački dinar]] - vredi samo na područjima pod kontrolom [[ARBIH]]. U ovo vreme je izdat i [[dinar Republike Srpske]], a na prostorima pod kontrolom HVO će se koristiti [[hrvatski dinar]] - svuda vredi [[Njemačka marka|marka]].
* 1. 7. - Karadžić objavio da je naredio primirje.
* {{circa}} 1. 7. - Američka mornarica i vazduhoplovstvo se nalaze nekoliko dana u Jadranu, radi davanja podrške humanitarnim operacijama.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/07/01/Bush-says-US-force-off-Yugoslav-coast-shows-Washington-serious/7777709963200/ Bush says U.S. force off Yugoslav coast shows Washington 'serious']. upi.com JULY 1, 1992&lt;/ref&gt;
* 1 - 2. 7. - Velike protestne šetnje u Beogradu.
* 1 - [[13. 7.]] - Hrvatska [[Operacija Tigar (1992)|Operacija Tigar]]: zauzimaju visove kod Dubrovnika.
[[Datoteka:Sarajevo Airport from Trebević.jpg|mini|300px|Sarajevski aerodrom i Dobrinja, sa Trebevića (2017)]]
* [[2. 7.]] - Prvi kanadski vojnici stižu na sarajevski aerodrom, kao i tri aviona. Operacija ''Provide Promise'' traje do januara 1996, sa 12.886 letova aviona iz 21 zemlje, sa dostavljenih 159.622 tone pomoći i odvezenih 1.300 ranjenih. Borbe oko trga Pere Kosorića.
* [[3. 7.]] - [[Herceg-Bosna]] donosi odluku &quot;o privremenom ustrojstvu izvršne vlasti i uprave na području HZ HB&quot; - [[Mate Boban]] u Grudama proglašava samoupravu (SAD izjavljuju 6-og da se protive tom pokušaju). Ministar obrane BiH Jerko Doko izjavljuje da će HVO biti pod jedinstvenom komandom sa snagama BiH.
* 3. 7. - Posrednik lord Carrington u Sarajevu: Izetbegović ne želi etničke regione a Karadžiću bi oni bili samo osnova za pregovore. 
* 3. 7. - [[Milan Panić]], mandatar savezne vlade, stigao u Beograd, nakon što su ga vlasti SAD izuzele od sankcija prema SRJ.
* 6. 7. - [[Operacija Koridor]] 92: VRS zauzima [[Derventa|Derventu]] (Dan oslobođenja je 4. 7.).
* [[6. 7.|6]]-[[29. 7.]] [[Kriza razoružanja Iraka]]: [[irak|iračka]] vlada odbija pristup posmatračima UN u Ministarstvo poljoprivrede, ovi neko vreme &quot;kampuju&quot; ispred zgrade.
* 6-[[7. 7.]] - Samit G-7 u Minhenu: ne treba isključivati vojna sredstva za ispunjenje humanitarnih ciljeva u BiH.
* [[7. 7.]] - Policija uveče sprečila studentsku šetnju do Miloševićeve rezidencije, studenti tokom noći blokirali više punktova u Beogradu. Farmeri sutradan blokiraju puteve severno od Beograda - traže više cene žita i više dizela (Vidovdanski sabor je završen 5-og).
* 8 - 10. 7. - Sastanak [[OEBS|KEBS]] u Helsinkiju: suspendovano članstvo SRJ, jer je okrivljena za agresiju prema susedima (mandatar Panić je tražio da se odluka odloži za 100 dana). Sastanak Izetbegović-Buš 9-og. Buš šalje dva broda u Jadran, isključuje slanje vojnika. [[Zapadnoevropska unija|WEU]] i NATO su na margini sastanka dogovorili slanje mornarice za nadzor embarga.
* [[9. 7.]] - Skupština Srbije usvaja niz zakona kojima se &quot;Miloševiću daje kontrola nad ekonomijom&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/arhslgl/numberOverview/sgarh/14280# Службени гласник РС 46/1992 | Датум: 09.07.1992]. pravno-informacioni-sistem.rs&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/07/09/Serbias-communists-take-control-of-republics-economy/7531710654400/ Serbia's communists take control of republic's economy]. upi.com JULY 9, 1992&lt;/ref&gt; Studenti ponovo šetaju gradom, Šešelj im nakon koškanja ispred skupštine pokazuje pištolj.
* 9. 7. - UN u Beogradu postigao sporazum sa predsednikom RSK [[Goran Hadžić|Goranom Hadžićem]] o povratku &quot;ružičastih zona&quot; [[UNPA]] pod hrvatsku kontrolu.
* [[10. 7.]] - [[Manuel Noriega]] osuđen na 40 godina zatvora u Majamiju, zbog trgovine drogom.
* [[11. 7.]] - Ofanziva srpskih snaga na [[Goražde]].
* [[12. 7.]] - Zločini nad Srbima u okolini Srebrenice.
* [[13. 7.]] - Bos. Srbi zauzimaju [[Odžak]]. Sarajevo bez struje.
* 13. 7. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 764|Rez. SB UN 764]]: UNPROFOR na sarajevskom aerodromu pojačati za 500 ljudi, reafirmiše se da se sve strane moraju pridržavati [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i da će svi koji čine ili naređuju njihovo kršenje biti pojedinačno odgovorni (osnova [[ICTY|Haškog tribunala]]).
* 13. 7. - Laburista [[Yitzhak Rabin]] je novi premijer Izraela, nakon [[Yitzhak Shamir|Yitzhaka Shamira]] iz Likuda (do atentata 1995).
* [[14. 7.]] - [[Milan Panić]], [[SAD|američki]] biznismen srpskog porekla, postao prvi premijer SR Jugoslavije; uzima i resor odbrane - njegova politika je suprotstavljena Miloševićevoj, smenjen je krajem godine.
* [[15. 7.]] - Granata ubila osam izbjeglica na igralištu u Slavonskom Brodu. Nemačka šalje jedan razarač u NATO-ovu operaciju nadzora u Jadranu - prva inostrana nehumanitarna misija te zemlje od svetskog rata.
* [[16. 7.]] - Počinje operacija ''Maritime Monitor'': brodovi NATO i [[Zapadnoevropska unija|Zapadnoevropske unije]] nadgledaju na Jadranu sprovođenje sankcija protiv SRJ (prva takva operacija od Drugog svetskog rata); u novembru je zamenjuje operacija ''Maritime Guard''. VRS odsekla [[Bosanski Brod]].
* [[17. 7.]] - U Londonu dogovoreno 14-dnevno primirje u BiH, od 19-og, i stavljanje teškog oružja pod kontrolu UN.
* [[17. 7.|17]] - [[20. 7.]] - 39. [[Pulski filmski festival]], prvi u samostalnoj Hrvatskoj: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Zlatna arena]] za film &quot;[[Priča iz Hrvatske]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/39-pulski-filmski-festival/ 39. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[19. 7.]] - Premijer SRJ Milan Panić u poseti Sarajevu.
* 19. 7. - Italijanska mafija ubila još jednog sudiju, [[Paolo Borsellino|Paola Borsellina]]; u eksploziji auto-bombe je poginulo i petoro policajaca iz pratnje.
* [[20. 7.]] - Zbog jakih borbi, uprkos primirju dogovorenom pred EZ, na jedan dan suspendovan vazdušni humanitarni most prema Sarajevu.
[[Datoteka:Transnistria since Asybaris.jpg|mini|120px|[[Pridnjestrovlje]]]]
* [[21. 7.]] - Tuđman i Izetbegović potpisuju u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH.
* 21. 7. - Gen. [[Lewis MacKenzie]], komandant operacija UN u Sarajevu, tvrdi da sve strane krše pravila ratovanja.
* 21. 7. - Carrington u Beogradu: lideri Krajine odustaju od zahteva za nezavisnost kao preduslova za pregovore sa Hrvatskom.
* 21. 7. - Zaključeno je primirje u [[Rat u Pridnjestrovlju|Ratu u Pridnjestrovlju]].
* [[23. 7.]] - Konvoj od oko 7-10.000, uglavnom muslimanskih, izbeglica iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] krenuo prema Karlovcu (deo izbeglica je zatim prevezen vozovima u Nemačku).
* 23. 7. - [[Abhazija]] proglasila nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]] - sledećeg meseca izbija rat.
* [[25. 7.]] - [[9. 8.]] - [[Olimpijada 1992|Olimpijada]] u [[Barcelona|Barceloni]]. Debituju Slovenija (2 bronze u veslanju), BiH, i [[Hrvatska na OI 1992.|Hrvatska]] (medalje: muška košarka srebro, teniseri dve bronze - [[Goran Ivanišević]] pojedinačno i u dublu sa [[Goran Prpić|Prpićem]]). Iz SR Jugoslavije smeju nastupiti samo pojedinci pod naslovom [[Nezavisni učesnici na Letnjim olimpijskim igrama 1992.|nezavisnih učesnika]] (medalje osvajaju [[Jasna Šekarić]] [srebro], te [[Aranka Binder]] i [[Stevan Pletikosić]] [bronze], svi u streljačkim disciplinama).
[[Datoteka:L'arquer. Rosa Serra. 2012.JPG|mini|&quot;Olimpijski strelac&quot; i kotao za olimpijski plamen u Barceloni]]
* [[26. 7.]] - Izdvajanjem iz [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] nastaje [[Demokratska stranka Srbije]], na čelu sa [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]].
* [[27. 7.]] - Mirovnjaci iz Francuske, Egipta i Ukrajine počinju zamenu kanadskih na sarajevskom aerodromu. Nastavak razgovora u Londonu - do 29-og, Silajdžić odbija razgovore dok se ne prekinu borbe.
* [[29. 7.]] - U Sarajevo iz Splita stiže UNHCR-ov konvoj od 25 kamiona, do sada najveći. Zakon u Srbiji otežava organizovanje demonstracija. Panić u Londonu potvrđuje postojanje srpskih logora, nazivajući ih sramotom (ranije je Krajišnik tražio puštanje Srba iz muslimanskih i hrvatskih logora). Telefonske veze sa Sarajevom u prekidu.
* 30. 7. - Ofanziva ARBiH oko Sarajeva, aerodrom nakratko zatvoren 31-og zbog granatiranja.
* [[31. 7.]] - &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot; štrajkuje zbog pokušaja podržavljenja - prvi put nakon 1944. da novine nisu izašle.
* 31. 7. - Karadžić kaže da BiH kao država ne postoji, poriče postojanje srpskih logora, Srbi bi bili srećni delićem hrvatske obale uz Crnu Goru.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - Izdate nove novčanice od 1000 dinara (Nikola Tesla) i 5.000 dinara (Ivo Andrić).
* 1. 8. - Evakuacija siročića autobusom iz Sarajeva, dve bebe stradale od snajpera.
* [[2. 8.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] Izbori u Hrvatskoj, prvi posle neovisnosti: [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarni]] (apsolutna većina za [[HDZ]], 85 mandata) i [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 1992|predsjednički]] ([[Franjo Tuđman]] skoro 57%).
* [[3. 8.]] - U Jovanici kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] pronađeno arheološko nalazište iz ranog [[paleolit]]a, [[ašelska kultura]].
[[Datoteka:Manjača Camp.jpg|mini|Logor Manjača]]
* [[4. 8.]] - Savet bezbednosti UN zahteva slobodan pristup Crvenom krstu i drugima agencijama svim logorima i zatvorima, nakon izveštaja o &quot;srpskim konc-logorima&quot; (Keraterm, Omarska, Manjača, Trnopolje). Sarajevski aerodrom zatvoren na tri dana zbog granatiranja. Prekinut vodovod na Ilidži, veći deo Sarajeva nema vodu, jake borbe sledeće noći.
* [[5. 8.]] - Međunarodni komitet Crvenog krsta: sve tri strane u BiH imaju centre za pritvor u kojima se krše ljudska prava.
* [[6. 8.]] - Vatikan podržava intervenciju u BiH, kako bi se razoružali &quot;oni koji bi da ubijaju&quot;.
* [[7. 8.]] - ''Guardian'' objavljuje reportažu iz &quot;istražnog centra&quot; Omarska. Veći deo Sarajeva bez struje, što povlači i nestanak vode.
* 7. 8. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 769|Rez. SB UN 769]]: odobreno pojačanje snage i mandata Unprofora.
* 7. 8. - [[Hrvatske obrambene snage]] (Blaž Kraljević) zauzimaju delove opštine [[Trebinje]].
* [[8. 8.]] - [[Aleksa Buha]], ministar ino. poslova SrR BiH, izjavio u Beogradu da su Srbi u inostranstvu ponudili da učestvuju u kamikaze misijama po Evropi u slučaju &quot;zapadne agresije&quot; (''NY Times'').
* 8. 8. - Finale olimpijskog košarkaškog turnira: američki ''[[Dream Team]]'' je pobedio Hrvatsku sa 117:85.
* [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant [[HOS]] Hercegovine i general [[ARBIH]], i još osam pripadnika HOS poginuli u sukobu sa HVO u Kruševu kod Mostara.
* 9 - 10. 8. - Paddy Ashdown obišao logore Kula kod Sarajeva i Manjača: loši uslovi ali nema sistematske torture ni ubijanja.
* [[10. 8.]] - Tuđman podržava zapadnu intervenciju u BiH, koja bi trebala imati tri teritorijalne jedinice, strahuje od islamskog fundamentalizma.
* [[12. 8.]] - Srpska Republika Bosna i Hercegovina promenila ime u [[Republika Srpska]]. Evakuacija 300 žena i dece iz Sarajeva, prema sporazumu RS, UNPROFOR i Dečije ambasade.
* 12. 8. - Završena hrvatska [[Operacija Oslobođena zemlja]] u zaleđu Dubrovnika.
* 12. 8. - Završen nacrt Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) - ratifikovan 1993, uz dodatke, na snazi 1994-2020.
* [[13. 8.]] - Savet bezbednosti UN donosi rezolucije [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 770|770]] i [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 771|771]]: prvom se na osnovu poglavlja VII [[Povelja Ujedinjenih Nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] zahteva prekid borbi u BiH, slobodan pristup logorima i zatvorima i olakšanje dostave humanitarne pomoći, ako treba i silom (Kina, Indija i Zimbabve uzdržani). Drugom se osuđuju masovna kršenja humanitarnog prava i prvi put pominje &quot;[[etničko čišćenje]]&quot;.
* 13. 8. - Poseta premijera SRJ Panića Sarajevu, snajperom ubijen američki TV producent iz pratnje.
* 13. 8. - SRJ, premijer Panić, priznaje Sloveniju.
* 13. 8. - [[Lawrence Eagleburger]] je v.d. državnog sekretara SAD, nakon [[James Baker|Jamesa Bakera]].
[[Datoteka:1992 Georgia war.svg|mini|200px|Početak [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rata u Abhaziji]]]]
* [[14. 8.]] - Kod osječkog naselja [[Nemetina]] najveća razmena zarobljenika, po Budimpeštanskom sporazumu premijera SRJ i RH od 7. 8. (kasnije Dan sjećanja na zatočene i nestale tijekom Domovinskog rata).
* 14. 8. - Počinje [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rat u Abhaziji]]: gruzinske snage su poslate da povrate kontrolu nad [[Abhazija|Abhazijom]], separatistička vlada je napustila [[Suhumi]] četiri dana kasnije.
* [[15. 8.]] - Prvi konvoj UNHCR stigao u Goražde. Srbi optužuju da je doneseno i oružje odn. da su muslimanski borci upotrebili konvoj kao štit.
* [[15. 8.|15]] - [[28. 8.]] - Operacija Krug: ARBiH oslobađa lijevu obalu Drine kod Goražda.
* [[17. 8.]] - U granatiranju zapaljen sarajevski [[Hotel Evropa (Sarajevo)|hotel Europa]].
* [[18. 8.]] - Uspostavljeni diplomatski odnosi SAD sa Slovenijom, Hrvatskom i BiH. Oko 1.000 žena i dece je evakuisano iz Sarajeva prema Beogradu. Sarajevski aerodrom zatvoren dva dana nakon što je kod Kiseljaka pucano na britanski avion.
* [[19. 8.]] - Delegacija KEBS u Beogradu - posmatrači su poslani u Vojvodinu, Sandžak i na Kosovu.
* [[20. 8.]] - {{circa}} Ofanziva ARBiH protiv sarajevskog obruča, u pravcu Visokog. U granatiranju zapaljena zgrada bosanskog parlamenta.
* [[21. 8.]] - [[Masakr na Korićanskim stijenama]] - ubijeno oko 200 Muslimana i Hrvata, bivših zatvorenika logora Trnopolje. Izaslanik UN za istraživanje kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji Tadeusz Mazowiecki stigao u Zagreb.
* [[22. 8.]] - Američki obaveštajni zvaničnici: u srpskim logorima bilo ubistava i mučenja, bez dokaza za sistematska ubijanja.
* [[25. 8.]] - Pogođen humanitarni avion koji je poletao iz Sarajeva, ranjeno pet mirovnjaka i novinar BBC Martin Bell. 
* 25/[[26. 8.]] - U granatiranju zapaljena [[Gradska vijećnica u Sarajevu]], izgorio veći dio knjižnog fonda i dokumenata.
* [[26. 8.|26]]-[[27. 8.]] - Mirovna konferencija u [[London]]u povodom Bosne i Hercegovine: obećano da će se prekinuti opsade gradova, raspustiti logori i staviti teško oružje pod nadzor UN; Karadžić bi prepustio 20% osvojene teritorije. Sukob Miloševića i Panića. [[David Owen|Lord Owen]] je novi pregovarač EZ, nakon ostavke Lorda Carringtona.
* 27. 8. - Operacija Southern Watch: uspostavljena zona neletenja na jugu Iraka.
* [[28. 8.]] - U granatiranju Sarajeva pogođeno Predsjedništvo.
* 28. 8. - Zapadnoevropska unija i NATO će staviti 5000 vojnika na raspolaganje UN, sporazum o strožijem sprovođenju sankcija na Jadranu i Dunavu.
* [[29. 8.]] - Karadžić objavljuje da diže opsadu Goražda, ARBiH sutradan javlja da je izvršila proboj opsade. Talas srpskih izbeglica iz okoline grada, nakon povlačenja VRS.
* [[30. 8.]] - Jedanaest civila stradalo na pijaci na Alipašinom polju.
* [[31. 8.]] - Radikali tražili glasanje o poverenju saveznom premijeru Paniću, ali SPS podeljen.
* avgust - Savezni premijer Milan Panić smenio pomoćnika ministra unutrašnjih poslova [[Mihalj Kertes|Mihalja Kertesa]], zbog &quot;neslaganja sa planom vlade o zabrani etničkog čišćenja u Jugoslaviji&quot; (u vezi Hrtkovaca).
* avgust, zadnja dekada - Uragan ''Andrew'', kategorije 5, pustoši Bahame i jug SAD.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Izdate novčanice od 10.000 dinara (djevojčica) i 50.000 dinara (dječak).
* [[2. 9.]] - Prva partija šahovskog meča [[Bobi Fišer|Fišer]]–[[Boris Spaski|Spaski]], kojeg na [[Sveti Stefan|Svetom Stefanu]] organizuje [[Jezdimir Vasiljević]], &quot;Gazda Jezda&quot;.
* 2. 9. - ARBiH napada srpske položaje kod Goražda.
* [[3. 9.]] - Italijanski avion sa humanitarnom pomoći oboren kod [[Jasenik (Konjic)|Jasenika]], blizu Konjica, iznad teritorije HVO - suspendovani letovi.
* [[4. 9.]] - Milanu Paniću nije izglasano nepoverenje.
* [[6. 9.]] - Hrvatske snage zahtevaju od vlade BiH da povuku svoje jedinice iz zapadnih delova Sarajeva.
* [[7. 9.]] - [[Građanski rat u Tadžikistanu]]: predsednik [[Rahmon Nabijev]] podnosi ostavku na nišanu. U novembru na čelo zemlje dolazi [[Emomali Rahmon]]ov.
* [[8. 9.]] - Ubijena dvojica francuskih pripadnika UNPROFOR-a - konvoj je uleteo u okršaj ARBiH i VRS kod sarajevskog aerodroma. Oko polovine grada ima struju, nema vode.
* [[9. 9.]] - Na zagrebačkom aerodromu zaplenjen iranski avion sa oružjem umesto humanitarne pomoći za BiH, po dojavi SAD (iranskih letova je bilo i ranije).
* [[10. 9.]] - SAD optužuju vazduhoplovstvo bosanskih Srba da su koristili humanitarne letove kao štit (odn. protestuju jer srpski avioni prate humanitarne letove?).
* 10. 9. - [[Vladislav Jovanović]], [[SRJ|savezni]] ministar ino. poslova, dao ostavku jer optužuje Panića da deluje protiv srpskih interesa.
* [[11. 9.]] - Dogovor u principu između Hrvatske i SRJ o otvaranju autoputa Beograd-Zagreb i povlačenju jugoslovenske vojske sa [[Prevlaka|Prevlake]].
* [[12. 9.]] - Rok za koncentraciju srpskog teškog oružja radi nadzora UN (Sarajevo, Goražde, Bihać, Jajce).
* 12. 9. - U Peruu uhvaćen [[Abimael Guzmán]], lider &quot;[[Svetla staza|Svetle staze]]&quot;.
* [[14. 9.]] - Ustavni sud BiH presudio da je Hrvatska zajednica [[Herceg-Bosna]] nezakonita.
* 14. 9. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 776|Rezolucija SB UN 776]]: UNPROFOR ojačan za 5000 ljudi, radi zaštite humanitarnih konvoja i drugih humanitarnih aktivnosti. Napad VRS na Aziće (?) kod Sarajeva, grad je jako granatiran.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/09/15/UN-officials-say-Serbian-unmonitored-tanks-advancing-from-west/3453716529600/ U.N. officials say Serbian unmonitored tanks advancing from west]. upi.com Sept. 15, 1992&lt;/ref&gt;
* [[15. 9.]] - Pismo Vensa i Ovena Karadžiću u kome se žale na jučerašnje bombardovanje Bihaća i okolnih mesta (Bosanski Srbi jedini imaju vazduhoplovstvo).
* pol. septembra? - Potpuno presečena voda i struja Sarajevu.
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-12.jpg|mini|180px|Bosanski Brod, jul-okt.]]
* [[16. 9.]] - Crna sreda: britanska konzervativna vlada morala izvesti funtu sterlinga iz Evropskog mehanizma deviznog kursa, jer se nije mogla održati iznad donjeg limita ([[George Soros]] zaradio milijardu dolara kladeći se na pad funte). Iz mehanizma je ispala i lira.
* 16. 9. - Skupština Republike Srpske se izjasnila za savez sa SRJ.
* [[18. 9.]] - Nova runda pregovora u Ženevi. Napad VRS iz pravca Vogošće, na severu Sarajeva; snage ARBiH su potisnute tu i kod Stupa, na zapadu.
* [[19. 9.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 777|Rezolucija SB UN 777]]: [[SRJ]] ne može automatski nastaviti članstvo [[SFRJ]] u [[UN]], preporučuje se Generalnoj skupštini da SRJ mora ponovo zatražiti članstvo (GS isključuje SRJ tri dana kasnije).
* 19. 9. - Protesti srpskih žena i dece zaustavili konvoj UN prema Srebrenici. [[Juka Prazina]] odbija komandu Sefera Halilovića.
* [[20. 9.]] - Francuski referendum o Maastrichtskom sporazumu je prošao sa 51%. &quot;Malo da&quot; i dansko &quot;ne&quot; prošlog juna označavaju kraj lagodne evropske integracije i istaknutiji euroskepticizam.
* [[23. 9.]] - Aneks ranijem sporazumu između BiH i Hrvatske, uspostavljen komitet zajedničke odbrane.
* 23. 9. - Test ''DIVIDER'' operacije ''Julin'' u [[Nevada|Nevadi]] je poslednji američki nuklearni test.
* [[25. 9.]] - Otvoren [[Kanal Rajna-Majna-Dunav]].
* [[26. 9.]] - Kopredsednici mirovne konferencije Vens i Oven izjavili da su čuli opis marša &quot;3 do 4 hiljade&quot; proteranih Muslimana preko linije fronta u Travnik, dva dana ranije (iz Bosanskog Petrovca, kao odmazda za ubistvo 16 Srba).
* [[30. 9.]] - Predsednici SRJ i Hrvatske, [[Dobrica Ćosić]] i [[Franjo Tuđman]], potpisali u [[Ženeva|Ženevi]] sporazum o normalizovanju odnosa između dve države i povlačenju JNA sa Prevlake do 20. 10..
* 30. 9. - Proterivanje Muslimana sa [[Grbavica|Grbavice]] - 150-200 osoba.
* 30. 9. - [[Philippe Morillon]] imenovan za komandanta UNPROFOR u BiH.
* 30. 9. - Oko 1.000 hrvatskih izbeglica se pokušalo vratiti na područje pod srpskom kontrolom blizu Osijeka.
* 30. 9. - U Beogradu osnovan [[Radio Indeks]].

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - U SAD počeo je s radom [[Cartoon Network]].
* 1. 10. - Više od 1.500 logoraša iz Trnopolja stiglo u Karlovac.
* [[2. 10.]] - Američki predsednik Buš izjavio da je spreman upotrebiti silu kako bi se sprovela buduća zabrana vojnih letova u BiH, nakon izveštaja o dejstvima bosanskih Srba.
* 2. 10. - [[Masakr u Carandiruu]], ubijeno 111 robijaša tokom i nakon pobune u zatvoru u Sao Paulu.
* [[3. 10.]] - Nastavljeni humanitarni letovi za Sarajevo, nakon jednomesečne pauze.
* 3. 10. - [[Sinéad O'Connor]] pocepala papinu sliku u TV emisiji ''Saturday Night Live'', protestujući protiv slučajeva zlostavljanja dece.
* [[4. 10.]] - U Rimu je potpisan mirovni sporazum kojim je nakon 15 godina završen [[Građanski rat u Mozambiku]]. Žrtava je bilo preko milion, uključujući od gladi. Mirovnjaci iz UNOMOZ-a su prisutni do 1995, [[RENAMO]] obnavlja gerilske aktivnosti 2013.
* 4. 10. - Izraelski avion, El Al Flight 1862, pao u [[Amsterdam]]u, poginulo 43.
* [[5. 10.]] - Jako granatiranje Sarajeva, pogođene zgrade Elektroprivrede, trg Pera Kosorića, Holiday Inn, Pošta, predajnik na Humu...
[[Datoteka:Fall of posavina (1992).png|mini|250px|Pad Posavine]]
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-11.jpg|mini|200px|Posavski koridor, avg-jan.]]
* [[6. 10.]] - [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) zauzela strateški značajan [[Bosanski Brod]] (Sarajevo smatra da su ga Hrvati prepustili) - borbe se nastavljaju oko Brčkog, Orašja i naročito Gradačca.
* 6. 10. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 779|Rezolucija SB UN 779]] (u vezi Hrvatske): pozdravlja se deklaracija predsednikâ od 30. 9. (npr. da svi raseljeni imaju pravo na povratak i da su ništavne izjave o imovini date pod prinudom), uzbunjeni su zbog novih izveštaja o etničkom čišćenju u UNPA područjima. Istog dana [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 780|Rezolucija SB UN 780]]: ovlašćen Generalni sekretar da formira Komisiju eksperata koji će ispitati informacije o kršenju Ženevskih konvencija (petorica eksperata imenovani 26. 10.).
* [[9. 10.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 781|Rezolucija 781 SB UN]]: zabrana vojnih letova iznad BiH (izuzimajući Unprofor), još se ne predviđa sila za sprovođenje. HVO i ARBiH nakratko presekle srpski koridor na potezu Gorica kod Brčkog.
* [[11. 10.]] - Referendum o vanrednim izborima u Srbiji - nedovoljan odziv.
* 11. 10. - ''Fidei depositum'': papa izdao [[Katekizam Katoličke crkve]].
* [[12. 10.]] - [[Kairski zemljotres (1992)|Kairski zemljotres]] izaziva razaranja i 545 mrtvih. 
* 12 - 18. 10. - Četrnaesti nacionalni kongres KP Kine: ističe &quot;gradnja Socijalizma sa kineskim karakteristikama&quot;, Pokrenut je novi reformski proces u pravcu uspostavljanja modernog korporativnog sistema.&lt;ref&gt;[https://www.jri.co.jp/english/periodical/rim/1999/RIMe199904threereforms/ The &quot;Three Reforms&quot; in China: Progress and Outlook]. jri.co.jp&lt;/ref&gt;
* [[13. 10.]] - Karadžić pristaje da Vojska RS prizemlji avione (nudi prebacivanje u SRJ, ali banjalučki komandant to odbija).
* 13. 10. - Okršaj policije sa Albancima u Prištini.
* 13. 10. - Britanska vlada objavljuje plan zatvaranja jedne trećine jama rudnika uglja, sa 31.000 rudara.
* [[14. 10.]] - U Sarajevu ponovo ima gasa posle deset dana.
* [[15. 10.]] - Prvi britanski kontigent, od 2400 vojnika, poslat u Hrvatsku.
* [[16. 10.]] - ARBiH u Sarajevu blokirala humanitarcima put sa aerodroma, plašeći se srpskog &quot;tenkovskog napada&quot; (do 18-og).
* 16. 10. - Predsednik SRJ Ćosić apeluje na Miloševića da podnese ostavku.
* [[18. 10.]] - U granatiranju Sarajeva, nakon relativno tihe sedmice, oštećen glavni mlin.
* [[19. 10.]] - Sastanak predsednikâ Ćosića i Izetbegovića u Ženevi, obećavaju poništavanje etničkog čišćenja i kažnjavanje zločinaca.
* 19. 10. - Republička policija zauzima zgradu saveznog MUP-a u Beogradu.
* [[20. 10.]] - [[Muslimansko-hrvatski sukob]] u [[Vitez (grad)|Vitezu]], sutradan i u Novom Travniku.
* 20. 10. - Jedinice JNA napustile dubrovačko ratište na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Unproforom, polustrvo Prevlaka pod kontrolom posmatrača UN.
* 20. 10. - Ćosić i Tuđman potpisuju još jedan sporazum u Ženevi.
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-13.jpg|mini|150px|Jajce, jul-nov.]]
* [[21. 10.]] - Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]].
* [[22. 10.]] - [[Sjeverinski masakr]] - 16 građana Srbije, Muslimana, iz sela [[Sjeverin]], oteto iz autobusa na teritoriji BiH i ubijeno kod [[Višegrad]]a ([[Milan Lukić]] osuđen [[2002]]).
* 22. 10. - Objavljeno da je otkrivena lokacija masovne grobnice [[Masakr na Ovčari|na Ovčari]].
* [[24. 10.]] (i ovih dana) - VRS granatira [[Brčko]] i [[Jajce]] i napreduje ka [[Gradačac|Gradačcu]], dok HVO napada [[Prozor]]; kod Trebinja borbe srpskih i hrvatskih snaga.
* 24. 10. - Predsednik Ćosić raspisao vanredne savezne izbore za 20. 12. Skupština Srbije 27. 10. odobrava amandman kojim se omogućuju vanredni republički izbori.
* [[25. 10.]] - Srbi u zapadnoj Slavoniji blokirali otvaranje auto-puta Beograd-Zagreb za civilni saobraćaj, tj. konvoje novinara iz Beograda i Zagreba koji su se trebali sastati u Okučanima.
* [[26. 10.]] - HVO zauzima Prozor i proteruje muslimansko stanovništvo.
* 26. 10. - [[Operacija Vlaštica]]: HV zauzima kotu iznad Dubrovnika.
* [[28. 10.]] - Ženevski pregovarači Vens i Oven predstavili nacrt ustava BiH: federalna struktura nalik švajcarskoj, sa 7 do 10 regiona, ali ne po etničkoj osnovi (početkom naredne godine konkretizovano u [[Vens-Ovenov plan]]). Srpska strana odbija.
* 28. 10. - [[Boris Jeljcin]] zabranjuje kao neustavan novoosnovani [[Front nacionalnog spasa (Rusija)|Front nacionalnog spasa]], savez komunista i nacionalista - Ustavni sud u februaru obara zabranu.
* [[29. 10.]] - U sklopu [[operacija Vrbas|operacije Vrbas]], VRS zauzela [[Jajce]] - većina stanovništva beži u Travnik i Zenicu, deo izbeglica izložen granatiranju.
* [[31. 10.]] - Granatiranje Sarajeva, preko 30 mrtvih.
* 31. 10. - Papa [[Ivan Pavao II.]] priznao grešku crkve u vezi tretmana [[Galileo Galilej]]a.

===Novembar/Studeni===
[[Datoteka:Bill Clinton 1992.jpg|mini|[[Bill Clinton]]]]
* [[3. 11.]] - Predsednički izbori u SAD: izabran je demokrat [[Bill Clinton]], nakon 12 godina Reagana i Busha - 43 prema 37,5% glasova, 32+1 prema 18 država, 370 prema 168 elektorskih glasova. Nezavisni kandidat [[Ross Perot]] je dobio 18,9% glasova.
** Demokrati zadržali većine u oba doma Kongresa (do preokreta 1994). Među novim članovima su [[Dianne Feinstein]] (Senat), [[Jerry Nadler]] i [[Jim Clyburn]] (Dom).
* 3. 11. - Milan Panić preživeo glasanje o poverenju (18-17 za njega u Veću republika, dan nakon izgubljenog glasanja u Veću građana).
* [[5. 11.]] - U Beogradu prvi broj pozorišnog lista &quot;Ludus&quot;.
* [[6. 11.]] - Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju.
* [[10. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 786|Rez. SB UN 786]]: 75 osmatrača zabrane vojnih letova iznad BiH, usled čestih izveštaja o njenom kršenju.
* [[11. 11.]] - [[Crkva Engleske]] dozvoljava ženama da postanu njeni svećenici.
* [[15. 11.]] - Na izborima u Litvaniji većinu dobija Demokratska radnička partija - prvi put da se bivši komunisti vrate na vlast. [[Algirdas Brazauskas]] će postati prvi izabrani predsednik (do 1998, premijer 2001-2006).
* [[16. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 787|Rez. SB UN 787]]: traži se poštovanje integriteta BiH, osuđuje se naročito bosansko-srpske snage zbog nepoštovanja ranijih rezolucija, traži povlačenje Hrvatske vojske iz BiH, pojačavaju sankcije protiv SRJ (blokada na Dunavu i Jadranu).
* [[17. 11.]] - Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove [[CARNet]].
* [[19. 11.]] - Konvoj UN dopremio humanitarnu pošiljku u [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], uz razmenu paljbe sa srpskim snagama (prvi put od kada je to dozvoljeno).
* 19. 11. - Komitet Saveta bezbednosti UN odobrio slanje opreme beogradskoj TV stanici [[Studio B]] (u decembru će je vlast oteti).
* [[20. 11.]] - [[Zamak Windsor]] pogođen požarom u kojem stradaju neprocjenjiva umjetnička djela.
* 20. 11. - Artiljerijski napad VRS na [[Travnik]].
* [[22. 11.]] - Brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije počeli da pretražuju brodove na ulazu u teritorijalne vode SRJ na Jadranu (sprovođenje pooštrene blokade).
* [[25. 11.]] - Čehoslovački federalni parlament donosi odluku o podjeli [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od 1. januara.
* [[27. 11.]] - Drugi pokušaj vojnog udara u Venecueli ove godine.
* ca. 28. 11. - Borbe na severu Bosne, oko srpskog koridora.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Savezni premijer [[Milan Panić]] istakao kandidaturu za predsednika Srbije, protiv Miloševića, ali nedavno usvojeni zakon zahteva jednogodišnje stanovanje u Srbiji (Vrhovni sud mu odobrava 9. 12.).
* 1. 12. - Komisija za ljudska prava UN osudila bosanske Srbe kao najodgovornije za zločine u BiH (od 53 člana samo SRJ protiv).
* 1. 12. - Opet prekinuti humanitarni letovi za Sarajevo zbog puščane vatre.
* [[3. 12.]] - Nil Papvort poslao prvu [[SMS]] poruku: ''Merry Christmas''.
* 1. 12. - Rezolucijom 794 Saveta bezbednosti UN dozvoljeno koaliciji na čelu sa [[SAD]] (UNITAF) da dopremi humanitarnu pomoć i uspostavi mir u [[Somalija|Somaliji]].
* 1. 12. - U Prištini ubijen jedan albanski demonstrant.
* [[6. 12.]] - Snage VRS zauzele sarajevsko (ilidžansko) naselje Otes posle petodnevnih borbi; preimenovano u Zoranovo po poginulom pukovniku [[Zoran Borovina|Zoranu Borovini]].
* 6. 12. - Masa [[hinduizam|hinduskih]] demonstranata ruši džamiju [[Babri Masjid]] u gradu [[Ayodhya]] u državi [[Uttar Pradesh]], pokrećući tako val krvavih hindusko-muslimanskih sukoba i nereda širom [[Indija|Indije]], sa oko 2.000 žrtava.
* 6. 12. - [[Milan Kučan]] reizabran za predsednika Slovenije.
* [[7. 12.]] - Kontraofanziva ARBiH oko Sarajeva.
* [[9. 12.]] - [[Princ Charles]] i [[princeza Diana od Walesa]] objavljuju rastavu.
* 9. 12. - [[UNITAF]], Operacija Restore Hope: američke trupe se iskrcavaju u [[Somalija|Somaliji]].
{{Annotated image
| image = RIAN archive 426989 IMF Managing Director Michel Camdessus and Russian Prime Minister Viktor Chernomyrdin meeting to sign credit agreement.jpg
| image-width = 400
| image-left = -240
| image-top = -20
| width = 100
| height = 180
| float = right
| annotations =
| caption = [[Viktor Černomirdin]]
}}
* 9 - 14. 12. - Začetak ustavne krize u Rusiji: Kongres narodnih deputata odbija Jeljcinov predlog [[Jegor Gajdar|Jegora Gajdara]] za premijera. Jeljcin ne uspeva oduzeti kvorum Kongresu, postignut je sporazum o ustavnom referendumu na proleće a za premijera je izabran  (do 1998).
* [[11. 12.]] - U tjedniku [[Globus (tjednik)|Globus]] se pojavljuje tekst ''Hrvatske feministice siluju Hrvatsku'', napad na &quot;Vještice iz Rija&quot; ([[Jelena Lovrić]], [[Rada Iveković]], [[Slavenka Drakulić]], [[Vesna Kesić]] i [[Dubravka Ugrešić]]), tako nazvane jer su tokom održavanja svjetskog kongresa [[PEN]] centara u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] navodno lobirale protiv održavanja slijedećeg kongresa PEN-a u Hrvatskoj. Napadi na njih će trajati i tokom sledeće godine.
* 11. 12. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 795|Rez. SB UN 795]]: odobreno slanje [[UNPROFOR]]-a u [[Makedonija|Makedoniju]], na granicu sa Albanijom i SRJ.
* [[12. 12.]] - Zemljotres pogađa [[indonezija|indonežansko]] ostrvo [[Flores]] - 2500 mrtvih.
* [[14. 12.]] - Predsednik SRJ Dobrica Ćosić podržao kandidaturu Milana Panića.
* [[17. 12.]] - Potpisan [[Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini]] (NAFTA, na snazi od 1994). 
* [[18. 12.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 798|Rez. SB UN 798]]: zgroženi izveštajima o masovnom, organizovanom i sistematskom silovanju žena u BiH, naročito Muslimanki.
* 18. 12. - Zatvoren [[Logor Manjača]].
* [[20. 12.]] - [[Datoteka:Roundel of Yugoslavia (1992–2003).svg|22px|Izbori]] U [[SRJ|SR Jugoslaviji]] održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori.
** [[Datoteka:SR Serbia coa.png|20px]] [[Slobodan Milošević]] reizabran (u prvom krugu pobedio [[Milan Panić|Milana Panića]]). Za skupštinu Srbije: [[SPS]] 101, [[SRS]] 73, [[DEPOS]] 50 mesta. Predstavnici [[opozicija|opozicije]] ukazali na brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora.
** [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|20px]] [[Momir Bulatović]] reizabran za predsednika Crne Gore, [[DPS]] ubedljiv 20. 12. i 10. 1. 1993..
* [[27. 12.]] - Izvešteno da je američki predsednik Buš upozorio &quot;srpske lidere&quot; (preds. Milošević i načelnik generalštaba Života Panić) da su SAD spremne upotrebiti vojnu silu ako &quot;prošire rat&quot; na Kosovo&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1992/12/28/world/bush-warns-serbs-not-to-widen-war.html?scp=519&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt BUSH WARNS SERBS NOT TO WIDEN WAR], New York Times, December 28, 1992&lt;/ref&gt;.
* [[28. 12.]] - Razgovori u Ženevi - rasprava o detaljima mirovnog plana za BiH, Izetbegović kritikovan zbog &quot;gomilanja snaga&quot; ARBiH na Igmanu.
* decembar, druga polovina - Oko 10.000 Srba pobeglo preko Drine, usled napredovanja ARBiH prema [[Bratunac|Bratuncu]].
* 28. 12. - Godišnja inflacija u SRJ 19.810%.
* [[29. 12.]] - U Hrvatskoj doneseni Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2334.html Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt; i Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2333.html Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt; - 418 [[Hrvatske općine i gradovi|općina]] umjesto 100, i 20 [[Hrvatske županije|županija]] + Grad Zagreb.
* 29. 12. - U Skupštini SRJ izglasano nepoverenje saveznoj vladi Milana Panića.
* 29. 12. - Prema izjavi vlade, u Hrvatskoj ima 402.000 prognanika i 265.000 raseljenih osoba.
* [[31. 12.]] - Generalni sekretar UN [[Boutros Boutros-Ghali]] i izaslanik Cyrus Vance u poseti Sarajevu, izviždani od stanovnika.

=== Kroz godinu ===
* [[Deng Xiaoping]] ubrzava tržišne reforme u NR Kini.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1992.}}
* [[10. 1.]] - [[Šime Vrsaljko]], nogometaš
* [[11. 1.]] - [[Filip Bradarić]], nogometaš 
* [[12. 1.]] - [[Georgia May Jagger]], model, kćerka Micka i Jerry Hall
* [[5. 2.]] - [[Neymar]], fudbaler
* [[27. 2.]] - [[Filip Krajinović]], teniser
* [[10. 3.]] - [[Emily Osment]], glumica, pevačica
* [[5. 4.]] - [[Mirna Radulović]], pevačica
* [[11. 5.]] - [[Thibaut Courtois]], belgijski golman 
* [[17. 5.]] - [[Srećko Lisinac]], srpski odbojkaš
* [[20. 5.]] - [[Damir Džumhur]], teniser
* [[3. 6.]] - [[Mario Götze]], fudbaler
* [[4. 6.]] - [[Dino Jelusić]], hrvatski pjevač
* [[7. 6.]] - [[Franka Batelić]], pjevačica
* [[10. 6.]] - [[Kate Upton]], model, glumica
* [[11. 6.]] - [[Julian Alaphilippe]], biciklista 
* [[15. 6.]] - [[Mohamed Salah]], egipatski fudbaler 
* [[22. 7.]] - [[Selena Gomez]], pevačica, glumica
* [[18. 8.]] - [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)]]
* [[20. 8.]] - [[Demi Lovato]], glumica, pevačica
* [[16. 9.]] - [[Nick Jonas]], pevač ''Jonas Brothers''
* [[21. 9.]] - [[Anđela Jovanović]], glumica
* [[21. 10.]] - [[Bernard Tomic]], australski tenisač
* [[7. 11.]] - [[Mia Dimšić]], pop-pjevačica i kantautorica
* [[16. 11.]] - [[Marcelo Brozović]], nogometaš 
* [[23. 11.]] - [[Miley Cyrus]], američka pjevačica
* 23. 11. - [[Mimi Mercedez]], srpska hip hop umetnica

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1992.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Grace Hopper]], kompjuterska naučnica, kontraadmiral SAD (* [[1906]])
* [[3. 1.]] - [[Judith Anderson]], glumica (* [[1897]])
* 3. 1. - [[Radomiro Tomic]], čileanski političar (* [[1914]])
* [[16. 1.]] - [[Ajahn Chah]], budistički učitelj (* [[1918]])
* [[20. 1.]] - [[Milovan Gavazzi]], etnolog (* [[1895]])
* [[23. 1.]] - [[Freddie Bartholomew]], glumac, TV režiser, producent (* [[1924]])
* [[26. 1.]] - [[José Ferrer]], glumac (* [[1912]])
* [[27. 1.]] - [[Ivica Čuljak]] - Satan Panonski, hrvatski pjevač (* [[1960]].)
* [[29. 1.]] - [[Čedomir Drulović]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]])
* 29. 1. - [[Enver Krupić]], slikar (* [[1911]])

=== Februar/Veljača ===
* [[10. 2.]] - [[Alex Haley]], američki pisac (* [[1921]].)
* [[12. 2.]] - [[Marijan Kunšt]], hrvatski operni pjevač (* [[1924]].)
* [[13. 2.]] - [[Antun Motika]], slikar (* [[1902]])
* [[14. 2.]] - [[Ivo Tomić]], sportski novinar i reporter (* [[1929]])
* [[16. 2.]] - [[Angela Carter]], spisateljica (* [[1940]])
* 16. 2. - [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar Hezbolaha (* [[1952]])
* [[20. 2.]] - [[Roberto D'Aubuisson]], desničarski lider u San Salvadoru (* [[1944]])
* 20. 2. - [[A. J. Casson]], slikar (* [[1898]])
* [[22. 2.]] - [[Markos Vafiadis]], grčki partizan (* [[1906]])
* [[25. 2.]] - [[Momčilo Tešić]], književnik (* [[1911]])
* 25. 2. - [[Zlatko Celent]], veslač, olimpijac (* [[1952]])
* [[26. 2.]] - [[Jovan Janićijević Burduš]], srpski glumac (* [[1932]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Karlo Štajner]], jugoslovenski komunista i pisac (* [[1902]])
* [[2. 3.]] - [[Sandy Dennis]], glumica (* [[1937]])
* [[3. 3.]] - [[Dobrivoje Vidić]], bivši predsednik predsedništva SR Srbije (* [[1918]])
* [[4. 3.]] - [[Art Babbitt]], animator (* [[1907]])
* [[6. 3.]] - [[Alojz Benac]], arheolog i historičar (* [[1914]])
* [[9. 3.]] - [[Menachem Begin]], bivši premijer Izraela, nobelovac za mir (* [[1913]])
* [[11. 3.]] - [[Richard Brooks]], filmski režiser, scenarista (* [[1912]])
* [[14. 3.]] - [[Jean Poiret]], glumac, režiser, scenarista (* [[1926]])
* [[20. 3.]] - [[Georges Delerue]], kompozitor (* [[1925]])
* [[23. 3.]] - [[Friedrich Hayek]], uticajni ekonomista, nobelovac (* [[1899]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Leon Geršković]], učesnik NOB, pravnik, suosnivač &quot;Slobodne Dalmacije&quot; (* [[1910]])
* [[3. 4.]] - [[Ivan Rukavina]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1912]])
* [[5. 4.]] - [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve rata u Sarajevu (* '68. i '58.)
* 5. 4. - [[Sam Walton]], osnivač ''Walmart''-a (* [[1918]])
* [[6. 4.]] - [[Isaac Asimov]], SF autor, biohemičar (* [[1920]])
* [[8. 4.]] - [[Daniel Bovet]], farmakolog, nobelovac za otkriće antihistamina (* [[1907]])
* [[11. 4.]] - [[Josip Vidmar]], društveno-politički radnik iz Slovenije (* [[1895]])
* [[19. 4.]] - [[Voja Carić]], pesnik za decu (* [[1922]])
* [[20. 4.]] - [[Benny Hill]], engleski komičar (* [[1924]].)
* [[21. 4.]] - [[Vladimir Kirilovič]], glava kuće Romanov (* [[1917]])
* [[27. 4.]] - [[Olivier Messiaen]], kompozitor (* [[1908]])
* [[28. 4.]] - [[Francis Bacon (slikar)]] (* [[1909]])
* [[30. 4.]] - [[Stojan Ćelić]], slikar, profesor, akademik (* [[1925]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Marlene Dietrich]], nemačka glumica (* [[1901]])
* [[11. 5.]] - [[Jovan Milićević (glumac)]] (* [[1923]])
* [[12. 5.]] - [[Robert Reed]], američki glumac (* [[1932]])
* [[13. 5.]] - [[Smiljana Mandukić]], balerina, koreograf, pedagog (* [[1908]])
* [[14. 5.]] - [[Nie Rongzhen]], poslednji maršal NR Kine (* [[1899]])
* [[23. 5.]] - [[Giovanni Falcone]], italijanski sudija (* [[1939]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Philip Dunne]], scenarista, režiser (* [[1908]])
* [[3. 6.]] - [[Robert Morley]], glumac (* [[1908]])
* [[7. 6.]] - [[Ivan Kramberger]], slovenski pronalazač, političar (* [[1936]])
* [[8. 6.]] - [[Vinko Šamarlić]], džudista, policajac (* [[1964]])
* [[18. 6.]] - [[Ratko Dražević]], bivši operativac UDB-e i direktor Avala filma (* [[1918]])
* [[21. 6.]] - [[Li Xiannian]], bivši predsednik NR Kine (* [[1909]])
* [[25. 6.]] - [[James Stirling]], arhitekta (* [[1926]])
* [[28. 6.]] - [[Mihail Talj]], šahovski velemajstor (* [[1936]])
* [[29. 6.]] - [[Mohamed Boudiaf]], šef države Alžira (* [[1919]])
* [[30. 6.]] - [[Nevzet Nanić]], starješina ARBiH (* [[1968]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Borislav Pekić]], srpski književnik. (* [[1930]])
* [[4. 7.]] - [[Astor Piazzolla]], inovator tango muzike (* [[1921]])
* [[7. 7.]] - [[Andrija Andabak]], časnik HV (* [[1956]])
* [[11. 7.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser i scenarista (* [[1926]])
* [[13. 7.]] - [[Otmar Kreačić]], učesnik Španskog rata i NOB, d.-p. radnik, narodni heroj (* [[1913]])
* [[19. 7.]] - [[Paolo Borsellino]], italijanski sudija (* [[1940]])
* 19. 7. - [[Boro Radić]], kriminalac, starešina VRS (* )
* [[23. 7.]] - [[Suleiman Frangieh]], bivši predsednik Libana (* [[1910]])
* [[28. 7.]] - [[Jovan Rašković]], srpski političar i psihijatar. (* [[1929]])
* [[30. 7.]] - [[Joe Shuster]], kokreator ''Superman''-a (* [[1914]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - [[Jeff Porcaro]], rok bubnjar (* [[1954]])
* 5. 8. - [[Esad Sadiković]], ljekar, žrtva ratnog zločina (* )
* [[7. 8.]] - [[Moma Marković]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1912]])
* [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general ARBiH (* [[1947]])
* [[12. 8.]] - [[John Cage]], američki kompozitor (* [[1912]])
* [[17. 8.]] - [[Al Parker]], porno glumac, reditelj i producent (* [[1952]])
* [[18. 8.]] - [[John Sturges]], filmski režiser (* [[1910]])
* [[22. 8.]] - [[Ramiz Salčin]], borac ARBiH (* [[1954]])
* [[25. 8.]] - [[Mario Rosi]], dramaturg, novinar Radio Beograda (* [[1948]])
* [[26. 8.]] - [[Đurđica Barlović]], bivša pjevačica &quot;Novih fosila&quot; (* [[1950]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Piotr Jaroszewicz]], bivši premijer NR Poljske (* [[1909]])
* [[2. 9.]] - [[Barbara McClintock]], genetičarka, nobelovka (* [[1902]])
* [[3. 9.]] - [[Bruno Bjelinski]], skladatelj (* [[1909]])
* [[11. 9.]] - [[Stojan Vujnović]], starješina HOS (* [[1953]])
* [[12. 9.]] - [[Anthony Perkins]], američki filmski i kazališni glumac (* [[1932]].)
* [[13. 9.]] - [[Vladislav Mitrović]], episkop zahumsko-hercegovački i mitropolit dabrobosanski (* [[1913]])
* 13. 9. - [[Edin Salaharević]], košarkaš, žrtva ratnog zločina (* [[1973]])
* 13. 9. - [[Božidar Rašica]], arhitekt, scenograf i slikar (* [[1912]])
* [[15. 9.]] - [[Žarko Mitrović]], glumac (* [[1915]])
* [[20. 9.]] - [[Milutin Stojadinović]], episkop timočki (* [[1918]])
* [[23. 9.]] - [[Iso Lero Džamba]] (nestao), srpski kriminalac
* [[25. 9.]] - [[Ivica Vdović]], rok bubnjar (* [[1961]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Drago Galić]], arhitek, sveučilišni nastavnik (* [[1907]])
* [[6. 10.]] - [[Denholm Elliott]], glumac (* [[1922]])
* [[8. 10.]] - [[Willy Brandt]], bivški kancelar SR Nemačke (* [[1913]])
* listopad - [[Neven Šegvić]], arhitekt (* [[1917]])
* [[16. 10.]] - [[Atanasije Urošević]], geograf, antropogeograf (* [[1898]])
* [[20. 10.]] - [[Koča Popović]], publicista, učesnik Španskog rata, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1908]])
* 20. 10. - [[Ivan Focht]], filozof i mikolog (* [[1927]])
* [[21. 10.]] - [[Jim Garrison]], tužilac, istraživač atentata na JFK (* [[1921]])
* 21. 10. - [[Ante Ciliga]], suosnivač KPJ, nacionalistički emigrant (* [[1898]])
* [[22. 10.]] - [[Cleavon Little]], glumac (* [[1939]])
* [[27. 10.]] - [[David Bohm]], teoretski fizičar (* [[1917]])
* [[28. 10.]] - [[Aleksandar Knežević]] Knele, srpski kriminalac (* [[1971]])
* [[30. 10.]] - [[Hajrudin Mešić]], starješina ARBiH (* [[1959]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - [[Hal Roach]], režiser i producent (* [[1892]])
* 2. 11. - [[Jerko Fućak]], teolog, bibličar (* [[1932]])
* [[5. 11.]] - [[Jan Oort]], astronom (* [[1900]])
* [[7. 11.]] - [[Alexander Dubček]], čehoslovački političar (* [[1921]])
* [[10. 11.]] - [[Chuck Connors]], glumac, sportista (* [[1921]])
* [[17. 11.]] - [[Milan Krivokuća]], osnivač sindikata strojovođa HŽ (* [[1948]])
* [[27. 11.]] - [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar (* [[1914]])
* [[28. 11.]] - [[Adil Bešić]], starješina ARBiH (* [[1964]])
* [[29. 11.]] - [[Jean Dieudonné]], matematičar (* [[1906]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[3. 12.]] - [[Nureddin al-Atassi]], bivši predsednik Sirije (* 1929)
* [[4. 12.]] - [[Zoran Borovina]], pukovnik VRS (* [[1952]])
* [[8. 12.]] - [[Smail Šikalo]], starješina ARBiH (* [[1967]])
* [[13. 12.]] - [[Aleksandar Tirnanić]], fudbaler i selektor (* [[1910]])
* [[15. 12.]] - [[Stojan Dečermić]], glumac (* [[1931]])
* [[18. 12.]] - [[Vojin Bakić]], kipar (* [[1915]])
* [[24. 12.]] - [[Peyo]], tvorac Štrumpfova (* [[1928]])
* [[28. 12.]] - [[Mirjana Dragičević]], žrtva ratnog zločina (* [[1983]])
* [[30. 12.]] - [[Mihailo Lalić]], književnik (* [[1914]])

=== Kroz godinu ===
* [[Kuno Vidrić]], hrvatski i srpski planinar. (*[[1908]]).
* [[Nisim Albahari]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1916]])
* [[Miodrag Žalica]], književnik (* [[1926]])
* [[Enver Krupić]], slikar (* 1911)
* [[Nada Pani]], glumica (* 1920)
* [[Fuad Muhić]], pravnik, sveučilišni profesor, političar (* 1941)

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georges Charpak]] (pronalazak i razvoj detektorâ čestica, naročito [[Višeanodni proporcionalni brojač|višeanodnog proporcionalnog brojača]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Rudolph A. Marcus]] (doprinos teoriji reakcija sa [[prenos elektrona|prenosom elektrona]] u hemijskim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]] (otkrića u vezi reverzibilne [[fosforilacija|fosforilacije]] proteina kao biološkog regulatornog mehanizma)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Derek Walcott]] (za poetsko delo velikog sjaja, podržano istorijskom vizijom, ishod multikulturalne posvećenosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Rigoberta Menchú Tum]] (rad za socijalnu pravdu i etno-kulturalno pomirenje na osnovu poštovanja prava domoradačkih naroda)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Gary S. Becker]] (proširenje domena mikroekonomske analize na širok spektar ljudskog ponašanja i interakcije, uključujući netržišno ponašanje)

== Važniji pokretni dani ==
* [[4. 2.]] - [[Kineski kalendar|Kineska]] Nova godina
* [[21. 3.]] - [[Novruz]], iranska Nova godina
* [[4. 4.]] - [[Ramazanski bajram]]
* [[19. 4.]] - [[Uskrs]] (zapadni)
* [[26. 4.]] - [[Uskrs]] (pravoslavni)
* [[11. 6.]] - [[Kurban-bajram]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura/Spoljne veze ==
* [http://www.pescanik.info/content/view/263/65/ 16 godina od početka opsade Sarajeva (Peščanik)]
* [http://www.icty.org/maps/bcs/bih/bih.swf Interaktivna karta BiH (ICTY)]
* [http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html Hronologija RSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090811043016/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html |date=2009-08-11 }}
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/457/11.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (4) (Vreme)]
* {{en}} ''Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington)'': [http://www.uta.edu/cpsees/yec-192.txt January-June 1992] i [http://www.uta.edu/cpsees/yec-292.txt (jul-decembar) 1992] (pokriva ex-Yu prostor).

== Takođe pogledati ==
* [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
{{commonscat|1992}}

[[Kategorija:20. vijek|91992]]
[[Kategorija:1992]]</text>
      <sha1>muh8esh4mil9p0wvjnie5pxd39myysi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261636</id>
      <parentid>41261635</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T18:00:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Novembar/Studeni */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100498" xml:space="preserve">{{Year dab|1992}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1992}}
__NOTOC__

Godina '''1992''' ('''[[rimski brojevi|MCMXCII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]], po gregorijanskom kalendaru.

Godina početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]].

[[UN]] je proglasila Međunarodnom godinom [[svemir]]a, povodom 500-godišnjice prvog putovanja [[Kristifor Kolumbo|Kristifora Kolumba]].

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1992''': &lt;br /&gt; [[1992#Januar/Siječanj|1]] • [[1992#Februar/Veljača|2]] • [[1992#Mart/Ožujak|3]] • [[1992#April/Travanj|4]] • [[1992#Maj/Svibanj|5]] • [[1992#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1992#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1992#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1992#Septembar/Rujan|9]] • [[1992#Oktobar/Listopad|10]] • [[1992#Novembar/Studeni|11]] • [[1992#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1992#Rođenja|Rođenja]] • [[1992#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Boutros Boutros Ghali]] postaje novi generalni sekretar [[UN]].
* 1. 1. - Nakon Srbije i JNA juče, i Hrvatska prihvata plan o slanju plavih šlemova, uz demilitarizaciju tri ratne zone. Novogodišnja noć je prošla uz granatiranja i dejstva [[Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo|JRV]] od Jadrana do Drave.
* [[2. 1.]] - U Sarajevu, uz posredovanje specijalnog izaslanika UN [[Cyrus Vance]]-a, Hrvatska i JNA potpisuju primirje - 15-to, stupa na sutra u 18:00. Objavljen je [[Vensov plan]]: demilitarizacija i stvaranje zaštićenih zona UN ([[UNPA]]).
* 2. 1. - U Rusiji počinje Jeljcin-[[Jegor Gajdar|Gajdarova]] ekonomska reforma, &quot;šok terapija&quot;: cene su liberalizovane, dolazi do hiperinflacije.
* [[3. 1.]] - U Beogradu se okupljaju predstavnici 159 partija i traže novu Jugoslaviju (Srbija, Crna Gora, delovi Hrvatske i BiH).
* 3. 1. - Pre primirja, Osijek je izložen jakom granatiranju, kao i Valpovo i Belišće. Završavaju se operacije [[Operacija Papuk '91.|Papuk '91.]] (HV u zapadnoj Slavoniji) i [[Operacija Udar-91|Udar-91]] (Novigrad i okolina kod Zadra). Primirje se drži, uz sporadična kršenja.
* 3. 1. - U Čileu smenjen šef vojne fabrike oružja, u vezi sa skandalom oko nelegalnog slanja oružja u Hrvatsku.
* [[4. 1.]] - Krajinski predsednik [[Milan Babić]] se protivi Vensovom planu jer predviđa povlačenje JNA i razoružavanje TO formacija.
* [[5. 1.]] - Hrvatska zastava na [[Vojna luka Lora|Ratnoj luci Lora]] u Splitu.
[[Datoteka:1997 Bosnia (30253337444).jpg|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - opštine]]
[[Datoteka:BiH - ES N 1991 1.gif|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - naselja]]
[[Datoteka:Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini u studenome 1991.png|mini|150px|left|Proglašene [[Srpska autonomna oblast|SAO]] u BiH]]
[[Datoteka:HZ Herceg-Bosna.PNG|mini|150px|left|HZ Herceg-Bosna]]
* [[7. 1.]] - [[MiG 21]] [[JNA|Jugoslovenske narodne armije]] (pilot [[Emir Šišić]]) oborio je kod [[Novi Marof|Novog Marofa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[helikopter]] s posmatračima [[Evropska zajednica|Evropske Zajednice]]. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru. Komandant RV i PVO gen-puk. [[Zvonko Jurjević]] je suspendovan.
* [[8. 1.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 727|Rezolucija 727 SB UN]]: pozdravljeno potpisivanje primirja u Sarajevu, slanje 50 oficira za vezu (UNMLO), žaljenje zbog smrti posmatrača EZ, potvrđen embargo na oružje.
* 8. 1. - Gen. arm. [[Veljko Kadijević]] se povlači s mesta saveznog sekretara za odbranu; načelnik Generalštaba, gen-puk. [[Blagoje Adžić]] je v.d. do maja. 
* 8. 1. - Miloševićevo pismo Babiću: građani Srbije nisu tvoji taoci, 
* 8. 1. - Američki predsednik [[George H. W. Bush]] se na večeri u Tokiju ispovraćao u krilo premijeru [[Kiichi Miyazawa|Miyazawi]].
* [[9. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] U sarajevskom &quot;Holiday Innu&quot; donesena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao jugoslovenske federalne jedinice, sa sedištem u Sarajevu. (od [[12. 8.]] [[Republika Srpska]]), predsednik [[Radovan Karadžić]].
* 9. 1. - Mirovna konferencija Evropske zajednice se ponovo sastala u Briselu.
* [[11. 1.]] - Mišljenja br. 2 do 7 [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]]: Srbi u Hrvatskoj i BiH nemaju pravo na samoopredeljenje, već na sva manjinska prava; granice između republika mogu biti promenjene samo slobodnim sporazumom; [[BiH]] još ne može biti priznata, jer nije održala referendum o nezavisnosti; [[Hrvatska]] još ne može biti priznata, jer njen ustav nije uključio zahtevanu zaštitu manjina; [[Makedonija]] i [[Slovenija]] mogu biti priznate.
* [[12. 1.]] - Petorica mrtvih u sukobu u [[Baranja|Baranji]], ali primirje se inače drži.
* 11-12. 1. - Nezvanični albanski referendum o autonomiji Albanaca u Makedoniji - u aprilu će biti proglašena &quot;[[Ilirida]]&quot;.
* 12. 1. - [[Alžir]]u vojska otkazala drugi krug izbora, jer je u prvom dobro prošao [[Front islamskog spasa]], zbačen i predsednik [[Chadli Bendjedid]] - početak dugog i krvavog [[Alžirski građanski rat|Alžirskog građanskog rata]].
* [[13. 1.]] - [[Vatikan]] priznao Sloveniju i Hrvatsku.
* [[14. 1.]] - U Jugoslaviju stigli oficiri za vezu UN, njih 50 zauzima pozicije pri komandama HV i JNA od 17-og.
[[Datoteka:COA croatian embassy 7719.JPG|mini|120px|Znak veleposlanstva RH]]
* [[15. 1.]] - ''[[Evropska zajednica]] odlučila priznati [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]'' (ovu drugu nakon uveravanja da će prava manjina biti poštovana) što se smatra pobedom stava Nemačke; time je od strane međunarodne zajednice priznat [[raspad SFRJ]]. Makedonija nije priznata od EZ zbog problema oko imena sa Grčkom, a priznaje je Bugarska (koja priznaje i BiH).
* [[16. 1.]] - Potpisan ugovor kojim je okončan 12-godišnji građanski rat u [[El Salvador]]u.
* [[17. 1.]] - [[Hrvatski veslački savez]] primljen u [[FISA|Međunarodnu veslačku federaciju]]. [[Veslanje]] je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju.
* 17. 1. - Italijanski predsednik [[Francesco Cossiga]] je prvi evropski šef države u poseti Hrvatskoj i Sloveniji posle priznanja.
* 17. 1. - ''[[Guardian]]'' objavljuje izveštaj tima eksperata u kome se tvrdi da je JNA sarađivala sa paravojskama u sistematskoj kampanji progona Hrvata.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/01/17/Confidential-report-finds-Yugoslav-army-part-of-atrocity-campaign/7514695624400/ Confidential report finds Yugoslav army part of atrocity campaign]. upi.com JAN. 17, 1992&lt;/ref&gt;
* [[18. 1.]] - Banjalučki korpus JNA zahteva da se na referendumu u BiH postavi pitanje o priključenju novoj Jugoslaviji.
* 18. 1. - [[21. 2.]] - [[Kineska ekonomska reforma]]: [[Deng Xiaopingova južna turneja]] označava nastavak i jačanje ekonomskih reformi zastalih 1989 - &quot;ne zanima me da li je mačka crna ili bela, ako lovi miševe&quot;. Generalni sekretar KKP [[Jiang Zemin]] će biti ponukan da prihvati tržišni put.
* [[23. 1.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa srpske strane tokom rata.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/01/23/Helsinki-group-accuses-Serbian-forces-of-human-rights-breaches/3406696142800/ Helsinki group accuses Serbian forces of human rights breaches]. upi.com JAN. 23, 1992&lt;/ref&gt;
* [[24. 1.]] - [[Ricky Ray Rector]] pogubljen u Arkanzasu uz podršku guvernera [[Bill Clinton|Billa Clintona]], uprkos smanjenih mentalnih sposobnosti (čvrst stav tokom unutarpartijskih izbora). 
[[Datoteka:Srbija - Teritorijalna organizacija 1993.gif|mini|150px|[[Okruzi Srbije]]]]
* [[25. 1.]] - Skupština BiH, u odsustvu srpskih partija, zakazala referendum za 29. 2. - 1. 3.
* [[26. 1.]] - Skupština Nezavisnih pisaca i intelektualaca Srbije u beogradskom SKC-u, novo ime je [[Beogradski krug]].
* 26. 1. - Za nemačku marku 65 dinara, umesto 13.
* [[28. 1.]] - Hrvatska i Slovenija dobile osmatrački status u [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|KEBS]] (Beograd ima pravo veta za puno članstvo), kao i Uzbekistan, Ukrajina, Bjelorusija i Armenija.
* [[29. 1.]] - Ukaz o slobodi trgovine u Rusiji: legalizovano preduzetništvo; omogućena sitna trgovina na ulici, nužna u teškim ekonomskim uslovima.
* 29. 1. - Uredbom Vlade [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] uvedeno 29 [[Okruzi Srbije|okruga]].
* [[30. 1.]] - Hrvatska strana traži da učestvuje u postavljanju lokalnih vlasti i policije na područjima pod srpskom kontrolom, što ugrožava mirovni plan UN.
* 30. 1. - [[Argentina]] otvorila dosijea nacista koji su posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] pobegli u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].
* [[31. 1.]] - Krnji SIV optužuje Hrvatsku za genocid nad Srbima, poslat memorandum UN, EZ, KEBS.
* 31. 1. - Hrvatski diverzanti planirali srušiti [[Batinski most]] - deo je zarobljen (→ [[Somborska skupina]]).
* [[31. 1.]]-[[2. 2.]] - Duga sednica u Beogradu, pritisak na Milana Babića da prihvati Vensov plan.

=== Februar/Veljača ===
&lt;!-- {|style=&quot;float:right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|__TOC__
|} --&gt;
* [[2. 2.]] - U [[HDZ BiH]] smenjen [[Stjepan Kljuić]] zbog protivljenja podeli BiH.
* 2. 2. - Pijani i mentalno nestabilni vojnik JNA ubio trojicu vojnih lica u Bijeljini i tri osobe u [[Modran (Bijeljina)|Modranu]]. (→ [[:en:Bijeljina and Modran shootings|en]])
* [[3. 2.]] - Miting u Kninu u znak podrške Babiću, protiv Vensovog plana.
* [[4. 2.]] - Grupa [[venezuela]]nskih oficira na čelu s potpukovnikom [[Hugo Chavez|Hugom Chavezom]] okupljenih u [[levica|ljevičarski]] pokret [[MBR-200]] poduzima neuspjeli pokušaj [[državni udar|državnog udara]].
* 4. 2. - [[Danijel Borović]] preletio iz Bihaća u Pulu sa [[MiG-21]] - prvi hrvatski nadzvučni zrakoplov (pismo iz bihaćke baze 7. 2. tvrdi da je on oborio helikopter misije EZ).
* [[6. 2.]] - Tuđman pismom UN-u prihvata mirovni plan (prethodnog dana u izveštaju generalnog sekretara i on i Milan Babić označeni kao prepreke planu); u intervjuu ''Washington Postu'' objavljenom 10. 2. ipak tvrdi da namerava povratiti kontrolu nad Krajinom.
* 6. 2. - Uspostavljeni hrvatsko-slovenski diplomatski odnosi, potpisan sporazum o gospodarskoj i financijskoj suradnji.
* [[7. 2.]] - Potpisan [[Maastrichtski ugovor]], stupa na snagu [[1. 11.]].
* 7. 2. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 740|Rezolucija 740 SB UN]]: odobrava se plan za mirotvornu misiju u SFRJ, povećava se broj oficira za vezu sa 50 na 75, još nema uslova za slanje mirovnjaka - čeka se na Babića.
* [[8. 2.]] - Vatikan objavio da je uspostavio pune diplomatske odnose sa Slovenijom i Hrvatskom, takođe i sa Ukrajinom.
* [[8. 2.|8]] - [[23. 2.]] - [[Zimska olimpijada 1992|Zimske olimpijske igre]] u [[Albertville]]u. Prvo samostalno učešće [[Hrvatska na ZOI 1992.|Hrvatske]] i Slovenije, a poslednje SFR Jugoslavije (koju trenutno čine Srbija, Crna Gora i BiH).
* [[9. 2.]] - Skupština [[RSK]] u [[Glina|Glini]] prihvatila Vensov plan, uprkos Babićevom protivljenju, koji sutradan u Kninu organizuje drugo glasanje sa suprotnim ishodom i zakazanim referendumom za 22 - 23. 2..
* [[10. 2.]] - [[Mike Tyson]] osuđen za silovanje [[Desiree Washington]].
* [[12. 2.]] - Hrvatska vlada reafirmira prihvatanje mirovnog plana, nakon što je to učinilo Vrhovno državno vijeće. &lt;!-- ministar ino. poslova [[Zvonimir Šeparović]] i --&gt;Ministar bez lisnice [[Dražen Budiša]] podnosi ostavku.
* [[13. 2.]] - Krnje Predsedništvo SFRJ [[JNA]] odluku o &quot;privremenom dislociranju&quot; jedinica i ustanova JNA iz Makedonije - do 15. aprila, prema dogovoru Gligorov - Adžić.
* [[13. 2.|13]] - [[14. 2.]] - Nacionalni lideri BiH razgovoraju o budućnosti te republike, pod okriljem EZ (bez rezultata).
* [[14. 2.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa hrvatske strane tokom rata.
* februar - [[Vojislav Šešelj]] predlaže izvesnog ''Alekseja II Romanova Anžujskog Dolgorukova Nemanjića'' za kralja Srbije (nasuprot princu [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandru Karađorđeviću]]).
* [[15. 2.]] - Svečano obeležen kraj dugogodišnjeg raskola u [[SPC]].
* [[16. 2.]] - Skupština RSK u Glini glasa za smenu predsednika Babića (što on ne prihvata i saziva nove skupštine u Kninu).
* 16. 2. - U [[Gospić]]u miniran spomenik Nikoli Tesli (obnovljen 2021).
* 16. 2. - U izraelskom helikopterskom napadu u južnom Libanu ubijen [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar [[Hezbolah]]a; naslediće ga [[Hassan Nasrallah]].
* [[17. 2.]] - U [[Italija|Italiji]] po nalogu istražnog suca [[Antonio di Pietro|Antonija di Pietra]] i pod sumnjom za korupciju uhapšen [[Italijanska socijalistička partija|socijalistički]] političar [[Mario Chiesa]] što označava početak velike antikorupcijske akcije ''[[Mani pulite]]'' (Čiste ruke)-
* 17. 2. - Narušavanje primirja kod Okučana (ubijen vojnik JNA) i Osijeka (ubijena dvojica Hrvata).
* [[18. 2.]] - Generalni sekretar UN preporučuje slanje mirovnjaka u Hrvatsku.
* [[20. 2.]] - U [[Engleska|Engleskoj]] formirana [[FA Premier League]].
[[Datoteka:Map I - National Battalions in UN Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina - Early 1993.gif|mini|200px|[[UNPROFOR]] (1993)]]
* [[21. 2.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 743|Rezolucija SB UN 743]]: ustanovljena mirotvorna misija [[UNPROFOR]] za Hrvatsku - 14.000 mirotvoraca u srpskim enklavama u Hrvatskoj (sedište u Sarajevu, prvi komandant će biti indijski general [[Satish Nambiar]]). Za početak delimično slanje, zbog finansijskih pitanja.
* 21-22. 2. - Konferencija o BiH u Lisabonu: predviđena konfederacija etničkih kantona, nalik na švajcarske, u postojećim granicama republike.
* [[23. 2.]] - Srušena [[Crkva sv. Lovre u Petrinji]].
* [[24. 2.]] - Eksplozija u zgradi hrvatskog kulturnog društva u [[Odžak (BiH)|Odžaku]], BiH, 12 ranjenih.
* 25 - 26. 2. - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: masakr u Hodžaliju, ubijeno nekoliko stotina azerbejdžanskih civila.
* [[26. 2.]] - Skupština RSK u [[Borovo]]m selu smenila Babića i postavila [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] za predsednika (do 1994).
* 26. 2. - JNA granatira Osijek, Vinkovce i Šibenik.
* 26. 2. - &quot;[[Izbrisani]]&quot;: MUP Slovenije izbrisao iz registra 25.671 osobu neslovenačke nacionalnosti.
* [[27. 2.]] - Razgovori lidera u Sarajevu, prethodnog jutra eksplozijom oštećen spomenik NOB u Stocu.
* [[28. 2.]] - Tenzije u BiH: Srbin i Musliman ubijeni na srpskoj barikadi kod [[Travnik]]a, eksplozije u [[Maglaj]]u i [[Banja Luka|Banja Luci]], mestimične srpske i hrvatske barikade.
* 28. 2. - Usvojen ustav Srpske Republike BiH.
* 28. 2. - Vojnik JNA ubijen u granatiranju kod Peruče.
* 28. 2. - Rezolucijom SB UN 745, [[Kambodža]] privremeno stavljena pod vlast Ujedinjenih nacija (do 1993), uz slanje mirotvoraca .
* [[29. 2.]]-[[1. 3.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|30px]] [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na koji je izašlo oko 64% biračkog tijela, uglavnom Muslimana i Hrvata, i skoro svi glasali potvrdno.
* [[februar]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] u Srbiji prikuplja potpise za ostavku [[Slobodan Milošević|Miloševića]] - 320.000 krajem meseca.
* krajem februara - Smena nesrpskih generala u JNA (prema NY Times).

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|Zastava [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]], maj 1992 - feb. 1998]]
* [[1. 3.]] - Ubijen srpski svat [[Nikola Gardović]] na [[Baščaršija|Baščaršiji]] (za Srbe, prva žrtva rata u BiH) - Srbi uveče postavljaju barikade oko Sarajeva. JNA izveštava o napadima na kasarne kod [[Bihać]]a.
* 1. 3. - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore (1992)|Referendum u Crnoj Gori]]: 96% za ostanak u Jugoslaviji, uz izlaznost 66% (Albanci i Muslimani uglavnom bojkotovali).
* [[2. 3.]] - Srbi uveče uklonili barikade oko Sarajeva, bilo je i mrtvih. Barikade i drugde u BiH, uključujući i oko muslimanskih i hrvatskih enklava.
* [[3. 3.]] - Objavljeni rezultati referenduma, Izetbegović traži priznanje.
* [[4. 3.]] - Granatiranje i borbe u Bosanskom Brodu.
* [[6. 3.]] - Bomba eksplodirala u jednoj banjalučkoj banci.
* [[7. 3.]] - Artiljerijsko prepucavanje kod Osijeka (šteta i u gradu), takođe i Zadru i okolini.
* 7. 3. - Slobodan Milošević povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Topčiderske zvezde.
* 7. - 8. 3. - Etnički lideri BiH razgovaraju u Briselu. Prepucavanje u Čapljini.
* [[8. 3.]] - U Beograd stigao gen. Nambijar sa 35-članom prethodnicom snaga UN - sedište UNPROFOR je u Sarajevu.
* [[9. 3.]] - Miting u Beogradu, na godišnjicu 9-martovskih demonstracija, zatim studentski protesti koji traže Miloševićevu ostavku, novi ustav, amnestiju za izbegavanje mobilizacije (10 - 12. 3.).
* 9. 3. - Konferencija šest republika u Briselu: teme su nasleđe, ekonomski odnosi, BiH.
* [[11. 3.]] - Novi kurs, 85 dinara za marku.
* [[12. 3.]] - [[Mauricijus]] postaje republika, ostavši u [[Komonvelt nacija|Komonveltu]].
* [[13. 3.]] - Barikade u tuzlanskom području, nakon što su sinoć ubijena dvojica policajaca u Kalesiji; jedan Musliman ubijen na barikadi, vojnik JNA ranjen ispred mostarskog aerodroma.
* [[15. 3.]] - [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1991/92.]]: [[FK Velež]] odigrao poslednju utakmicu na [[Stadion HŠK Zrinjski|Stadionu pod Bijelim brijegom]], sa Zemunom, niški Radnički nije došao 29. 3..&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-60746909 Rat u Bosni i Hercegovini i fudbal: Kako je sviran kraj za mostarski Velež na Stadionu pod Bijelim brijegom]. bbc.com 15 mart 2022&lt;/ref&gt; (stadion 1994. dobija [[HŠK Zrinjski]]).
* [[16. 3.]] - Prethodnica Unprofora stiže u UNPA zone u Hrvatskoj.
* [[17. 3.]] - Barikade obe strane u Mostaru: presečeni svi putevi i pruge prema gradu, gde Muslimani i Hrvati protestuju zbog ponašanja rezervista JNA a Srbi traže proporcionalno učešće u policiji (barikade uklonjene 18-tog odn. 19-og).
* [[18. 3.]] - U Sarajevu postignut sporazum, &quot;''[[Kutiljerov plan]]''&quot;, &quot;osnova za dalje pregovore&quot;&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/03/18/Progress-made-toward-Bosnia-Hercegovina-agreement/2479700894800/ Progress made toward Bosnia-Hercegovina agreement]. upi.com 1992-03-18&lt;/ref&gt; - nezavisna BiH, decentralizovana po etničkom principu - ubrzo dolazi do razlika u tumačenju.
* 18. 3. - Beli Južnoafrikanci glasali za političke reforme koje će okončati [[apartheid]].
* [[21. 3.]] - Porinuta [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.]].
* [[22. 3.]] - Borbe između HOS i JNA kod Neuma, srpsko-muslimansko prepucavanje kod Goražda.
* [[23. 3.]] - Granata pala pored hotela u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] u kome se nalaze belgijski oficiri - bez žrtava. Ima mrtvih u Osijeku i N. Gradiški (učestala kršenja primirja pred postavljanje mirovnjaka). Sukobi kod Neuma, Mostara, B. Broda i Jajca.
* [[24. 3.]] - Helsinki: Slovenija, Hrvatska i Gruzija primljene u [[OEBS|KESS]]. Potpisan [[Ugovor o otvorenom nebu]], za osmatranje vojnih snaga (na snazi od 2002, SAD se povukle 2020, Rusija 2021).
* [[25. 3.]] - Borbe u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] između Srba podržanih od JNA s jedne i Hrvata i Muslimana podržanih od HV s druge strane. Muslimanska strana će tražiti poništavanje sporazuma od 18. 3.. Lord Carrington kaže u Ljubljani da je Milošević pristao na specijalni status Srba u Hrvatskoj, bez promene granica.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/03/25/Sporadic-clashes-in-Croatia-Bosnia-Hercegovina/2394701499600/ Sporadic clashes in Croatia, Bosnia-Hercegovina]. upi.com MARCH 25, 1992&lt;/ref&gt; 
* [[26. 3.]] - Hrvatsko-muslimanski zločin u selu [[Sijekovac]] kod B. Broda.
* 26. 3. - JNA se povukla iz Makedonije.
* [[27. 3.]] - Lideri BiH traže plave šlemove povodom borbi u Bosanskom Brodu (do sada 30-tak mrtvih i oko 7.000 izbeglica).
* 27. 3. - Sukobi kod [[Neum]]a, između JNA i Hrvatske vojske.
* 27. 3. - U Sarajevu proglašen ustav Srpske Republike BiH, zamišljene kao deo nove Jugoslavije.
* [[28. 3.]] - [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] se predomislio u vezi Kutiljerovog plana. (?) U Derventi dogovoreno primirje u B. Brodu, uglavnom se drži, većina stanovnika prešla u Hrvatsku.
* 28. 3. - Kongres srpskih intelektulaca BiH u Sarajevu.
* [[30. 3.]] - [[64. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Silence of the Lambs]]'', ukupno pet nagrada od sedam nominacija; ''[[Terminator 2: Judgment Day]]'' četiri nagrade od šest nominacija; najbolji strani film je ''[[Mediterraneo]]''.
* 30. 3. - Sastanak lidera BiH u Briselu. Razmena vatre između JNA i policije u Bihaću.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Barikade, od sinoć, i borbe u [[Bijeljina|Bijeljini]], tu su i &quot;[[Arkanovi tigrovi|Arkanovci]]&quot;. Nastavak borbi u Bosanskom Brodu. SDS traži intervenciju JNA.
* [[3. 4.]] - &quot;Srpske odbrambene snage&quot; preuzimaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]].
[[Datoteka:Map of Battle of Kupres toponyms.svg|mini|150px|[[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], prva faza]]
* 3. 4. - Srpsko-hrvatska [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], HVO i HOS ga zauzimaju dva dana kasnije. Sukob između hrvatskih snaga i JNA u [[Mostar]]u.
* 3. 4. - Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima.
* [[4. 4.]] - [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]].
* 4. 4. - U riječku luku stigao prvi bataljon [[UNPROFOR]]-a, 1.300 Francuza. Artiljerijski dueli u istočnoj Slavoniji.
* [[5. 4.]] - Veliki [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.|miting za mir]] u Sarajevu, snajperisti pucali na građane sa Holiday Inn-a, poginuli [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]] (za Bošnjake i Hrvate, prve žrtve rata). Građani ušli u Skupštinu BiH.
* 5. 4. - Borbe izbile i u Sarajevu,&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/04/05/Fierce-fighting-envelops-Sarajevo/8874702450000/ Fierce fighting envelops Sarajevo]. upi.com APRIL 5, 1992&lt;/ref&gt; nakon isticanja srpskog roka, u 14h, za povlačenje naređenja za mobilizaciju TO. Napadnute kasarne JNA, borbe oko aerodroma (→ [[Opsada Sarajeva]]). Borbe oko kasarne u [[Zvornik]]u.
* 5. 4. - Prvi međunarodni let ''[[Croatia Airlines]]'', Zagreb-Frankfurt.
* [[6. 4.]] -  Ministri [[Evropska zajednica|EZ]] priznaju [[BiH]] (efektivno od sutradan), ponuđeno ukidanje sankcija ostatku SFRJ (Srbiji) pod uslovom poštovanja granica i manjinskih prava.
* 6. 4. - Granatiran centar Sarajeva, snajperisti ponovo pucaju na demonstrante. Srpska policija zauzela policijsku školu.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/04/06/Bosnia-pushed-toward-civil-war/5801702532800/ Bosnia pushed toward civil war]. upi.com APRIL 6, 1992&lt;/ref&gt; Tuđman izjavljuje da Hrvatska mora naći načina da zaštiti Hrvate u BiH.
* [[7. 4.]] - [[SAD]] priznaju BiH, Sloveniju i Hrvatsku; skinute su sankcije sa Makedonije, još bez priznanja.
* 7. 4. - Nakon napada hrvatskih snaga na mostarski aerodrom noćas, avijacija JNA gađala [[Široki Brijeg]] i [[Čitluk]].
* 7. 4. - Srpski napad na [[Foča|Foču]] (Muslimani zauzeli poštu a Srbi radio-stanicu).
* 7. 4. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 749|Rezolucija SB UN 749]]: odobreno &quot;što brže&quot; raspoređivanje [[UNPROFOR]]-a. Boutros Ghalijev izveštaj pominje stotinu kršenja primirja dnevno.
* 7. 4. - U srpskom Sarajevu osnovana Srpska novinska agencija - [[SRNA]]. Republika Srpska BiH proglašava nezavisnost u Banjaluci, [[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]] napuštaju predsednišvo BiH.
* [[8. 4.]] - Bosanska vlada proglašava neposrednu ratnu opasnost, naređuje spajanje TO i Patriotske lige. [[Murat Šabanović]] na [[Višegrad]]skoj brani, preti da će je dići u vazduh ako napadi ne prestanu.
* 8. 4. - [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|25px]] Osnovano [[Hrvatsko vijeće obrane]].
* [[9. 4.]] - Arkanovci zauzeli [[Zvornik]], zapadni diplomati govore o 20.000 muslimanskih izbeglica.
* 9. 4. - Premijer [[John Major]] i [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]], usprkos očekivanja, pobjeđuju na parlamentarnim izborima i zadržavaju vlast u [[UK|Velikoj Britaniji]].
* [[10. 4.]] - [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]]: JNA povraća mjesto.
* [[11. 4.]] - Radio Sarajevo javlja da je JNA preuzela Modriču.
* 11. 4. - Prva sesija [[Beogradski krug|Beogradskog kruga]], srpskih antiratnih intelektualaca.
* [[12. 4.]] - Uz posredovanje EZ dogovoreno primirje u BiH, bez efekta. JNA izjavljuje da je preuzela Stolac. Mobilizacija u Trebinju i Nevesinju zbog penetracije iz Hrvatske.
* 12. 4. - Otvoren ''[[Euro Disneyland]]'' kod Pariza.
* [[13. 4.]] - Nove borbe u BiH, otvorene ustave na višegradskoj brani, bez većih posledica. [[Haris Silajdžić]], ino. ministar BiH, u poseti SAD.
* 13. 4. - Devalvacija dinara: 200 za marku (oko 560 dinara na crno).
* [[14. 4.]] - Kolona Užičkog korpusa JNA ulazi u Višegrad, zvanično na poziv stanovnika, i zauzima branu - zapadne vlade to nazivaju agresijom (SAD sutradan prete Srbiji suspenzijom iz međunarodnih organizacija ako ne povuče snage u roku od 14 dana, ali odustaju). UNHCR kaže da u Bosni ima 134.400 izbeglica, uglavnom Muslimana i Hrvata.
* [[15. 4.]] - [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]].
* [[april]] - Štrajk zaposlenih u [[Radio Beograd]]u, [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] na Dnevniku čita spisak novinara koje bi trebalo odstraniti sa državnog RTV. Mirovni projekat &quot;Rimtutituki&quot; beogradskih rokera (pesma &quot;Slušaj 'vamo&quot; s refrenom &quot;Mir, brate, mir&quot;).
* [[16. 4.]] - [[Košarkaški klub Partizan]] osvojio Kup evropskih šampiona u [[Istanbul]]u, trojkom [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Saše Đorđevića]] u poslednjoj sekundi.
* 16. 4. - JNA i srpske snage u potpunosti ovladale [[Višegrad]]om. KEBS osuđuje Srbiju i JNA za kršenje integriteta Bosne, preti izbacivanjem.
* [[17. 4.]] - Srpske snage zauzele [[Foča|Foču]] nakon višednevnog granatiranja (→ [[Masakri u Foči]]), takođe i [[Bosanski Šamac]], napadaju Derventu.
* [[18. 4.]] - Avioni sa američkom pomoći stižu 18-19-og u Sarajevo, koje je izloženo granatiranju nakon ultimatuma radio-televiziji da prekine emitovanje. Radio kaže da su JNA i srpske snage zauzele policijsku stanicu u [[Bratunac|Bratuncu]]. Arkanovci su ušli u Srebrenicu, do 8. maja - pljačke, paljevine i ubistva.&lt;ref&gt;[https://www.dw.com/bs/kako-je-po%C4%8Deo-rat-u-srebrenici/a-44596537 Kako je počeo rat u Srebrenici?]. dw.com 11.07.2018&lt;/ref&gt;
* [[19. 4.]] - JNA bombarduje [[Mostar]], zahtevajući povratak dvojice nestalih pilota. Narednih dana gađaju i druga mesta u zapadnoj Hercegovini i gube četiri aviona.
* 19/[[20. 4.]] - JNA i srpske snage preuzele kontrolu u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]].
* [[21. 4.]] - Jako granatiranje i borbe u Sarajevu narednih dana.
* [[22. 4.]] - Radio [[B92]] i beogradski Centar za antiratnu akciju organizovali koncert na beogradskom Trgu Republike pod sloganom &quot;Ne računajte na nas&quot;, sa 30-50.000 prisutnih.
* [[23. 4.]] - EZ na Butmiru dogovara primirje u BiH, koje odmah pada. Srpske snage odbijene od [[Livno|Livna]].
* 23. 4. - UN izjavljuje da su proterani Hrvati iz [[Marinci (Nuštar)|Marinaca]] i [[Sarvaš]]a kod Osijeka.
* [[24. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992-1996; 2001).svg|25px]] [[Pešavarski sporazum|Pešavarskim sporazumom]] formirana [[Islamska Država Afganistan]]; većina mudžahedinskih grupa i delovi Nadžibulahovog režima formiraju privremenu vladu. Mudžahedini narednih dana stavljaju [[Kabul]] pod kontrolu, ali [[Građanski rat u Afganistanu (1992-96)|međusobne borbe su već počele]].
* 24. 4. - Srpske snage zauzele [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] nakon trodnevnih borbi. Izjava Saveta bezbednosti UN zahteva od suseda BiH da prekinu mešanje (i Srbija i Hrvatska odbacuju takve tvrdnje), nema mogućnosti za mirovnjake.
* [[26. 4.]] - Na Uskrs uveden [[makedonski denar]] (1:1 za [[jugoslovenski dinar]]).
* 26. 4. - Borbe kod Zvornika, srpske snage u kontranapadu zauzimaju nekoliko sela. Avijacija JNA gađa [[Busovača|Busovaču]], jer je tamošnja baza blokirana. 
[[Datoteka:Yugoslavia 1997 UN map.png|mini|[[SR Jugoslavija]]]]
* [[27. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|30px]] Proglašena [[SR Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]], koju čine ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]], proglašen je i [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|ustav]]. U pratećoj deklaraciji se kaže da SRJ nema teritorijalnih pretenzija na susedne republike. Zapadni diplomatski predstavnici, osim grčkog, nisu prisutni (zamenjena [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] 2003-2006 pa razdružena).
* 27. 4. - Predsjedništvo BiH formalno zahteva povlačenje JNA.
* 27. 4. - [[Hans-Dietrich Genscher]] objavljuje da podnosi ostavku, nakon 18 godina kao ministar inozemnih poslova SR Njemačke (u svibnju dolazi [[Klaus Kinkel]], do 1998).
* [[28. 4.]] - Izetbegović ipak pristaje otići na pregovore u Lisabon, u direktnim kontaktima će učestovati ministar Silajdžić.
* [[29. 4.]] - U [[Los Angeles]]u izbijaju [[Neredi u Los Angelesu 1992|šestodnevni rasni neredi]], nakon što su oslobođena odgovornosti četvorica policajaca optuženih za prebijanje kriminalca Rodneya Kinga.
* 29. 4. - Do sada najjače granatiranje Mostara, kao odmazda za napade na pozicije JNA, čija je kasarna blokirana u gradu. Nakon nekoliko dana obnovljeno i granatiranje Sarajeva.
* [[29. 4.]] - [[2. 5.]] - U [[Lisabon]]u nastavljeni pregovori o BiH, za neuspeh okrivljeni srpski lideri (nije ispunjeno podizanje barikada i povlačenje artiljerije).
* [[30. 4.]] - BiH primljena u [[OEBS|KEBS]]. Kod [[Brčko]]g dignuta u vazduh dva mosta preko Save - početak borbi za grad.
&lt;gallery&gt;
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-14.jpg|Zvornik - Srebrenica, apr.-dec. '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-8.jpg|Kupres, april '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-9.jpg|Posavski koridor, april-jun '92
Balkan battlegrounds LOC 2010588135-16.jpg|Hercegovina, Dubrovnik, april-jun '92
&lt;/gallery&gt;

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - JNA zauzima predajnik na Vlašiću (ARBiH ga [[Operacija Vlašić|povraća 1995]]). Sledeće večeri počinje artiljerijski okršaj u Sarajevu.
* [[2. 5.]] - Jake borbe u centru Sarajeva, na Skenderiji, pošto JNA pokušava deblokirati zgrade komande Druge vojne oblasti i kluba armije, koje su napadnute. U granatiranju i tenovskoj vatri pogođeno više zgrada (zapaljena Glavna pošta). Dobrinja je odsečena od ostatka Sarajeva.
* 2. 5. - [[Alija Izetbegović]] i delegacija uhapšeni od strane [[JNA]] na sarajevskom aerodromu, po povratku iz Lisabona i odvedeni u Lukavicu - JNA želi da se povuče iz grada.
* 2. 5. - Belgijski oficir, posmatrač EZ, ubijen u Mostaru - optužena JNA.
* 2/[[3. 5.]] - Srpske snage kontrolišu [[Doboj]].
* [[3. 5.]] - [[Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici]]: prilikom razmene predsednika Izetbegovića za generala Kukanjca i pripadnike JNA, napadnuta kolona i ubijen jedan broj vojnih lica.
* 3. 5. - U zračnom napadu na Slavonski Brod stradalo petero djece - ciljan je poslednji most iz Bosne preko Save.
* [[4. 5.]] - Počinje [[Opsada Goražda]].
* [[5. 5.]] - Jugoslavija se odriče kontrole nad jedinicama JNA u BiH, građani SRJ se imaju povući do 19. 5..
* 5. 5. - Granatiran Osijek, stradala tri civila, uzbuna u Šibeniku.
* 5. 5. - Ruski lideri na [[Krim]]u proglasili samoupravu (otcepljenje?) od [[Ukrajina|Ukrajine]], ali povukli objavu već kroz nekoliko dana.
* [[6. 5.]] - [[Sporazum iz Graca]]: [[Radovan Karadžić|Karadžić]] i [[Mate Boban|Boban]] navodno dele Bosnu.
* 6. 5. - Pucano iz snajpera na podsekretara UN Marracka Gouldinga i Aliju Izetbegovića tokom obilaska Baščaršije.
* 6. 5. - [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] u selu [[Hrtkovci]] (prozvani &quot;Srbislavci&quot;) pozvao na proterivanje Hrvata (prema optužnici [[ICTY]]).
* [[7. 5.]] - Srpske snage zauzele [[Derventa|Derventu]]. (Tanjug) Hrvatska i srpska strana u Bosni objavile primirje, SAD upozoravaju da neće prihvatiti sporazum nauštrb Muslimana.
* [[8. 5.]] - Savezno predsedništvo smenilo 40-tak generala, gen. [[Života Panić]] novi načelnik generalštaba, komandant Druge vojne oblasti gen. Milutin Kukanjac je razrešen.
* 8. 5. - Srpske paravojne snage napuštaju [[Srebrenica|Srebrenicu]], zapaljeno je nekoliko desetina kuća i ubijeno 60 Muslimana u gradu i okolini (juče su Muslimani ubili sedmoro Srba u zasedi kod Osmače i danas predsjednika SDS-a u Srebrenici, u zasjedi kod Vidikovca).
* [[9. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1992.|Pesma Evrovizije]] u Malmeu: pobedila [[Linda Martin]] iz Irske, [[Ekstra Nena]] iz SRJ (&quot;Ljubim te pesmama&quot;) je 13.
* [[10. 5.]] - Novo granatiranje i borbe u Sarajevu (oštećeni autobuska stanica, mlekara, sedište Crvenog krsta...). JNA pristala da preda vojnu bolnicu, četiri kasarne i još dva objekta u Sarajevu i baze u Travniku, Zenici i Konjicu.
* [[11. 5.]] - Vlade zemalja Evropske zajednice odlučile da povuku ambasadore iz Beograda na konsultacije, jer sve strane u konfliktu snose odgovornost, ali &quot;daleko najveći udeo pada na JNA i beogradske vlasti&quot;; sutradan isto čini i SAD. TV Sarajevo izveštava da je &quot;40.000&quot; izbeglica napustilo Brčko. Srpske snage zauzele [[Kalesija|Kalesiju]] nakon 9 dana borbi.
* [[12. 5.]] - [[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|25px]] Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u Banja Luci donela odluku o formiranju [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (gen. [[Ratko Mladić]] postao njen zapovjednik) i proglasila petodnevno primirje. Onesposobljen [[predajnik Hum]], TV-iji Sarajevo ostaje još samo bjelašnički; posmatrači EZ su napustili Sarajevo; pogođena železnička stanica.
* 12. 5. - Generalni sekretar UN Butros Gali preporučio da se štab UNPROFOR-a izmesti iz Sarajeva (otišli 17. 5.).
* [[13. 5.]] - Li Hongzhi predstavio [[Falun Gong]] u Kini.
* [[14. 5.]] - Nakon muslimanskog pokušaja proboja oko [[Ilidža|Ilidže]], do sada najjače granatiranje Sarajeva, pogođen i hotel &quot;Duga&quot;, sedište UN i okolne rafinerija i fabrika čokolade.
* [[15. 5.]] - Napadnuta [[Tuzlanska kolona|kolona JNA]] prilikom povlačenja iz [[Tuzla|Tuzle]], najmanje 50 ubijenih. Sarajevski radio tvrdi da je JNA ponela oružje sa sobom, protivno dogovoru.
* 15. 5. - Prekinuti svi putevi između istočnog i zapadnog dela Srpske republike.
* 15. 5. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 752|Rezolucija SB UN 752]]: zahteva se od suseda [[BiH]] da poštuju njen integritet, povlačenje ili stavljanje pod kontrolu bh. vlade jedinica [[JNA]] i [[HV]] i raspuštanje paravojnih jedinica. Takođe se traži od Boutros-Ghalija da sastavi plan za slanje mirovnjaka i slanje humanitarne pomoći u Sarajevo.
* 15. 5. - Ulica Maršala Tita u Beogradu preimenovana u Srpskih vladara.
* 15. 5. - Još dva MiGa-21 preletela u Hrvatsku (Ivan Selak i Ivica Ivandić). 
* 15. 5. - UNPROFOR preuzima odgovornost za Istočnu Slavoniju, srpske i hrvatske snage odlaze (JNA objavila 21-og da prekida povlačenje jer mora štititi srpske enklave od hrvatskih napada).
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-15.jpg|mini|150px|Foča-Goražde, maj-decembar '92]]
* [[16. 5.]] - Pofalićka bitka, šifra &quot;Grom&quot;: za muslimansku stranu, napadom prevenirano presecanje Sarajeva (linijom Pofalići – Kasarna „Maršal Tito“ – Most „Bratstvo-jedinstvo“ – Grbavica); za drugu stranu to je masakr nad Srbima u [[Pofalići]]ma.
* 16. 5. - Nizom eksplozija uništen vojni [[Aerodrom Željava]] kod [[Bihać]]a (koštao više od 4 milijarde dolara).
* [[17. 5.]] - Veći deo osoblja UN napustio Sarajevo. Organi Srpske republike BiH pozivaju izbeglice da se vrate iz Srbije i jave vojnim vlastima.
* [[18. 5.]] - U Sarajevu potpisano tronedeljno primirje, za sutra predviđeno povlačenje JNA iz kasarni. Kolone automobila sa ženama i decom odlaze u pravcu Sarajeva (VRS sutradan zatvara put kod Ilidže).
* [[20. 5.]] - Predsedništvo BiH proglašava JNA okupacionom vojskom, a Radovan Karadžić proglašava &quot;opštu mobilizaciju&quot; muškaraca od 18 do 60 i žena do 55 godina starosti.
* 20. 5. - SAD povukle prava sletanja JAT-u, nakon što u BiH nije omogućen slobodan prolaz humanitarnim konvojima (jedan pripadnik MKCK je ubijen 18-og). Ovih dana je i naređeno zatvaranje konzulata SRJ u Njujorku i San Francisku do 31-og i proterivanje vojnih atašea.
* [[21. 5.]] - Nakon dva dana, oko 5.000 izbeglica iz Sarajeva propušteno iz Ilidže prema Splitu, nakon što je Predsedništvo BiH pristalo da dopremi hranu kasarni Maršal Tito u gradu (na zahtev Ratka Mladića) (?). Granatom zapaljena &quot;[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]]&quot;.
* [[22. 5.]] - [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[BiH]] primljene u [[UN]]. SAD smatraju da bi SRJ morala tražiti učlanjenje, nema konsenzusa za isključenje Beograda iz UN. Silajdžić traži da se primeni Poglavlje 7 Povelje UN (sankcije).
* 22. 5. - Suspendovane aktivnosti UNHCR u BiH, nakon otmice 11 kamiona sa hranom i lekovima.
* [[22. 5.]] - [[19. 6.]] - [[Smrt 12 banjalučkih beba]].
* [[23. 5.]] - [[Operacija Jaguar]]: HV zauzela brdo Križ iznad [[Bibinje|Bibinja]], blizu Zadra.
* 23. 5. - ARBiH povratila Kalesiju - &quot;prvi oslobođeni grad BiH&quot;.
* 23. 5. - U [[mafija]]škom atentatu ubijen [[italija]]nski istražni sudac [[Giovanni Falcone]].
* [[24. 5.]] - Kosovski Albanci na tajnim izborima izglasali [[Ibrahim Rugova|Ibrahima Rugovu]] za predsednika &quot;Republike Kosovo&quot;.
* [[25. 5.]] - JNA suspenduje povlačenje iz Sarajeva, navodno jer se gen. Mladić protivi ostavljanju oružja za sobom (juče je napuštena kasarna Viktor Bubanj). [[Sefer Halilović]] je postavljen za komandanta TO BiH.
* [[26. 5.]] - Granatiranjem zapaljeno porodilište u sarajevskom naselju Jezero. Ruski ministar Kozirev u Sarajevu, dogovorena deblokada aerodroma (bez efekta).
* 26. 5. - [[Opsada Dubrovnika]]: hrvatska [[Operacija Spaljena zemlja]] deblokira grad, nakon povlačenja JNA.
* 26. 5. - Vlada SRJ nudi UN, koje razmatraju sankcije protiv nje, saradnju u okončanju borbi u BiH.
* [[27. 5.]] - [[Masakr u ulici Vase Miskina]] u Sarajevu. JNA uveče napustila kasarnu &quot;Jusuf Džonlić&quot; (srpska TO je držala jednu polovinu do jula).
* 27. 5. - EZ donela odluku o delimičnom trgovačkom embargu protiv SRJ.
* [[28. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva poziva Slobodana Miloševića na ostavku, traži vladu nacionalnog jedinstva i spasa, faktički podržava opozicioni bojkot izbora; takođe podržava jedinstvo srpskog naroda i srpskih zemalja, kritikuje sankcije EZ.
* [[29. 5.]] - Jako granatiranje Sarajeva, prvi put se koriste i VBR-ovi. Dubrovnik granatiran prvi put od decembra, sa zemlje i mora.
* [[30. 5.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 757|Rezolucija SB UN 757]]: '''ekonomske sankcije''' prema [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] zbog nesprovođenja rezolucije 752 (Kina i Zimbabve uzdržani) - trgovački embargo, uključujući naftu, prekid vazdušnog i morskog saobraćaja, sportske, kulturne i naučne saradnje.
* 30. 5. - Pre glasanja o sankcijama, Milošević poslao otvoreno pismo SDS BiH u kome osuđuje bombardovanje Sarajeva i traži odgovorne treba pozvati na odgovornost. Poziva SAD i Rusiju da donesu mir u BiH.
* 30. 5. - ARBiH napada kasarnu Maršal Tito a VRS Dobrinju III i Koševo. JNA napušta akademiju u Pazariću.
* Treća dekada maja - U okolini [[Prijedor]]a osnovani logori [[Keraterm]], [[Trnopolje]] i [[Omarska]]; napadnuta muslimanska sela [[Hambarine]] i [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]]. Takođe napadnuta srpska sela oko [[Konjic]]a, počinjeni ratni zločini.
* [[31. 5.]] - U Prijedoru naređeno da nesrbi obilježe kuće bijelim čaršafima ili zastavama, te da na rukama nose bijele trake (od 2012. Dan bijelih traka).
* 31. 5. - Granatiranje [[Trnovo (FBiH)|Trnova]], većina Muslimana zatim napušta mjesto.
* 31. 5. - [[Datoteka:Ballot.gif|25px|Izbori]] Izbori za savezno Veće građana u SR Jugoslaviji: [[SPS]] 73, [[SRS]] 33, [[DPS]] Crne Gore 23 mesta; izbore bojkotuju [[DS]] i koalicija [[DEPOS]] (Demokratski pokret Srbije koji čine [[SPO]], nacionalno krilo DS [kasniji [[DSS]]], [[GSS]], [[Liberali Srbije|Nova Demokratija]]) - odziv je oko 56%. Istovremeno neuspeli referendum o grbu i himni Srbije (najviše za štit sa četiri ocila i Marš na Drinu).
* 31. 5. - &quot;Crni flor&quot; - najveći [[Antiratni protesti u Beogradu 1991-1992|antiratni protest]] u Beogradu.&lt;ref&gt;Tamara Spaić [https://pescanik.net/crni-flor/ Crni flor]. pescanik.net 01/06/2021&lt;/ref&gt;
* 31. 5. - Jugoslavija zamenjena Danskom na predstojećem Evropskom prvenstvu u fudbalu, tim se vraća u zemlju sa priprema.
* 24 - 31. 5. - [[JRM]] napustila [[Vis]] i [[Lastovo]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - U SRJ se uvode bonovi za benzin, nestašica i nekih drugih proizvoda.
[[Datoteka:Sarajevo 8 june 1992.jpg|mini|200px|left|Sarajevo]]
* 1. 6. - Objavljen izveštaj gen. sekretara UN o situaciji u BiH: situacija je složena, Hrvatska nije povukla trupe iz zemlje (neki diplomati nezadovoljni što izveštaj nije objavljen pre glasanja o sankcijama SRJ).&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/03/Diplomats-question-UN-leaders-report-on-Bosnia-Hercegovina/1699707544000/ Diplomats question U.N. leader's report on Bosnia-Hercegovina]. upi.com&lt;/ref&gt;
* 1. 6. - [[Nenad Kecmanović]] i [[Mirko Pejanović]] ulaze u Predsjedništvo BiH (Kecmanović već sledećeg meseca odlazi u Beograd).
* 1. 6. - Hrvatska je članica [[UNESCO]].
* [[2. 6.]] - Referendum u [[Danska|Danskoj]] o [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskom ugovoru]] - 50,7% protiv.
* 2. 6. - Humanitarni konvoj UN prema Dobrinji je zaustavljen paljbom, jedna osoba poginula.
* [[3. 6.]] - Grupa studenata na Beogradskom univerzitetu počinje protest.
* 3 - 12. 6. - [[Masakr u Ledićima 1992.|Masakr u Ledićima]] kod Trnova, ubijeno 24 Srba.
* [[4. 6.]] - Sastanak NATO-a u Oslu: u principu pristaje da podrži mirovne operacije u Istočnoj Evropi, ako to KEBS zatraži; osuđena beogradska vlada ali i hrvatsko mešanje u BiH.
* 4. 6.? - Hrvatska artiljerija gađa Trebinje, a granatiranje Dubrovnika se nastavlja do 8-og.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Opposing-forces-meet-on-fate-of-residents-trapped-by-fighting/6008708062400/ Opposing forces meet on fate of residents trapped by fighting]. upi.com&lt;/ref&gt;
* [[5. 6.]] - Evakuacija poslednje kasarne u Sarajevu, &quot;Maršal Tito&quot;, bez teškog oružja. Postignut sporazum o otvaranju aerodroma za humanitarne pošiljke.
* 6. 6. - [[Monika Seleš]] po treći put zaredom osvojila French Open.
* 6/[[7. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, uništena napuštena kasarna &quot;Maršal Tito&quot;, pogođeni mlekara, pekara. Oštećenje visokonaponskog voda izaziva nestanak vode, glavna pekara ne radi.
* 7. 6. - U Sloveniji ubijen političar [[Ivan Kramberger]], navodno slučajno.
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|200px|[[Operacija Lipanjske zore]]]]
* 7 - 26. 6. - [[Operacija Lipanjske zore]] (Čagalj) - hrvatski uspjeh u dolini Neretve. [[Čapljina]] oslobođena 8-og, zapadni dio Mostara 11-og, Stolac 13-og. Operacija je praćena etničkim čišćenjem Srba, zločinima i razaranjem objekata.
* [[8. 6.]] - Prvi pokušaj deblokade Sarajeva: TO BiH napada na više mesta, zauzima brdo Žuč iznad zapadnog dela grada.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Government-defense-forces-exchanged-fire-with-Serbian-guerrillas-Tuesday/6300708062400/ Government defense forces exchanged fire with Serbian guerrillas Tuesday...]. upi.com&lt;/ref&gt; Zauzima Mojmilo, gubi ga sutradan. Veći deo Sarajeva bez struje i vode (struja donekle opravljena 16-og).
* 8. 6. - Predsednik BiH Alija Izetbegović traži od SAD vazdušne udare na srpske artiljerijske pozicije oko Sarajeva, posle trodnevnog granatiranja. (?)
* 8. 6. - [[Narodna banka Srbije|NBS]] dozvoljava [[Dafiment banka|Dafiment banci]] obavljanje devizno-valutnih poslova (u registar upisana [[2. 6.]], po drugi put).
* 8. 6. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 758|Rezolucija SB UN 758]]: pojačana snaga i mandat UNPROFOR-a. Ovlašćeno slanje bataljona od 1.000 ljudi za preuzimanje sarajevskog aerodroma.
* [[9. 6.]] - Studentske demonstracije u Podgorici osuđuju razaranje Sarajeva.
* 9. 6. - Sporazum JNA i HV u Cavtatu o razmeni zarobljenih i humanitarnoj pomoći za to mesto.
* [[10. 6.]] - [[Masakr u Čemernu]]: u selu kod Ilijaša ubijeno 32-oje Srba.
* 10. 6. - Kod Mojmila, na ulazu u Sarajevo, napadnut konvoj UNPROFOR-a koji je trebao dočekati gen. MacKenzieja, čiji je zadatak da ispregovara otvaranje aerodroma. 
* [[11. 6.]] - Prvo zasedanje [[Skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]], za predsednika Veća građana izabran je [[Jugoslav Kostić]] (do 1993).
* 11. 6. - Beogradski taksisti protestuju, tražeći više benzina na bonove, zakačili se sa Vojislavom Šešeljem.
* [[12. 6.]] - Neuspešni muslimanski kontranapad na Vracama ([[Juka Prazina]]). Karadžić najavljuje jednostrano primirje za 15-ti (potpisano 14-og uveče), traži bar 800 UN posmatrača.
* 12. 6. - Napad VRS na [[Bihać]] - [[Opsada Bihaća|opsada]] traje do avgusta 1995.
* [[13. 6.]] - Klečeći protest muzičara i kompozitora ispred Predsedništva Srbije. Stejt Department savetuje Amerikancima da napuste Srbiju i Crnu Goru.
*   13. 6. - &quot;Trenutak Sister Souljah&quot;: kandidat [[Bill Clinton]] tokom sastanka sa Duginom koalicijom [[Jesse Jackson]]a oštro kritikovao crnu &quot;reptivistkinju&quot; [[Sister Souljah]] zbog komentara u vezi nemira u Los Angelesu.
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-10.jpg|mini|200px|Posavski koridor, jun-jul '92]] 
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-17.jpg|mini|150px|Hercegovina, Dubrovnik, jun-oktobar '92]]
* [[14. 6.]] - Hrvatske snage prelaze na lijevu stranu Neretve u Mostaru.
* [[14. 6.|14]] - [[26. 6.]] - [[Operacija Koridor]] - opet uspostavljena veza između dve polovine Srpske republike BiH.
* [[14. 6.]] - Litija prolazi Beogradom na čelu sa Patrijarhom Pavlom, prva posle 45 godina, za mir i protiv vlasti. Zasebni protest &quot;Poslednje zvono&quot;, sa budilnicima, ispred Savezne skupštine.
[[Datoteka:Dobrica Ćosić 2021 stamp of Serbia.jpg|mini|150px|left|[[Dobrica Ćosić]] na markici]]
* [[15. 6.]] - [[Dobrica Ćosić]] izabran za prvog [[Spisak predsednika Jugoslavije|predsednika SRJ]] (smenjen posle nepunih godinu dana).
* 15. 6. - [[Studentski protesti 1992.]] u Beogradu, do 10. jula - veliko okupljanje ispred rektorata, objavljen štrajk do Miloševićeve ostavke (trajaće do 10. jula, Šešelj pokazuje pištolj studentima 9-og). DEPOS je pomerio svoj protestni sabor sa 21. juna.
* 15. 6. - Zajednička izjava predsednikâ Izetbegovića i Tuđmana pominje udružene vojne napore protiv &quot;zajedničkog neprijatelja&quot;.
* 15. 6. - Srušena pravoslavna [[Saborna crkva u Mostaru]].
* [[16. 6.]] - U Dobrinji poginuo novinar &quot;Mladine&quot; Ivo Štandeker, ranjena američka fotoreporterka Jana Schneider.
* [[17. 6.]] - Nakon dva mirnija dana, novo granatiranje Sarajeva. Srpske snage napadaju Dobrinju (blizu sarajevskog aerodroma).
* 17. 6. - Milošević primio delegaciju studenata i profesora (studentski lider [[Dragan Đilas]]): odbija studentske zahteve.
* 17. 6. - Sporazum o razumevanju američkog i ruskog predsednika, Buša i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], o redukciji naoružanja (kasnije kodifikovan kao [[START II]]).
* [[18. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 760|Rezolucija SB UN 760]]: iz sankcija prema SRJ izuzeta humanitarna roba (hrana, lekovi...).
* 18. 6. - [[Smrt 12 banjalučkih beba]]: iz medicinskog centra u Banjaluci javljaju da je 14 osoba umrlo zbog nedostatka kiseonika, od toga 11 beba. Privatni francuski konvoj stiže u Sarajevo iz Beograda sa 180 tona pomoći, nakon 53 sata putovanja; istog dana stiže UNPROFOR-ov konvoj sa posmatračima.
* [[19. 6.]] - ARBiH u Sarajevu napada Nedžariće. Borbe u Dobrinji i oko aerodroma.
* [[19. 6.|19]] - [[20. 6.]] - Počeci [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]: neuspeli napadi [[HVO]]-a na Muslimane u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] i [[Gornji Vakuf|Gornjem Vakufu]].
* 19 - 21. 6. - [[Rat u Pridnjestrovlju]]: Bitka za Tighinu/[[Bender, Moldavija|Bender]], na desnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra,]] najveći je okršaj sukoba; moldavske trupe su ušle u grad, ali su pridnjestrovske snage u kontranapadu povratile pozicije.
* [[20. 6.]] - Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i naređuje opštu mobilizaciju. Napadnut konvoj posmatrača koji su se povlačili iz aerodroma. Zgrada &quot;Oslobođenja&quot; u plamenu. Srbi napuštaju okolinu Visokog.
* 20. 6. - Dogovor [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]] ([[Vaclav Klaus]] i [[Vladimir Mečijar]]) o mirnom razlazu [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]].
* [[21. 6.]] - [[Napad na Miljevački plato]] kod [[Drniš]]a, ubijeno 40 teritorijalaca [[RSK]]. Sutradan granatiran [[Knin]].
* [[22. 6.]] - UNPROFOR preuzima odgovornost za Sektor Zapad, u zapadnoj Slavoniji.
* 22. 6. - U [[Jekaterinburg]]u pronađen kostur posljednjeg ruskog cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] i carice Aleksandre.
* [[23. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, ponovo nestanak struje u velikom delu grada, avioni oštetili predajnik na Bjelašnici.
* 23. 6. - Njujorški mafijaški bos [[John Gotti]] osuđen na doživotni zatvor.
* [[24. 6.]] - Između Prnjavora i Dervente oboren prvi hrvatski MiG, sa puk. Antunom Radošem.
* [[25. 6.]] - Carrington razgovara u Strasbourgu sa Miloševićem, Tuđmanom i Silajdžićem - krivi Miloševićevu &quot;tvrdoglavost&quot; za pat-poziciju.
* [[26. 6.]] - Finale [[Euro 1992]] u Gothenborgu, Švedska: Danska, zamena za Jugoslaviju, pobedila je Nemačku 2:0.
* 26. 6. - [[Operacija Koridor]] 92: na liniji Živkovo Polje-Filomena-rječica Tolisa kod Modriče se sastali Prvi krajiški i Istočnobosanski korpus, tj. dve polovine RS. Dva dana kasnije VRS zauzima i [[Modriča|Modriču]].
* 26. 6. - Završetak &quot;Lipanjskih zora&quot; (Dan oslobođenja mostarske općine).
* 26. 6. - Generalni sekretar UN traži od Srba da prekinu napade na Sarajevo i stave svoje teško oružje pod kontrolu UN.
* 26. 6. - Vojni sud JNA u Beogradu osuđuje na smrt Martina Sabljića, Zorana Šipoša i Nikolu Čibarića za zločine u Vukovaru.
* [[27. 6.]] - U [[Višegrad]]u zapaljeno 70 Muslimana ([[Milan Lukić]] osuđen pred Haškim tribunalom).
* [[28. 6.]] - Francuski predsednik [[François Mitterrand]] iznenada posetio Sarajevo. Dva francuska aviona sa hranom i lekovima su letela prema gradu, ali su zbog borbi oko aerodroma skrenuli u Split.
* [[28. 6.]] - [[5. 7.]] - [[Vidovdanski sabor 1992.]] - DEPOS (Demokratski pokret Srbije) organizuje proteste u Beogradu koji traže Miloševićevu ostavku, tu je i krunski princ [[Aleksandar Karađorđević]], [[Patrijarh Pavle]] traži kraj nasilja u BiH.
* [[29. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 761|Rezolucija SB UN 761]]: odobreni dodatni elementi Unprofora, 1.100 kanadskih vojnika, za bezbednost i funkcionisanje sarajevskog aerodroma,  sa kojeg se povlače snage VRS, a istaknuta je zastava UN. Sleteo je jedan francuski avion sa pomoći.
* 29. 6. - Telohranitelj ubio [[alžir]]skog šefa države [[Mohamed Boudiaf|Mohameda Boudiafa]].
* [[30. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 762|Rezolucija SB UN 762]]: od Hrvatske se traži povlačenje na položaje od pre [[21. 6.]], a od jedinica JNA zaostalih u Hrvatskoj, kao i srpskih teritorijalaca i paravojnih formacija da se pridržavaju mirovnog plana.
* 30. 6. - Studentska šetnja Beogradom (na &quot;Vidovdanskom saboru&quot; je znatno opao broj prisutnih).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Jugoslovenski dinar: skinuta jedna nula, vezuje se za dolar umesto za marku (zvanično 200:1), inflacija je 102%. Datum izdanja novčanica od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (mladić). 
* 1. 7. - Izdat [[Bosanskohercegovački dinar]] - vredi samo na područjima pod kontrolom [[ARBIH]]. U ovo vreme je izdat i [[dinar Republike Srpske]], a na prostorima pod kontrolom HVO će se koristiti [[hrvatski dinar]] - svuda vredi [[Njemačka marka|marka]].
* 1. 7. - Karadžić objavio da je naredio primirje.
* {{circa}} 1. 7. - Američka mornarica i vazduhoplovstvo se nalaze nekoliko dana u Jadranu, radi davanja podrške humanitarnim operacijama.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/07/01/Bush-says-US-force-off-Yugoslav-coast-shows-Washington-serious/7777709963200/ Bush says U.S. force off Yugoslav coast shows Washington 'serious']. upi.com JULY 1, 1992&lt;/ref&gt;
* 1 - 2. 7. - Velike protestne šetnje u Beogradu.
* 1 - [[13. 7.]] - Hrvatska [[Operacija Tigar (1992)|Operacija Tigar]]: zauzimaju visove kod Dubrovnika.
[[Datoteka:Sarajevo Airport from Trebević.jpg|mini|300px|Sarajevski aerodrom i Dobrinja, sa Trebevića (2017)]]
* [[2. 7.]] - Prvi kanadski vojnici stižu na sarajevski aerodrom, kao i tri aviona. Operacija ''Provide Promise'' traje do januara 1996, sa 12.886 letova aviona iz 21 zemlje, sa dostavljenih 159.622 tone pomoći i odvezenih 1.300 ranjenih. Borbe oko trga Pere Kosorića.
* [[3. 7.]] - [[Herceg-Bosna]] donosi odluku &quot;o privremenom ustrojstvu izvršne vlasti i uprave na području HZ HB&quot; - [[Mate Boban]] u Grudama proglašava samoupravu (SAD izjavljuju 6-og da se protive tom pokušaju). Ministar obrane BiH Jerko Doko izjavljuje da će HVO biti pod jedinstvenom komandom sa snagama BiH.
* 3. 7. - Posrednik lord Carrington u Sarajevu: Izetbegović ne želi etničke regione a Karadžiću bi oni bili samo osnova za pregovore. 
* 3. 7. - [[Milan Panić]], mandatar savezne vlade, stigao u Beograd, nakon što su ga vlasti SAD izuzele od sankcija prema SRJ.
* 6. 7. - [[Operacija Koridor]] 92: VRS zauzima [[Derventa|Derventu]] (Dan oslobođenja je 4. 7.).
* [[6. 7.|6]]-[[29. 7.]] [[Kriza razoružanja Iraka]]: [[irak|iračka]] vlada odbija pristup posmatračima UN u Ministarstvo poljoprivrede, ovi neko vreme &quot;kampuju&quot; ispred zgrade.
* 6-[[7. 7.]] - Samit G-7 u Minhenu: ne treba isključivati vojna sredstva za ispunjenje humanitarnih ciljeva u BiH.
* [[7. 7.]] - Policija uveče sprečila studentsku šetnju do Miloševićeve rezidencije, studenti tokom noći blokirali više punktova u Beogradu. Farmeri sutradan blokiraju puteve severno od Beograda - traže više cene žita i više dizela (Vidovdanski sabor je završen 5-og).
* 8 - 10. 7. - Sastanak [[OEBS|KEBS]] u Helsinkiju: suspendovano članstvo SRJ, jer je okrivljena za agresiju prema susedima (mandatar Panić je tražio da se odluka odloži za 100 dana). Sastanak Izetbegović-Buš 9-og. Buš šalje dva broda u Jadran, isključuje slanje vojnika. [[Zapadnoevropska unija|WEU]] i NATO su na margini sastanka dogovorili slanje mornarice za nadzor embarga.
* [[9. 7.]] - Skupština Srbije usvaja niz zakona kojima se &quot;Miloševiću daje kontrola nad ekonomijom&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/arhslgl/numberOverview/sgarh/14280# Службени гласник РС 46/1992 | Датум: 09.07.1992]. pravno-informacioni-sistem.rs&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/07/09/Serbias-communists-take-control-of-republics-economy/7531710654400/ Serbia's communists take control of republic's economy]. upi.com JULY 9, 1992&lt;/ref&gt; Studenti ponovo šetaju gradom, Šešelj im nakon koškanja ispred skupštine pokazuje pištolj.
* 9. 7. - UN u Beogradu postigao sporazum sa predsednikom RSK [[Goran Hadžić|Goranom Hadžićem]] o povratku &quot;ružičastih zona&quot; [[UNPA]] pod hrvatsku kontrolu.
* [[10. 7.]] - [[Manuel Noriega]] osuđen na 40 godina zatvora u Majamiju, zbog trgovine drogom.
* [[11. 7.]] - Ofanziva srpskih snaga na [[Goražde]].
* [[12. 7.]] - Zločini nad Srbima u okolini Srebrenice.
* [[13. 7.]] - Bos. Srbi zauzimaju [[Odžak]]. Sarajevo bez struje.
* 13. 7. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 764|Rez. SB UN 764]]: UNPROFOR na sarajevskom aerodromu pojačati za 500 ljudi, reafirmiše se da se sve strane moraju pridržavati [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i da će svi koji čine ili naređuju njihovo kršenje biti pojedinačno odgovorni (osnova [[ICTY|Haškog tribunala]]).
* 13. 7. - Laburista [[Yitzhak Rabin]] je novi premijer Izraela, nakon [[Yitzhak Shamir|Yitzhaka Shamira]] iz Likuda (do atentata 1995).
* [[14. 7.]] - [[Milan Panić]], [[SAD|američki]] biznismen srpskog porekla, postao prvi premijer SR Jugoslavije; uzima i resor odbrane - njegova politika je suprotstavljena Miloševićevoj, smenjen je krajem godine.
* [[15. 7.]] - Granata ubila osam izbjeglica na igralištu u Slavonskom Brodu. Nemačka šalje jedan razarač u NATO-ovu operaciju nadzora u Jadranu - prva inostrana nehumanitarna misija te zemlje od svetskog rata.
* [[16. 7.]] - Počinje operacija ''Maritime Monitor'': brodovi NATO i [[Zapadnoevropska unija|Zapadnoevropske unije]] nadgledaju na Jadranu sprovođenje sankcija protiv SRJ (prva takva operacija od Drugog svetskog rata); u novembru je zamenjuje operacija ''Maritime Guard''. VRS odsekla [[Bosanski Brod]].
* [[17. 7.]] - U Londonu dogovoreno 14-dnevno primirje u BiH, od 19-og, i stavljanje teškog oružja pod kontrolu UN.
* [[17. 7.|17]] - [[20. 7.]] - 39. [[Pulski filmski festival]], prvi u samostalnoj Hrvatskoj: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Zlatna arena]] za film &quot;[[Priča iz Hrvatske]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/39-pulski-filmski-festival/ 39. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[19. 7.]] - Premijer SRJ Milan Panić u poseti Sarajevu.
* 19. 7. - Italijanska mafija ubila još jednog sudiju, [[Paolo Borsellino|Paola Borsellina]]; u eksploziji auto-bombe je poginulo i petoro policajaca iz pratnje.
* [[20. 7.]] - Zbog jakih borbi, uprkos primirju dogovorenom pred EZ, na jedan dan suspendovan vazdušni humanitarni most prema Sarajevu.
[[Datoteka:Transnistria since Asybaris.jpg|mini|120px|[[Pridnjestrovlje]]]]
* [[21. 7.]] - Tuđman i Izetbegović potpisuju u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH.
* 21. 7. - Gen. [[Lewis MacKenzie]], komandant operacija UN u Sarajevu, tvrdi da sve strane krše pravila ratovanja.
* 21. 7. - Carrington u Beogradu: lideri Krajine odustaju od zahteva za nezavisnost kao preduslova za pregovore sa Hrvatskom.
* 21. 7. - Zaključeno je primirje u [[Rat u Pridnjestrovlju|Ratu u Pridnjestrovlju]].
* [[23. 7.]] - Konvoj od oko 7-10.000, uglavnom muslimanskih, izbeglica iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] krenuo prema Karlovcu (deo izbeglica je zatim prevezen vozovima u Nemačku).
* 23. 7. - [[Abhazija]] proglasila nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]] - sledećeg meseca izbija rat.
* [[25. 7.]] - [[9. 8.]] - [[Olimpijada 1992|Olimpijada]] u [[Barcelona|Barceloni]]. Debituju Slovenija (2 bronze u veslanju), BiH, i [[Hrvatska na OI 1992.|Hrvatska]] (medalje: muška košarka srebro, teniseri dve bronze - [[Goran Ivanišević]] pojedinačno i u dublu sa [[Goran Prpić|Prpićem]]). Iz SR Jugoslavije smeju nastupiti samo pojedinci pod naslovom [[Nezavisni učesnici na Letnjim olimpijskim igrama 1992.|nezavisnih učesnika]] (medalje osvajaju [[Jasna Šekarić]] [srebro], te [[Aranka Binder]] i [[Stevan Pletikosić]] [bronze], svi u streljačkim disciplinama).
[[Datoteka:L'arquer. Rosa Serra. 2012.JPG|mini|&quot;Olimpijski strelac&quot; i kotao za olimpijski plamen u Barceloni]]
* [[26. 7.]] - Izdvajanjem iz [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] nastaje [[Demokratska stranka Srbije]], na čelu sa [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]].
* [[27. 7.]] - Mirovnjaci iz Francuske, Egipta i Ukrajine počinju zamenu kanadskih na sarajevskom aerodromu. Nastavak razgovora u Londonu - do 29-og, Silajdžić odbija razgovore dok se ne prekinu borbe.
* [[29. 7.]] - U Sarajevo iz Splita stiže UNHCR-ov konvoj od 25 kamiona, do sada najveći. Zakon u Srbiji otežava organizovanje demonstracija. Panić u Londonu potvrđuje postojanje srpskih logora, nazivajući ih sramotom (ranije je Krajišnik tražio puštanje Srba iz muslimanskih i hrvatskih logora). Telefonske veze sa Sarajevom u prekidu.
* 30. 7. - Ofanziva ARBiH oko Sarajeva, aerodrom nakratko zatvoren 31-og zbog granatiranja.
* [[31. 7.]] - &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot; štrajkuje zbog pokušaja podržavljenja - prvi put nakon 1944. da novine nisu izašle.
* 31. 7. - Karadžić kaže da BiH kao država ne postoji, poriče postojanje srpskih logora, Srbi bi bili srećni delićem hrvatske obale uz Crnu Goru.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - Izdate nove novčanice od 1000 dinara (Nikola Tesla) i 5.000 dinara (Ivo Andrić).
* 1. 8. - Evakuacija siročića autobusom iz Sarajeva, dve bebe stradale od snajpera.
* [[2. 8.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] Izbori u Hrvatskoj, prvi posle neovisnosti: [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarni]] (apsolutna većina za [[HDZ]], 85 mandata) i [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 1992|predsjednički]] ([[Franjo Tuđman]] skoro 57%).
* [[3. 8.]] - U Jovanici kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] pronađeno arheološko nalazište iz ranog [[paleolit]]a, [[ašelska kultura]].
[[Datoteka:Manjača Camp.jpg|mini|Logor Manjača]]
* [[4. 8.]] - Savet bezbednosti UN zahteva slobodan pristup Crvenom krstu i drugima agencijama svim logorima i zatvorima, nakon izveštaja o &quot;srpskim konc-logorima&quot; (Keraterm, Omarska, Manjača, Trnopolje). Sarajevski aerodrom zatvoren na tri dana zbog granatiranja. Prekinut vodovod na Ilidži, veći deo Sarajeva nema vodu, jake borbe sledeće noći.
* [[5. 8.]] - Međunarodni komitet Crvenog krsta: sve tri strane u BiH imaju centre za pritvor u kojima se krše ljudska prava.
* [[6. 8.]] - Vatikan podržava intervenciju u BiH, kako bi se razoružali &quot;oni koji bi da ubijaju&quot;.
* [[7. 8.]] - ''Guardian'' objavljuje reportažu iz &quot;istražnog centra&quot; Omarska. Veći deo Sarajeva bez struje, što povlači i nestanak vode.
* 7. 8. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 769|Rez. SB UN 769]]: odobreno pojačanje snage i mandata Unprofora.
* 7. 8. - [[Hrvatske obrambene snage]] (Blaž Kraljević) zauzimaju delove opštine [[Trebinje]].
* [[8. 8.]] - [[Aleksa Buha]], ministar ino. poslova SrR BiH, izjavio u Beogradu da su Srbi u inostranstvu ponudili da učestvuju u kamikaze misijama po Evropi u slučaju &quot;zapadne agresije&quot; (''NY Times'').
* 8. 8. - Finale olimpijskog košarkaškog turnira: američki ''[[Dream Team]]'' je pobedio Hrvatsku sa 117:85.
* [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant [[HOS]] Hercegovine i general [[ARBIH]], i još osam pripadnika HOS poginuli u sukobu sa HVO u Kruševu kod Mostara.
* 9 - 10. 8. - Paddy Ashdown obišao logore Kula kod Sarajeva i Manjača: loši uslovi ali nema sistematske torture ni ubijanja.
* [[10. 8.]] - Tuđman podržava zapadnu intervenciju u BiH, koja bi trebala imati tri teritorijalne jedinice, strahuje od islamskog fundamentalizma.
* [[12. 8.]] - Srpska Republika Bosna i Hercegovina promenila ime u [[Republika Srpska]]. Evakuacija 300 žena i dece iz Sarajeva, prema sporazumu RS, UNPROFOR i Dečije ambasade.
* 12. 8. - Završena hrvatska [[Operacija Oslobođena zemlja]] u zaleđu Dubrovnika.
* 12. 8. - Završen nacrt Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) - ratifikovan 1993, uz dodatke, na snazi 1994-2020.
* [[13. 8.]] - Savet bezbednosti UN donosi rezolucije [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 770|770]] i [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 771|771]]: prvom se na osnovu poglavlja VII [[Povelja Ujedinjenih Nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] zahteva prekid borbi u BiH, slobodan pristup logorima i zatvorima i olakšanje dostave humanitarne pomoći, ako treba i silom (Kina, Indija i Zimbabve uzdržani). Drugom se osuđuju masovna kršenja humanitarnog prava i prvi put pominje &quot;[[etničko čišćenje]]&quot;.
* 13. 8. - Poseta premijera SRJ Panića Sarajevu, snajperom ubijen američki TV producent iz pratnje.
* 13. 8. - SRJ, premijer Panić, priznaje Sloveniju.
* 13. 8. - [[Lawrence Eagleburger]] je v.d. državnog sekretara SAD, nakon [[James Baker|Jamesa Bakera]].
[[Datoteka:1992 Georgia war.svg|mini|200px|Početak [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rata u Abhaziji]]]]
* [[14. 8.]] - Kod osječkog naselja [[Nemetina]] najveća razmena zarobljenika, po Budimpeštanskom sporazumu premijera SRJ i RH od 7. 8. (kasnije Dan sjećanja na zatočene i nestale tijekom Domovinskog rata).
* 14. 8. - Počinje [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rat u Abhaziji]]: gruzinske snage su poslate da povrate kontrolu nad [[Abhazija|Abhazijom]], separatistička vlada je napustila [[Suhumi]] četiri dana kasnije.
* [[15. 8.]] - Prvi konvoj UNHCR stigao u Goražde. Srbi optužuju da je doneseno i oružje odn. da su muslimanski borci upotrebili konvoj kao štit.
* [[15. 8.|15]] - [[28. 8.]] - Operacija Krug: ARBiH oslobađa lijevu obalu Drine kod Goražda.
* [[17. 8.]] - U granatiranju zapaljen sarajevski [[Hotel Evropa (Sarajevo)|hotel Europa]].
* [[18. 8.]] - Uspostavljeni diplomatski odnosi SAD sa Slovenijom, Hrvatskom i BiH. Oko 1.000 žena i dece je evakuisano iz Sarajeva prema Beogradu. Sarajevski aerodrom zatvoren dva dana nakon što je kod Kiseljaka pucano na britanski avion.
* [[19. 8.]] - Delegacija KEBS u Beogradu - posmatrači su poslani u Vojvodinu, Sandžak i na Kosovu.
* [[20. 8.]] - {{circa}} Ofanziva ARBiH protiv sarajevskog obruča, u pravcu Visokog. U granatiranju zapaljena zgrada bosanskog parlamenta.
* [[21. 8.]] - [[Masakr na Korićanskim stijenama]] - ubijeno oko 200 Muslimana i Hrvata, bivših zatvorenika logora Trnopolje. Izaslanik UN za istraživanje kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji Tadeusz Mazowiecki stigao u Zagreb.
* [[22. 8.]] - Američki obaveštajni zvaničnici: u srpskim logorima bilo ubistava i mučenja, bez dokaza za sistematska ubijanja.
* [[25. 8.]] - Pogođen humanitarni avion koji je poletao iz Sarajeva, ranjeno pet mirovnjaka i novinar BBC Martin Bell. 
* 25/[[26. 8.]] - U granatiranju zapaljena [[Gradska vijećnica u Sarajevu]], izgorio veći dio knjižnog fonda i dokumenata.
* [[26. 8.|26]]-[[27. 8.]] - Mirovna konferencija u [[London]]u povodom Bosne i Hercegovine: obećano da će se prekinuti opsade gradova, raspustiti logori i staviti teško oružje pod nadzor UN; Karadžić bi prepustio 20% osvojene teritorije. Sukob Miloševića i Panića. [[David Owen|Lord Owen]] je novi pregovarač EZ, nakon ostavke Lorda Carringtona.
* 27. 8. - Operacija Southern Watch: uspostavljena zona neletenja na jugu Iraka.
* [[28. 8.]] - U granatiranju Sarajeva pogođeno Predsjedništvo.
* 28. 8. - Zapadnoevropska unija i NATO će staviti 5000 vojnika na raspolaganje UN, sporazum o strožijem sprovođenju sankcija na Jadranu i Dunavu.
* [[29. 8.]] - Karadžić objavljuje da diže opsadu Goražda, ARBiH sutradan javlja da je izvršila proboj opsade. Talas srpskih izbeglica iz okoline grada, nakon povlačenja VRS.
* [[30. 8.]] - Jedanaest civila stradalo na pijaci na Alipašinom polju.
* [[31. 8.]] - Radikali tražili glasanje o poverenju saveznom premijeru Paniću, ali SPS podeljen.
* avgust - Savezni premijer Milan Panić smenio pomoćnika ministra unutrašnjih poslova [[Mihalj Kertes|Mihalja Kertesa]], zbog &quot;neslaganja sa planom vlade o zabrani etničkog čišćenja u Jugoslaviji&quot; (u vezi Hrtkovaca).
* avgust, zadnja dekada - Uragan ''Andrew'', kategorije 5, pustoši Bahame i jug SAD.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Izdate novčanice od 10.000 dinara (djevojčica) i 50.000 dinara (dječak).
* [[2. 9.]] - Prva partija šahovskog meča [[Bobi Fišer|Fišer]]–[[Boris Spaski|Spaski]], kojeg na [[Sveti Stefan|Svetom Stefanu]] organizuje [[Jezdimir Vasiljević]], &quot;Gazda Jezda&quot;.
* 2. 9. - ARBiH napada srpske položaje kod Goražda.
* [[3. 9.]] - Italijanski avion sa humanitarnom pomoći oboren kod [[Jasenik (Konjic)|Jasenika]], blizu Konjica, iznad teritorije HVO - suspendovani letovi.
* [[4. 9.]] - Milanu Paniću nije izglasano nepoverenje.
* [[6. 9.]] - Hrvatske snage zahtevaju od vlade BiH da povuku svoje jedinice iz zapadnih delova Sarajeva.
* [[7. 9.]] - [[Građanski rat u Tadžikistanu]]: predsednik [[Rahmon Nabijev]] podnosi ostavku na nišanu. U novembru na čelo zemlje dolazi [[Emomali Rahmon]]ov.
* [[8. 9.]] - Ubijena dvojica francuskih pripadnika UNPROFOR-a - konvoj je uleteo u okršaj ARBiH i VRS kod sarajevskog aerodroma. Oko polovine grada ima struju, nema vode.
* [[9. 9.]] - Na zagrebačkom aerodromu zaplenjen iranski avion sa oružjem umesto humanitarne pomoći za BiH, po dojavi SAD (iranskih letova je bilo i ranije).
* [[10. 9.]] - SAD optužuju vazduhoplovstvo bosanskih Srba da su koristili humanitarne letove kao štit (odn. protestuju jer srpski avioni prate humanitarne letove?).
* 10. 9. - [[Vladislav Jovanović]], [[SRJ|savezni]] ministar ino. poslova, dao ostavku jer optužuje Panića da deluje protiv srpskih interesa.
* [[11. 9.]] - Dogovor u principu između Hrvatske i SRJ o otvaranju autoputa Beograd-Zagreb i povlačenju jugoslovenske vojske sa [[Prevlaka|Prevlake]].
* [[12. 9.]] - Rok za koncentraciju srpskog teškog oružja radi nadzora UN (Sarajevo, Goražde, Bihać, Jajce).
* 12. 9. - U Peruu uhvaćen [[Abimael Guzmán]], lider &quot;[[Svetla staza|Svetle staze]]&quot;.
* [[14. 9.]] - Ustavni sud BiH presudio da je Hrvatska zajednica [[Herceg-Bosna]] nezakonita.
* 14. 9. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 776|Rezolucija SB UN 776]]: UNPROFOR ojačan za 5000 ljudi, radi zaštite humanitarnih konvoja i drugih humanitarnih aktivnosti. Napad VRS na Aziće (?) kod Sarajeva, grad je jako granatiran.&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1992/09/15/UN-officials-say-Serbian-unmonitored-tanks-advancing-from-west/3453716529600/ U.N. officials say Serbian unmonitored tanks advancing from west]. upi.com Sept. 15, 1992&lt;/ref&gt;
* [[15. 9.]] - Pismo Vensa i Ovena Karadžiću u kome se žale na jučerašnje bombardovanje Bihaća i okolnih mesta (Bosanski Srbi jedini imaju vazduhoplovstvo).
* pol. septembra? - Potpuno presečena voda i struja Sarajevu.
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-12.jpg|mini|180px|Bosanski Brod, jul-okt.]]
* [[16. 9.]] - Crna sreda: britanska konzervativna vlada morala izvesti funtu sterlinga iz Evropskog mehanizma deviznog kursa, jer se nije mogla održati iznad donjeg limita ([[George Soros]] zaradio milijardu dolara kladeći se na pad funte). Iz mehanizma je ispala i lira.
* 16. 9. - Skupština Republike Srpske se izjasnila za savez sa SRJ.
* [[18. 9.]] - Nova runda pregovora u Ženevi. Napad VRS iz pravca Vogošće, na severu Sarajeva; snage ARBiH su potisnute tu i kod Stupa, na zapadu.
* [[19. 9.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 777|Rezolucija SB UN 777]]: [[SRJ]] ne može automatski nastaviti članstvo [[SFRJ]] u [[UN]], preporučuje se Generalnoj skupštini da SRJ mora ponovo zatražiti članstvo (GS isključuje SRJ tri dana kasnije).
* 19. 9. - Protesti srpskih žena i dece zaustavili konvoj UN prema Srebrenici. [[Juka Prazina]] odbija komandu Sefera Halilovića.
* [[20. 9.]] - Francuski referendum o Maastrichtskom sporazumu je prošao sa 51%. &quot;Malo da&quot; i dansko &quot;ne&quot; prošlog juna označavaju kraj lagodne evropske integracije i istaknutiji euroskepticizam.
* [[23. 9.]] - Aneks ranijem sporazumu između BiH i Hrvatske, uspostavljen komitet zajedničke odbrane.
* 23. 9. - Test ''DIVIDER'' operacije ''Julin'' u [[Nevada|Nevadi]] je poslednji američki nuklearni test.
* [[25. 9.]] - Otvoren [[Kanal Rajna-Majna-Dunav]].
* [[26. 9.]] - Kopredsednici mirovne konferencije Vens i Oven izjavili da su čuli opis marša &quot;3 do 4 hiljade&quot; proteranih Muslimana preko linije fronta u Travnik, dva dana ranije (iz Bosanskog Petrovca, kao odmazda za ubistvo 16 Srba).
* [[30. 9.]] - Predsednici SRJ i Hrvatske, [[Dobrica Ćosić]] i [[Franjo Tuđman]], potpisali u [[Ženeva|Ženevi]] sporazum o normalizovanju odnosa između dve države i povlačenju JNA sa Prevlake do 20. 10..
* 30. 9. - Proterivanje Muslimana sa [[Grbavica|Grbavice]] - 150-200 osoba.
* 30. 9. - [[Philippe Morillon]] imenovan za komandanta UNPROFOR u BiH.
* 30. 9. - Oko 1.000 hrvatskih izbeglica se pokušalo vratiti na područje pod srpskom kontrolom blizu Osijeka.
* 30. 9. - U Beogradu osnovan [[Radio Indeks]].

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - U SAD počeo je s radom [[Cartoon Network]].
* 1. 10. - Više od 1.500 logoraša iz Trnopolja stiglo u Karlovac.
* [[2. 10.]] - Američki predsednik Buš izjavio da je spreman upotrebiti silu kako bi se sprovela buduća zabrana vojnih letova u BiH, nakon izveštaja o dejstvima bosanskih Srba.
* 2. 10. - [[Masakr u Carandiruu]], ubijeno 111 robijaša tokom i nakon pobune u zatvoru u Sao Paulu.
* [[3. 10.]] - Nastavljeni humanitarni letovi za Sarajevo, nakon jednomesečne pauze.
* 3. 10. - [[Sinéad O'Connor]] pocepala papinu sliku u TV emisiji ''Saturday Night Live'', protestujući protiv slučajeva zlostavljanja dece.
* [[4. 10.]] - U Rimu je potpisan mirovni sporazum kojim je nakon 15 godina završen [[Građanski rat u Mozambiku]]. Žrtava je bilo preko milion, uključujući od gladi. Mirovnjaci iz UNOMOZ-a su prisutni do 1995, [[RENAMO]] obnavlja gerilske aktivnosti 2013.
* 4. 10. - Izraelski avion, El Al Flight 1862, pao u [[Amsterdam]]u, poginulo 43.
* [[5. 10.]] - Jako granatiranje Sarajeva, pogođene zgrade Elektroprivrede, trg Pera Kosorića, Holiday Inn, Pošta, predajnik na Humu...
[[Datoteka:Fall of posavina (1992).png|mini|250px|Pad Posavine]]
[[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-11.jpg|mini|200px|Posavski koridor, avg-jan.]]
* [[6. 10.]] - [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) zauzela strateški značajan [[Bosanski Brod]] (Sarajevo smatra da su ga Hrvati prepustili) - borbe se nastavljaju oko Brčkog, Orašja i naročito Gradačca.
* 6. 10. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 779|Rezolucija SB UN 779]] (u vezi Hrvatske): pozdravlja se deklaracija predsednikâ od 30. 9. (npr. da svi raseljeni imaju pravo na povratak i da su ništavne izjave o imovini date pod prinudom), uzbunjeni su zbog novih izveštaja o etničkom čišćenju u UNPA područjima. Istog dana [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 780|Rezolucija SB UN 780]]: ovlašćen Generalni sekretar da formira Komisiju eksperata koji će ispitati informacije o kršenju Ženevskih konvencija (petorica eksperata imenovani 26. 10.).
* [[9. 10.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 781|Rezolucija 781 SB UN]]: zabrana vojnih letova iznad BiH (izuzimajući Unprofor), još se ne predviđa sila za sprovođenje. HVO i ARBiH nakratko presekle srpski koridor na potezu Gorica kod Brčkog.
* [[11. 10.]] - Referendum o vanrednim izborima u Srbiji - nedovoljan odziv.
* 11. 10. - ''Fidei depositum'': papa izdao [[Katekizam Katoličke crkve]].
* [[12. 10.]] - [[Kairski zemljotres (1992)|Kairski zemljotres]] izaziva razaranja i 545 mrtvih. 
* 12 - 18. 10. - Četrnaesti nacionalni kongres KP Kine: ističe &quot;gradnja Socijalizma sa kineskim karakteristikama&quot;, Pokrenut je novi reformski proces u pravcu uspostavljanja modernog korporativnog sistema.&lt;ref&gt;[https://www.jri.co.jp/english/periodical/rim/1999/RIMe199904threereforms/ The &quot;Three Reforms&quot; in China: Progress and Outlook]. jri.co.jp&lt;/ref&gt;
* [[13. 10.]] - Karadžić pristaje da Vojska RS prizemlji avione (nudi prebacivanje u SRJ, ali banjalučki komandant to odbija).
* 13. 10. - Okršaj policije sa Albancima u Prištini.
* 13. 10. - Britanska vlada objavljuje plan zatvaranja jedne trećine jama rudnika uglja, sa 31.000 rudara.
* [[14. 10.]] - U Sarajevu ponovo ima gasa posle deset dana.
* [[15. 10.]] - Prvi britanski kontigent, od 2400 vojnika, poslat u Hrvatsku.
* [[16. 10.]] - ARBiH u Sarajevu blokirala humanitarcima put sa aerodroma, plašeći se srpskog &quot;tenkovskog napada&quot; (do 18-og).
* 16. 10. - Predsednik SRJ Ćosić apeluje na Miloševića da podnese ostavku.
* [[18. 10.]] - U granatiranju Sarajeva, nakon relativno tihe sedmice, oštećen glavni mlin.
* [[19. 10.]] - Sastanak predsednikâ Ćosića i Izetbegovića u Ženevi, obećavaju poništavanje etničkog čišćenja i kažnjavanje zločinaca.
* 19. 10. - Republička policija zauzima zgradu saveznog MUP-a u Beogradu.
* [[20. 10.]] - [[Muslimansko-hrvatski sukob]] u [[Vitez (grad)|Vitezu]], sutradan i u Novom Travniku.
* 20. 10. - Jedinice JNA napustile dubrovačko ratište na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Unproforom, polustrvo Prevlaka pod kontrolom posmatrača UN.
* 20. 10. - Ćosić i Tuđman potpisuju još jedan sporazum u Ženevi.
[[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-13.jpg|mini|150px|Jajce, jul-nov.]]
* [[21. 10.]] - Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]].
* [[22. 10.]] - [[Sjeverinski masakr]] - 16 građana Srbije, Muslimana, iz sela [[Sjeverin]], oteto iz autobusa na teritoriji BiH i ubijeno kod [[Višegrad]]a ([[Milan Lukić]] osuđen [[2002]]).
* 22. 10. - Objavljeno da je otkrivena lokacija masovne grobnice [[Masakr na Ovčari|na Ovčari]].
* [[24. 10.]] (i ovih dana) - VRS granatira [[Brčko]] i [[Jajce]] i napreduje ka [[Gradačac|Gradačcu]], dok HVO napada [[Prozor]]; kod Trebinja borbe srpskih i hrvatskih snaga.
* 24. 10. - Predsednik Ćosić raspisao vanredne savezne izbore za 20. 12. Skupština Srbije 27. 10. odobrava amandman kojim se omogućuju vanredni republički izbori.
* [[25. 10.]] - Srbi u zapadnoj Slavoniji blokirali otvaranje auto-puta Beograd-Zagreb za civilni saobraćaj, tj. konvoje novinara iz Beograda i Zagreba koji su se trebali sastati u Okučanima.
* [[26. 10.]] - HVO zauzima Prozor i proteruje muslimansko stanovništvo.
* 26. 10. - [[Operacija Vlaštica]]: HV zauzima kotu iznad Dubrovnika.
* [[28. 10.]] - Ženevski pregovarači Vens i Oven predstavili nacrt ustava BiH: federalna struktura nalik švajcarskoj, sa 7 do 10 regiona, ali ne po etničkoj osnovi (početkom naredne godine konkretizovano u [[Vens-Ovenov plan]]). Srpska strana odbija.
* 28. 10. - [[Boris Jeljcin]] zabranjuje kao neustavan novoosnovani [[Front nacionalnog spasa (Rusija)|Front nacionalnog spasa]], savez komunista i nacionalista - Ustavni sud u februaru obara zabranu.
* [[29. 10.]] - U sklopu [[operacija Vrbas|operacije Vrbas]], VRS zauzela [[Jajce]] - većina stanovništva beži u Travnik i Zenicu, deo izbeglica izložen granatiranju.
* [[31. 10.]] - Granatiranje Sarajeva, preko 30 mrtvih.
* 31. 10. - Papa [[Ivan Pavao II.]] priznao grešku crkve u vezi tretmana [[Galileo Galilej]]a.

===Novembar/Studeni===
* [[1. 11.]] - UNICEF-ov konvoj stigao iz Srbije u Sarajevo - ali vlasti BiH ne prihvataju robu proizvedenu u Srbiji.
* [[2. 11.]] - Narodna skupština RS glasala za povlačenje iz ženevskih pregovora, dok se ne prizna RS.
* 2. 11. - Najavljena optužba protiv ministra za snabdijevanje BiH Alije Delimustafića za nelegalni prijenos državnih fondova.
[[Datoteka:Bill Clinton 1992.jpg|mini|[[Bill Clinton]]]]
* [[3. 11.]] - Predsednički izbori u SAD: izabran je demokrat [[Bill Clinton]], nakon 12 godina Reagana i Busha - 43 prema 37,5% glasova, 32+1 prema 18 država, 370 prema 168 elektorskih glasova. Nezavisni kandidat [[Ross Perot]] je dobio 18,9% glasova.
** Demokrati zadržali većine u oba doma Kongresa (do preokreta 1994). Među novim članovima su [[Dianne Feinstein]] (Senat), [[Jerry Nadler]] i [[Jim Clyburn]] (Dom).
* 3. 11. - Milan Panić preživeo glasanje o nepoverenju: 18-17 protiv predloga u Veću republika, dan nakon potvrdnog glasanja u Veću građana.
* [[6. 11.]] - Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju.
* [[10. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 786|Rez. SB UN 786]]: 75 osmatrača zabrane vojnih letova iznad BiH, usled čestih izveštaja o njenom kršenju.
* [[11. 11.]] - [[Crkva Engleske]] dozvoljava ženama da postanu njeni svećenici.
* [[15. 11.]] - Na izborima u Litvaniji većinu dobija Demokratska radnička partija - prvi put da se bivši komunisti vrate na vlast. [[Algirdas Brazauskas]] će postati prvi izabrani predsednik (do 1998, premijer 2001-2006).
* [[16. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 787|Rez. SB UN 787]]: traži se poštovanje integriteta BiH, osuđuje se naročito bosansko-srpske snage zbog nepoštovanja ranijih rezolucija, traži povlačenje Hrvatske vojske iz BiH, pojačavaju sankcije protiv SRJ (blokada na Dunavu i Jadranu).
* [[17. 11.]] - Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove [[CARNet]].
* [[19. 11.]] - Konvoj UN dopremio humanitarnu pošiljku u [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], uz razmenu paljbe sa srpskim snagama (prvi put od kada je to dozvoljeno).
* 19. 11. - Komitet Saveta bezbednosti UN odobrio slanje opreme beogradskoj TV stanici [[Studio B]] (u decembru će je vlast oteti).
* [[20. 11.]] - [[Zamak Windsor]] pogođen požarom u kojem stradaju neprocjenjiva umjetnička djela.
* 20. 11. - Artiljerijski napad VRS na [[Travnik]].
* [[22. 11.]] - Brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije počeli da pretražuju brodove na ulazu u teritorijalne vode SRJ na Jadranu (sprovođenje pooštrene blokade).
* [[25. 11.]] - Čehoslovački federalni parlament donosi odluku o podjeli [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od 1. januara.
* [[27. 11.]] - Drugi pokušaj vojnog udara u Venecueli ove godine.
* ca. 28. 11. - Borbe na severu Bosne, oko srpskog koridora.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Savezni premijer [[Milan Panić]] istakao kandidaturu za predsednika Srbije, protiv Miloševića, ali nedavno usvojeni zakon zahteva jednogodišnje stanovanje u Srbiji (Vrhovni sud mu odobrava 9. 12.).
* 1. 12. - Komisija za ljudska prava UN osudila bosanske Srbe kao najodgovornije za zločine u BiH (od 53 člana samo SRJ protiv).
* 1. 12. - Opet prekinuti humanitarni letovi za Sarajevo zbog puščane vatre.
* [[3. 12.]] - Nil Papvort poslao prvu [[SMS]] poruku: ''Merry Christmas''.
* 1. 12. - Rezolucijom 794 Saveta bezbednosti UN dozvoljeno koaliciji na čelu sa [[SAD]] (UNITAF) da dopremi humanitarnu pomoć i uspostavi mir u [[Somalija|Somaliji]].
* 1. 12. - U Prištini ubijen jedan albanski demonstrant.
* [[6. 12.]] - Snage VRS zauzele sarajevsko (ilidžansko) naselje Otes posle petodnevnih borbi; preimenovano u Zoranovo po poginulom pukovniku [[Zoran Borovina|Zoranu Borovini]].
* 6. 12. - Masa [[hinduizam|hinduskih]] demonstranata ruši džamiju [[Babri Masjid]] u gradu [[Ayodhya]] u državi [[Uttar Pradesh]], pokrećući tako val krvavih hindusko-muslimanskih sukoba i nereda širom [[Indija|Indije]], sa oko 2.000 žrtava.
* 6. 12. - [[Milan Kučan]] reizabran za predsednika Slovenije.
* [[7. 12.]] - Kontraofanziva ARBiH oko Sarajeva.
* [[9. 12.]] - [[Princ Charles]] i [[princeza Diana od Walesa]] objavljuju rastavu.
* 9. 12. - [[UNITAF]], Operacija Restore Hope: američke trupe se iskrcavaju u [[Somalija|Somaliji]].
{{Annotated image
| image = RIAN archive 426989 IMF Managing Director Michel Camdessus and Russian Prime Minister Viktor Chernomyrdin meeting to sign credit agreement.jpg
| image-width = 400
| image-left = -240
| image-top = -20
| width = 100
| height = 180
| float = right
| annotations =
| caption = [[Viktor Černomirdin]]
}}
* 9 - 14. 12. - Začetak ustavne krize u Rusiji: Kongres narodnih deputata odbija Jeljcinov predlog [[Jegor Gajdar|Jegora Gajdara]] za premijera. Jeljcin ne uspeva oduzeti kvorum Kongresu, postignut je sporazum o ustavnom referendumu na proleće a za premijera je izabran  (do 1998).
* [[11. 12.]] - U tjedniku [[Globus (tjednik)|Globus]] se pojavljuje tekst ''Hrvatske feministice siluju Hrvatsku'', napad na &quot;Vještice iz Rija&quot; ([[Jelena Lovrić]], [[Rada Iveković]], [[Slavenka Drakulić]], [[Vesna Kesić]] i [[Dubravka Ugrešić]]), tako nazvane jer su tokom održavanja svjetskog kongresa [[PEN]] centara u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] navodno lobirale protiv održavanja slijedećeg kongresa PEN-a u Hrvatskoj. Napadi na njih će trajati i tokom sledeće godine.
* 11. 12. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 795|Rez. SB UN 795]]: odobreno slanje [[UNPROFOR]]-a u [[Makedonija|Makedoniju]], na granicu sa Albanijom i SRJ.
* [[12. 12.]] - Zemljotres pogađa [[indonezija|indonežansko]] ostrvo [[Flores]] - 2500 mrtvih.
* [[14. 12.]] - Predsednik SRJ Dobrica Ćosić podržao kandidaturu Milana Panića.
* [[17. 12.]] - Potpisan [[Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini]] (NAFTA, na snazi od 1994). 
* [[18. 12.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 798|Rez. SB UN 798]]: zgroženi izveštajima o masovnom, organizovanom i sistematskom silovanju žena u BiH, naročito Muslimanki.
* 18. 12. - Zatvoren [[Logor Manjača]].
* [[20. 12.]] - [[Datoteka:Roundel of Yugoslavia (1992–2003).svg|22px|Izbori]] U [[SRJ|SR Jugoslaviji]] održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori.
** [[Datoteka:SR Serbia coa.png|20px]] [[Slobodan Milošević]] reizabran (u prvom krugu pobedio [[Milan Panić|Milana Panića]]). Za skupštinu Srbije: [[SPS]] 101, [[SRS]] 73, [[DEPOS]] 50 mesta. Predstavnici [[opozicija|opozicije]] ukazali na brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora.
** [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|20px]] [[Momir Bulatović]] reizabran za predsednika Crne Gore, [[DPS]] ubedljiv 20. 12. i 10. 1. 1993..
* [[27. 12.]] - Izvešteno da je američki predsednik Buš upozorio &quot;srpske lidere&quot; (preds. Milošević i načelnik generalštaba Života Panić) da su SAD spremne upotrebiti vojnu silu ako &quot;prošire rat&quot; na Kosovo&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1992/12/28/world/bush-warns-serbs-not-to-widen-war.html?scp=519&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt BUSH WARNS SERBS NOT TO WIDEN WAR], New York Times, December 28, 1992&lt;/ref&gt;.
* [[28. 12.]] - Razgovori u Ženevi - rasprava o detaljima mirovnog plana za BiH, Izetbegović kritikovan zbog &quot;gomilanja snaga&quot; ARBiH na Igmanu.
* decembar, druga polovina - Oko 10.000 Srba pobeglo preko Drine, usled napredovanja ARBiH prema [[Bratunac|Bratuncu]].
* 28. 12. - Godišnja inflacija u SRJ 19.810%.
* [[29. 12.]] - U Hrvatskoj doneseni Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2334.html Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt; i Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2333.html Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt; - 418 [[Hrvatske općine i gradovi|općina]] umjesto 100, i 20 [[Hrvatske županije|županija]] + Grad Zagreb.
* 29. 12. - U Skupštini SRJ izglasano nepoverenje saveznoj vladi Milana Panića.
* 29. 12. - Prema izjavi vlade, u Hrvatskoj ima 402.000 prognanika i 265.000 raseljenih osoba.
* [[31. 12.]] - Generalni sekretar UN [[Boutros Boutros-Ghali]] i izaslanik Cyrus Vance u poseti Sarajevu, izviždani od stanovnika.

=== Kroz godinu ===
* [[Deng Xiaoping]] ubrzava tržišne reforme u NR Kini.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1992.}}
* [[10. 1.]] - [[Šime Vrsaljko]], nogometaš
* [[11. 1.]] - [[Filip Bradarić]], nogometaš 
* [[12. 1.]] - [[Georgia May Jagger]], model, kćerka Micka i Jerry Hall
* [[5. 2.]] - [[Neymar]], fudbaler
* [[27. 2.]] - [[Filip Krajinović]], teniser
* [[10. 3.]] - [[Emily Osment]], glumica, pevačica
* [[5. 4.]] - [[Mirna Radulović]], pevačica
* [[11. 5.]] - [[Thibaut Courtois]], belgijski golman 
* [[17. 5.]] - [[Srećko Lisinac]], srpski odbojkaš
* [[20. 5.]] - [[Damir Džumhur]], teniser
* [[3. 6.]] - [[Mario Götze]], fudbaler
* [[4. 6.]] - [[Dino Jelusić]], hrvatski pjevač
* [[7. 6.]] - [[Franka Batelić]], pjevačica
* [[10. 6.]] - [[Kate Upton]], model, glumica
* [[11. 6.]] - [[Julian Alaphilippe]], biciklista 
* [[15. 6.]] - [[Mohamed Salah]], egipatski fudbaler 
* [[22. 7.]] - [[Selena Gomez]], pevačica, glumica
* [[18. 8.]] - [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)]]
* [[20. 8.]] - [[Demi Lovato]], glumica, pevačica
* [[16. 9.]] - [[Nick Jonas]], pevač ''Jonas Brothers''
* [[21. 9.]] - [[Anđela Jovanović]], glumica
* [[21. 10.]] - [[Bernard Tomic]], australski tenisač
* [[7. 11.]] - [[Mia Dimšić]], pop-pjevačica i kantautorica
* [[16. 11.]] - [[Marcelo Brozović]], nogometaš 
* [[23. 11.]] - [[Miley Cyrus]], američka pjevačica
* 23. 11. - [[Mimi Mercedez]], srpska hip hop umetnica

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1992.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Grace Hopper]], kompjuterska naučnica, kontraadmiral SAD (* [[1906]])
* [[3. 1.]] - [[Judith Anderson]], glumica (* [[1897]])
* 3. 1. - [[Radomiro Tomic]], čileanski političar (* [[1914]])
* [[16. 1.]] - [[Ajahn Chah]], budistički učitelj (* [[1918]])
* [[20. 1.]] - [[Milovan Gavazzi]], etnolog (* [[1895]])
* [[23. 1.]] - [[Freddie Bartholomew]], glumac, TV režiser, producent (* [[1924]])
* [[26. 1.]] - [[José Ferrer]], glumac (* [[1912]])
* [[27. 1.]] - [[Ivica Čuljak]] - Satan Panonski, hrvatski pjevač (* [[1960]].)
* [[29. 1.]] - [[Čedomir Drulović]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]])
* 29. 1. - [[Enver Krupić]], slikar (* [[1911]])

=== Februar/Veljača ===
* [[10. 2.]] - [[Alex Haley]], američki pisac (* [[1921]].)
* [[12. 2.]] - [[Marijan Kunšt]], hrvatski operni pjevač (* [[1924]].)
* [[13. 2.]] - [[Antun Motika]], slikar (* [[1902]])
* [[14. 2.]] - [[Ivo Tomić]], sportski novinar i reporter (* [[1929]])
* [[16. 2.]] - [[Angela Carter]], spisateljica (* [[1940]])
* 16. 2. - [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar Hezbolaha (* [[1952]])
* [[20. 2.]] - [[Roberto D'Aubuisson]], desničarski lider u San Salvadoru (* [[1944]])
* 20. 2. - [[A. J. Casson]], slikar (* [[1898]])
* [[22. 2.]] - [[Markos Vafiadis]], grčki partizan (* [[1906]])
* [[25. 2.]] - [[Momčilo Tešić]], književnik (* [[1911]])
* 25. 2. - [[Zlatko Celent]], veslač, olimpijac (* [[1952]])
* [[26. 2.]] - [[Jovan Janićijević Burduš]], srpski glumac (* [[1932]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Karlo Štajner]], jugoslovenski komunista i pisac (* [[1902]])
* [[2. 3.]] - [[Sandy Dennis]], glumica (* [[1937]])
* [[3. 3.]] - [[Dobrivoje Vidić]], bivši predsednik predsedništva SR Srbije (* [[1918]])
* [[4. 3.]] - [[Art Babbitt]], animator (* [[1907]])
* [[6. 3.]] - [[Alojz Benac]], arheolog i historičar (* [[1914]])
* [[9. 3.]] - [[Menachem Begin]], bivši premijer Izraela, nobelovac za mir (* [[1913]])
* [[11. 3.]] - [[Richard Brooks]], filmski režiser, scenarista (* [[1912]])
* [[14. 3.]] - [[Jean Poiret]], glumac, režiser, scenarista (* [[1926]])
* [[20. 3.]] - [[Georges Delerue]], kompozitor (* [[1925]])
* [[23. 3.]] - [[Friedrich Hayek]], uticajni ekonomista, nobelovac (* [[1899]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Leon Geršković]], učesnik NOB, pravnik, suosnivač &quot;Slobodne Dalmacije&quot; (* [[1910]])
* [[3. 4.]] - [[Ivan Rukavina]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1912]])
* [[5. 4.]] - [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve rata u Sarajevu (* '68. i '58.)
* 5. 4. - [[Sam Walton]], osnivač ''Walmart''-a (* [[1918]])
* [[6. 4.]] - [[Isaac Asimov]], SF autor, biohemičar (* [[1920]])
* [[8. 4.]] - [[Daniel Bovet]], farmakolog, nobelovac za otkriće antihistamina (* [[1907]])
* [[11. 4.]] - [[Josip Vidmar]], društveno-politički radnik iz Slovenije (* [[1895]])
* [[19. 4.]] - [[Voja Carić]], pesnik za decu (* [[1922]])
* [[20. 4.]] - [[Benny Hill]], engleski komičar (* [[1924]].)
* [[21. 4.]] - [[Vladimir Kirilovič]], glava kuće Romanov (* [[1917]])
* [[27. 4.]] - [[Olivier Messiaen]], kompozitor (* [[1908]])
* [[28. 4.]] - [[Francis Bacon (slikar)]] (* [[1909]])
* [[30. 4.]] - [[Stojan Ćelić]], slikar, profesor, akademik (* [[1925]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Marlene Dietrich]], nemačka glumica (* [[1901]])
* [[11. 5.]] - [[Jovan Milićević (glumac)]] (* [[1923]])
* [[12. 5.]] - [[Robert Reed]], američki glumac (* [[1932]])
* [[13. 5.]] - [[Smiljana Mandukić]], balerina, koreograf, pedagog (* [[1908]])
* [[14. 5.]] - [[Nie Rongzhen]], poslednji maršal NR Kine (* [[1899]])
* [[23. 5.]] - [[Giovanni Falcone]], italijanski sudija (* [[1939]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Philip Dunne]], scenarista, režiser (* [[1908]])
* [[3. 6.]] - [[Robert Morley]], glumac (* [[1908]])
* [[7. 6.]] - [[Ivan Kramberger]], slovenski pronalazač, političar (* [[1936]])
* [[8. 6.]] - [[Vinko Šamarlić]], džudista, policajac (* [[1964]])
* [[18. 6.]] - [[Ratko Dražević]], bivši operativac UDB-e i direktor Avala filma (* [[1918]])
* [[21. 6.]] - [[Li Xiannian]], bivši predsednik NR Kine (* [[1909]])
* [[25. 6.]] - [[James Stirling]], arhitekta (* [[1926]])
* [[28. 6.]] - [[Mihail Talj]], šahovski velemajstor (* [[1936]])
* [[29. 6.]] - [[Mohamed Boudiaf]], šef države Alžira (* [[1919]])
* [[30. 6.]] - [[Nevzet Nanić]], starješina ARBiH (* [[1968]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Borislav Pekić]], srpski književnik. (* [[1930]])
* [[4. 7.]] - [[Astor Piazzolla]], inovator tango muzike (* [[1921]])
* [[7. 7.]] - [[Andrija Andabak]], časnik HV (* [[1956]])
* [[11. 7.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser i scenarista (* [[1926]])
* [[13. 7.]] - [[Otmar Kreačić]], učesnik Španskog rata i NOB, d.-p. radnik, narodni heroj (* [[1913]])
* [[19. 7.]] - [[Paolo Borsellino]], italijanski sudija (* [[1940]])
* 19. 7. - [[Boro Radić]], kriminalac, starešina VRS (* )
* [[23. 7.]] - [[Suleiman Frangieh]], bivši predsednik Libana (* [[1910]])
* [[28. 7.]] - [[Jovan Rašković]], srpski političar i psihijatar. (* [[1929]])
* [[30. 7.]] - [[Joe Shuster]], kokreator ''Superman''-a (* [[1914]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - [[Jeff Porcaro]], rok bubnjar (* [[1954]])
* 5. 8. - [[Esad Sadiković]], ljekar, žrtva ratnog zločina (* )
* [[7. 8.]] - [[Moma Marković]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1912]])
* [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general ARBiH (* [[1947]])
* [[12. 8.]] - [[John Cage]], američki kompozitor (* [[1912]])
* [[17. 8.]] - [[Al Parker]], porno glumac, reditelj i producent (* [[1952]])
* [[18. 8.]] - [[John Sturges]], filmski režiser (* [[1910]])
* [[22. 8.]] - [[Ramiz Salčin]], borac ARBiH (* [[1954]])
* [[25. 8.]] - [[Mario Rosi]], dramaturg, novinar Radio Beograda (* [[1948]])
* [[26. 8.]] - [[Đurđica Barlović]], bivša pjevačica &quot;Novih fosila&quot; (* [[1950]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Piotr Jaroszewicz]], bivši premijer NR Poljske (* [[1909]])
* [[2. 9.]] - [[Barbara McClintock]], genetičarka, nobelovka (* [[1902]])
* [[3. 9.]] - [[Bruno Bjelinski]], skladatelj (* [[1909]])
* [[11. 9.]] - [[Stojan Vujnović]], starješina HOS (* [[1953]])
* [[12. 9.]] - [[Anthony Perkins]], američki filmski i kazališni glumac (* [[1932]].)
* [[13. 9.]] - [[Vladislav Mitrović]], episkop zahumsko-hercegovački i mitropolit dabrobosanski (* [[1913]])
* 13. 9. - [[Edin Salaharević]], košarkaš, žrtva ratnog zločina (* [[1973]])
* 13. 9. - [[Božidar Rašica]], arhitekt, scenograf i slikar (* [[1912]])
* [[15. 9.]] - [[Žarko Mitrović]], glumac (* [[1915]])
* [[20. 9.]] - [[Milutin Stojadinović]], episkop timočki (* [[1918]])
* [[23. 9.]] - [[Iso Lero Džamba]] (nestao), srpski kriminalac
* [[25. 9.]] - [[Ivica Vdović]], rok bubnjar (* [[1961]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Drago Galić]], arhitek, sveučilišni nastavnik (* [[1907]])
* [[6. 10.]] - [[Denholm Elliott]], glumac (* [[1922]])
* [[8. 10.]] - [[Willy Brandt]], bivški kancelar SR Nemačke (* [[1913]])
* listopad - [[Neven Šegvić]], arhitekt (* [[1917]])
* [[16. 10.]] - [[Atanasije Urošević]], geograf, antropogeograf (* [[1898]])
* [[20. 10.]] - [[Koča Popović]], publicista, učesnik Španskog rata, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1908]])
* 20. 10. - [[Ivan Focht]], filozof i mikolog (* [[1927]])
* [[21. 10.]] - [[Jim Garrison]], tužilac, istraživač atentata na JFK (* [[1921]])
* 21. 10. - [[Ante Ciliga]], suosnivač KPJ, nacionalistički emigrant (* [[1898]])
* [[22. 10.]] - [[Cleavon Little]], glumac (* [[1939]])
* [[27. 10.]] - [[David Bohm]], teoretski fizičar (* [[1917]])
* [[28. 10.]] - [[Aleksandar Knežević]] Knele, srpski kriminalac (* [[1971]])
* [[30. 10.]] - [[Hajrudin Mešić]], starješina ARBiH (* [[1959]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - [[Hal Roach]], režiser i producent (* [[1892]])
* 2. 11. - [[Jerko Fućak]], teolog, bibličar (* [[1932]])
* [[5. 11.]] - [[Jan Oort]], astronom (* [[1900]])
* [[7. 11.]] - [[Alexander Dubček]], čehoslovački političar (* [[1921]])
* [[10. 11.]] - [[Chuck Connors]], glumac, sportista (* [[1921]])
* [[17. 11.]] - [[Milan Krivokuća]], osnivač sindikata strojovođa HŽ (* [[1948]])
* [[27. 11.]] - [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar (* [[1914]])
* [[28. 11.]] - [[Adil Bešić]], starješina ARBiH (* [[1964]])
* [[29. 11.]] - [[Jean Dieudonné]], matematičar (* [[1906]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[3. 12.]] - [[Nureddin al-Atassi]], bivši predsednik Sirije (* 1929)
* [[4. 12.]] - [[Zoran Borovina]], pukovnik VRS (* [[1952]])
* [[8. 12.]] - [[Smail Šikalo]], starješina ARBiH (* [[1967]])
* [[13. 12.]] - [[Aleksandar Tirnanić]], fudbaler i selektor (* [[1910]])
* [[15. 12.]] - [[Stojan Dečermić]], glumac (* [[1931]])
* [[18. 12.]] - [[Vojin Bakić]], kipar (* [[1915]])
* [[24. 12.]] - [[Peyo]], tvorac Štrumpfova (* [[1928]])
* [[28. 12.]] - [[Mirjana Dragičević]], žrtva ratnog zločina (* [[1983]])
* [[30. 12.]] - [[Mihailo Lalić]], književnik (* [[1914]])

=== Kroz godinu ===
* [[Kuno Vidrić]], hrvatski i srpski planinar. (*[[1908]]).
* [[Nisim Albahari]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1916]])
* [[Miodrag Žalica]], književnik (* [[1926]])
* [[Enver Krupić]], slikar (* 1911)
* [[Nada Pani]], glumica (* 1920)
* [[Fuad Muhić]], pravnik, sveučilišni profesor, političar (* 1941)

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georges Charpak]] (pronalazak i razvoj detektorâ čestica, naročito [[Višeanodni proporcionalni brojač|višeanodnog proporcionalnog brojača]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Rudolph A. Marcus]] (doprinos teoriji reakcija sa [[prenos elektrona|prenosom elektrona]] u hemijskim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]] (otkrića u vezi reverzibilne [[fosforilacija|fosforilacije]] proteina kao biološkog regulatornog mehanizma)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Derek Walcott]] (za poetsko delo velikog sjaja, podržano istorijskom vizijom, ishod multikulturalne posvećenosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Rigoberta Menchú Tum]] (rad za socijalnu pravdu i etno-kulturalno pomirenje na osnovu poštovanja prava domoradačkih naroda)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Gary S. Becker]] (proširenje domena mikroekonomske analize na širok spektar ljudskog ponašanja i interakcije, uključujući netržišno ponašanje)

== Važniji pokretni dani ==
* [[4. 2.]] - [[Kineski kalendar|Kineska]] Nova godina
* [[21. 3.]] - [[Novruz]], iranska Nova godina
* [[4. 4.]] - [[Ramazanski bajram]]
* [[19. 4.]] - [[Uskrs]] (zapadni)
* [[26. 4.]] - [[Uskrs]] (pravoslavni)
* [[11. 6.]] - [[Kurban-bajram]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura/Spoljne veze ==
* [http://www.pescanik.info/content/view/263/65/ 16 godina od početka opsade Sarajeva (Peščanik)]
* [http://www.icty.org/maps/bcs/bih/bih.swf Interaktivna karta BiH (ICTY)]
* [http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html Hronologija RSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090811043016/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html |date=2009-08-11 }}
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/457/11.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (4) (Vreme)]
* {{en}} ''Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington)'': [http://www.uta.edu/cpsees/yec-192.txt January-June 1992] i [http://www.uta.edu/cpsees/yec-292.txt (jul-decembar) 1992] (pokriva ex-Yu prostor).

== Takođe pogledati ==
* [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
{{commonscat|1992}}

[[Kategorija:20. vijek|91992]]
[[Kategorija:1992]]</text>
      <sha1>4fhunkd38fy6hekjypqfvnuqszjwoua</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Pijaca-Пијаца</title>
    <ns>4</ns>
    <id>6344</id>
    <revision>
      <id>41261656</id>
      <parentid>41260663</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:28:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* Blokiranje IP editiranja */ nova sekcija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="190468" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
&lt;!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--&gt;
&lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&amp;action=edit&amp;section=new Dodaj komentar!]'''&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;

----
&lt;div class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''&lt;br&gt; Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.&lt;br&gt;
Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује.
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

:[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']]

{{Arhiva|{{div col}}
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' &lt;small&gt;(28. I 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' &lt;small&gt;(24. IX 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' &lt;small&gt;(6. VII 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' &lt;small&gt;(9. IX 2007.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' &lt;small&gt;(23. VII 2008.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' &lt;small&gt;(19. III 2010.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' &lt;small&gt;(8. II 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' &lt;small&gt;(29. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' &lt;small&gt;(14. III 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' &lt;small&gt;(6. XII 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' &lt;small&gt;(16. I 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' &lt;small&gt;(3. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' &lt;small&gt;(24. VI 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' &lt;small&gt;(22. VII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' &lt;small&gt;(14. XII 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' &lt;small&gt;(30. IV 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' &lt;small&gt;(2. X 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' &lt;small&gt;(26. I 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' &lt;small&gt;(23. II 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' &lt;small&gt;(26. VII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' &lt;small&gt;(17. X 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' &lt;small&gt;(31. V 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' &lt;small&gt;(15. I 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' &lt;small&gt;(7. VII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' &lt;small&gt;(2. VII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' &lt;small&gt;(21. IX 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' &lt;small&gt;(21. VI 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}
[[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]]
&lt;inputbox&gt;
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца
break=no
width=20
searchbuttonlabel=Pretraži
&lt;/inputbox&gt;
}}

== Wikimedia HACKATHON 2021! ==

Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]]

Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST)

== Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia ==

{{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians!

Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}.

The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&amp;campaign=contributionsmenu&amp;to=sh Content translation tool]. 

We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. 

The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. 
So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions:
* What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality?
* What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia.
* How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia?
	 
We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject.
 
Thank you so much, as we look forward to your participation.


[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team.

:Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST)


::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]],
::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221
 
::Also, you can modify the query by clicking on the &quot;Fork&quot; Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool.

::Thank you once again.  [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST)

== KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata ==

Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje).
Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi?  Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST)

:Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET)

== Diskusija na temu konvertera lat-ćir ==
Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct News – Issue 1 ==

&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:200%;&quot;&gt;'''Universal Code of Conduct News'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:120%; color:#404040;&quot;&gt;'''Issue 1, June 2021'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]&lt;/span&gt;
----
Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC.

Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]].

You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;
* '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]])
* '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]])
* '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]])
* '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]])
* '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&amp;oldid=21578291 --&gt;

== Stranica Crnogorci ==

Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše &lt;s&gt;velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju&lt;/s&gt; o nastanku Crnogoraca od komunista.
Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. 
--[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST)
:Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje.
:Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos.
:Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST)

== Privatna Vikipedija? ==

Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/

Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana.

Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&amp;type=revision&amp;diff=41058215&amp;oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=41060238&amp;oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&amp;type=revision&amp;diff=41060239&amp;oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama.

Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo.

[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST)

Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju.
:U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli &quot;operacija&quot; za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST)

== Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? ==

U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST)

== Wikimania 2021: Individual Program Submissions ==

[[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]]
Dear all,

Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021.

'''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]].

Below are some links to guide you through;
* [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]]
* [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]]
* [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]]

Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. 

'''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. 

'''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have.  Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]]

Best regards,

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST)

On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team
&lt;!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21597568 --&gt;

==Procena o dezinformacijama na hr.wiki==
Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' (&quot;Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji&quot;). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' (&quot;Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku&quot;). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST)
:Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' (&quot;Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj&quot;). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST)
::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti.
::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST)

Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''.

Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST)

:Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom...
:Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-)))
:--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST)

::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST)
::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5905462&amp;oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST)
:::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST)

:::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST)

:Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo &quot;spajanje&quot; u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti).
:Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite.
:Konkretni prijedlozi:
:#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja
:#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije
:#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih)
:#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati &quot;za svoju dušu&quot; i traže interwiki regionalne &quot;partnere&quot;
:#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti)
:#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično.
:Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST)

Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&amp;oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST)
::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i &quot;Prosto pravilo&quot; kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom.
::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.)
::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo &quot;kontroverznima&quot; pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom &quot;ispeglan&quot; od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?.
::'''Treće''', što točno znači &quot;ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim&quot;? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano.
::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati &quot;smerđati&quot; hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići.
::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST)

Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo &quot;bojište&quot; većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj &quot;prljavi&quot; posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to &quot;ne bi ovdje prošlo&quot; jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko &quot;etničkog&quot; porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST)

Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte 
stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST)

:{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja (&quot;idiot&quot;), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST)

== Read-only next Tuesday ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''.

It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]].

A banner will be displayed 30 minutes before the operation. 

Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&amp;oldid=21599852 --&gt;

== CEE Hub - istraživanje za razvoj ==

Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' 
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST)

:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET)

==Novo za povezati na Vikipodatke 2==
Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST)

Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST)

&lt;small&gt;(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)&lt;/small&gt;{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao &quot;Tirinška šuma&quot;. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u]
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST)
:::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST)

Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST)
:::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)

Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&amp;oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&amp;oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST)
::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)

Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST)
::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST)

== Editing news 2021 #2 ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;em&gt;[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/em&gt;

[[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]]

Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]].  The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki.  The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor.

The key results were:

* Newer editors who had automatic (&quot;default on&quot;) access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page.
* The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing.

These results give the Editing team confidence that the tool is helpful.

&lt;strong&gt;Looking ahead&lt;/strong&gt;

The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months.  This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias.

The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]].  After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis.

You can turn on &quot;{{int:discussiontools-preference-label}}&quot; [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now.  After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].

–[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])
&lt;/div&gt; 16:14, 24 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=21624491 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]]  •  [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch+2020&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers.  This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. &lt;!--

 They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --&gt;

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made.  We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST,  23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message.  We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it.  If you see the error message, then please wait until everything is back to normal.  Then you should be able to save your edit.  But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
*There will be code freezes for the week of June 28.  Non-essential code deployments will not happen.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule.  There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21463754 --&gt;

== Dodati... ==

... &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Talkarchive}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST)

== Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta ==

U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST)

== [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? ==

Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda &lt;s&gt;već ovu srijedu navečer oko 20h&lt;/s&gt; na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) 

# Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST)

... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]])

::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST)
:::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST)

:::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST)

::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST)
::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST)

== Blokirati... ==

... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&amp;action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST)
:Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST)

== Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] ==

Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST)
:{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST)
:: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST)

== [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] ==

Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST)
: Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST)
:: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST)

== Novo za povezati na Vikipodatke 3 ==
Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST)
:{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST)
:: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST)
:::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST)
::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)
::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST)
::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST)
:: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST)

Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST)

Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)
:[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&amp;nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST)

== New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]]
[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' -  Persian language e-books
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik &amp; Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr

Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login!

We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]].

Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&amp;group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]!

--The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=21851699 --&gt;

== Neofašizam u Srbiji ==

Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''.  Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan  korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST)
:@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST)
::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST)
:::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST)
::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&amp;type=revision&amp;diff=8771273&amp;oldid=8183601 link]).  --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST)
:::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST)
::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u &quot;Filosofiji palanke&quot; - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST)
:::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST)

== Čudne radnje ==

Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć,
Ornela, ptk, 27. augusta '21.
:Nije &quot;cenzura&quot;, nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti (&quot;Julija&quot; i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST)

&gt; Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to
 povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to &quot;um&quot; može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? 

Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i  daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje.   Ornela

:Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST)

== Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review ==

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021.

Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input.

Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours.

There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: 

:[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) 
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC &amp; 14:00 UTC
:[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC &amp; 15:00 UTC

The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations.

Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]].

Please let me know if you have any questions.
[[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST)

== Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska ==

Dragi Vikipedijanci, 

zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. 

S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST)

== The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello everyone,

We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well.

Summary:

&lt;div style=&quot;font-style:italic;&quot;&gt;
We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]].
&lt;/div&gt;

=== Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year ===

In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published.

However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]].

We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist.

=== Encouraging wider participation from historically excluded communities ===

We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes.

=== A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet ===

We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe.

We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon!

=== Brainstorm and draft proposals before the proposal phase ===

If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes!

=== Feedback ===
* What should we do to improve the Wishlist pages?
* How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]]
* What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022?
* What will help more people participate in the Wishlist 2022?

Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings.
&lt;/div&gt;

[[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;
:Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET)

== Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021.

The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation.

English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months.

We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]:

* Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) 
* Are ready to find compromises. 
* Focus on inclusion and diversity. 
* Have knowledge of community consultations. 
* Have intercultural communication experience. 
* Have governance or organization experience in non-profits or communities. 
* Have experience negotiating with different parties. 

The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place.

Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22002240 --&gt;

== Server switch ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Tech%2FServer+switch&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. 

They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''.

Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. 

'''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.'''

*You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September).
*If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case.

''Other effects'':

*Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped.
* We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.

This project may be postponed if necessary.  You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Talk to the Community Tech ==

[[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]]

[[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]

Hello!

As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join'''].

'''Agenda'''

* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]]
* [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022
* Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes
* Questions and answers

'''Format'''

The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English.

We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org.

[[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting.

'''Invitation link'''

* [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online]
* Meeting ID: 898 2861 5390
* One tap mobile
** +16465588656,,89828615390# US (New York)
** +16699006833,,89828615390# US (San Jose)
* [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location]

See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=21980442 --&gt;

== Rad sa novim suradnicama/korisnicama ==

[[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija...

Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST)

:{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)
::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter ==

Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Activation of the Growth features at your wiki ==

Hello! 

Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. 

Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. 

Let me know if you have any questions! 

[[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open ==

&lt;div lang=&quot;hr&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''
Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima.

'''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).'''

Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine.

Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates&gt;

Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:&lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee&gt;

Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite &lt;https://mcdc-election-compass.toolforge.org/&gt;

Pročitajte cijelu objavu: &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

'''Glasajte na SecurePoll-u:''' &lt;https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections&gt;

Sve najbolje,

Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22185710 --&gt;

== Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].&lt;section end=&quot;annoumcent-content&quot;/&gt;

[[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22247589 --&gt;

== Meet the new Movement Charter Drafting Committee members ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot;/&gt;
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''
The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''.
* The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''.
* The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''.

The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps.

If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group].

With thanks from the Movement Strategy and Governance team&lt;section end=&quot;announcement-content&quot;/&gt;

16:53, 5 novembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&amp;oldid=22300322 --&gt;

== Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e ==
Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET)

== META info o SH Wikipediji... ==

Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET)

== Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu ==

Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja.

Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET)

== Wikipedia 20 ==

Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET)

== Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content /&gt;
:''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.''
:''&lt;div class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]&lt;/div&gt;''

The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022.

While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback:

* What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board?

* What involvement should candidates have during the election?

While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions.

'''Do you want to help organize local conversation during this Call?'''

Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org.

Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday.

Best,

Movement Strategy and Governance&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

{{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&amp;oldid=22502754 --&gt;

== Nezavisni mediji i kultura u regiji  ==

Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. 

Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. 

Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga?

Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET)

:{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET)

::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja).
:: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima...
:: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET)

:::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET)
::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET)

:::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET)

== Wiki Loves Folklore is back! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February.

You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&amp;campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest.

You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language.

Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. 

'''Kind regards,'''

'''Wiki loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22560402 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia.

You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]].

You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. 

Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... 

Thank you.

'''Feminism and Folklore Team''',

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
--06:49, 11 januar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&amp;oldid=22574381 --&gt;

== Za Wikivoyage na HBS? ==

Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio 

https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian

To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog...

Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? 

Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET)

== Sandbox link ==

Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text.

I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled.
* Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled?
If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET)

:I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET)

== Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear community members, 

Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. 

If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories.

Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]].

More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]].

For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org.
------
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;&quot;&gt;[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|&lt;span style=&quot;color:#8B0000&quot;&gt;'''ZI Jony'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:ZI Jony|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:Green&quot;&gt;&lt;i&gt;(Talk)&lt;/i&gt;&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]], {{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&amp;oldid=21244129 --&gt;

== Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku ==

Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja.

* šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''j''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=j|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ij''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ij|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''c/s''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=c|sr=s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''k/h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=k|sr=h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/o''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''u/i''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=u|sr=i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''ač/er''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=ač|sr=er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''r''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=r|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
* šablon:'''h''' — &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|hr=h|sr=}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

Bezveze primjer korištenja: M&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{j}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;esec je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|siječanj|januar}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Sredina je &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|tjedna|sedmice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Baš je l&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ep dan za bavljenje finan&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{c/s}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;ijama. Odlučio sam danas igrati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|nogomet|fudbal}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; sa svojim &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|prijateljima|drugarima}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Novak Đoković je najbolji tenis&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ač/er}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; na sv&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ij}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;etu. Takođe&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{r}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; volim svoga &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{k/h}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;irurga. Gulim kr&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/o}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;mpir i pripremam tanj&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{u/i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;re dok slušam &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{srhr|glazbu|muziku}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET)

{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:02, 20 januar 2022 (CET)

:Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

:Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET)

::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na &quot;januar&quot;, svako će znati da je u pitanju &quot;siječanj&quot; i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači &quot;sopstven&quot; - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na &quot;vlastit&quot;. Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET)

:::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET)

== Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija ==

Poštovani članovi zajednice,

Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022.
Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja.
Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju.

==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== 

Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. 


Ovo je takođe i prilika da se upoznamo.
Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu.

Srdačan pozdrav
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET)

== Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Poštovani članovi zajednice,

Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. &lt;br&gt;
Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. &lt;br&gt;
* Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. 
** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]'''
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe.
* Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju].

&lt;br&gt;
Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. &lt;br&gt;
Srdačan pozdrav!&lt;br&gt;

Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za strategiju i upravljanje pokretom
&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

==Prijedlog==
Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET)

:Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET)

::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati &quot;događaje i vesti&quot; na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET)

== Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija ==

&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]''

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;

Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.&lt;br&gt;

Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. &lt;br&gt;
Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.&lt;br&gt;
Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor.

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) &lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom

== Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! ==

Poštovani članovi zajednice,&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.&lt;br&gt;
Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. &lt;br&gt;
Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.&lt;br&gt;

[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.&lt;br&gt; [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;
Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki.

Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija:
* [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&amp;A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica.
* [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022.
** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).&lt;br&gt;

Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)&lt;br&gt;
Tim za Strategiju i upravljanje pokretom &lt;br /&gt;
Fondacija Wikimedia &lt;br /&gt;&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:UCDM 2022.png|180px|right]]
{{int:please-translate}}

Hello, dear Wikipedians!&lt;br/&gt;

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].&lt;br/&gt;

We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;

== Wiki Loves Folklore is extended till 15th March ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
Greetings from Wiki Loves Folklore International Team,

We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc.

We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language.

Best wishes,

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Wiki Loves Folklore'''

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Coming soon ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
=== Several improvements around templates ===
Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki:
* Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]),
* Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]),
* and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right).

All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. &lt;/div&gt; - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=22907463 --&gt;

== Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. ==

Zdravo svima,

Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]].

Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu  prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]].

Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org

Lijep pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)&lt;br&gt;
Strategija i upravljanje pokretom&lt;br&gt;
Fondacija Wikimedia&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;

== Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow ==

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]]
International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. 

([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram])

The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]]

A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on  [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]].

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=22754428 --&gt;

== Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a ==

Pozdrav svima,&lt;br&gt;

Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.&lt;br&gt;

'''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''&lt;br&gt;

Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. &lt;br&gt;
Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas].

Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja].

Srdačan pozdrav! &lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) &lt;br&gt;
Facilitator, SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

:Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET)

=== Glasanje je završeno. ===

:: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.&lt;br&gt;
U toku je provera glasova i statistička analiza.&lt;br&gt;
Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET)

== Neopravdana težina ==
Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^.  Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET)

P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET)

:Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:58, 16 mart 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]]
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET)
:::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:18, 16 mart 2022 (CET)
:Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET)
::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET)

:Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Draft name space Drugi put ==

Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Spring 2022  ==

Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća!  --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST)

== Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a ==

Zdravo svima!

Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. &lt;br&gt;
: '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. &lt;br&gt; Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' &lt;br&gt;  &lt;br&gt;
* Šta znači ovakav rezultat?
:: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.&lt;br&gt;
* Koji su dalji koraci?
:: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati.
* Koji su mogući ishodi? 
:: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača.
:: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama.
&lt;br&gt;
[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja.

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Wikivoyage HBS chat ==

Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal 
https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST)
:{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST)
::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST)
:Ako i kad imate vremena... 
:@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]]
:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]
:@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]]
:@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]]
:...
:--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST)

== Bilten Strategije i upravljanja pokretom ==

&lt;section begin=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;
&lt;div style = &quot;line-height: 1.2&quot;&gt;
&lt;span style=&quot;font-size:150%; color:#404040;&quot;&gt;'''Broj 6, april 2022.'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;font-size:120%; float:right;&quot;&gt;[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]&lt;/span&gt;
----

Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a.

Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena.
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt;

*'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]])
*'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;ucoc-newsletter&quot;/&gt;&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST)

== Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci ==

Pozdrav svima!&lt;br&gt;

Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.&lt;br&gt;

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.&lt;br&gt;

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na  Wikimedia projektima.&lt;br&gt;

Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.&lt;br&gt;
Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:&lt;br&gt;
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.&lt;br&gt;

Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vreme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. 
|-
| Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.&lt;br&gt; Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačan pozdrav.&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST)

::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p
:::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, 
:::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-)
:::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST)
::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST)
:::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p 
::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST)
:::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja ==

Zdravo svima&lt;br&gt;

Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:&lt;br&gt;

Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a.

Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica;
# O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. 

=== Predloženi termini i teme: ===

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''&lt;br&gt;

------------
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
------------
'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
:: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

:@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) 
::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST)
::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne.  [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST)

[[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]]
{{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego &quot;monsieur Edgar&quot; i ovdje si s &quot;dobrim namjerama&quot;? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST)

::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer &quot;što može poći po zlu?&quot; --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST)

== CG &amp; CNR ==

Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST)

== Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{{int:please-translate}}
[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]

Hi, Greetings

The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced!

We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]'''

Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project.

We hope to have you contribute to the campaign next year.

'''Thank you,'''

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=23454230 --&gt;

== Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

'''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''

Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''

* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike ==

Zdravo svima,

: Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. &lt;br&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.'''
----
'''Naredni koraci:'''&lt;br&gt;
Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST)

== Blokiranje IP editiranja ==

Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima...  https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>bamemtaw4my3pqsjg0yzs1eavsrpxth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nadmorska visina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13205</id>
    <revision>
      <id>41261690</id>
      <parentid>41235186</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T11:53:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.140.115.85</ip>
      </contributor>
      <comment>Ništa</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2935" xml:space="preserve">I da tako ljudi ne žele doč u Lumini . Ali zado Sintia, Izabela i Valentina 13 kolovoza će doč kod nas. &lt;!-- zna netko bolji prijevod od [[:en:altitude]]? --&gt;
&lt;!-- 
manje bitno, po meni:
 '''AMSL''' is used extensively in [[radio]] (both in [[Broadcasting|broadcast]]ing and other [[telecommunications]] uses) by [[engineer]]s to determine the [[coverage]] [[area]] a station will be able to reach. It is also used in [[aviation]], all heights are recorded and reported with respect to AMSL (though also see [[flight level]]).
--&gt;

kod opisivanja zemljopisnih objekata, kao što su [[planina|planine]], na [[topografska karta|topografskoj karti]], varijacije u visini su označene [[izohipse|izohipsama]], a vrhovi planina s točkom uz koje je oznaka visine u [[metar|metrima]].
&lt;!-- 
Potrebno prevesti, mozda cak i staviti u neki drugi clanak:
The [[height above average terrain]] (HAAT) for a [[radio station|station]] is determined from topographic maps by averaging the elevation AMSL at points along several [[radial]]s or [[radius|radii]].  This is subtracted from the elevation AMSL of the [[antenna (electronics)|antenna]], including both the [[tower]] itself and the ground it is on, to determine the difference.

[[Negative number]]s for HAAT sometimes result from this when the station or [[airport]] is in a [[valley]], which is significantly lower AMSL than the surrounding mountains.  In the rare case that a location is below sea level, AMSL itself is a negative number. For one such case see [[Schiphol Airport]].
--&gt;
&lt;!-- 
manje bitno, po meni:
AMSL is also important to engineers in high-elevation areas because some equipment is not designed with enough [[airflow]] for sufficient cooling in the thin air, which can cause [[overheating]], [[damage]], and [[failure]] of the electronic components within a [[transmitter]].
--&gt;

Koncept '''srednje razine mora''' je sam po sebi umjetan, zbog toga što nije moguće odrediti, zbog činjenice da, zbog stalnih varijacija, nije moguće odrediti srednju razinu mora na cijelom planetu, pa čak ni na manjem području. More je u stalnom kretanju, uslijed [[plima i oseka|plime i oseke]], promjena [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] i drugih slabijih utjecaja.

Zbog toga se često za srednju razinu mora uzima neka obližnja referentna točka, na kojoj je dugotrajnim mjerenjem izmjerena srednja razina mora.
&lt;!-- potrebno prevesti :
An alternative is to base height measurements on a [[ellipsoid]] of the entire earth, which is what systems such as [[GPS]] do. In aviation, the ellipsoid known as [[World Geodetic System]] 84 is increasingly used to define mean sea level.
--&gt;

&lt;!-- mjerodavno samo za [[:en:above mean sea level]], no neka ostane kao natuknica:
For sample elevations, see [[1 E3 m]], [[list of mountains]], [[Alps#Ranges, peaks and passes of the Alps|Ranges, peaks and passes of the Alps]].
--&gt;

{{U začetku}}

[[Kategorija:Fizička geografija]]</text>
      <sha1>i4kgxs0417dltw52r9nbbej5ztg5ptk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prilog (gramatika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17376</id>
    <revision>
      <id>41261627</id>
      <parentid>41259334</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T13:55:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ref</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6568" xml:space="preserve">'''Prilog''' ili '''adverb''' ([[latinski jezik|lat.]] ''adverbium'': što stoji uz glagol), nepromjenjiva [[riječ]] koja obično stoji uz [[glagol]] određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Grickat |first=Irena |authorlink=Irena Grickat Radulović |title=O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci |journal=Južnoslovenski filolog |volume=39 |pages=1–41 |year=1983 |issn=0350-185X |location=Beograd |id={{ZDB (DE)|411495-4}}}} {{COBISS-Sr|ID=520197220}}.&lt;/ref&gt; Može stajati i uz [[pridjev]] (''jako drag''), drugi prilog (''vrlo rado'') i [[imenice|imenicu]] (''malo vode'').

[[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg|mini|295px|Iz [[Tortni grafikon|grafikona]] se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među [[riječ]]ima koje najčešće uvode [[Relativna rečenica|relativnu rečenicu]]]]Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |editor1-last=Okuka |editor1-first=Miloš |editor2-last=Schweier |editor2-first=Ulrich |title=Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag |series=Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21 |publisher=Otto Sagner |pages=113 |chapter=Prilozi ''gd(j)e, kamo, kuda'' |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF |location=München |year=2004 |isbn=3-87690-874-4 |ssrn=3437881 |id={{CROSBI|426607}}. {{S2CID|171431158}}|accessdate=2022-03-30}}&lt;/ref&gt; A mogu uvoditi i odnosne ili [[Relativna rečenica|relativne rečenice]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić | title=Relativna rečenica  |chapter=Priložni relativizatori |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf |format=PDF |series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 |location=Zagreb | publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo |year=1995 |pages=225–259 |isbn=953-6050-04-8 |lccn=97154457 |ol=2863536W |oclc=37606491 |ssrn=3460911 |id={{CROSBI|426507}}. {{CROLIB|ID=D1960119011}}. {{COBISS-Sr|ID=110665484}}. {{COBISS.BH|id=7094534}}. {{GISKO|ID=D1960514001}}. {{COBISS-Sl|ID=1484898}} |accessdate=2009-10-13}}&lt;/ref&gt; U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi srednjeg roda, npr. ''Lijepo'' (pridjev) ''dijete lijepo'' (prilog) ''pjeva''.

== Porijeklo priloga ==
* Od imenica – najčešće prilozi za vrijeme: ''zimi, ljeti, danju, noću, zimus, ljetos, večeras, sinoć, sutra; neki prilozi za način: kradom, krišom, silom, trkom...''
* Od pridjeva – najčešće za način: ''brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro...'' (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog).
* Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ''ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje'';&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Prilozi ''ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430250.PRILOZI_OVDJE-TU-ONDJE.PDF |format=PDF |journal=Južnoslovenski filolog |volume=59 |pages=81 |year=2003 |issn=0350-185X |oclc=4634442433 |ssrn=3441325 |id={{CROSBI|430250}}. {{ZDB (DE)|411495-4}}. {{COBISS-Sr|ID=112397580}} |location=Beograd |accessdate=2007-08-16}}&lt;/ref&gt; za vrijeme: ''tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako...'' Ovi prilozi se nazivaju [[zamjenice|zamjeničkima]].
* Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: ''jednom, jedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...''
* Od glagolskih osnova– za način: ''šutke, ležećke...''
* Mogu biti izvedeni od drugih priloga: ''natrag – natraške, naopako – naopačke''. Postoje i složeni prilozi koji se često grade od [[Prijedlog (gramatika)|prijedlog]]a i priloga, npr. ''Otuda, odozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...''

== Vremenski prilozi ==
&lt;br /&gt;
Pitanja: '''kada? otkada? dokada?'''
* kada?
:''danas, večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...''

* otkada?
:''odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...''

* dokada?
:''dosad, dotad, dogodine, dovečeri...''

== Mjesni prilozi ==
&lt;br /&gt;
Pitanja: '''gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?'''
* gdje?
:''ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga...&quot;

* kamo?
:''ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag...''

* kuda?
:''ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...''

* otkuda? odakle?
:''odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostrana, izdaleka, izvana, izbliza...''

* dokle? dokud?
:''donekle, dovle, dotle, donle''

== Uzročni prilozi ==
&lt;br /&gt;
Pitanja: '''zašto? zbog čega?'''
* zašto? zbog čega?
:''zato, stoga''

== Posljedični prilozi ==
&lt;br /&gt;
Pitanja: '''s kojom posljedicom/ishodom?'''
* s kojom posljedicom?
:''uzalud, uzaman, utaman''

== Količinski prilozi ==
&lt;br /&gt;
Pitanja: '''koliko? koliko puta?'''
* koliko?
:''ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još, malo, sasvim, potpuno, previše''

* koliko puta?
:''jedanput, dvaput, triput, stoput''

== Načinski prilozi ==
&lt;br /&gt;
Pitanja: '''kako? na koji način?'''
* kako?
:''ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice...''&lt;ref&gt;{{cite book|last=Ristić |first=Stana |title=Načinski prilozi u savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku : leksičko-gramatički pristup |series=Biblioteka Južnoslovenskog filologa. Nova serija ; knj. 9 |publisher=Institut za srpskohrvatski jezik |pages=172 |location=Beograd |year=1990 |isbn= |oclc=28962425 |accessdate=2016-03-30}} {{COBISS-Sr|ID=123023623}}.&lt;/ref&gt;

Načinski prilozi mogu nastati i od [[pridjevi|pridjeva]]:
:''brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije...''
:''bratski, sestrinski, gospodski, ljudski''' (''Pozdravio me bratski.'')
Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje ''kako?'', a ne ''kakav?''

== Izvori ==
{{reflist}}

{{Vrste riječi}}

[[Kategorija:Vrste riječi]]</text>
      <sha1>gmdkymhbrb729jx2vqbg7ecpw3zh3vt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1940</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23515</id>
    <revision>
      <id>41261642</id>
      <parentid>41258343</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T21:15:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/August/Kolovoz */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65886" xml:space="preserve">{{Year dab|1941
}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1940}}
Godina '''1940''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXL]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak]] po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1940''': &lt;br /&gt; [[1940#Januar/Siječanj|1]] • [[1940#Februar/Veljača|2]] • [[1940#Mart/Ožujak|3]] • [[1940#April/Travanj|4]] • [[1940#Maj/Svibanj|5]] • [[1940#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1940#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1940#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1940#Septembar/Rujan|9]] • [[1940#Oktobar/Listopad|10]] • [[1940#Novembar/Studeni|11]] • [[1940#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1940#Rođenja|Rođenja]] • [[1940#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Anton Korošec]] upozorava Slovence na komuniste, &quot;jevrejske&quot; [[masoni|slobodne zidare]] i strance.
* [[2. 1.]] - [[Sovjetska podmornica S-2]] naletela na minu u švedskim vodama i potonula, 50 mrtvih. 
* [[5. 1.]] - Smenjen britanski sekretar za rat [[Leslie Hore-Belisha]] - bio je u lošim odnosima sa vojskom, naročito gen. [[John Vereker, 6. vikont Gort|Gortom]], faktor je mogao biti i antisemitizam.
* [[7. 1.|7]] - [[9. 1.]] - Britanci izgubili tri podmornice: ''Undine'', ''Starfish'' i ''Seahorse''.
* [[8. 1.]] - [[Zimski rat]]: završena [[Bitka kod Suomussalmija]], velika finska pobeda nad sovjetskim snagama.
*   8. 1. - Japanski premijer [[Fumimaro Konoe]] popularisao dvosmisleni slogan ''[[Hakkō ichiu]]'' (približno &quot;ceo svet pod jednim krovom&quot;). 
* [[10. 1.]] - [[Mechelenski incident]] - u Belgiji pao nemački avion u kome su bili planovi za invaziju regiona Nizozemske (napad bio planiran za 14. 1.).
* [[11. 1.]] - Prikazana komedija ''[[His Girl Friday]]''. 
* 11. 1. - Vlada KJ usvojila Uredbu o izboru narodnih poslanika - predviđeno tajno glasanje, kuglicama, u 57 izbornih okruga (izmene i dopune u martu&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 16. mart 1940, str. 4&lt;/ref&gt;).
* 11. 1. - Zima: jutarnja temperatura u Beogradu oko -16, uz košavu; vejavice u celoj zemlji (u Engleskoj, reka [[Temza]] se 17. 1. zaledila prvi put od 1888). U Sandžaku je narednih dana -31 stepen, na Savi kod Slavonskog broda ima 20 cm leda.&lt;ref&gt;Vreme, 17. jan. 1940, str. 10&lt;/ref&gt; Na Bogojavljenje u Beogradu nisu bacali krst u Savu jer je bila zaleđena.
* [[14. 1.|14]] - [[17. 1.]] - Knez Pavle i kneginja Olga u poseti Zagrebu. Potpisana Uredba o izbornom redu i ustrojstvu Sabora Banovine Hrvatske.
* 17. 1. - Staljin potvrdio smrtne kazne za 346 osoba ([[Isak Babelj]], [[Vsevolod Mejerholjd]], [[Nikolaj Ježov]]...).
* [[18. 1.]] - Otvoren [[logor Bileća]] za komuniste, radi do novembra. Tu su [[Moša Pijade]], [[Ivo Lola Ribar]], [[Ivan Milutinović]]... Komuniste iz Hrvatske zatvaraju u [[logor Lepoglava]]. 
* 18. 1. - Gen. [[Petar Kosić]] preuzeo dužnost načelnika Glavnog đeneralštaba od [[Dušan Simović|Dušana Simovića]] (zameniće se u martu 1941).
* [[22. 1.]] - Italijanski putnički brod ''Orazio'' potonuo nakon požara nedaleko od [[Toulon]]a, 106 mrtvih. 
* [[23. 1.]] - Razgovor [[Galeaco Ćano|Ćano]] - [[Ante Pavelić|Pavelić]]: nakon ustanka i italijanske intervencije, uspostavila bi se nezavisna Hrvatska, koja bi uključivala i Sloveniju i bila u monetarnoj i carinskoj uniji sa Italijom (uz mogućnost [[personalna unija|personalne unije]]).
* [[24. 1.]] - Na ulasku u [[šibenik|šibensko]] pristanište potonuo [[Ljubljana (razarač)|razarač &quot;Ljubljana&quot;]].
*   24. 1. - Prikazan film ''[[The Grapes of Wrath (film)|The Grapes of Wrath]]''. 
* [[29. 1.]] - Iskliznuće voza i požar na stanici Ajikawaguchi kod [[Osaka|Osake]] u Japanu, najmanje 181 poginuli.
* januar ili februar - Bivši premijer [[Milan Stojadinović]] osnovao Srpsku radikalnu stranku (protivi se [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumu Cvetković-Maček]]).

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Genova-AP-1010504.jpg|mini|220px|[[Torre Piacentini]] u [[Đenova|Đenovi]], najviša zgrada u Evropi do 1952.]]
* [[1. 2.|1]] - [[15. 2.]] - Zimski rat: druga [[Bitka kod Summe]] je uspešna sovjetska ofanziva na [[Karelija|Karelijskom]] zemljouzu.
* [[2. 2.]] - Streljan sovjetski pozorišni reditelj [[Vsevolod Mejerholjd]].
* [[2. 2.|2]] - [[3. 2.]] - Zasedanje stalnog saveta [[Balkanski pakt (1934)|Balkanskog sporazuma]] (Grčka, Turska, Jugoslavija, Rumunija) u Beogradu - za neutralnost. 
* [[5. 2.]] - Saveznička visoka komanda usvojila planove za pomoć Finskoj preko Norveške i Švedske počevši od 20. 3.. 
* [[7. 2.]] - Premijera dugometražnog crtaća &quot;[[Pinokio (1940)|Pinokio]]&quot;.
* [[10. 2.]] - [[Tom and Jerry]] se prvi put pojavljuju (mada ne pod tim imenima) u crtaću ''[[Puss Gets the Boot]]''.
* [[11. 2.]] - U Moskvi potpisan [[Nemačko-sovjetski trgovački sporazum (1940)|Nemačko-sovjetski trgovački sporazum]]: SSSR izvozi sirovine a Nemačka ratni materijal i mašineriju. 
* 11. 2. - U Beogradu osnovana Jugoslovensko-bugarska privredna komora. 
* 11. 2. - Čeda Milić, starešina mostarske sokolske župe, napadnut sa grupom sokola u Imotskom od strane pripadnika Hrvatske seljačke zaštite.&lt;ref&gt;[http://www.koreni.rs/124403-2/ Štampa o napadu na Čedu Milića u Imotskom 1940.]. koreni.rs 23. 11. 2018.&lt;/ref&gt;
* [[12. 2.]] - Sovjeti probili [[Mannerheimova linija|Mannerheimovu liniju]]. 
*   12. 2. - U [[Firth of Clyde]] potopljena nemačka podmornica [[U-33 (1936)|U-33]], kod posade pronađena tri rotora [[Enigma (stroj)|Enigme]]. 
* [[15. 2.]] - Nova rojalistička vlada [[Bugarska|Bugarske]] na čelu sa [[Bogdan Filov|Bogdanom Filovim]] (do 1943).
* 15. 2. - Snijeg pao po drugi put ove zime na Hrvatskom primorju, od lavina u okolici Tomislavgrada proteklih dana stradalo 13 osoba. Sutradan u Zagrebu najniža temperatura -27, u Beogradu -24, u Sarajevu -28, u Dubrovniku -3&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 16. i 17. feb. 1940&lt;/ref&gt; (prema meteo izveštaju, najniža temperatura u Beogradu je 15. 2., -17.8).
* [[16. 2.]] - [[Altmarkov incident]]: Britanci u norveškim vodama zarobili nemački tanker &quot;Altmark&quot; na kome se nalazilo 299 zarobljenih britanskih trgovačkih mornara - Norveška protestuje zbog kršenja neutralnosti. 
* [[19. 2.]] - Predsednik [[Paragvaj]]a [[José Félix Estigarribia]] raspustio skupštinu i ukinuo ustav, ali već u septembru gine u avionskoj nesreći kada ga nasleđuje [[Higinio Moríñigo]]. 
* 19. 2. - Umro lider [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]] [[Ljubomir Davidović]], nasleđuje ga [[Milan Grol]].
* [[22. 2.]] - Mali [[Tenzin Gjatso]] postaje 14. Dalaj Lama, nakon što je prepoznat kao reinkarnacija prethodnog.
*   22. 2. - Katastrofalni početak nemačke Operacije Wikinger, presretanja britanskih ribarskih plovila: razarač ''Leberecht Maass'' pogođen od nemačkog bombardera (280 mrtvih), ''Max Schultz'' tokom spasavanja naleteo na minu (308 mrtvih). 
* {{circa}} 26. 2. - Zagrebačka policija uhapsila 26 frankovaca i ekstremista, među kojima su doktori [[Mile Budak]] i [[Stjepan Buć]].&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/02/27#page/4/mode/1up &quot;Vreme&quot;, 27. feb. 1940, str. 5]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; Frankovački listovi &quot;Hrvatski narod&quot; i &quot;Nezavisnost&quot;, koji su pisali oštro protiv Mačeka i HSS, zabranjeni 2. marta.
* [[29. 2.]] - [[12. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Gone with the Wind (film)|Gone with the Wind]]'', ukupno deset nagrada, od čega dve počasne; [[Hattie McDaniel]] je prva nagrađena crna osoba.

=== Mart/Ožujak ===
&lt;!-- {|style=&quot;float:right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|__TOC__
|} --&gt;
* [[1. 3.]] - Britanci proširili blokadu na italijanske brodove koji voze nemački ugalj iz Roterdama - Nemačka i Italija se sporazumeli 12. marta o kopnenom prevozu, milion tona mesečno.
* 1. 3. - U KJ potrebne karte za kupovinu benzina.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/02/21?pageIndex=00012 &quot;Politika&quot;, 21. feb. 1940]&lt;/ref&gt;
* [[3. 3.|3]] - [[9. 3.]] - ''[[RMS Queen Elizabeth]]'' tajno obavila svoje prvo putovanje, do Njujorka - tokom rata će transportovati trupe. 
* [[5. 3.]] - Mačekov proglas osuđuje postavljanje eksplozivnih naprava u Zagrebu (šest telefonskih govornica 24. 2. i Sudbeni stol 4. 3., bez žrtava), osuđuje &quot;rad hegemonista i hrvatskih reakcionara&quot;.
* 5. 3. - Sovjetski Politbiro odobrio [[Lavrentij Berija|Berijin]] predlog da se likvidira poljski oficirski kor (→ [[Katinjski masakr]]).
* [[12. 3.]] - [[Moskovski ugovor (1940)|Moskovskim ugovorom]] okončan [[Zimski rat]] - Finska gubi 10% teritorije uključujući [[Viborg]]. U evakuaciji Finske Karelije, 422.000 ljudi se seli u Finsku. 
* [[16. 3.]] - Brod &quot;Slava&quot; sušačke Atlantske plovidbe naleteo na minu u Bristolskom kanalu i potonuo, stradao jedan član posade.
* [[17. 3.]] - Vlak udario u odron kod [[Ozalj|Ozlja]] i pao u Kupu.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/03/21?pageIndex=00006 &quot;Vreme&quot;, 21. mart 1940, str. 7] - fotografije&lt;/ref&gt;
* 17. 3. - Zvanično otvorena Jugoslovensko-rumunska trgovinska komora.
* [[18. 3.]] - Sastanak Hitlera i Mussolinija na [[Brennerski prijevoj|Brennerskom prijevoju]] - Hitler ga obaveštava da predstoji ofanziva na zapadu; Italija nije spremna ali priključiće se kada dođe vreme.
* [[19. 3.]] - Bombardovanje baze [[Hörnum]] na ostrvu Sylt prvi je britanski napad na nemačko tlo, tri dana nakon što je napadnuta baza [[Scapa Flow]].
* [[21. 3.]] - [[Paul Reynaud]] je novi francuski premijer nakon što je [[Édouard Daladier|Daladier]] praktično izgubio poverenje. 
* [[24. 3.]] - [[Lahorska rezolucija]] [[Sveindijska muslimanska liga|Sveindijske muslimanske lige]] traži stvaranje suverenih država za muslimane unutar [[Britanska Indija|Britanske Indije]] (Dan Pakistana i Dan republike je 23. mart). 
* 24. 3. - Uskršnja magnetska oluja: polarna svjetlost i magnetne smetnje u Evropi, uključujući Jugoslaviju, i Americi&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/03/26?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 26. mart 1940]&lt;/ref&gt; (slabija aurora nego 1938?).
* [[28. 3.]] - Saveznički ratni savet se dogovorio da neće sklapati separatni mir sa Nemačkom i da će minirati norveško priobalje, ne bi li nemačka reakcija opravdala intervenciju u Norveškoj (→ [[Operacija Wilfred]]). 
* [[30. 3.]] - [[Datoteka:Flag of the Republic of China-Nanjing (Peace, Anti-Communism, National Construction).svg|25px]] U Nankingu proglašena kolaboracionistička [[Reorganizovana nacionalna vlada Republike Kine]] na čelu sa [[Wang Jingwei]]jom.
* [[31. 3.]] - Iz Beogradske sekcije Jugoslovenskog auto-kluba osnovan Srpski automobilski klub (unitarni AKJ se deli u tri kluba, srpski, hrvatski i slovenački, povezana u Savez auto-klubova KJ). 
*   31. 3. - [[Datoteka:Flag of Karelo-Finnish SSR (1940-1953).svg|25px]] Karelska ASSR, deo [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|RSFSR]], i novopriključene teritorije postaju zasebna [[Karelo-Finska Sovjetska Socijalistička Republika]] (od [[1956]]. opet Karelska ASSR, od 1991. [[Republika Karelija]] unutar [[Ruska federacija|RF]]).
*   31. 3. - Novi premijer [[Kraljevina Irak|Iraka]] je [[Rashid Ali al-Gaylani]], nacionalista naklonjen Osovini.
* mart - maj - Anglo-francuska izviđanja i pripreme za eventualni udar na sovjetske izvore nafte oko [[Baku]]a (→ ''[[Operation Pike]]'').

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-L03744, Norwegen, Oslo, Deutsche Panzer im Hafen.jpg|mini|270px|Nemački tenkovi u luci Oslo]]
* [[1. 4.]] - Na snazi je Uredba o finansiranju [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], čime ona dobija samostalne izvore prihoda.
* [[2. 4.]] - [[Hrvatska - Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Hrvatska - Švicarska]] 4:0 - prva službena utakmica hrvatske nogometne reprezentacije.
* [[3. 4.]] - [[Katinjski masakr]]: Sovjeti počinju ubijanje poljskog oficirskog kora i inteligencije. 
* ca. 3. 4. - Katastrofalne poplave Save, Dunava, Tise... U Beogradu je najveći ikad vodostaj jer nasip oko Pančevačkog rita sprečava razlivanje vode.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/04/04?pageIndex=00005 &quot;Vreme&quot;, 4. apr. 1940, str. 5]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* [[5. 4.]] - [[Operacija Wilfred]]: britanski brodovi zaplovili prema Norveškoj, nakon što su obavešteni o gomilanju trupa u nemačkim lukama (mine postavljene 8. 4.); istovremeno [[Plan R 4]] predviđa invaziju Norveške. 
* [[9. 4.]] - '''[[Operacija Weserübung]]''': nemački ultimatum [[Danska|Danskoj]] i [[Norveška|Norveškoj]], 
** Danska je [[Invazija Danske (1940)|okupirana za šest sati]]; 
** Norveška odlučuje da se bori, uz pomoć saveznika (→ [[Norveška kampanja]]); nadomak Osla potopljena nemačka krstarica ''[[Blücher (1937)|Blücher]]'' sa 600-1000 života. 
** [[Vidkun Quisling]] proglasio novu vladu Norveške, ali niko je ne prihvata, služiće kao figura. 
* [[12. 4.]] - Britanci zauzeli strateške [[Farski Otoci|Farske Otoke]] (danski posed).
*   12. 4. - U SAD prikazan [[Alfred Hitchcock|Hitchcockov]] film ''[[Rebecca]]''. 
* [[17. 4.]] - Sednica Izvršnog odbora Dunavske komisije u Beogradu: zabranjen prevoz ratnog materijala bez prethodne dozvole.
* [[19. 4.]] - [[Milan Stojadinović]] interniran iz Beograda nakon navodnog pronalaska &quot;kompromitujućeg materijala&quot; (mesta boravka do marta 1941: [[Rudnik (Gornji Milanovac)|Rudnik]], [[Karan]], [[Ilidža]]).
* 19. 4. - Teodor Pavlović skočio padobranom sa 6.000 m kod Zagreba.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/04/20?pageIndex=00009 &quot;Politika&quot;, 20. april 1940]&lt;/ref&gt;
* [[20. 4.]] - Počeo generalni štrajk u avionskoj industriji u Beogradu, Zemunu i Rakovici.
* [[21. 4.]] - Akrobata [[Dragoljub Aleksić]] prvi put leteo, iznad Kalemegdana, držeći se zubima za avion.
* [[22. 4.]] - Gradski prevoz u Beogradu: kružna autobuska linija 27 od Narodnog pozorišta do Groblja i Karaburme je zamenila dve tramvajske linije, čekanje je &quot;pet minuta&quot; umesto 15-30&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/04/23?pageIndex=00013 Politika, 23. april 1940, str. 13]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; (Kalemegdan-Groblje i Beograd-Zemun još u martu&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 15. mart 1940, str. 10&lt;/ref&gt;).
* [[23. 4.]] - Požar u ''Rhythm Night Club''-u u [[Natchez, Mississippi]] - stradalo 209 gostiju.
* [[24. 4.]] - [[Josef Terboven]] imenovan na čelo ''[[Reichskommissariat Norwegen]]'', stvarna vlast u Norveškoj.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-382-0248-33A, Im Westen, Panzer II und Panzer I.jpg|mini|300px|[[Bitka za Francusku]]]]
* [[4. 5.]] - Saveznička [[Namsoska kampanja]] u Norveškoj završena evakuacijom prošle noći, potopljeni razarači Afridi (britanski) i Bison (francuski). 
* [[5. 5.]] - Posle 25 dana okončana Bitka za tvrđavu Hegra, čime su Nemci potpuno ovladali južnom Norveškom. 
* [[7. 5.]] - [[Semjon Timošenko]] narodni komesar odbrane SSSR umesto [[Kliment Vorošilov|Vorošilova]] (do 1941). 
* [[8. 5.]] - [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] postaje predsednik [[Kostarika|Kostarike]] (do 1944), posvećuje se socijalnim pitanjima. 
* [[10. 5.]] - '''[[Bitka za Francusku]]''': [[Treći Reich|Nacistička Njemačka]] napada Francusku, [[Belgija|Belgiju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]] i [[Luksemburg]] (okupiran istog dana).
* 10. 5. - [[Neville Chamberlain]] daje ostavku popodne, [[Winston Churchill]] odmah prihvata kraljevu ponudu mandata (premijer 1940-45. i 1951-55.).
* 10. 5. - ''Operation Fork'': britanska [[invazija Islanda]] (danski posed).
* [[11. 5.]] - U Moskvi sklopljen ugovor o trgovini i moreplovstvu između [[SSSR]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].
*   11. 5. - [[Bitka za tvrđavu Eben-Emael]] u Belgiji: nemački padobranci zauzeli [[Utvrđenje Eben-Emael|utvrđenje]] i dva obližnja mosta. 
[[Datoteka:Sir Winston S Churchill.jpg|mini|180px|[[Winston Churchill]]]]
* [[13. 5.]] - Prvo Čerčilovo obraćanje Parlamentu: &quot;ne mogu ponuditi ništa osim krvi, muke, suza i znoja&quot;.
* [[14. 5.]] - Jako bombardovanje Roterdama, nemačke snage ulaze u grad.
* 12 - [[15. 5.]] - Invazija Nemačke na Francusku: [[Sedanska bitka (1940)|Sedanska bitka]] je važna nemačka pobeda, osvojeni svi mostovi preko Meze - sledi trka prema La Manšu ([[Heinz Guderian]] nastupa agresivno, mimo naređenja). 
* [[15. 5.]] - Holandija se ujutro predala, od 29. 5. njen rajhskomesar je [[Arthur Seyss-Inquart]].  
*   15. 5. - U [[SAD]] utemeljen lanac brze prehrane [[McDonalds]] i pojavile se najlon čarape.
* [[16. 5.|16]] - [[17. 5.]] - Vlada KJ donosi uredbe protiv špekulanata i za neutralnost štampe; zabranjeno slušanje stranih radio stanica.&lt;ref&gt;&quot;Vreme&quot;, 17. maj 1940, str. 6&lt;/ref&gt;, ministarstvo UP sutradan zabranjuje zborove, manifestacije, javne povorke i skupove.
* [[17. 5.]] - Pad Brisela.
* [[19. 5.]] - Lokalni izbori u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] (javno glasanje, većnici u gradskim opštinama su ranije imenovani od bana, počevši od Mostara 23. aprila): od 625 opština HSS i SDK dobili 564&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/05/22?pageIndex=00006 &quot;Vreme&quot;, 22. maj 1940]&lt;/ref&gt; (izbori u šest srezova i šest opština su bili odloženi&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/05/18?pageIndex=00008 &quot;Politika&quot;, 18. maj 1940, str. 8]&lt;/ref&gt;).
* [[20. 5.]] - Njemačke Guderijanove trupe izbile na [[La Manche]].
* 20. 5. - Otvoren [[Auschwitz (koncentracioni logor)|logor Auschwitz]], prvi stižu politički zatvorenici; komandant je [[Rudolf Höss]].
* [[22. 5.]] - Zakon o vanrednim ovlašćenjima daje britanskoj vladi kontrolu nad građanima i svom imovinom.
* [[24. 5.]] - U skladu sa [[Gerd von Rundstedt|Rundstedtovim]] zahtevom, Hitler radi konsolidacije zaustavio na tri dana napredovanje ka Dunkirku. 
*   24. 5. - Oružani napad na kuću [[Lav Trocki|Lava Trockog]] u Meksiku, ovaj put je preživeo. 
* [[27. 5.]] - [[3. 6.]] - ''Operation Dynamo'' - [[Evakuacija iz Dankerka]] opkoljenih britanskih, francuskih i belgijskih vojnika, njih ukupno 338.226.
* [[28. 5.]] - [[Belgija|Belgijski]] kralj [[Leopold III (Belgija)|Leopold III]] potpisao predaju armije, što je predsednik vlade ocenio protivustavnim.
* [[29. 5.]] - Hitler naredio aneksiju [[Eupen-Malmedy]]ja i drugih krajeva koje je Versajski ugovor dodelio Belgiji. Za ostatak zemlje je nadležna [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj|uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-126-0347-09A, Paris, Deutsche Truppen am Arc de Triomphe.jpg|mini|150px|Nemci u Parizu]]
* [[3. 6.]] - [[Luftwaffe]] prvi put bombarduje Pariz.
* [[4. 6.]] - Nemci zauzeli [[Dunkirk]] i zarobili 30-40.000 preostalih francuskih vojnika. 
*   4. 6. - Čerčilov govor Parlamentu: &quot;Nećemo posrnuti. Borićemo se na plažama... Nikada se nećemo predati&quot;.
* [[5. 6.]] - ''Fall Rot'' (Postavka Crveno): počinje druga faza nemačke invazije Francuske, napad preko reka Some i Ene od 9. 6.
* [[6. 6.]] - Jedan francuski avion uveče bacio bombe na fabrike na severnom kraju Berlina. 
* [[7. 6.]] - Britanci evakuisali norvešku kraljevsku porodicu i vladu; istog dana izgubili nosač aviona ''[[HMS Glorious]]'' sa 1.207 života, kao i prateće razarače HMS Acasta i HMS Ardent sa 160 odn. 150 ljudi. 
* [[10. 6.]] - [[Italija]] proglašava rat V. Britaniji i Francuskoj (→ [[Italijanska invazija Francuske]] ili Alpska bitka).
* 10. 6. - Norveška se predaje Nemcima; Francuska vlada beži u [[Tours]].
* [[11. 6.]] - Počinje [[Opsada Malte]] (do novembra 1942). 
* [[14. 6.]] - Nemci zauzeli [[Pariz]] bez otpora, francuska vlada beži iz Tura u Bordo.
*   14. 6. - Španci zauzeli [[Tangerska internacionalna zona|Tangersku internacionalnu zonu]] u Maroku.
*   14. 6. - Sovjetski bombarderi oborili finski putnički avion ''Kaleva'', 9 mrtvih - finska vlada se ne usuđuje da protestuje. 

* [[15. 6.]] - [[Sovjetska aneksija baltičkih država]]: sovjetske trupe nakon ultimatuma ulaze u [[Litvanija|Litvaniju]], dva dana kasnije isto se događa [[Estonija|Estoniji]] i [[Letonija|Letoniji]].
* [[16. 6.]] - Predlog [[Franko-britanska unija|Franko-britanske unije]], kako bi se Francuska odvratila od kapitulacije - francuski ministri odbijaju. Novi francuski premijer postaje maršal [[Philippe Pétain]] koji odmah traži primirje.
* [[17. 6.]] - Nemački bombarder potopio britanski brod ''[[RMS Lancastria]]'' sa evakuisanim vojnicima, procenjeno 4.000 mrtvih (ratna cenzura to nije objavila); istog dana u bombardovanju železničke stanice [[Rennes]] eksplodirao voz sa municijom pored kompozicija sa vojnicima i izbeglicama, 800-1.000 mrtvih.
* [[18. 6.]] - [[Apel 18. juna]]: [[Charles de Gaulle]] uputio prvu poruku iz [[London]]a okupiranoj Francuskoj: &quot;Francuska je izgubila bitku. Ali... nije izgubila rat&quot;.
* 18. 6. - Čerčilov govor: &quot;neka ljudi kažu, ovo je bio njihov najbolji čas&quot;.
* [[19. 6.]] - Brod &quot;Labud&quot;, Jugoslavenske plovidbe d.d., Sušak, kod Irske potopila podmornica U-32, svi članovi posade se spasli&lt;ref name=&quot;PrestintSSB&quot;&gt;Prestint, Danilo. [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=91-92&amp;C=24 Sudbina sušačkih brodova]. klub-susacana.hr/revija (pristup. 6.4.2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1941/02/09?pageIndex=00013 Politika, 9. feb. 1941, str. 13]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[21. 6.]] - Vladajući Front nacionalnog preporoda u Rumuniji reorganizovan u Partiju Nacije, sa obaveznim članstvom za službenike i rehabilitovanom [[Gvozdena garda|Gvozdenom gardom]].
*   21. 6. - Italijani započeli kopnenu ofanzivu protiv Francuske, slabo napredovanje. 
[[Datoteka:France map Lambert-93 with regions and departments-occupation-hr.svg|150px|mini|Podela Francuske]]
* [[22. 6.]] - '''Francuska potpisuje primirje (kapitulaciju)''' sa Nemačkom u 18:36 u [[Compiègne|Compiègnu]] (na istom mestu i istom vagon-restoranu u kome je Nemačka potpisala kapitulaciju [[1918]]). Primirje stupa na snagu 25. juna, zajedno sa italijanskim primirjem.
** sever i zapad je [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj|pod nemačkom okupacijom]], delimično u [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj|celini sa Belgijom]],  ''[[Zone interdite]]'' je namenjena naseljavanju Nemaca; 
** ostatak je [[Višijevska Francuska|Država Francuska]] sa sedištem vlade u [[Vichy]]ju (od novembra 1942. takođe pod okupacijom). 
* [[23. 6.]] - Hitler posetio Pariz. 
* [[23. 6.]] - [[2. 12.]] - U Lisabonu se održava Izložba portugalskog sveta (→ [[:pt:Exposição do Mundo Português|pt]]), proslava režima ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]''. 
* [[24. 6.]] - [[Kraljevina Jugoslavija]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] (među poslednjima u Evropi).
*   24. 6. - Potpisano italijansko-francusko primirje - okupaciona zona je vrlo mala, mada će biti proširena 1942. (→ [[Italijanska okupacija Francuske]]). 
* 24/[[25. 6.]] - Operacija ''Collar'' je prva britanska komandoska misija u ovom ratu, izviđanje u [[Pas-de-Calais]]. 
[[Datoteka:1939-40 territ.changes in EasternEurope.png|mini|150px|Promene sovjetskih granica 1939-40]]
* [[28. 6.]] - [[Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine]]: nakon [[SSSR|sovjetskog]] ultimatuma od pre dva dana, [[Kraljevina Rumunija|Rumunija]] ustupa teritorije.
*   28. 6. - Bitka Esperovog konvoja, prvi pomorski okršaj Italijana i britansko-australske flote. 
*   28. 6. - Smenjen egipatski premijer [[Ali Mahir Paša]] koji se protivio objavi rata Silama osovine. 
* [[29. 6.]] - Po odluci [[papa|pape]] [[Pio XII.|Pija XII.]], počela se slaviti Hrvatska Sveta Godina, povodom 1300. godišnjice [[kršćanstvo|kršćanstva]] u [[Hrvati|Hrvata]].
* [[30. 6.]] - Počinje [[Njemačka okupacija Kanalskih otoka]] - jedina britanska teritorija pod njemačkom okupacijom.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Rumunija se odriče anglo-francuskih garancija od prošle godine.
*   1. 7. - [[Mitsubishi A6M]] Zero ulazi u japansku službu. 
* [[2. 7.]] - Nemačka podmornica potopila britanski brod ''[[SS Arandora Star]]'' koji je prevozio italijanske i nemačke internirce i zarobljene - 865 mrtvih.
* 2. 7. - Vlada KJ donela uredbu o tri bezmesna dana u nedelji, umesto dva (sreda, četvrtak i petak, praktično od 10. 7., nije protegnuta na Hrvatsku).
* [[3. 7.]] - [[Napad na Mers el-Kébir]] (Operacija ''Catapult''): Britanci napali flotu Višijevske Francuske u [[Oran]]u i Mers-el-Kebiru, potopljen bojni brod ''Bretagne'', poginulo 1.297 Francuza - Višijevska Francuska sutradan prekida diplomatske odnose sa Britanijom.
* [[4. 7.]] - U Rumuniji imenovan pronemački premijer [[Ion Gigurtu]], zemlja napušta [[Društvo naroda]] (11. 7.) i želi da se priključi Osovini. 
*   4. 7. - [[Istočnoafrička kampanja]]: Italijani zauzeli [[Kasala|Kasalu]] u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]]. 
* [[7. 7.]] - U Beograd stigao Viktor Plotnjikov, prvi poslanik SSSR u KJ; manifestacije u gradu (poslanik u Moskvi [[Milan Gavrilović]]).
* [[9. 7.]] - Pomorska [[Bitka kod Kalabrije]], obe strane tvrde da su pobedile. 
* [[10. 7.]] - Počinje [[Bitka za Britaniju]], nemačka vazdušna kampanja protiv ostrva; od 4. 7. do 12. 8. to je ''Kanalkampf'', napadi na konvoje u La Manšu i vazdušne bitke iznad istog.
* 10. 7. - [[Višijevska Francuska]]: usvojen [[Francuski ustavni zakon (1940)|ustavni zakon]] po kome je Peten šef države sa punim ovlašćenjima, premijer je [[Pierre Laval]] (1940. i 1942-44.) - kraj Treće republike.
* [[15. 7.]] - [[Alsace-Lorraine]] praktično priključeni Nemačkoj, pomeranjem carinske granice (aneksija je izvedena de fakto, ne i de jure). 
* 15. 7. - Nova uredba o [[opijum]]u u KJ povećava cenu sa oko 25 na 40 dinara po jedinici morfina (rat je izazvao povećanje tražnje).
* [[19. 7.]] - Feldmaršalska ceremonija u Berlinu: unapređeno 12 generala a feldmaršal Gering unapređen u specijalno kreirani čin rajhsmaršala. 
* [[21. 7.]] - U Moskvi proglašene [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic (1940-1953).svg|25px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska]], [[Datoteka:Flag of Latvian SSR (1940-1953).svg|25px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonska]] i [[Datoteka:Flag of Lithuanian SSR (1940-1953).svg|25px]] [[Litvanska SSR]] ([[3. 8.]] uključene u [[SSSR]]) - dva dana kasnije izdata [[Wellesova deklaracija]] kojim su SAD odbile priznati okupaciju i aneksiju (ostaje na snazi do 1991. i obnove baltičkih država).
* [[22. 7.]] - Osnovana britanska [[Uprava za specijalne operacije]] (SOE). 
* [[24. 7.]] - Nemci u La Manšu potopili francuski brod ''Meknés'' sa repatriranim mornarima, 416 mrtvih. 
* [[25. 7.]] - Raport u G[[rütli]]ju: komandant švajcarske vojske [[Henri Guisan]] se obraća oficirskom koru - zemlja će se braniti od svakog napadača, makar bajonetima, nikada se neće predati (→ [[Nacionalni redut (Švajcarska)|Nacionalni redut]] i [[Operacija Tannenbaum (Švicarska)|Operacija Tannenbaum]], neostvareni nemački plan). 
* [[26. 7.]] - Osnovano Povlašteno gospo­darsko društvo Banovine Hrvatske (POGOD)&lt;ref name=&quot;Kolar-Dimitrijević-SKBH&quot;&gt;Mira Kolar-Dimitrijević, [https://hrcak.srce.hr/file/158260 Strani kapital i Banovina Hrvatska]. hrcak.srce.hr&lt;/ref&gt;
* [[27. 7.]] - [[Duško Dugouško]]/Zekoslav Mrkva se pojavljuje prvi put pod tim imenom u crtaću ''A Wild Hare'' (takođe i [[Elmer Davež]]).
* 27. 7. - Požar u oknu Sveti Aleksandar aleksinačkog rudnika uglja, stradalo 11 rudara.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/07/28?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 28. jul 1940]&lt;/ref&gt;
* [[29. 7.]] - Hitler odlaže planirani napad na SSSR sa jeseni na sledeće proleće.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Second world war europe 1940 map de.png|thumb|250px|Evropa, ljeto 1940.]]
* [[1. 8.]] - Pod pritiskom vlade, objavljeno raspuštanje [[masoni|masonske]] Velike [[Velika nacionalna loža Srbije#Loža_Jugoslavija|lože &quot;Jugoslavija&quot;]] (tj. 30. jula je naređeno da se majska zabrana zborova i skupova odnosi i na masone).
*   1. 8. - Japanski ministar ino. poslova [[Yōsuke Matsuoka]] objavio koncept [[Velika istočnoazijska sfera koprosperiteta|Velike istočnoazijske sfere koprosperiteta]]
* [[2. 8.]] - [[Datoteka:Flag of Moldavian SSR (1941-1952).svg|25px]] Osnovana [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika]], od delova ranije rumunske Besarabije i pojasa [[Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavske ASSR]].
*   2. 8. - [[Charles de Gaulle]] u odsustvu osuđen u Francuskoj na smrt &quot;za izdaju&quot;. 
*   2. 8. - [[Luksemburg]] pod civilnom nemačkom upravom (''[[Chef der Zivilverwaltung]]'' je [[Gustav Simon]]), 7-og je naređeno uvođenje nemačkog jezika u štampi, školstvu, administraciji, sudstvu, natpisima... 
* [[3. 8.|3]] - [[19. 8.]] - [[Italijansko osvajanje Britanskog Somalilanda]] (okupacija traje manje od šest meseci). 
* [[5. 8.]] - Otvaranje redovnog vazdušnog saobraćaja Beograd – [[Bar, Crna Gora|Bar]].
* [[9. 8.]] - [[Wilhelm Keitel]] potpisao direktivu ''Aufbau Ost'' (&quot;Izgradnja na istoku&quot;) - priprema za napad na SSSR.
* [[10. 8.]] - [[Antisemitizam|Antisemitski]] zakon u Rumuniji.
* 10. 8. - Ministar prosvete dr. Korošec doneo odluku o obaveznom učenju nemačkog jezika u gimnazijama od prvog razreda.&lt;ref&gt;&quot;Politika&quot;, 11. avg. 1940, str. 6&lt;/ref&gt;
* 10. 8. - Zagrebačka &quot;Nova srpska riječ&quot; donosi članak o &quot;milijardama&quot; utrošenim &quot;za vaspitanje građana u duhu bratstva i jedinstva&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/08/11#page/6/mode/1up Vreme 11. avg. 1940, str. 7]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 10. 8. - 18. 9. - Na beogradskom Kalemegdanu održane prve Svečane pozorišne igre.
* [[12. 8.]] - U Italiji se pokreće slučaj Dauta Hodže (Daut Hoxha), [[Čamerija|čamerijskog]] separatiste/bandita, kome je pre dva meseca neko odsekao glavu na albansko-grčkoj granici.
* [[13. 8.]] - [[Bitka za Britaniju]]: ''[[Adlertag]]'', početak glavne faze nemačkih vazdušnih udara na Britaniju, pokušaj uništenja RAF, zatim napadi na luke i industriju. 
* 13. 8. - Zabranjene masonske lože u Banovini Hrvatskoj (pre svega u Zagrebu).
* 13. 8. - U padu aviona kod [[Canberra|Canberre]] gine 10 osoba, od toga tri australska ministra i načelnik generalštaba. 
* [[14. 8.]] - U Berlinu osnovano preduzeće Jugo-Montan a.d., predsednik upravnog odbora je [[Franz Neuhausen]] - bave se rudarstvom i obaveštajnim radom u Jugoslaviji. Neuhasuen je ove godine i na čelu Francuskog društva Borskih rudnika a. d. - francuski kapital u borskim rudnicima je istisnut nemačkim, na urgiranje [[Pierre Laval|Lavala]] i [[Philippe Pétain|Pétaina]]&lt;ref name=&quot;Hehn2005&quot;&gt;{{cite book|author=Paul N. Hehn|title=A Low, Dishonest Decade: The Great Powers, Eastern Europe and the Economic Origins of World War II|url=http://books.google.com/books?id=nOALhEZkYDkC&amp;pg=PA113|date=26 September 2005|publisher=A&amp;C Black|isbn=978-0-8264-1761-9|pages=113–}}&lt;/ref&gt; - Lavalu će to biti pomenuto u optužnici posle rata.
[[Datoteka:British and German aircraft a dog fight.jpg|mini|280px|[[Bitka za Britaniju]]: tragovi aviona]]
* [[15. 8.]] - Bitka za Britaniju: Crni četvrtak za Nemce, izgubili 76 aviona prema britanskih 34. 
*  15. 8. - Italijanska podmornica potopila grčku zaštićenu krstaricu ''[[Elli (krstarica, 1912)|Elli]]'' usidrenu kod Tinosa. 
* [[17. 8.]] - Hitler naređuje totalnu blokadu Engleske.
* [[18. 8.]] - ''[[The Hardest Day]]'': opšti napad na RAF, obe strane imaju velike gubitke. 
* [[20. 8.]] - Čerčil o [[RAF]]-u: &quot;nikada u oblasti ljudskog sukoba nije toliko mnoštvo dugovalo takvoj nekolicini&quot;.
*   20. 8. - Kineski komunisti pokreću [[Ofanziva sto pukova|Ofanzivu sto pukova]] protiv Japanaca.
* [[21. 8.]] - Rumunija zaključila sporazum sa Bugarskom o vraćanju južne Dobrudže (formalizovano 7. 9.).
* 21. 8. - [[Lav Trocki]] umro u Meksiku od rana koje mu je prethodnog dana naneo agent [[NKVD]]-a.

* [[22. 8.]] - &quot;[[Aeroput]]ov&quot; avion &quot;[[Lockheed Model 10 Electra|Lokid Elektra]]&quot; na liniji [[Zagreb]]-[[Split]] udario, po nevremenu, u [[velebit]]ski [[Počitelj (Gospić)|Počiteljski]] vrh - poginula dva člana posade i deset putnika.
* [[24. 8.]] - Počinje kritična faza Bitke za Britaniju - napadi na RAF-ove piste; bačene bombe na zapadni London, izgleda greškom, na šta će Britanci uzvratiti bombardovanjem Berlina 25/26. 8.
*   24. 8. - Nemački [[bojni brod Bismarck]] ulazi u službu. 
* [[26. 8.]] - Sednica vlade KJ održana u Zagrebu, na godišnjicu [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma]]. Objavljena Uredba o sreskoj samoupravi u Banovini Hrvatskoj: srezovi imaju skupštine i upravne odbore.
* 26. 8. - Objavljena Uredba o merama u svrhu snabdevanja stanovništva i vojske hlebom: moguć prinudan otkup pšenice, jednolična meljava, &quot;narodni hleb&quot;.
* [[27. 8.]] - Otkriven [[asteroid]] [[1700 Zvezdara]] (astronom [[Petar Đurković]]).
*   27. 8. - General [[Philippe Leclerc de Hauteclocque|Leclerc]] zbacio višijevske vlasti u [[Francuski Kamerun|Kamerunu]], sutradan se pridružili i [[Francuski Kongo]] i [[Ubangi-Šari]].
* [[30. 8.]] - [[Druga Bečka arbitraža]]: pod nemačkim i italijanskim pritiskom, Rumunija ustupa severnu [[Transilvanija|Transilvaniju]] [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]].
* kolovoz - Zemaljsko savetovanje Narodne (Crvene) pomoći u Zagrebu.
* [[31. 8.]] - Nov [[Douglas DC-3]] pao kod [[Lovettsville, Virginia]], 25 mrtvih.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:PérdidasTerritorialesRumanas1940-ro.svg|mini|220px|Gubici [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjske]], juni - septembar 1940.]]
[[Datoteka:This picture, taken during the first mass air raid on London, 7th September 1940, describes more than words ever... - NARA - 541917.tif|mini|200px|London Blitz]]
* [[2. 9.]] - Sporazum SAD i V. Britanije: SAD daje 50 razarača za pratnju u zamenu za 99-godišnji najam britanskih baza u severnom Atlantiku, Karibima i Bermudi.
* [[5. 9.]] - Mađarske trupe na čelu sa regentom [[Miklós Horthy|Hortijem]] ulaze u dodeljenu rumunsku teritoriju (do 13. 9.).
* 5. 9. - Uz pomoć sovjetskih ledolomaca nemačka pomoćna krstarica ''Komet'' prešla u Tihi okean.
* [[6. 9.]] - Rođendan kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] (17): četiri sokolske štafete stižu u Beograd&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/08/19#page/4/mode/1up Vreme, 19. avg. 1940, str. 5]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;, kralj je u Ljubljani otkrio konjaničku statuu svog oca Aleksandra I.
* 6. 9. - Završena druga biciklistička [[Trka kroz Srbiju|Trka oko Srbije]], pobednik je [[Janez Peternel]].
* 6. 9. - Posle nereda u zemlji, rumunski kralj [[Karol II]] abdicira u korist sina [[Mihail I|Mihaila I]] i beži iz zemlje; [[Ion Antonescu]] је premijer sa diktatorskim ovlašćenjima (od 14. 9. sa titulom ''[[Conducător]]''); potpredsednik vlade je šef Gvozdene garde [[Horia Sima]], proglašena је [[Nacionalna legionarska država]].
* 6. 9. - Otkriven [[asteroid]] [[1554 Jugoslavija]] (astronom [[Milorad B. Protić]]).
* [[7. 9.]] - [[Krajovski sporazum]]: Rumunija vraća Bugarskoj [[Južna Dobrudža|Južnu Dobrudžu]], uz razmenu stanovništva (bugarska vojska ulazi 21. septembra).
* 7. 9. - Bitka za Britaniju: nemački dnevni napadi usmereni na gradove umesto RAF-ovih poletišta, u Londonu prva od 57 uzastopnih noći pod bombama (→ ''[[The Blitz]]'').
* [[8. 9.]] - Antiratne demonstracije u beogradskom Košutnjaku, ima i mrtvih.
*  8. 9. - Na Venecijanskom festivalu prikazan izuzetno popularni nemački antisemitski film ''[[Jud Süß (film, 1940)|Jud Süß]]''. 
[[Datoteka:Kosutnjak spomenik studentima.jpg|mini|150px|left|Spomenik studentima u Košutnjaku]]
* 8 - [[9. 9.]] - Šesta zemaljska konferencija [[SKOJ]]-a u Zagrebu - nastavlja se politika učešća komunističkih omladinaca u masovnim organizacijama (nasuprot &quot;sektaštvu&quot;).
* [[9. 9.]] - [[Italijansko bombardovanje Palestine]]: 137 poginulih u [[Tel Aviv]]u. 
*   9. 9. - Masakr u Trezni: mađarska vojska pucala na seljane u mestu [[Opština Treznea, Sălaj|Treznea]] u severnoj Transilvaniji, 93 mrtvih; pet dana kasnije u [[Opština Ip, Sălaj|Ipu]] ubijeno 158 Rumuna. 
[[Datoteka:WesternDesertBattle Area1941 en.svg|mini|250px|Istok Libije i zapad Egipta - bojište 1940-42.]]
* [[9. 9.|9]] - [[16. 9.]] - [[Italijanska invazija Egipta]]: napredovali su stotinak kilometara, zauzeli su [[Sidi Barrani]] (nisu napali britansku glavninu). 
* [[12. 9.]] - Otkriveni crteži u francuskoj pećini [[Lascaux]].
*   12. 9. - Britanska [[Tizardova misija]] stigla u SAD: nadaju se pomoći američkih industrijskih potencijala za istraživanje, zauzvrat donose kavitacioni [[magnetron]] (deo radara) i neke druge pronalaske. 
* [[15. 9.]] - ''Battle of Britain Day'': Luftwaffe izvodi najveći napad na London ne bi li namamila RAF u uništenje, ali Britanci odnose prevagu. 
* [[septembar]] - Gomilanje italijanske vojske na jugoslovenskoj granici, ali Hitler nije za upotrebu sile&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/40_10.htm Njemačko napredovanje u jugoistočnoj Evropi], Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945 (znaci.net)&lt;/ref&gt;.
* [[16. 9.]] - U SAD potpisan Zakon o selektivnoj obuci i službi - prva mirnodopska regrutacija u istoriji nacije (obuhvata oko 16 miliona ljudi).
* 16. 9. - Uveče, na Mirogojskoj cesti, pucano na kola grofa Josipa Bombelesa.
* [[17. 9.]] - Hitler odlaže [[Operacija Morski lav|Operaciju Morski lav]], plan invazije Velike Britanije. 
* [[18. 9.]] - Britanski putnički brod ''[[SS City of Benares]]'' potopljen na Atlantiku, stradalo 260 osoba, od čega 80 evakuisane dece. 
[[Datoteka:AtlBalk1940.jpg|thumb|200px|Balkan, jesen 1940.]]
* 21/[[22. 9.]] - Nemački podmornički &quot;vučji čopor&quot; potopio 11 od 43 broda konvoja HX 72 na Zapadnim prilazima Britanskim ostrvima. 
* [[22. 9.]] - U Beogradu počela prodaja jednoobraznog &quot;narodnog hleba&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/09/24?pageIndex=00007 Politika, 24. septembar 1940, str. 7]. digitalna.nb.rs (pristup. 10.4.2016.)&lt;/ref&gt;.
* [[22. 9.|22]] - [[26. 9.]] - [[Japanska invazija Francuske Indokine]]: kako bi se zatvorile kineske rute snabdevanja, Japanci zauzimaju sever teritorije; Višijevska Francuska je dozvolila stacioniranje japanskih snaga ali ovi prekoračuju sporazum pa dolazi do borbi. 
* [[23. 9.|23]] - [[25. 9.]] - [[Dakarska bitka]]: neuspešni saveznički pokušaj da od Višijevske Francuske oduzmu [[Dakar]] u Senegalu. Francuski avioni iz Maroka i Alžira bombarduju Gibraltar.
* [[24. 9.]] - U Velikoj Britaniji uvedena odlikovanja ''[[George Cross]]'' i ''[[George Medal]]''. 
* [[26. 9.]] - SAD uvodi embargo na izvoz otpadnog metala u Japan.
* [[27. 9.]] - [[Trojni pakt]] Sila osovine: Rim-Berlin-Tokio.
* 28/29. 9. - ''[[Heim ins Reich]]'' - preseljenje [[Besarapski Nijemci|Besarapskih Nijemaca]]: prve grupe stigle, nakon trodnevnog putovanja, u logor kod Zemuna, odakle nastavljaju za Beč&lt;ref&gt;Politika, 30. sept. 1940, str. 7&lt;/ref&gt; (93.000 ljudi, nastanjeni su u Poljskoj).
* [[29. 9.]] - Rumunija istupila iz [[Balkanski pakt|Balkanskog pakta]].
* [[29. 9.]] - Dva aviona [[Avro Anson]] se sudarila iznad Brocklesbyja u Novom Južnom Velsu, zaglavila se zajedno nakon čega je pilot jednog uspeo da ih spusti.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Shashin Shuho No 151.jpg|mini|180px|[[Trojni pakt]]]]
* [[3. 10.]] - Štab primorske armijske oblasti tvrdi za mlađe katoličke sveštenike i za katoličko udruženje &quot;Križari&quot; da su &quot;[[ustaše|pavelićevci]]&quot;.
*  3. 10. - U Višijevskoj Francuskoj doneseni prvi antisemitski zakoni. 
* [[4. 10.]] - [[Fritzie Zivic]] pobedio [[Henry Armstrong|Henryja Armstronga]] u Njujorku za svetsku titulu u velter kategoriji.
* 4. 10. - Čeoni sudar brzog i teretnog voza kod [[Kusadak|Kusatka]], četvoro mrtvih.
* [[5. 10.]] - U Kraljevini Jugoslaviji donesene Uredba o merama koje se odnose na Jevreje u pogledu obavljanja radnja sa predmetima ljudske ishrane i Uredba o ograničenju školovanja lica jevrejskog porekla - npr. na Beogradskom univerzitetu, od 118 upisanih bi ostalo 17, plus deca zaslužnih&lt;ref&gt;Vreme, 23. okt. 1940, str. 6&lt;/ref&gt;. 
* 5. 10 - Usled oskudice benzina i guma u KJ zabranjen automobilski saobraćaj od 22 do 06 sati i ceo dan nedeljom i praznikom; četvrtak i petak su bezmesni dani&lt;ref&gt;Vreme, 5. okt. 1940, str. 6&lt;/ref&gt; (u Beogradu je prvi bezmesni dan bio još 18. maja, prema Uredbi o štednji životnih namirnica&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/05/18?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 18. maj 1940]&lt;/ref&gt;).
* 5 - 16. 10. - Izložba nove nemačke arhitekture u nemačkom paviljonu Beogradskog sajmišta.
* [[7. 10.]] - [[McCollumov memorandum]]: kapetan korvete [[Arthur H. McCollum]] predlaže da se Japan isprovocira na ratni čin.
* [[8. 10.]] - Nemačke trupe ulaze u Rumuniju. 
* [[12. 10.]] - Torpediran i potopljen sušački brod &quot;Orao&quot;&lt;ref name=&quot;PrestintSSB&quot;&gt;&lt;/ref&gt;.
* [[14. 10.]] - Na stanici Balham londonskog metroa od nemačke avio-bombe poginulo 66 ljudi. 
* [[15. 10.]] - Premijera [[Charlie Chaplin|Chaplinovog]] filma &quot;[[The Great Dictator|Veliki Diktator]]&quot; koji ismijava [[Hitler]]a i [[Mussolini]]ja.
* oktobar - Počinje [[Franko-tajski rat]]: Tajland želi da povrati teritorije koje su Francuzi ranije oduzeli.
* [[18.10.|18]] - [[19. 10.]] - Potopljena 32 broda iz dva saveznička konvoja, najuspešniji napad &quot;[[Vučji čopor|vučjeg čopora]]&quot; nemačkih podmornica.
* [[19. 10.]] - Italijani bombardovali Bahrein - četiri bombardera [[Savoia-Marchetti SM.82|SM.82]] letela 4.200 km. 
* [[19.10.|19]] - [[23. 10.]] - [[Peta zemaljska konferencija KPJ]] u Dubravi kraj [[Zagreb]]a, sa 108 delegata; između ostalog, kritikovana crnogorska organizacija zbog poziva na dezerterstvo iz vojske u maju.
[[Datoteka:DurdevicaTaraBridge.jpg|mini|220px|[[Most na Đurđevića Tari]]]]
* [[21. 10.]] - Objavljen [[Ernest Hemingway|Hemingwayev]] roman ''[[For Whom the Bell Tolls]]''. 
* [[22. 10.]] - Prethodni zemljotres kod [[Vranča|Vranče]] u Rumuniji, osetio se i u istočnoj Srbiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.5.).
* [[23. 10.]] - U [[Beograd]]u otvoren [[bioskop]] &quot;Beograd&quot;.
*   23. 10. - Sastanak Hitlera i Franka u [[Hendaye]]: Franko traži prevelike ustupke za ulazak u rat (dozvoliće dobrovoljce za Istočni front, → [[Plava divizija]]). 
* [[24. 10.]] - Sastanak Hitlera i Petena u [[Montoire-sur-le-Loir]]. 
* 24. 10. - U okviru [[Rakovica (Beograd)|rakovičkog]] IMAD (Industrija motora - akcionarsko društvo), otvorena fabrika automobila, tj. čeških kamiona [[Praga RN]].
* [[26. 10.]] - Prvi let lovca [[North American P-51 Mustang]] (u službi od januara 1942.). 
* [[28. 10.]] - Počinje '''[[Grčko-italijanski rat]]''': italijanska invazija iz Albanije, [[Bitka na Pindu]]; u Grčkoj je to [[dan Ohi]] (''OXI'', &quot;Ne&quot;) jer je [[Ioannis Metaksas]] sinoć odbio ultimatum; početak [[Balkanska kampanja (1940-41)|Balkanske kampanje]].
* [[29. 10.]] - Britanska vojska na [[Krit]]u. 
* [[31. 10.]] - Ovaj dan se smatra za kraj [[Bitka za Britaniju|Bitke za Britaniju]] - pobeda RAF-a (noć 3. 11. je prva za London bez bombardovanja, posle 57 dana), mada se razaranja nastavljaju.

=== Novembar/Studeni ===
* ca. [[1. 11.]] - Memorandum [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ministra vojske, knezu Pavlu: nemoguće nastaviti politiku neutralnosti, jedini izlaz je pridruživanje Osovini.
* [[5. 11.]] - [[Franklin Delano Roosevelt]] osvaja treći mandat, bez presedana; protivnik je bio [[Wendell Willkie]] (449 prema 82 elektora, 38 prema 10 država iz 54,7% narodnih glasova).
* 5. 11. - [[Italijansko bombardovanje Bitolja]], devet mrtvih.
* [[6. 11.]] - Penzionisani general [[Petar Pešić]] ministar vojske i mornarice umesto gen. [[Milan Nedić|Milana Nedića]].
* [[7. 11.]] - ''[[Tacoma Narrows Bridge (1940)|Tacoma Narrows Bridge]]'', po dužini treći viseći most na svetu, srušio se usled rezonancije sa vetrom, samo četiri meseca nakon otvaranja.
* [[7. 11.|7]] - [[12. 11.]] - [[Bitka za Gabon]]: De Golovi [[Slobodna Francuska|Slobodni Francuzi]] uzimaju koloniju od višijevskih vlasti, čime su kompletirali [[Francuska Ekvatorijalna Afrika|Francusku Ekvatorijalnu Afriku]]. 
* 2 - [[8. 11.]] - Bitka kod Elaja-Kalamasa: defanzivna pobeda malobrojnije grčke vojske na južnom delu fronta. 
* [[8. 11.]] - Putnički [[Junkers Ju 90]] pao na istoku Nemačke, 29 mrtvih. 
[[Datoteka:Iosif Berman - Marele cutremur din anul 1940.jpg|mini|300px|Zemljotres u Bukureštu]]
* [[10. 11.]] - Rano ujutru, glavni, katastrofalni, zemljotres u zoni rumunske Vranče ([[Magnituda zemljotresa|M]] 7.4, int. IX), poginulo 1000 ljudi, jak i u Srbiji, osetio se od Grčke do Poljske. 
* [[11. 11.]] - Na beogradskoj Slaviji počela gradnja Mitićevog magazina, predviđene ukupne visine 70 metara&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/11/11?pageIndex=00012 Politika, 11. novembar 1940, str. 12]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.4.2016.)&lt;/ref&gt; - ostaje samo &quot;Mitićeva rupa&quot;.  
*   11. 11. - ''Armistice Day Blizzard'': mećava na Srednjem zapadu SAD odnosi 145 života. 
* 11/[[12. 11.]] - [[Napad na Taranto]]: prvim napadom sa [[nosač aviona|nosača aviona]] na flotu, Britanci uništavaju jedan italijanski brod i oštetili još pet. Istovremeno i [[Bitka u Otrantskim vratima (1940)|Bitka u Otrantskim vratima]], saveznički uspeh. 
* [[12. 11.|12]] - [[13. 11.]] - [[Nemačko-sovjetski razgovori o Osovini]]: Molotov u poseti Berlinu, nema sporazuma. 
* [[13. 11.]] - [[Bitka na Pindu]] okončana grčkom pobedom. 
*   13. 11. - Diznijeva ''[[Fantazija (1940)|Fantasia]]''.
* [[14. 11.]] - Morova-Ivanska bitka: grčki protivnapad na albanskom frontu protiv Italijana; u narednih mesec dana im uzimaju sve veće gradove u južnoj Albaniji.
* 14. 11. - Operacija Mesečeva sonata: teško razaranje engleskog grada [[Coventry]], procenjeno 568 mrtvih (tokom meseca veliki broj žrtava i u Birminghamu, Southamptonu, Liverpoolu...).
[[Datoteka:D.Brašovan Zgrada BIGZ-a 2.JPG|mini|200px|[[Zgrada BIGZ-a|Zgrada Državne štamparije]] u Beogradu]]
* [[15. 11.]] - [[Varšavski geto]] zatvoren za ostatak sveta. 
* [[16. 11.]] - Armijski general [[Dušan Simović]] postavljen za komandanta Vazduhoplovstva vojske (po drugi put).
* 16. 11. - MUP zabranio pokret [[ZBOR]], ove jeseni je uhapšeno preko 160 njihovih pripadnika.
* [[18. 11.]] - Britanski bombarder &quot;[[Bristol Blenheim]]&quot; udario u Veliki Garač kod [[Danilovgrad]]a, poginula sva četiri avijatičara (u decembru će na [[Volujak|Volujku]] biti pronađen još jedan britanski bombarder).
* 18. 11. - Hitler razgovara sa [[Galeazzo Ciano|Cianom]] na Berghofu, uzbuđen je zbog ideje saveza sa Jugoslavijom&lt;ref name=&quot;Boone2008&quot;&gt;{{cite book|author=J.C. Boone|title=HITLER AT THE OBERSALZBERG: With Perceptions|url=http://books.google.com/books?id=U03SRBquJbEC|date=27 September 2008|publisher=Xlibris Corporation|isbn=978-1-4628-1353-7|page=122}}&lt;/ref&gt;.
* [[20. 11.|20]] - [[24. 11.]] - Proširenje [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]: Mađarska (20.), Rumunija (23.), [[Republika Slovačka (1939–1945)|Slovačka]] (24.).
* [[22. 11.]] - Grci zauzeli [[Korča (Albanija)|Korču]].
* ca. 22. 11. - Posle jakih kiša u Bosni, rekordni vodostaji na Savi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/11/23?pageIndex=00012 &quot;Vreme&quot;, 23. nov. 1940]&lt;/ref&gt;
* [[25. 11.]] - [[Turska]] proglašava ratno stanje u zoni koja obuhvata [[Istanbul]], [[Jedrene]] i još neke gradove (zamračenje u Istanbulu od [[30. 11.]]).
*   25. 11. - Eksplozija potopila u luci Haifa francuski brod ''SS Patria'' sa 1.800 jevrejskih izbeglica određenih za deportaciju, gine 267 ljudi - kasnije se ispostavilo da je [[Hagana]] postavila prejaku bombu. 
* 25. 11. - Avioni [[de Havilland Mosquito]] i [[Martin B-26 Marauder]] imaju prve letove. 
* [[26. 11.]] - Osnovan [[Varšavski geto]].
* 26/[[27. 11.]] - [[Žilavski masakr]] - pripadnici rumunske [[Gvozdena garda|Gvozdene garde]] ubili 64-icu svojih političkih protivnika, pomoćnika bivšeg kralja Karola, u zatvoru Žilava; istog dana ubijen istoričar i bivši premijer [[Nicolae Iorga]] i bivši ministar [[Virgil Madgearu]].
* [[27. 11.]] - Britansko-italijanska pomorska bitka kod rta Spartivento, južno od Sardinije - bez pobednika.
* 27 - 28. 11. - Tajni sastanak ministra inostranih poslova Cincar-Markovića sa Hitlerom i Ribbentropom u Berlinu (početak nemačkog pritiska za pristupanje Trojnom paktu).
* [[29. 11.]] - U Berlinu prikazan propagandni antisemitski film ''[[Der ewige Jude]]''. 
* 25 - [[30. 11.]] - Centralnohubejska operacija, japanska ofanziva završena porazom.
* [[30. 11.]] - U Nankingu potpisan kinesko-japanski ugovor, sa [[Wang Jingwei]]jevim marionetskim režimom. Objavljena i zajednička deklaracija Japana, [[Mančukuo|Mančukua]] i &quot;nacionalne&quot; Kine.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Campagna italiana di Grecia - Offensiva greca.svg|mini|250px|Grčka protivofanziva]]
* [[1. 12.]] - U Skoplju otvorena nova železnička stanica &quot;najveća i najlepša na Balkanu&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/12/02?pageIndex=00011 Politika, 2. decembar 1940, str. 11]. digitalna.nb.rs (pristup. 12.4.2016.)&lt;/ref&gt;, osvećen kamen-temeljac nove zgrade Narodnog pozorišta u Sarajevu&lt;ref&gt;Politika, 2. decembar 1940, str. 12&lt;/ref&gt;.  
* 1. 12. - [[Manuel Ávila Camacho]] novi predsednik [[Meksiko|Meksika]] (do 1946), saradnik prethodnog predsednika [[Lázaro Cárdenas|Cárdenasa]]. 
* [[1. 12.|1]] - [[4. 12.]] - Grčka vojska zauzima [[Pogradec]], [[Saranda|Sarandu]] i [[Përmet]]. 
* [[5. 12.]] - U SAD prikazan film ''[[The Thief of Bagdad (film, 1940)|The Thief of Bagdad]]''.  
* [[6. 12.]] - Odbijen nemački zahtev da se preko Jugoslavije propusti pojačanje za Italijane u Albaniji&lt;ref&gt;Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...&lt;/ref&gt; (odn. oružje iz Nemačke za Italijane).
*   6. 12. - [[Ugo Cavallero]] načelnik italijanskog generalštaba umesto [[Pietro Badoglio|Pietra Badoglia]]; Mussolini traži pomoć od Hitlera. 
* 6. 12. - [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]] ponovo otvoreno nakon 13 godina zastoja.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/12/07?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 7. dec. 1940]&lt;/ref&gt;
* [[8. 12.]] - Grci ušli u [[Đirokastra|Đirokastru]].
* [[9. 12.]] - Počinje [[Operacija Kompas]] - uspešna britanska ofanziva protiv Italijana u Egiptu i istočnoj Libiji (završena u februaru).
* [[12. 12.]] - U Beogradu potpisan ugovor o večnom prijateljstvu i konsultovanju Jugoslavije i [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarske]].
* [[12.12.|12]] - [[15. 12.]] - Razaranje engleskog grada [[Sheffield]]a, 660 mrtvih.
* [[13. 12.]] - [[Führerove direktive|Hitlerova Direktiva]] 20: Operacija Marita, invazija Grčke (→ [[Bitka za Grčku]]). 
*   13. 12. - Francuski premijer [[Pierre Laval]] smenjen i uhapšen zbog nesuglasica s Petainom (vratiće se na vlast 1942). 
* [[13. 12.|13]] - [[22. 12.]] - [[Bitka kod Himare]] je još jedna grčka pobeda, na jonskoj obali. 
[[Datoteka:Korosec anton.jpg|mini|120px|† [[Anton Korošec]]]]
* [[14. 12.]] - Umro [[Anton Korošec]], najistaknutiji slovenački političar u Kraljevini. Na čelu [[Slovenska ljudska stranka (1892)|SLS]] ga nasleđuje [[Franc Kulovec]].
* 14. 12. - Prvi put izolovan [[plutonijum]].
* [[15. 12.]] - Ostaci [[Napoleon II Bonaparte|Napoleona II]] preneti iz Beča u Pariz, tačno sto godina nakon prenosa njegovog oca. 
* [[decembar]] - Doneti profašistički zakoni u Bugarskoj.
* [[16. 12.]] - [[Operacija Abigail Rachel]]: bombardovanje [[Mannheim]]a, prvo britansko terorno bombardovanje Nemačke, odn. prvi tepih bombi.
* [[17. 12.]] - [[FDR|Ruzvelt]] prvi put sugeriše princip [[Zakon o zajmu i najmu|Zajma i najma]].
* [[18. 12.]] - Hitlerova Direktiva 21: [[Operacija Barbarossa]], invazija na SSSR. 
* [[19. 12.]] - Finski predsednik u ostavci [[Kyösti Kallio]] umro od srčane kapi na ispraćaju iz Helsinkija, nasleđuje ga [[Risto Ryti]] (do 1944).
* 19. 12. - U [[Bar]]u izmereno -7 stepeni, u Beogradu 17-og ujutro -15. U Splitu pao snijeg 24/25. 12. i zadržao se.&lt;ref&gt;Vreme, 27. dec. 1940, str. 12&lt;/ref&gt;
* 20 - 24. 12. - Bombardovanje Engleske: Liverpool 365 mrtvih, Manchester 684. 
* 21/[[22. 12.]] - Britanci bombardovali Veneciju i (italijansku) [[Rijeka|Rijeku]]; &quot;nepoznati&quot; avion bacio dve bombe na jugoslovenski [[Sušak]], nekoliko ranjenih.
* [[22. 12.]] - [[Anthony Eden]] po drugi put ministar ino. poslova UK (do 1945). 
* [[26. 12.]] - Prikazana komedija ''[[The Philadelphia Story (film)|The Philadelphia Story]]''. 
* [[27. 12.]] - Film ''[[Kitty Foyle (film)|Kitty Foyle]]'' sa [[Ginger Rogers]] lansirao modu [[Kitty Foyle (haljina)|haljine Kitty Foyle]]. 
* [[28. 12.]] - U Jugoslaviji raspušten (zabranjen) [[Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije]].
* 29/[[30. 12.]] - &quot;Drugi Veliki londonski požar&quot;: jako njemačko bombardiranje [[London]]a, ubijeno 3,000 civila, snimljena čuvena fotografija ''St Paul's Survives''. 
* 29. 12. - [[FDR|Ruzvelt]]: SAD moraju postati &quot;veliki [[arsenal demokratije]]&quot;.

=== Kroz godinu ===
[[Datoteka:Crkva Svetog Marka u Beogradu.jpg|mini|180px|[[Crkva Svetog Marka u Beogradu]]]]
* Završena [[Crkva Svetog Marka u Beogradu]] (osvećena 1948).
* Seoba industrije iz Hrvatske u istočne krajeve zbog socijalnih tereta i drugih javnih dažbina.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/09/15#page/7/mode/1up Vreme, 15. sept. 1940, str. 8]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - npr. &quot;Vreme&quot; u septembru javlja da se Tekstilna industrija &quot;Duga Resa&quot; seli u Mladenovac.&lt;ref&gt;Vreme, 26. sept. 1940, str. 6&lt;/ref&gt; (ili Donji Milanovac?&lt;ref&gt;Vreme, 22. dec. 1940, str. 6&lt;/ref&gt;), što &quot;Obzor&quot; demantuje i kaže da se radi o filijali.
* Od preko 400.000 stanovnika Beograda, 50.000 je sposobno za plaćanje dažbina, od čega je petina &quot;imućna&quot; i trajno sposobna za plaćanje.&lt;ref&gt;Vreme, 23. nov. 1940, str. 6&lt;/ref&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1940.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Mersad Berber]], bosanski slikar
* [[7. 1.]] - [[Vladica Kovačević]], fudbaler, trener
* [[13. 1.]] - [[Edmund White]], američki pisac
* [[16. 1.]] - [[Lepa Lukić]], narodna pevačica
* [[19. 1.]] - [[Paolo Borsellino]], italijanski sudija († [[1992]])
* [[21. 1.]] - [[Jack Nicklaus]], igrač golfa
* [[22. 1.]] - [[John Hurt]], glumac († [[2017]])
* [[23. 1.]] - [[Stjepan Lamza]], nogometaš († [[2022]])
* [[26. 1.]] - [[Vjeran Zuppa]], hrvatski dramaturg, pjesnik i teoretičar književnosti
* [[27. 1.]] - [[James Cromwell]], glumac
* [[28. 1.]] - [[Carlos Slim]], meksički milijarder

* [[2. 2.]] - [[David Jason]], britanski glumac
* [[6. 2.]] - [[Tom Brokaw]], TV voditelj
* [[8. 2.]] - [[Karlo Metikoš]], hrvatski pjevač († [[1991]].)
* 8. 2. - [[Ted Koppel]], TV novinar
* [[12. 2.]] - [[Mate Boban]], predsjednik HR Herceg-Bosne († [[1997]])
* [[19. 2.]] - [[Saparmurat Nijazov]], predsjednik Turkmenistana († [[2006]].)
* [[22. 2.]] - [[Billy Name]], fotograf, saradnik Andyja Warhola
* [[23. 2.]] - [[Peter Fonda]], glumac († [[2019]])
* [[29. 2.]] - [[Patrijarh vaseljenski Vartolomej I]]

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[5. 3.]] - [[Olivera Katarina]], srpska glumica i pevačica
* [[7. 3.]] - [[Rudi Dutschke]], studentski radikal († [[1979]])
* [[9. 3.]] - [[Raul Julia]], portorikanski glumac († [[1994]])
* [[10. 3.]] - [[Chuck Norris]], američki glumac
* [[16. 3.]] - [[Bernardo Bertolucci]], filmski režiser i scenarista († [[2018]])
* [[26. 3.]] - [[James Caan]], američki glumac († [[2022]])
* 26. 3. - [[Nancy Pelosi]], američka političarka

* [[12. 4.]] - [[Herbie Hancock]], muzičar
* [[16. 4.]] - [[Nikola Lorencin]], filmski i TV reditelj, profesor
* 16. 4. - [[Margareta II (Danska)|Margareta II]], kraljica Danske
* [[25. 4.]] - [[Al Pacino]], glumac
* [[26. 4.]] - [[Giorgio Moroder]], muzičar, kompozitor, DJ

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[5. 5.]] - [[Lance Henriksen]], glumac
* [[6. 5.]] - [[Vesna Pešić]], sociologinja, političarka
* 6. 5. - [[Jasna Melvinger]], hrvatska književnica
* [[7. 5.]] - [[Angela Carter]], književnica († [[1992]])
* [[8. 5.]] - [[Ricky Nelson]], kantautor, muzičar, glumac († [[1985]])
* [[9. 5.]] - [[James L. Brooks]], filmski režiser i producent
* [[13. 5.]] - [[Bruce Chatwin]], engleski putopisac
* [[15. 5.]] - [[Roger Ailes]], američki poslovni čovjek i predsjednik Fox Newsa († [[2017]])
* [[24. 5.]] - [[Joseph Brodsky]], pesnik, esejista († [[1996]])
* [[25. 5.]] - [[Nobujoši Araki]], fotograf
* [[30. 5.]] - [[Zdravka Krstulović]], glumica († [[2003]])

* [[1. 6.]] - [[René Auberjonois]], glumac († [[2019]])
* [[2. 6.]] - [[Konstantin II (Grčka)|Konstantin II]], kralj Helena (Grčke)
* [[7. 6.]] - [[Tom Jones]], britanski pjevač
* 7. 6. - [[Marija Bogdanović]], sociolog, rektor BU
* [[8. 6.]] - [[Nancy Sinatra]], pevačica
* [[22. 6.]] - [[Abas Kijarostami]], [[iran]]ski filmski režiser, scenarist, producent, slikar, fotograf i pjesnik († [[2016]])
* [[23. 6.]] - [[Wilma Rudolph]], američka atletičarka († [[1994]])
* [[24. 6.]] - [[Petar Krelja]], hrvatski dokumentarist, filmski kritičar
* 24. 6. - [[Ibrahim Halilović (muftija)|Ibrahim Halilović]], banjalučki muftija († [[1998]])
* [[28. 6.]] - [[Muhammad Yunus]], socijalni preduzetnik, bankar, nobelovac za mir

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[4. 7.]] - [[Filip David]], književnik, dramaturg, profesor FDU
* [[6. 7.]] - [[Nursultan Nazarbajev]], predsednik Kazahstana
* [[7. 7.]] - [[Ringo Starr]], bubnjar ''The Beatles''-a
* 7. 7. - [[Đuro Utješanović]], glumac († [[2013]])
* [[13. 7.]] - [[Patrick Stewart]], britanski glumac
* [[15. 7.]] - [[Ivan Rastegorac]], književnik i dramaturg († [[2010]])
* [[18. 7.]] - [[James Brolin]], glumac, režiser
* [[22. 7.]] - [[Alex Trebek]], TV voditelj († [[2020]])
* [[30. 7.]] - [[Clive Sinclair]], pronalazač, preduzetnik († [[2021]])

* [[3. 8.]] - [[Martin Sheen]], glumac
* [[24. 8.]] - [[Slaven Zambata]], hrvatski nogometaš († [[2020]])
* [[30. 8.]] - [[Lukrecija Brešković]], hrvatska glumica

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[1. 9.]] - [[Vladeta Janković]], teoretičar književnosti, političar, diplomata
* 1. 9. - [[Ljiljana Šljapić]], glumica, pevačica († [[2019]])
* [[3. 9.]] - [[Svetislav Stjepan Krnjak]], hrvatski katolički svećenik	 	
* [[5. 9.]] - [[Raquel Welch]], američka glumica
* [[11. 9.]] - [[Brian De Palma]], režiser, scenarista
* [[12. 9.]] - [[Linda Gray]], glumica, model
* [[18. 9.]] - [[Frankie Avalon]], glumac, pevač
* [[22. 9.]] - [[Anna Karina]], glumica († [[2019]])
* [[30. 9.]] - [[Slobodan Rakitić]], književnik († [[2013]])

* [[3. 10.]] - [[Nada Knežević]], džez pevačica
* [[5. 10.]] - [[Milena Dravić]], srpska glumica († [[2018]])
* [[8. 10.]] - [[Staniša Radmanović]], kajakaš i trener († [[2010]])
* [[9. 10.]] - [[John Lennon]], kantautor, član [[The Beatles]]a († [[1980]].)
* [[10. 10.]] - [[Milan Komnenić]], književnik i političar († [[2015]])
* [[14. 10.]] - [[Cliff Richard]], pevač, muzičar, glumac
* [[19. 10.]] - [[Michael Gambon]], glumac
* [[20. 10.]] - [[Nedžad Ibrišimović]], bosanski književnik
* [[23. 10.]] - [[Pelé]], brazilski fudbaler
* 23. 10. - [[Dobrilo Nenadić]], književnik († [[2019]])
* [[27. 10.]] - [[John Gotti]], gangster († [[2002]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 11.]] - [[Gojko Đogo]], književnik, političar
* [[7. 11.]] - [[Zoran Milić]], književnik († [[2007]])
* [[8. 11.]] - [[Dragomir Ćulafić]], književnik
* [[11. 11.]] - [[Božidarka Frajt]], glumica
* [[15. 11.]] - [[Sam Waterston]], glumac
* 15. 11. - [[Roberto Cavalli]], modni kreator
* [[18. 11.]] - [[Qaboos bin Said Al Said]], sultan Omana († [[2020]])
* [[22. 11.]] - [[Terry Gilliam]], američko-britanski režiser i animator, član komičarske grupe Monty Python
* [[27. 11.]] - [[Bruce Lee]], glumac, kung-fu borac († [[1973]])

* [[1. 12.]] - [[Richard Pryor]], glumac i komičar († [[2005]])
* [[18. 12.]] - [[Vuk Bojović]], vajar, direktor bg. zoološkog vrta († [[2014]])
* [[21. 12.]] - [[Frank Zappa]], muzičar, pjevač († [[1993]])
* [[25. 12.]] - [[Alija Behmen]], premijer FBiH, gradonačelnik Sarajeva († [[2018]])

=== Kroz godinu ===
* [[Davor Borčić]], hrvatski glumac († [[2010]].)
* [[Radmilo Armenulić]], teniser, trener, savezni kapiten
* [[Nijaz Alispahić]], književnik, dramaturg

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1940.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[9. 1.]] - [[Bonaventura Ćuk]], franjevac, pjesnik, polihistor (* [[1907]])
* [[12. 1.]] - [[Robert Frangeš-Mihanović]], kipar (* [[1872]])
* januar - [[Fusajiro Yamauchi]], osnivač dan. firme Nintendo (* [[1859]])
* [[21. 1.]] - [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar (* [[1869]].)
* [[27. 1.]] - [[Isak Babelj]], književnik (* [[1894]].)
* 27. 1. - [[Petar Martinović]], general JKV (* [[1881]])

* [[1. 2.]] - [[Aleksandar Vidaković]], književnik, novinar (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vsevolod Mejerholjd]], pozorišni stvaralac (* [[1874]])
* [[4. 2.]] - [[Nikolaj Ježov]], bivši šef NKVD (* [[1895]])
* [[6. 2.]] - [[Milivoje Anđelković Kajafa]], srpski pukovnik (* [[1868]])
* [[19. 2.]] - [[Ljubomir Davidović]], srpski političar (* [[1863]])
* 19. 2. - [[Bosa Milićević]], članica KPJ, žrtva demonstracija 14. decembra (* [[1917]])
* [[27. 2.]] - [[Peter Behrens]], arhitekta (* [[1868]])

* [[10. 3.]] - [[Mihail Bulgakov]], književnik (* [[1891]])
* [[13. 3.]] - [[La Jana (glumica)|La Jana]], glumica (* [[1905]])
* [[15. 3.]] - [[Alimpije Marjanović]], stari četnik, pukovnik (* [[1874]])
* [[16. 3.]] - [[Selma Lagerlöf]], švedska književnica, nobelovka (* [[1858]].)
* [[20. 3.]] - [[Alfred Ploetz]], eugeničar (* [[1860]])
* [[24. 3.]] - [[Édouard Branly]], pionir radio-tehnike (* [[1844]])
* [[26. 3.]] - [[Spiridon Luis]], maratonac (* [[1873]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[5. 4.]] - [[Frederick Albert Cook]], američki zemljopisni istraživač i pisac (* [[1865]].)
* [[22. 4.]] - [[Janina Lewandowska]], avijatičarka, žrtva Katinja (* [[1908]])
* [[26. 4.]] - [[Carl Bosch]], hemičar, nobelovac (* [[1874]])
* [[28. 4.]] - [[Luisa Tetrazzini]], koloraturni sopran (* [[1871]])

* [[14. 5.]] - [[Emma Goldman]], politička aktivistica (* [[1869]])
* [[27. 5.]] - [[Vladimir Kondić (general)|Vladimir Kondić]], general (* [[1863]])

* [[10. 6.]] - [[Marcus Garvey]], crni nacionalista, panafrikanista (* [[1887]])
* [[22. 6.]] - [[Wladimir Köppen]], geograf, klimatolog (* [[1846]])
* [[24. 6.]] - [[Milivoj Dežman]], književnik, liječnik, urednik (* [[1873]]) 
* [[28. 6.]] - [[Italo Balbo]], italijanski vazduhoplovni maršal, fašistički funkcioner (* [[1896]])
* [[29. 6.]] - [[Paul Klee]], slikar (* [[1879]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[18. 8.]] - [[Walter Chrysler]], osnivač automobilske korporacije (* [[1875]])
* [[21. 8.]] - [[Lav Trocki]], boljševički i marksistički teoretičar i revolucionar (* [[1879]])
* 21. 8. - [[Iso Velikanović]], prevoditelj (* [[1869]])
* [[22. 8.]] - [[Oliver Lodge]], fizičar (* [[1851]])
* 22. 8. - [[Vladimir Striževski]], pilot Aeroputa (* [[1894]])
* [[24. 8.]] - [[Paul Nipkow]], njemački inženjer i pionir mehaničke televizije ((* [[1860]])
* [[30. 8.]] - [[Joseph John Thomson]], engleski fizičar (* [[1856]].)

* [[5. 9.]] - [[Hinko Juhn]], skulptor, profesor (* [[1891]])
* [[6. 9.]] - [[Svetozar Gođevac]], industrijalac i dobrotvor (* [[1863]])
* [[11. 9.]] - [[Milan Jovanović Batut]], lekar, profesor, prvi dekan Medicinskog fakulteta u Bg. (* [[1847]])
* [[26. 9.]] - [[Walter Benjamin]], njemački filozof, književnik i prevoditelj (* [[1892]].)

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[12. 10.]] - [[Tom Mix]], prva zvezda westerna (* [[1880]])

* [[3. 11.]] - [[Manuel Azaña]], bivši predsednik Španije (* [[1880]])
* [[9. 11.]] - [[Neville Chamberlain]], bivši premijer UK (* [[1869]])
* [[14. 11.]] - [[Albert Kahn (bankar)|Albert Kahn]], bankar, inicijator foto-kolekcije (* [[1860]])
* [[17. 11.]] - [[Eric Gill]], skulptor, grafičar, tipograf (* [[1882]])
* [[27. 11.]] - [[Nicolae Iorga]], rumunski istoričar, književnik, političar (* [[1871]])
* 27. 11. - [[Arnolfo Bacotich]], talijanski povjesničar i novinar (* [[1875]])
* [[30. 11.]] - [[Sevastijan Dabović|Sevastijan Džeksonski]] (Dabović), pravoslavni misionar, svetac (* [[1863]])

* [[14. 12.]] - [[Anton Korošec]], slovenački sveštenik i političar (* [[1872]])
* 14. 12. - [[Viktor Wickerhauser]], admiral u penziji, bivši komandant jugoslovenske Kraljevske mornarice (* [[1866]])
* 15. 12. - Miladin Nikolić-Rasinski, pesnik (* ca. 1880)
* [[16. 12.]] - [[Eugène Dubois]], paleoantropolog (* [[1858]])
* [[21. 12.]] - [[F. Scott Fitzgerald]], književnik (* [[1896]])
* [[22. 12.]] - [[Nathanael West]], književnik (* [[1903]])
* [[23. 12.]] - [[Eddie August Schneider]], avijatičar (* [[1911]])
* [[26. 12.]] - [[Mirka Grujić]], predsednica Kola srpskih sestara (* [[1869]])

=== Kroz godinu ===
* [[Petko Miletić]], jugoslovenski komunista, žrtva čistke (* [[1897]])
* [[Milan Čemerikić]], srpski nacionalni radnik, novinar (* [[1877]])

== Nobelova nagrada za 1940. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodijeljena
== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|1940}}

[[Kategorija:1940-e]]
[[Kategorija:20. vijek|40]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>4md12p6pj5y0lmyvmpbwkexc1xdaxl4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfa raspad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32317</id>
    <revision>
      <id>41261651</id>
      <parentid>41100497</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T01:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Д.Ильин</username>
        <id>72356</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24264" xml:space="preserve">[[Datoteka:Alpha Decay.svg|mini|desno|250px|Emitiranje alfa-čestice pri alfa raspadu]]
[[Datoteka:Radioactive.svg|mini|desno|250px|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]
[[Datoteka:Alfa beta gamma radiation.svg|250px|mini|desno|Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.]]
[[Datoteka:Alphaspektroskopie.JPG|mini|desno|250px|Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja]]
[[Datoteka:Bragg Curve for Alphas in Air-PT-en.svg|mini|desno|250px|Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora.]]
[[Datoteka:EffetTunnel.gif|mini|desno|250px|Budući da polumjer atomske jezgre iznosi oko 10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; [[metar|m]], a brzina alfa-čestice koja se u njemu kreće iznosi oko 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; m/[[sekunda|s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;/10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; = 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; pokušaja. To je u stvari bit [[Tuneliranje|tuneliranja]] ili tunelskog učinka.]]

'''Alfa raspad''' je pretvaranje jedne [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u drugu uz emitiranje [[alfa-čestica]]. Jezgra se transformira (ili &quot;raspada&quot;) na manju jezgru [[Relativna atomska masa|masenog broja]] manjeg za 4 i [[atomski broj|atomskog broja]] manjeg za 2 i na alfa-česticu. Na primjer:
:&lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;U →&amp;nbsp; &lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;Th&amp;nbsp;+&amp;nbsp; &amp;alpha; 

Većina [[helij]]a na Zemlji (oko 99%) je produkt alfa-raspada [[uranij]]a i [[torij]]a. Do raspada dolazi zbog nestabilnosti atomske jezgre odnosno neuravnoteženoga broja [[proton]]a i [[neutron]]a u njoj. Neke su atomske jezgre prirodno nestabilne i raspadaju se u dužem ili kraćem vremenskom intervalu (vrijeme poluraspada) a neke stabilne atomske jezgre mogu postati nestabilne nakon što na njih djeluju čestice velike energije.

Alfa raspad se događa najčešće kod masivnih jezgri koje imaju prevelik omjer protona u odnosu na neutrone. Alfa čestica s dva protona i dva neutrona je vrlo stabilna konfiguracija [[nukleon]]a. Mnoge se jezgre masivnije od [[Olovo (element)|olova]] (&gt; 106 u ili više od 106 [[Atomska jedinica mase|atomskih jedinica mase]]) raspadaju ovim raspadom. Najmanja [[atomska jezgra]] koja može zračiti alfa-čestice je [[telurij]] ([[Atomski broj|Z]] = 52), koji ima atomsku masu od 106 do 110. Kod alfa raspada atomska masa i redni brojevi jezgre se mijenjaju, što znači da atomska jezgra koja se raspada i jezgra nastala tim raspadom pripadaju različitim [[kemijski element|kemijskim elementima]], te stoga, imaju različita kemijska svojstva.&lt;ref&gt;[http://chem.grf.unizg.hr/media/download_gallery/2.predavanje_09..pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Kemija I&quot;, chem.grf.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

Kad je omjer neutrona i protona u atomskoj jezgri određenih atoma prenizak, oni emitiraju alfa-česticu kako bi uspostavili ravnotežu. Na primjer: [[polonij]]-210 ima 126 neutrona i 84 protona što je omjer od 1,50 naprema 1. Nakon radioaktivnog raspada emitiranjem alfa-čestice, omjer postaje 124 neutrona naprema 82 protona ili 1,51 naprema 1. Budući da broj protona u jezgri određuje element, polonij-210 nakon emisije alfa čestice postaje [[Olovo (element)|olovo]]-206 koji je stabilan element.&lt;ref&gt;[http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearno_gorivo/od_rude_do_zutog_kolaca/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170731082259/http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearno_gorivo/od_rude_do_zutog_kolaca/ |date=2017-07-31 }} &quot;Od rude do žutog kolača&quot;, Nuklearna elektrana Krško, 2011. &lt;small&gt;(Pristupljeno 09.09.2012.)&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt;

Atomi koji emitiraju alfa-čestice uglavnom su vrlo veliki atomi, tj. imaju visoke [[atomski broj|atomske brojeve]]. Mnogo je prirodnih i umjetnih radioaktivnih elemenata koji emitiraju alfa-čestice. Prirodni izvori alfa-čestica imaju atomski broj najmanje 82, uz neke iznimke. Najvažniji alfa emiteri su: [[americij]]-241 (Z = 95), [[plutonij]]-236 (Z = 94), [[uranij]]-238 (Z = 92), [[torij]]-232 (Z = 90), [[radij]]-226 (Z = 88), [[radon]]-222 (Z = 86). Alfa emiteri su prisutni u različitim količinama u gotovo svim stijenama, tlu i vodi. Nakon emisije, alfa čestice se zbog velike mase i električnog naboja gibaju relativno sporo (otprilike 1/20 brzine svjetlosti) i u zraku potroše svu energiju nakon nekoliko centimetara i tada vežu slobodne elektrone i postaju [[helij]].&lt;ref&gt; [http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/nek/fisija.html] &quot;4.1 FIZIKA NEK-a - Fisija&quot;, Nuklearna elektrana Krško, e-škola, 2011. &lt;small&gt;(Pristupljeno 09.09.2012.)&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt;

==Svojstva alfa raspada==

===Brzina i energija alfa-čestica===
U pogledu početne [[brzina|brzine]] alfa-čestica, energije, dometa, apsorpcije i prodornosti kroz razne tvari, kao i sposobnost za [[ionizacija|ionizaciju]] plinova, utvrđeno je da one imaju svoje posebne osobine, koje zavise od prirode radioaktivnog elementa iz kojeg potiču. Početna brzina alfa-čestica je različita za različite radioaktivne elemente i iznosi od 14 000 do 22 000 [[metar|km]]/[[sekunda|s]], što je oko 5 do 7,5% [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. 

Kinetička [[energija]] alfa-čestica zavisi od prirode radioaktivnog elementa iz kojeg potiče i kreće se od 4 do 10 M[[eV]]. Ispočetka se smatralo da sve alfa-čestice, koje emitiraju radioaktivni elementi, imaju istu brzinu, ali su onda pokusi pokazali da jedan radioaktivni izotop može zračiti alfa-čestice različitih brzina ili različitih [[kinetička energija|kinetičkih energija]]. Tako je poznato da [[radij]]-226 zrači alfa-čestice s 4 energetske grupe: 7,68 MeV, 8,277 MeV, 9,066 MeV i 10,505 MeV.

===Domet i apsorpcija alfa-čestica===
[[Hans Geiger]] je empirijskim putem utvrdio ovisnost dometa alfa-čestica, pod [[Standardni tlak i temperatura|standardnim tlakom i temperaturom]], o njihovoj početnoj [[brzina|brzini]]. Također je Geiger, zajedno s Johnom Nuttallom, pronašao vezu između [[Vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]], odnosno konstante raspadanja ''λ'', nekog radioaktivnog elementa koji zrači alfa-čestice i njihovog dometa u zraku, što se naziva '''Geiger-Nuttalov zakon''':

:&lt;math&gt;\ln\lambda=-a_1\frac{Z}{\sqrt{E}}+a_2&lt;/math&gt;

gdje je: ''λ'' -  konstanta raspadanja (''λ = ln 2/[[vrijeme poluraspada]]''), ''Z'' – [[atomski broj]], ''E'' – ukupna [[kinetička energija]] (alfa-čestice i atomske jezgre iz koje je nastala), te a&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i a&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; - konstante.

S obzirom na [[vrijeme poluraspada]] radioaktivnih elemenata, utvrđeno je da nestabilni atomi s kratkim životom zrače alfa-čestice velike energije, velike brzine i velikog dometa. Domet alfa-čestice se kreće od 28 mm ([[torij]]-232, vrijeme poluraspada 1,39 x 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; [[godina]]) do 86 mm ([[polonij]]-212, vrijeme poluraspada 3 x 10&lt;sup&gt;-7&lt;/sup&gt; [[sekunda|sekundi]]).

Ni sve alfa-čestice jednog istog radioaktivnog elementa nemaju isti domet. Općenito, od ukupnog broja alfa-čestica, najveći njihov dio ima isti domet, a manji dio ima više snopova različitog dometa. To znači, da se alfa-čestice, koje emitira jedan isti izvor, mogu sastojati iz više grupa različitih brzina, odnosno energija. Uglavnom se pojavljuje [[Spektar (fizika)|spektar]] alfa-čestica, sastavljen od dvije ili više odvojenih energetskih grupa. 

Iako alfa-čestice imaju veliku masu i energiju, ipak su njihovi dometi kratki, jer ih [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] kroz koje prolaze zaustavljaju. Ovo zaustavljanje nastaje zbog međudjelovanja pozitivno nabijenih alfa-čestice i negativnih [[elektron]]a iz tvari kroz koje prolaze. Pri tome, elektroni mogu biti izbačeni iz atoma te tvari, a potrebnu energiju daje alfa-čestica. Smanjenjem energije alfa-čestice smanjuje se i njena brzina, a to omogućava da se elektroni s njima sastavljaju, pa se tako dobivaju atomi [[helij]]a, koji su električki neutralni. Ipak, pri tome kretanju nastaje vrlo jaka [[ionizacija]]. &lt;ref&gt;[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Uvod u nuklearnu energetiku&quot;, Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.&lt;/ref&gt;

====Ionizacijsko zračenje====
Utvrđeno je da alfa-čestice koje zrače iz raznih radioaktivnih elemenata proizvode od 50 000 do 100 000 [[ion]]skih parova, na jedan [[centimetar]] [[zrak]]a, čime nastaje [[ionizirajuće zračenje]]. Ako se napravi dijagram koji će na apscisi imati udaljenost alfa-čestica od izvora zračenja, a na ordinati broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora, dobiva se '''Braggova krivulja'''. Na njenom završnom dijelu, vidi se znatan uspon, a zatim nagli pad.

==== Tuneliranje ili tunelski učinak  ====
{{Glavni|Tuneliranje}}

Velika je poteškoća nastala da se objasni kako je moguće da alfa-čestice, čija [[kinetička energija]] iznosi pri izbacivanju iz radioaktivnih atomskih jezgri od 4 do 10 M[[eV]], da prođu kroz [[Potencijalna energija|potencijalnu]] energetsku barijeru, čije najveće vrijednosti kod elemenata s velikim atomskim brojem iznose oko 25 MeV. Prema [[Klasična mehanika|klasičnoj teoriji]], izlazi da alfa-čestice, koje se nalaze u unutrašnjosti atomske jezgre, ne mogu prodrijeti kroz barijeru i iz njega se osloboditi s energijom, koja je manja od energije potencijalne barijere. 

Isto tako, teško je bilo objasniti zašto radioaktivni elementi imaju tako dugo [[vrijeme poluraspada]], koji na primjer za [[radij]]-226 iznosi 1600 [[godina]]. To znači da se u tako dugom vremenskom periodu, [[nukleon]]i ([[proton]]i i [[neutron]]i) moraju držati zajedno u [[atomska jezgra|atomskom jezgru]], iako ponekad spontano, bez vanjskih utjecaja, dva protona i dva neutron u obliku alfa-čestice budu izbačeni iz nje. 

Taj problem su [[Teorija|teoretski]] riješili 1928. George Gamow, a neovisno o njemu Ronald Gurney i Edward Condon, razvivši teoriju [[Tuneliranje|tuneliranja]]. Prema [[Kvantna mehanika|kvantnoj fizici]] postoji vjerojatnost da se alfa-čestica s određenom energijom, koja je manja od energije potencijalne barijere, oslobodi atomskog jezgra, kad dođe do njegove površine. Ova vjerojatnost je veća ako je veća energija alfa-čestice i ako je širina barijere manja od vrijednosti njene energije. Alfa-čestica će na neki način dobiti dovoljnu količinu energije od drugih nuklearnih čestica, za svladavanje potencijalne barijere. 

Za alfa-čestice sposobne da dospiju do vanjske površine i da ponovno budu ubačene u atomsko jezgro, postoji učestalost. Vrijednost ove učestalosti može se odrediti dijeljenjem veličine [[polumjer]]a atomske jezgre s procijenjenom brzinom, kojom se alfa-čestice kreću u atomskoj jezgri. Budući da polumjer atomske jezgre iznosi oko 10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; [[metar|m]], a brzina alfa-čestice koja se u njemu kreće iznosi oko 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; m/[[sekunda|s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;/10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; = 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; pokušaja. To je u stvari bit tunel efekta.

==Povijest==
[[Datoteka:Alphaparticlemagnetic.svg|mini|desno|250px|Alfa- čestice skreću u magnetskom polju, koje je okomito na smjer njihovog kretanja.]]
[[Datoteka:Rutherford gold foil experiment results.svg|mini|desno|250px|''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma.&lt;br&gt;
''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra  je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma.]]
[[Datoteka:Li6-D Reaction.svg|250 px|mini|desno|250px|Nuklearna reakcija u kojoj [[deuterij]] bombardira [[litij]]-6, a nastaju dvije [[alfa-čestica|alfa-čestice]] (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a [[neutron]]i plavim kuglicama)]]
Početkom 20. stoljeća bilo je poznato 5 radioaktivnih elemenata: [[uranij]], [[torij]], [[polonij]], [[aktinij]] i [[radij]]. Među njima najviše se upotrebljavao radij i to za liječenje [[Rak (bolest)|raka]]. Iz radija i njegovih kemijskih spojeva stalno se razvijao jedan [[plin]], koji je isto bio radioaktivan, a nazvan je radijeva emanacija ili [[radon]]. Osim radona nastajao je i [[helij]]. Iz toga se zaključilo da se radij, ali i svi ostali radioaktivni elementi, pretvaraju u druge elemente s manjom težinom i pri tom postupku zrače. Uočeno je također da je ta prirodna radioaktivnost svojstvena atomima s najvećim atomskim masama i da je to proces koji se dešava u unutrašnjosti atoma, znači ne ovisi o vanjskim utjecajima, kao što su [[tlak]], [[temperatura]] ili neka [[kemijska reakcija]].

Već 1900. bilo je poznato da jedan dio [[radioaktivnost|radioaktivnog]] zračenja može skrenuti u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. [[Ernest Rutherford]] je na osnovu ispitivanja prolaza radioaktivnih zraka kroz tanke listiće [[aluminij]]a utvrdio da kod zračenja [[uranij]]evih spojeva postoje dvije vrste zraka. Onu vrstu zraka koje ne mogu da prođu kroz aluminijsku pločicu debljine 0,02 mm nazvao je alfa-česticama, a onu vrstu koja je prolazila i kroz deblje slojeve nazvao je [[beta-čestica|beta-česticama]]. Iste godine francuski znanstvenik [[Paul Villard]] je otkrio i treću vrstu radioaktivnog zračenja, za koju se utvrdilo da ima veliku prodornu moć i da ne skreće u magnetskom polju, a nazvane su [[gama-čestica]]ma. Na osnovu skretanja u magnetskom polju, utvrdeno je da alfa-čestice imaju pozitivni [[električni naboj]], a beta-čestice negativan električni naboj.

Rutherford i [[Hans Geiger]] su 1908. mjerenjem utvrdili da alfa-čestice imaju dvostruki električni naboj, a da im je masa jednaka četverostrukoj masi atoma [[vodik]]a. Kada alfa-čestica privuče dva elektrona, ona prelazi u atom [[helij]]a. Iz toga je Rutherford zaključio da su alfa-čestice ustvari [[ion]]i helija ili samo [[atomska jezgra]] helija. Za beta-čestice se utvrdilo da se u magnetnom i električnom polju ponašaju isto kao i katodne zrake ili [[elektron]]i. To znači da su beta-čestice ustvari elektroni velikih brzina, ali za razliku od elektrona u elektronskom omotaču atoma, nastaju iz atomske jezgre.

===Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem===
[[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem]] je bio jedan od najznačajnih [[pokus]]a u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]], jer je to bio prvi dokaz da u atomu postoji atomska jezgra. Rutherford okuplja plodan tim istraživača, među kojima su Hans Geiger, Ernest Marsden, George Hevesy, Henry Moseley, a nekoliko je godina dio tima bio i [[Niels Bohr]].

Ključni se pokus za to otkriće dogodio 1909. kada su znanstvenici vrlo tanku zlatnu foliju izložili djelovanju alfa-čestica. [[Thompsonov model atoma]] je predviđao će alfa-čestice proći kroz tanki metalni film i raspršiti se pod određenim malim kutovima. No, na veliko je iznenađenje istraživačkoga tima ustanovljeno raspršenje i pod velikim kutovima, a neke su se helijeve jezgre od metalne folije odbile potpuno unatrag. Rutherford je to usporedio s vjerojatnošću da list papira odbije topovsku kuglu. Rezultat je pokusa vodio prema novom [[Rutherfordov model atoma|modelu atoma]], koji je Rutherford predložio 1911.: atom se sastoji od središnjega naboja okruženoga sferičnom raspodjelom naboja suprotnoga predznaka. U početku se pretpostavljalo da su i elektroni građevne čestice atomske jezgre, pa je u modelu za atom dušika rednoga broja 7 bilo pretpostavljeno da u jezgri ima 21 česticu, i to 14 protona i 7 elektrona, a u elektronskom omotaču još 7 elektrona. 

===Nuklearna reakcija===
Otkriće je [[spin]]a i [[Spektroskopija|spektroskopija]] [[dušik]]ovih jezgri, do čega je 1930. došao [[Talijani|talijanski]] [[fizičar]] Franco Rasetti, pokazalo da se dušikove jezgre vladaju kao čestice cjelobrojnoga spina, tj. kao [[bozoni]]. To je bilo u potpunom neskladu s predloženim modelom dušikove jezgre s 21 [[nukleon]]om, pa je to neslaganje nazvano „dušikovom katastrofom“. No, „katastrofa“ je razriješena otkrićem [[neutron]]a, koje je 1932. objavio [[James Chadwick]] i njegova spina 1/2. Ruski je fizičar Dmitri Ivanenko predložio tada današnji model atoma prema kojem su atomski nukleoni protoni i neutroni, a ne elektroni. Naziv proton za pozitivno nabijeni nukleon prvi je upotrijebio Rutherford, a on je 1919. godine izveo i prvu pretvorbu (transmutaciju) jednoga elementa u drugi; toj je prvoj [[nuklearna reakcija|nuklearnoj reakciji]] u povijesti bombardirao dušik alfa-česticama i tako dobio [[kisik]].

===Rutherfordovo raspršenje===
[[Rutherfordovo raspršenje]] je pojava iz nuklearne fizike, kojom se objašnjava skretanja alfa-čestica koje udaraju u tanke listiće [[metal]]a, a s njim se dokazuje postojanje pozitivno nabijene [[atomska jezgra|atomske jezgre]], koja ima gotovo svu masu atoma. Rutherfordovo raspršenje je objašnjenje strukture atomske jezgre, koje je nastalo nakon pokusa s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rezultati tog pokusa su pokazali da su skretanja alfa-čestica pod velikim kutovima bila jako rijetka, na primjer pri prolazu kroz listić [[platina|platine]] na svakih 8000 jedna alfa-čestica bi skrenula pod kutom većim od 90º.

===Prva nuklearna pretvorba===
Godine 1919. [[Ernest Rutherford]] je, bombardirajući [[dušik]] alfa-česticama izveo prvu nuklearnu pretvorbu (transmutaciju) jednog elementa u drugi. Rutherford je prilikom istraživanja raspršenja alfa-čestica kroz [[zrak]], otkrio da prilikom bombardiranja atoma dušika s alfa-česticama nastaju nove jezgre atoma kisika i vodika.

:&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N + α → &lt;sup&gt;17&lt;/sup&gt;O + proton&amp;nbsp;

==Primjena==
[[Datoteka:Americium-241.jpg|mini|desno|250px|Spremnik americija u detektoru dima.]]
[[Datoteka:Cutdrawing of an GPHS-RTG.png|mini|desno|250px|Nuklearna baterija sa svemirske letjelice [[Cassini-Huygens]].]]
===Detektor dima===
Najčešći detektori dima sadrže male količine radioaktivnog izotopa [[americij]]a-241, koji se proizvede [[nuklearna reakcija|nuklearnim reakcijama]]. Alfa-čestica, koja se emitira u raspadu americija-241, [[ionizacija|ionizira]] zrak i stvori malu struju naboja koja se mjeri osjetljivim uređajem. Kada [[dim]] uđe u detektor, ioni se uhvate česticama dima što umanji struju naboja u detektoru. Ako se to dogodi, alarm se uključi. Kako je prevaljena udaljenost alfa-čestica izuzetno mala u zraku, ne postoji rizik zračenja od ovakvih detektora. Nakon svoje uporabe, ovi se detektori moraju prikladno odlagati, kao radioaktivni otpad.

===Nuklearne baterije===
Nuklearne baterije su [[Baterija|baterije]] u kojim se zbiva cijepanje jezgre elementa [[uranij]]a-235 ili [[plutonij]]a-239. U nuklearnoj je bateriji [[nuklearna lančana reakcija]] cijepanja kontrolirana, tj. može se usporiti ili ubrzati. Uređaji za pretvorbu prirodnog radioaktivnog raspadanja direktno u [[električna energija|električnu energiju]] nisu ništa novo. [[Tehnologija]] stvaranja nuklearne baterije započela je još 1913., kada je Henry Moseley prvi puta demonstrirao tzv. '''Beta ćeliju'''. Bilo je to u vrijeme kada je sve više rasla potražnja za dugoročnim spremištima energije, posebice u svrhe [[Svemirska utrka|svemirskih istraživanja]] 1950-tih i 1960-tih godina. Tijekom godina, razvili su se brojni tipovi i različiti principi rada nuklearnih baterija. Iako su većinom ti principi već odavno poznati, tek u novije vrijeme su se razvile tehnološke mogućnosti za izradu same baterije. Nuklearne baterije koje stvaraju alfa-čestice je puno lakše zaštititi; dovoljno je samo 2,5 mm [[Olovo (element)|olovnog]] lima. 

===Eliminatori statičkog elektriciteta===
Neki eliminatori statičkog [[elektricitet]]a koriste [[polonij]]-210, koji zrači alfa-čestice i ionizira zrak, a time i poništava statički elektricitet. 

===Nuklearna medicina: terapija===
Radioaktivni izotop [[kobalt]]-60 emitira gama-zrake koje se koriste za razbijanje stanica [[Rak (bolest)|raka]], a slično tome i [[cezij]]-137. U posljednjih desetak godina terapija uništenja stanica raka vrši se pod izravnim snopom masivnih [[ion]]a iz [[Akcelerator čestica|akceleratora]]. Za razliku od gama-zraka, koje dijele svoju energiju podjednako na zdravo i nezdravo tkivo, masivne čestice poput [[proton]]a i [[alfa-čestica]] ostavljaju svoju energiju neposredno tamo gdje se zaustave. Ako se energija prikladno odabere, najveći dio energije može se ostaviti u nezdravom tkivu, a ne u zdravom tkivu.

==Utjecaj alfa zračenja na žive organizme==
Svijet u kojem živimo [[radioaktivnost|radioaktivan]] je od svog postanka. Postoji oko 60 [[radionuklid]]a (radioaktivnih elemenata), koje možemo pronaći u tlu, zraku, vodi, hrani, a time i u svim živim bićima. Po tome kako su nastali dijele se na one koji su oduvijek prisutni na Zemlji, one koji nastaju kao posljedica djelovanja [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]], te one koji su posljedica ljudske [[Tehnologija|tehnologije]]. 

U prvoj su skupini radioaktivni elementi poput [[uranij]]a-235, uranija-238, [[torij]]a-232, [[radij]]a-226, [[radon]]a-222 ili [[kalij]]a-40. Oni potječu još iz vremena stvaranja Zemlje, a karakterizira ih vrlo dugo vrijeme poluraspada, čak i do milijardu godina (iznimka je plin radon, čiji je poluživot 3,8 dana). Kozmičko zračenje nas neprestano pogađa. Izvor mu je uglavnom izvan našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], a sastoji se od raznih oblika zračenja: od vrlo brzih teških čestica, pa do visokoenergijskih [[foton]]a i [[mion]]a. Ono međudjeluje s atomima u gornjim slojevima atmosfere i tako proizvodi radionuklide, koji su najčešće kraćih vremena poluživota. To su, na primjer, [[ugljik-14]], [[tricij]], [[berilij]]-7 i drugi.

Ljudi su svojim djelovanjem, poglavito razvojem nuklearnih reaktora i testiranjem nuklearnog oružja, stvorili još neke radioaktivne elemente, poput [[stroncij]]a-90, [[jod]]a-129, joda-131, [[cezij]]a-137, [[plutonij]]a-239 itd.&lt;ref&gt;[http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125114645/http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |date=2012-11-25 }} &quot;Jedinica radioaktivnosti&quot;, www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011. &lt;small&gt;(Pristupljeno 09.09.2012.)&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt;

===Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja===
{{glavni|Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja}}

[[radioaktivnost|Aktivnost radioaktivnog uzorka]] mjeri se u [[bekerel]]ima (Bq). Aktivnost od 1 Bq znači jedan raspad [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u sekundi. Kako su aktivnosti uzoraka često vrlo velike u upotrebi je i veća jedinica, [[kiri]] (Ci). 1 Ci iznosi 3,7 • 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; Bq. 

Da bi se mjerila [[energija]], koju putem zračenja apsorbira određena tvar, koristi se jedinica [[grej]] (Gy). Omjer te energije i mase tijela koje ju apsorbira zove se [[apsorbirana doza]]. Ako se [[energija]] od 1 [[Džul|J]] apsorbira u 1 [[kilogram|kg]] tvari govorimo o apsorbiranoj dozi od 1 Gy. Ovako definirana doza ne govori ništa o biološkim učincima apsorbiranog zračenja. Svaka vrsta zračenja (α, β, γ) ima drugačiji utjecaj na žive stanice, koji se opisuje '''faktorom Q'''. Zato se definira [[ekvivalentna doza]], koju dobijemo tako da apsorbiranu dozu pomnožimo faktorom Q. Jedinica za ekvivalentnu dozu je [[sievert]] (Sv). &lt;ref&gt;[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100705051127/http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf |date=2010-07-05 }} &quot;Ionizirajuće zračenje u biosferi&quot;, Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011. &lt;small&gt;(Pristupljeno 09.09.2012.)&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vidi još ==
* [[Beta-raspad]]
* [[Gama-raspad]]
* [[Spontani raspad]]
* [[Radioaktivnost]]
{{Commonscat|Alpha particles}}

[[Kategorija:Fizika]]
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
[[Kategorija:Radioaktivnost]]</text>
      <sha1>q2mr0unpskpu906kwivo65fwfja066f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naftna industrija Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38735</id>
    <revision>
      <id>41261674</id>
      <parentid>41224831</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T09:49:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4152" xml:space="preserve">{| {{prettyinfobox}}
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;font size=&quot;+1&quot;&gt;'''Naftna industrija Srbije'''
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Naftna Industrija Srbije, Logo.svg|120px|Logo kompanije]]
|-
|----
| Vrsta kompanije:
| akcionarsko društvo
|----
| Osnovana:
| [[10. 2.|10. februar]] [[1949]]
|----
| Sedište:
| [[Novi Sad]], &lt;br /&gt; {{ZD|SRB}}
|----
| Industrija:
| Naftna
|----
| Proizvodi:
| [[nafta]],&lt;br /&gt; [[gas]],&lt;br /&gt; [[petrohemija]]
|----
| Zarada:
| 
|----
| Br. zaposlenih:
| 11 000 
|----
| Slogan:
|
|---
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#efefef;&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom:3px solid gray;&quot; | &lt;font size=&quot;-1&quot;&gt;[http://www.nis.yu/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414143512/http://www.nis.yu/ |date=2009-04-14 }}&lt;/font&gt;
|}
[[Datoteka:NISbuildingNS.jpg|thumb|250px|[[Zgrada NISa|Sedište NIS-a]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]]]
'''Naftna industrija Srbije''' ('''NIS'''), najveća srpska naftna kompanija.

Osnovna delatnost ove kompanije je eksploatacija [[gas]]a i [[nafta|nafte]] u [[Srbija|Srbiji]] (pretežno u [[Vojvodina|Vojvodini]]). Sedište je u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. 

== Istorijat ==
Odlukom vlade [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]], 10.02.1949. osnovan je Naftagas kao preduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Javno preduzeće Naftne industrije Srbije (JP NIS) se osniva 31.12.1991. U okviru JP NIS posluju:
* NIS-Naftagas
* NIS-Energogas
* NIS-Rafinerija nafte Pančevo (RNP)
* NIS-Rafinerija nafte Novi Sad (RNS)
* NIS-Rafinerija nafte Beograd (RNB)
* NIS-Fabrika maziva Kruševac (FAM)
* NIS-Jugopetrol
* NIS-Naftagas promet
* NIS-Inženjering

Odlukom Vlade Republike Srbije od 01.10.2005, JP NIS se transformiše u Akcionarsko društvo za istraživanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraživanje i proizvodnju prirodnog gasa NIS a.d. Novi Sad. Ovom odlukom NIS a.d. je sastavljen od četiri ogranka.

== Struktura ==
* '''NIS-Naftagas''' 
* '''NIS-Petrol''', koji objedinjuje delove: NIS-Rafinerija nafte [[Pančevo]], NIS-Rafinerija nafte Novi Sad, NIS-Jugopetrol i NIS-Naftagas promet; 
* '''NIS-TNG''', u čijem sastavu su organizacioni delovi NIS-Gasa, NIS-Energogasa i NIS-Jugopetrola koji su se bavili prometom tečnog naftnog gasa u bocama i prometom autogasa; 
* '''NIS-Ugostiteljstvo i turizam''', učiji sastav ulaze ugostiteljski objekti, restorani i [[hotel]]i iz svih dosadašnjih delova Kompanije.

== Privatizacija ==
Prvi korak u restruktuiranju i pripremi za [[privatizacija|privatizaciju]] naftne industrije u Republici Srbiji bilo je osnivanje JP NIS, kao i transformacija u akcionarsko društvo. NIS je trenutno transformisan u akcionarsko društvo sa 51% akcija u vlasništvu Gasproma, 30% u vlasništvu države i 19% u vlasništvu građana.

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Naftna industrija Srbije}}
* [http://www.nis.yu/ Zvanični sajt NIS a.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414143512/http://www.nis.yu/ |date=2009-04-14 }}
* [http://www.nis-naftagas.co.yu/ Zvanični sajt NIS-Naftagas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080111151851/http://www.nis-naftagas.co.yu/ |date=2008-01-11 }}
* [http://www.petrol.nis.yu/ Zvanični sajt NIS-Petrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080116113439/http://www.petrol.nis.yu/ |date=2008-01-16 }}
* [http://www.gazprom-petrol.eu/ Zvanični sajt Gazprom Petrol]
* [http://www.rnp.co.yu/ Zvanični sajt NIS-Petrol RNP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070219042747/http://www.rnp.co.yu/ |date=2007-02-19 }}
* [http://www.jugopetrol.co.yu/ Zvanični sajt NIS-Petrol Jugopetrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080202161905/http://www.jugopetrol.co.yu/ |date=2008-02-02 }}
* [http://www.nap.co.yu/ Zvanični sajt NIS-Petrol NAP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080206070725/http://www.nap.co.yu/ |date=2008-02-06 }}
* [http://www.nis-tng.co.yu/ Zvanični sajt NIS-TNG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222232333/http://www.nis-tng.co.yu/ |date=2008-12-22 }}

{{ekon-stub}}

[[Kategorija:Srpske kompanije]]</text>
      <sha1>99mdp09zk4edspmxiagfhyylt6sbggg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi u bivšoj Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39783</id>
    <revision>
      <id>41261633</id>
      <parentid>41246342</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T17:14:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Interno raseljeni i izbjegli */ Maknuo svijetlo-žutu pozadinu na tabeli da ju je lakše gledati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89575" xml:space="preserve">{{for|političke događaje vezane uz ratove|Raspad SFRJ}}
{{Infokutija02 vojni sukob
| sukob    = Ratovi u bivšoj Jugoslaviji
| deo      = 
| slika       = Collage Yugoslav wars.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Epizode iz rata (u smjeru kazaljke na sat, od gore lijevo): slovenska policija odvodi pripadnike JNA koji se se predali; uništen tenk u [[Vukovar]]u; rakete JNA nadgledaju [[Dubrovnik]]; pokop u [[Srebrenica|Srebrenici]]; pripadnici [[UNPROFOR]]-a u [[Sarajevo|Sarajevu]] tijekom opsade
| datum        = 31.03.1991-12.11.2001
| lokacija       = [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Kosovo]], [[Srbija]]
| teritorija   = 
| rezultat      = republike i neka pokrajina su stekle neovisnost od Jugoslavije
| strana1  = &lt;sup&gt;'''1991.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px|border]] [[Slovenija]]
----
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] [[Hrvatska]]
| strana2  = 
| strana3  = &lt;sup&gt;'''1991.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[JNA]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] [[Republika Srpska Krajina]] 
| strana1a  = &lt;sup&gt;'''1992.-1994.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvatska]]
| strana2a  = &lt;sup&gt;'''1992.-1994.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px|border]] [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1997)|Republika Bosna i Hercegovina]]&lt;br /&gt;
| strana3a  = &lt;sup&gt;'''1992.-1994.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] [[Republika Srpska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
| strana1b  = &lt;sup&gt;'''1994.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px|border]] [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1997)|Republika Bosna i Hercegovina]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] [[Hrvatska]]
----
[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px|border]] [[Oslobodilačka vojska Kosova]]
----
[[Datoteka:UCPMB_logo.svg|25px]] [[Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca]]
| strana2b  =
| strana3b  = &lt;sup&gt;'''1994.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] [[Republika Srpska Krajina]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] [[Republika Srpska]]&lt;br/&gt;
----
&lt;sup&gt;'''1998.-1999.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
&lt;sup&gt;'''1999.-2001.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
| strana2c  =
| strana3c  = 
| komandant1  = [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Milan Kučan]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Janez Janša]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Igor Bavčar]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Janez Slapar]]
----
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Franjo Tuđman]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Gojko Šušak]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Janko Bobetko]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Anton Tus]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|22px]] [[Dario Kordić]]
----
[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Hashim Thaçi]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Suleiman Selimi]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Agim Çeku]]
----
[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]] [[Leighton W. Smith]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]] [[Wesley Clark]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]] [[Javier Solana]]
----
[[Datoteka:UCPMB logo.svg|22px| ]] [[Ridvan Qazimi &quot;Lleshi&quot;]]{{KIA}}
| komandant2  = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Alija Izetbegović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Sefer Halilović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Rasim Delić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Enver Hadžihasanović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Haris Silajdžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Atif Dudaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Jovan Divjak]]
| komandant3  = [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Slobodan Milošević]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Jovica Stanišić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Franko Simatović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Branko Kostić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Borisav Jović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Vojislav Šešelj]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Željko Ražnatović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Vojislav Koštunica]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Milorad Ulemek]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|22px]] [[Nebojša Čović]]
----
[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Radovan Karadžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Ratko Mladić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Momčilo Krajišnik]]
----
[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Milan Martić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Milan Babić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Goran Hadžić]]
----
[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[Veljko Kadijević]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[Blagoje Adžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] [[Života Panić]]
| snaga1   = 
| snaga2   = 
| snaga3   = 
| gubici1 = &lt;sup&gt;'''1991.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px|border]] 18 poginulih
----
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] 13.583 poginulih&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;&gt;[[#Documenta|Documenta 2010.]], str. 4&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] 5.919 poginulih vojnika&lt;br /&gt;2.484 poginulih civila{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}
----
&lt;sup&gt;'''1998.-1999.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg|25px|border]] 8.676 poginulih civila{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} &lt;br /&gt;[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] 2.131 poginulih vojnika{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} &lt;/br&gt;526 poginulih ostalih{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} 
&lt;sup&gt;'''1999.-2001.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg|25px|border]] 7 poginulih civila&lt;br /&gt;[[Datoteka:UCPMB_logo.svg|22px]] 28 poginulih vojnika
| gubici2  = &lt;sup&gt;'''1991.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] 30.906 poginulih vojnika&lt;br /&gt;31.107 poginuo civil&lt;br /&gt;571 poginulih ostalih&lt;ref name=&quot;Nettelfield97&quot;&gt;[[#Nettelfield|Nettelfield]], str. 97-98&lt;/ref&gt;{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}
| gubici3 = &lt;sup&gt;'''1991.-1995.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo_of_the_JNA.svg|22px]] 37&lt;ref&gt;[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 65&lt;/ref&gt; + 1.279 poginulih vojnika&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;/&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] 6.222 poginulih&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;/&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] 20.775 poginulih vojnika&lt;br /&gt;4.178 poginulih civila{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}&lt;br /&gt;&lt;sup&gt;'''1998.-1999.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 1.196 poginulih civila{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 1.084 poginuo vojnik{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}   
&lt;sup&gt;'''1999.-2001.'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 8 poginulih civila &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 18 poginulih policajaca 6 poginulih vojnika 
| napomene       = &lt;center&gt;5.100 nerazjašnjenih smrti{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}&lt;br&gt;oko 4.000.000 izbjeglica i raseljenih&lt;/center&gt;
}}
'''Ratovi na tlu Jugoslavije''', odnosno '''Jugoslavenski nacionalistički ratovi''', '''Postjugoslavenski ratovi''', '''Ratovi raspadanja Jugoslavije''', '''Ratovi za jugoslavensko nasljeđe''' je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji [[SFRJ|Jugoslavije]] koji su svoj uzrok imali u [[Nacionalizam|nacionalističkim]] ideologijama ili koincidirali s [[Raspad SFRJ|raspadom te države]] 1991. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz ''[[balkanski ratovi]]'', zbog čega je [[Mischa Glenny]] uveo naziv &quot;Treći [[balkan]]ski rat&quot; ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. Zajednička je poveznica da je rukovodstvo četiri republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Makedonija (država)|Makedonija]]) i pokrajina Kosovo htjele neovisnost, a  Beograd se tome suprostavljao, ali takva simplifikacija spada u politikantsko skretanje sa suštine ratova.{{#tag:ref|[[SR Makedonija]] je isto održala referendum  i proglasila neovisnost 17.9. 1991., ali se Beograd nije protivio odlasku te republike iz Jugoslavije.|group=nb}}

Bili su to prvi veći oružani sukobi na tlu [[Europa|Europe]] od [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]],{{#tag:ref|Ne računajući [[grčki građanski rat]], [[Istočnonjemački ustanak 1953.|istočnonjemački ustanak 1953.]], [[mađarski ustanak 1956]] i [[sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetsku invaziju Čehoslovačke]].|group=nb}} a termin &quot;[[etničko čišćenje]]&quot;, koji označava protjerivanje jednog naroda sa nekog područja, ušao je svjetsku uporabu. Zbog teških stradavanja i materijalnih šteta, sukobi su bili medijski praćeni i dokumentirani, te izazvali zgražanje međunarodne zajednice, zbog čega je osnovan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se kaznili počinitelji zločina, dok je [[masakr u Srebrenici]] u presudama tribunala proglašen [[genocid]]om. U ratovima je poginulo između 130.000 i 140.000 ljudi, dok je oko 4.000.000 postalo izbjeglicama ili je raseljeno, od čega 2,2 milijuna u ratu u Bosni i Hercegovini. 

Poredani kronološki, ratovi u bivšoj Jugoslaviji su bila sljedeća četiri sukoba u 1990-ima:{{sfn|Ashbrook|2011}}

* [[Rat u Sloveniji]] ([[27.6.]] - [[6.7.]] [[1991]].), ponekad nazivan '''Desetodnevni rat''' ili '''Slovenski rat za nezavisnost''';
* [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 1995), koji se u Hrvatskoj naziva [[Domovinski rat]];
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 1995);
** [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] (1992 - 1994);
* [[Kosovski rat]] (1998-1999), okončan [[Operacija Saveznička sila|NATO bombardiranjem Jugoslavije]]; 
* [[Sukob na jugu Srbije]] (1999-2001); 
* [[Sukob u Makedoniji 2001.]] (2001).

Ovisno o kriterijima, neki od gore navedenih ratova se smještaju u šire cjeline. Najčešći je takav slučaj s ratom u Hrvatskoj i BiH (kome se rjeđe pridodaje rat u Sloveniji), a koji se razlikuju od sukoba na Kosovu, koji je pak, povezan sa sukobima u Preševu,Medveđi,Bujanovcu i Makedoniji.

== Uvod ==
{{glavni|Raspad SFRJ|Pad komunizma}}
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] obnovljena je 1943.-1945. nakon što je izašla kao pobjednica nad silama osovine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. [[Ustaše]], ekstremistički Hrvati koji su htjeli [[Velika Hrvatska|Veliku Hrvatsku]], i [[četnici]], ekstremistički Srbi koji su htjeli [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]], su poraženi u tom ratu i nova jugoslavenska vlada je desetljećima zabranjivala nacionalizam kako se takve struje više ne bi pojavile a SFRJ ostala multi-etnička federacija sastavljena od šest ravnopravnih naroda.&lt;ref&gt;[[#Hirsch|Hirsch 2002.]], str. 76&lt;/ref&gt;

Jugoslavenski model samoupravljanja ostvarivao je dobre rezultate i privukao pozornost akademika koji su tražili &quot;treći put&quot; između [[Kapitalizam|kapitalizma]] i državnog socijalizma.{{sfn|Petak|2003|loc=str. 1}} Međutim, početkom 1980-ih pojavila se ekonomska kriza koja je samo naglasila razlike između bogatijih i siromašnijih republika. Slovenski ekonomist Neven Borak je to slikovito opisao tako da je 1985. [[BDP]] SR Slovenije usporedio sa Novim Zelandom, BDP SR Hrvatske sa [[Portugal]]om dok je Kosovo imalo razinu [[Pakistan]]a.{{sfn|Petak|2003|loc=str. 4–5}} Dok je [[nezaposlenost]] Jugoslavije bila između 6 i 9% u 1960-ima, u 1980-ima je već dosegla razinu od 14 do 17%.{{sfn|Petak|2003|loc=str. 6, 12}}

Pošto je Srbija bila najveća republika, smatra se da ju je [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|novim ustavom 1974.]] [[Tito]] namjerno oslabio dajući [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Kosovo|Kosovu]] autonomiju kako ne bi postala dominantna u odnosu na ostale, manje republike u SFRJ.&lt;ref&gt;[[#Thomas|Thomas 1999.]], str. 34&lt;/ref&gt; Taj je potez međutim poništen 1988. i 1989., kada je [[Slobodan Milošević]], novi predsjednik Srbije, organizirao masovne demonstracije koje su svrgnule vlade na Kosovu, Vojvodini i Crnoj Gori, a zamijenjene su ljudima vjernima Miloševiću, te su im ukinute autonomije, čime je Srbija preuzela četiri od osam glasova [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]], dok su ostale republike imale samo jedan glas.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #56&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 116&lt;/ref&gt; Iskorištavajući nezadovoljstvo nekih Srba nakon što je 1986. [[Memorandum SANU]] objavio da su Srbi &quot;najveći gubitnici u Titovoj Jugoslaviji&quot;,&lt;ref&gt;[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 20&lt;/ref&gt; Milošević je došao na vlast u Srbiji 1989. uz pomoć vala srpskog nacionalizma koji je produbio krizu u SFRJ.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #54&lt;/ref&gt;

Međutim, iako mu je [[srpski nacionalizam]] omogućavao uzimanje sve više moći, istodobno je bio sve više odbojan Slovencima, Hrvatima i drugim manjim narodima.{{Sfn|BBC News|2006}} To je dovelo do razdora 1990.&lt;ref name=&quot;UNIV63&quot;/&gt; kada nije postignut dogovor oko sastava federalne vlade: Srbija je htjela centraliziranu federaciju kako bi zadržala dominantnu ulogu u Jugoslaviji, dok su [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] htjele labavu [[Konfederacija|konfederaciju]] kako bi mogle uživati u većoj autonomiji.&lt;ref name=&quot;UNIV63&quot;&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #64&lt;/ref&gt; Raspisani su izbori u kojima su u svakoj republici, izuzev Crne Gore, pobjeđivale nacionalističke stranke koje su zagovarale [[antikomunizam]] kako bi povećale svoju privlačnost masama, dok su u Srbiji i Crnoj Gori i same nominalno [[Socijalizam|socijalističke]] stranke dobile nacionalistički predznak.{{sfn|Hayden|1992|loc=str. 654–673}} Stara jugoslavenska parola o [[bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]] je polako odbačena od obiju strana.{{sfn|Pavlaković|2011|loc=str. 893–909}} [[Komunizam]] je postao potrošena struktura i republike su zahtijevale [[Demokracija|demokraciju]].{{sfn|Huntington|1991|loc=str. 12–34}} Milošević je htio vladati nad cijelom Jugoslavijom, ali kada je uvidio da to nije bilo moguće, promijenio je izbor i odabrao Veliku Srbiju.{{Sfn|Judah|2011}}

Prema zadnjem popisu stanovništva prije rata, Jugoslavija je imala oko 23,5 milijuna stanovnika. Narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36,2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19,7 %), [[Bošnjaci]] 2.353.002 (10,0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9,3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7,5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5,8 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%), [[Crnogorci]] 539.262 (2,3 %) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|p=25–26}}
 
== Rat u Sloveniji ==
{{glavni|Rat u Sloveniji}}
[[Datoteka:Teritorialci so z armbrustom zadeli tank v križišču pred MMP Rožna Dolina..jpg|left|mini|225px|Slovenski TO gađaju tenkove JNA na grančnom prelazu [[Rožna Dolina]]]]
Na [[Četrnaesti kongres SKJ|četrnaestom kongersu SKJ]] 1990., slovensko izaslanstvo je tražilo [[pluralizam]], zahtijevali su da se izbaci iz zakonodavstva odredba o verbalnom deliktu, da se zabrani [[mučenje]] političkih zatvorenika, kao i politička suđenja. Nakon 10 mjeseci neuspjelih pregovora sa Beogradom&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 173&lt;/ref&gt; pošto je Miloševićeva delegacija sprječavala kompromis,&lt;ref name=&quot;Brown119&quot;&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 119&lt;/ref&gt; 25. 6. 1991. Slovenija je proglasila neovisnost, ali je već 48 sati kasnije [[JNA]] krenula u vojni pohod kako bi to spriječila. Još 1990, JNA je pokušala razoružati slovensku [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalnu obranu]] (TO), ali je uspijela pokupiti samo 40 do 60 % oružja.&lt;ref name=&quot;conflict in slovenia&quot;&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, A: &quot;The conflict in Slovenia&quot;]]&lt;/ref&gt; Slovenske snage napustile su JNA i pridružili se novoj slovenskoj vojsci i mjesnoj policiji.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #6&lt;/ref&gt; Nakon što su hrvatski i slovenski rezervisti masovno bojkotirali rat, JNA je imala problema sa izvođenjem operacija. Od 25.000 vojnika, čak 7.900 je dezertiralo ili odbilo ratovati.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, &quot;Slovenian forces&quot;]]&lt;/ref&gt; Pošto JNA nije ušla u puni napad, nakon 10 dana rat je završen slovenskom pobjedom i povlačenjem JNA.

1991. [[Srbi]] i [[Crnogorci]] su činili 38,8 % stanovništva Jugoslavije, ali su činili 70 % udjela u činovnicima JNA.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #40&lt;/ref&gt; U početku, JNA, kojom je zapovjedao [[Veljko Kadijević]], je još uvijek pokušavala održati SFRJ na okupu. No nakon odlaska Slovenije, to je napušteno te je vojni vrh JNA pao pod utjecaj Miloševića. Srbija i Crna Gora se nisu protivili odlasku Slovenije iz Jugoslavije, jer bi to ostavilo kolektivno predsjedništvo sa sedam članova, od kojih bi četiri bili pod srbijansko-crnogorskom kontrolom, čime bi time ''de facto'' imali i kontrolu nad JNA.&lt;ref&gt;[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #60-61&lt;/ref&gt; [[Latinka Perović]] je ovako opisala stav JNA prema nesrpskim narodima:
{{citat3|Onog trenutka kada je armija počela braniti Jugoslaviju od svih njenih naroda izuzev najvećeg, postalo je očito da će Jugoslavija biti poražena iznutra.&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 176&lt;/ref&gt;}}

== Rat u Hrvatskoj ==
{{glavni|Rat u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Muzej DR-crop.JPG|left|mini|225px|Bombardiranje Dubrovnika]]
23.4. 1990., u Hrvatskoj su održani [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|prvi slobodni izbori]] na kojima je pobijedio [[HDZ]] na čelu kojeg je bio nacionalistički [[Franjo Tuđman]], što je izazvalo strah među nekim Srbima koji su proglasili autonomnu [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] (kasnije [[RSK]]) na neodređenim dijelovima Hrvatske. Kada je Franjo Tuđman stupio na vlast otvoreno je promovisao politiku [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskog nacionalizma]].{{sfn|Radonić|2013|loc=str. 234-254}} Srpski političari i mediji su počeli hrvatsku vladu nazivati &quot;ustaškom&quot;.&lt;ref&gt;[[#Brown|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 121-122&lt;/ref&gt; Milošević je [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskim Srbima]] savjetovao odbijanje Tuđmanovih pokušaja kompromisa u ljeto 1990. te zauzimanje stava nesuradnje.&lt;ref&gt;[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 7&lt;/ref&gt; Hrvatska vlada je Srbima osigurala predstavništvo u [[Hrvatski sabor|saboru]], ali su ovi napustili parlament jer su smatrali da nisu dobili dovoljno autonomije.&lt;ref name=&quot;Brown119&quot;/&gt; Istodobno, pojačani su i napori tajnih službi Beograda da prikažu Hrvatsku u što negativnijem svjetlu, poput [[Operacija Labrador|postavljanja bombi na jevrejskom groblju u Zagrebu]] ili parola o &quot;30.000 ustaša u [[Dubrovnik]]u&quot;.{{sfn|Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|31.1. 2005|loc=str. 13}} [[MKSJ]] je u presudi naveo da je [[Milan Babić]], prvi predsjednik RSK, bio &quot;pod jakim uticajem [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|srpske propagande]] koja ga je zavela na pogrešan put&quot;,{{sfn|Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|29.6. 2004|loc=str. 10-11}} a čiji je cilj bio dio šireg plana preuveličavanja opasnost za Srbe kako bi ih se nagnalo na borbu.&lt;ref&gt;[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1&lt;/ref&gt; U međuvremenu, JNA je razoružala hrvatski [[Teritorijalna odbrana|TO]],&lt;ref name=&quot;Brown120&quot;&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 120&lt;/ref&gt; naoružala srpske pobunjenike dok je srbijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim je rukovodio [[Mihajlo Kertes]], trenirala srbijanske paravojne formacije za borbu po Hrvatskoj i BiH.&lt;ref&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 118&lt;/ref&gt; [[Jovan Nikolić]], srpski pravoslavni pop iz Zagreba, je izjavio:

{{citat3|Čak i da Franjo Tuđman nije došao na vlast, nego netko drugi umjesto njega, reakcija bi opet bila ista. Armija i Srbija bi bili protiv njega, jer su ''a priori'' protiv bilo kakve neovisnosti za Hrvatsku. To ne znači da hrvatska vlada nije napravila greške. Napravili su, i to je činjenica. Ali to nije alibi za one koji su čekali da proglase bilo kakvu hrvatsku državu ustaškom državom. To je bila strašna greška, kao i kasnije optužiti bilo kojeg Srbina u Hrvatskoj da je četnik.&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 195&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Balkans War 1991, Vukovar destroyed - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登 (1).jpg|right|mini|225px|Uništena kuća u Vukovaru]]
U ljeto 1991., kada je Hrvatska najavila proglašenje neovisnosti, JNA je krenula u otvoreni vojni pohod te se borila na strani snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), srbijanskih paravojnih formacija – i nekadašnjih suparnika iz Drugog svjetskog rata, četnika.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj III.A|UN-ov izvještaj III.A, &quot;2. Ties with the Governments of FRY, the self-declared Serbian Republics, and the JNA&quot;]]&lt;/ref&gt; [[Bitka za Vukovar]] – najteža bitka cijelog rata u kojoj je oko 3.000 civila i vojnika izgubilo živote{{sfn|Tapon|2011|loc=str. 329}} – i [[opsada Dubrovnika]] postale su dvije najviše medijski praćene bitke, ali je njihova žestina dovela do okretanja mišljenja međunarodne zajednice protiv srpske strane.{{Sfn|BBC News|2001}} Iako manje poznate, i druge borbe su bile značajne, kao što je [[bitka za Osijek]], u kojoj je poginulo oko 800 osoba,{{sfn|Jegen|1996|loc=str. 14}} [[bitka za Gospić]] i [[bitka za Zadar]]. JNA je 1991. koristila [[kemijsko oružje]] protiv hrvatskih vojnika i civila, od [[fosfor]]a iz projektila u Vukovaru sve do inhibitora [[Acetilholinesteraza|acetilholinesteraze]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Kruševo (Obrovac)|Kruševu]].{{sfn|Plavsić|Petrovecki|Fuchs|Sostarić|1992|loc=str. 1–5}} Netrpeljivost je porasla na obje strane, tako da su neki umjereni činovnici, koji su htjeli pronaći kompromisno rješenje, smaknuti od sunarodnjaka: primjerice, Dmitra Obradovića, gradonačelnika [[Vrginmost]]a, su likvidirali militanti RSK,&lt;ref&gt;[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 56&lt;/ref&gt; dok je [[Josip Reihl-Kir]], zapovjednik osječke policije, ubijen iz hrvatske zasjede. Primirje početkom 1992. dovelo je do prekida nasilja, dok je RSK zauzela 13.913 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ili 25% površine Hrvatske,{{Sfn|Memorijalno dokumentacijski centar|2009}} ne računajući dodatnih 680 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; oko dubrovačkog područja. Iz tog područja je &quot;[[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]]&quot; najmanje 80.000–100.000 Hrvata i drugih nesrba.&lt;ref&gt;[[#Stanišić i Simatović|''Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića – Presuda'']], str. 4&lt;/ref&gt; Prema izvorima hrvatske vlade, do 1. IX 1993. hrvatska strana imala je 6.651 potvrđenih poginulih, 12.706 nestalih te 24.208 ranjenih.&lt;ref&gt;[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 193&lt;/ref&gt; 

Usprkos Miloševićevoj propagandi da se radi o novoj [[NDH]], Hrvatska je stekla međunarodno priznanje te je 1992. primljena u članstvo UN-a,{{Sfn|Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|2012}} dok RSK nije priznao nitko. 1992. odigrao se [[progon Hrvata iz Vojvodine tijekom Jugoslavenskih ratova|progon Hrvata iz nekih dijelova Vojvodine]]&lt;ref&gt;[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 57-58&lt;/ref&gt; nakon čega je oko 10.000 Hrvata napustilo tu regiju{{Sfn|Naegele|21.2. 2003}} i naselilo se uglavnom u Hrvatsku.{{sfn|Đurđev|1998|loc=str. 207-213}} Pokušaj mirne reintegracije RSK pod hrvatsku vlast tri godine nije dovela do pomaka, a njen predsjednik [[Milan Martić]] čak je odbio i primiti [[plan Z-4]].{{Sfn|Sense Agency|2006}} Dvije vojne akcije 1995., [[operacija Bljesak]] i [[operacija Oluja]], dovele su do vraćanja većeg dijela RSK pod hrvatsku vlast, ali su se dogodili razni ratni zločini. U Oluji je, ovisno o različitim izvorima, poginulo 326,{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} 677{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} ili 1.078 civila,{{sfn|Romac|13.3. 2014}} dok je oko 200.000–250.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske. [[SRJ]] nije intervenirala, dijelom stoga jer su je međunarodne sankcije oslabile, a dijelom stoga jer je Hrvatska ovog puta bila međunarodno priznata, te bi time intervencija bila izravan međunarodni sukob. Vlada Hrvatske žestoko se protivila optužbama da se radilo o &quot;etničkom čišćenju&quot;. Ipak, [[Human Rights Watch]] (HRW) je naveo da su uvjeti za povratak srpskih izbjeglica postavljeni nemoguće visoko i složeno{{#tag:ref|Srpski povratnici su prvo trebali dobiti [[Viza|vizu]] za ulazak u Hrvatsku, potom dozvolu SRJ da napuste državu i na kraju tranzitnu vizu za [[Mađarska|Mađarsku]] odakle bi dobili hrvatsko dopuštenje za ulazak u Hrvatsku. Međutim, da bi se dobila viza, trebali su dokazati da su hrvatski državljani putem domovnice, a ona je izdana 1992., u vremenu kada su oni bili pod kontrolom RSK koja to nije dozvoljavala.{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}}|group=nb}} te zaključila da &quot;iako su korištene metode često bile manje brutalne nego one srpskih vlasti, politika i praksa hrvatske vlade ipak demonstrira namjeru da se stvori &quot;etnički čista&quot; država&quot;.{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}} Ipak, time je omogućen povratak Hrvatima koji su prognani iz RSK 1991. – već 1996. oko 85.000 Hrvata vratilo se svojim domovima{{Sfn|U.S. Committee for Refugees and Immigrants}} – i stvoren dovoljan pritisak da bosanski Srbi prihvate kraj rata u BiH, a [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] mirnu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|reintegraciju hrvatskog podunavlja]].

== Rat u Bosni i Hercegovini ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-water-line.jpg|desno|mini|225px|Sarajlije čekaju u redu za vodu, ljeto 1992.]]
Identično kao i kod Slovenije i Hrvatske, JNA je prije rata razoružala TO Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Brown120&quot;/&gt; Budući predsjednik treće samoproglašene srpske države, [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), [[Radovan Karadžić]] je surađivao sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem, pod čijom su kontrolom [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|TV stanice započele širiti propagandu]] o opasnosti za Srbe u slučaju nezavisne Bosne, koja će &quot;dovesti do islamskog fundamentalizma u Europi&quot;.&lt;ref&gt;[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 15&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj V|UN-ov izvještaj V: D. The propaganda]]&lt;/ref&gt; Međutim, Bošnjaci su većinom bili sekularni&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #134&lt;/ref&gt; dok [[Human Rights Watch]] navodi da nije našla nikakvog dokaza da su Srbi proganjani prije izbijanja rata.&lt;ref name=&quot;Brown119&quot;/&gt; Iako su Milošević i Karadžić pokušali prikazati da samo žele očuvati integritet Jugoslavije, Human Rights Watch navodi kako onda istjerivanje i ubojstva nesrpskih stanovnika ne bi bila niti potrebna, jer &quot;etničko čišćenje&quot; prije podržava stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] nego održavanje multi-etničke Jugoslavije sa šest naroda. &lt;ref name&quot;Brown120&quot;&gt;[[#Brown &amp; Karim|Brown &amp; Karim 1995.]], str. 120&lt;/ref&gt; Kao i u prethodnom ratu, i ovdje su srpski programi postajali sve militantniji kako bi se stanovništvo nagnalo na borbu.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj V|UN-ov izvještaj V, &quot;C. Serbian control over the television transmitter on the Kozara Mountain&quot;]]&lt;/ref&gt; Iako je [[Srpska demokratska stranka (BiH)|SDS]] tvrdila da je rat započet [[Incident u Sijekovcu|ubojstvom Srba u Sijekovcu]] 3.3. 1992.,{{Sfn|E-novine|2012}} odgovor srpskih snaga nije uslijedio napadom na Sijekovac, već na 100 km udaljenu Bijeljinu 1.4. u kojoj je [[Arkan]]ova garda [[Masakr u Bijeljini|ubila 48 bošnjačkih i umjerenih srpskih civila]] jer je taj grad zbog blizine Srbije i prometnih trasa potrebnih radi uspostavljanja Velike Srbije bio preća meta&lt;ref&gt;[[#HRW2000b|Human Rights Watch 2000.]], str. 2&lt;/ref&gt; dok je [[plan RAM]] je već davno prije bio pripremljen.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj V|UN-ov izvještaj V, &quot;F. Serbs rearming other Serbs&quot;]]&lt;/ref&gt;

JNA, TO, srbijanske paravojne formacije i buduća [[Vojska Republike Srpske|VRS]] su 1992. rijetko gdje vodile bitke sa Armijom BiH, a uglavnom su napadale bošnjačke civile. U maju 1992., zabilježeno je 400.000 izbjeglica ili raseljenih iz Bosne i Hercegovine (skoro 80% Bošnjaka i 20% Hrvata),{{sfn|Dyker|Vejvoda|2014|loc=str. 196}} a potkraj jula iste godine 1.250.000.{{sfn|Amnesty International|22.10. 1992|loc=str. 9}}. Fotografija [[Logor Omarska|logora Omarska]] izašla je na naslovnici časopisa [[Time (časopis)|Time]],{{Sfn|Guardian|1992}} a snimke na kojima je dokumentirana [[opsada Sarajeva]], [[pokolj u Prijedoru]], [[pokolj u Višegradu]] i [[masakri u Foči]] na kraju nisu više mogli opravdati ponašanje političara u Beogradu te je [[Vijeće sigurnosti UN-a]] 30.5. 1992. uvelo [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]].{{Sfn|Matthews|31.5. 1992}} 19.5. JNA se povukla a BiH je stekla međunarodno priznanje i primljena kao članica UN-a, ali se je rat nastavio, a SRJ isto tako nastavio financirati i naoružavati VRS, te joj iznajmljivati činovnike nove [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]]. Samo u prvoj godini rata poginulo je 45.110 osoba, od toga 30.442 Bošnjaka (67%).&lt;ref name=&quot;Nettelfield97&quot;/&gt; 

[[Datoteka:Potoc2006.jpg|225px|left|mini|Spomen groblje žrtvama Srebrenice u Potočarima]]
1993., druga hrvatska država, [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] (HRHB) i sama se okrenula protiv Bošnjaka i počela se širiti, čime su sve tri strane bile međusobno zaraćene te je rat poprimio osobinu &quot;svakoga protiv svakoga&quot;. [[Opsada Mostara]] i [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] doveli su do osude i hrvatske strane od međunarodne zajednice.{{Sfn|Los Angeles Times|1993}} Mnogi su to interpretirali time da je i sam Zagreb počeo raditi na [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]]. Ipak, na pritisak američke delegacije, koja je zaprijetila sankcijama, hrvatska strana je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prihvatila cjelovitost BiH te je ukinula HRHB. Pokušaji da se postigne mir i na srpskoj strani nisu urodili plodom, koja je nastavila rat i dalje. Američki diplomat Charles Redman ponudio je vodstvu na [[Pale (Bosna i Hercegovina)|Palama]] [[Konfederacija|konfederaciju]] bosanskih Srba i Srbije dok god bi se zadržao omjer od 51:49 bosanskog teritorija, kako bi se zaustavio rat, ali bez uspjeha.{{sfn|Burg|Shoup|1999|loc=str. 314-315}} 11.7. 1995. pala je enklava [[Srebrenica]] te je VRS započela najveći masakr u svim jugoslovenskim ratovima, u kojem je zarobljeno a potom na desetak različitih lokacija [[Masakr u Srebrenici|strijeljano oko 7.000 Bošnjaka]], koji će kasnije biti priznat kao [[Bosanski genocid]].{{Sfn|Reuters|2013}}{{sfn|Simić|Daly|2011}} Nakon pada dvije sigurnosne enklave, Srebrenice i [[Žepa|Žepe]], izgledalo je da je i treća na redu, ona oko [[Bihać]]a koji je bio u zajedničkom okruženju RSK i RS. Hrvatskoj je odobrena operacija Oluja kojom je prekinuta [[opsada Bihaća]],{{Sfn|Helm|1995}} a zajedničko prodiranje hrvatsko-bošnjačkih snaga izvršilo je dovoljan pritisak na Karadžić napokon prihvati da je RS dio BiH te pristane na mir. [[Daytonski sporazum]], kojeg je potpisao Milošević, je i službeno završio rat. Iako je stupio mir, nekoliko desetaka tisuća Srba je svejedno napustilo područja koja nisu pripala RS-u, poput odlaska 30.000 Srba iz četvrti Sarajeva koja su pripala [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].{{Sfn|UNHCR|1997}} [[Momčilo Krajišnik]] to je ovako sažeo:
{{citat3|Zadatak ove Republike i prvi strateški cilj je da se mi odvojimo od Muslimana i Hrvata i nema niko pravo da zastupa strategiju srpskog Sarajeva za ostanak u zajedničkoj državi. Niko ne može sada novo rešenje praviti da ostanemo skupa.&lt;ref&gt;[[#Biserko|Biserko 2006.]], str. 128&lt;/ref&gt;}}

== Rat na Kosovu ==
{{glavni|Rat na Kosovu}}
[[Datoteka:Kosovo-metohija-koreni-duse055.jpg|right|thumb|225px|Kuće Srba koje je porušio OVK]]
[[Datoteka:Hundreds of tents near Fier, Albania (1999).jpg|desno|mini|225px|Izbjeglički logor u Albaniji]]
Situacija na Kosovu dramatično se pogoršavala još od 1981. kada su tamo [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|izbili nemiri]] jer su Albanci tražili da ta pokrajina stekne status republike u SFRJ. Nakon što je Milošević ukinuo Kosovu i status autonomije, stanje je postajalo još gore, a represija je nastavljena: 1991., oko 20.000 Albanaca je otpušteno sa poslova, osobito sa područja medicine i znanosti, i zamijenjeno Srbima.&lt;ref&gt;[[#HRW1991|Human Rights Watch 1992.]], str. 602&lt;/ref&gt; Albanske radio i TV stanice su zabranjene ili smanjene, novine zatvorene a otkazi Albanaca nastavljeni.&lt;ref name=&quot;Milutnovic88&quot;/&gt; Albanski studenti koji su htjeli pohađati nastavu na albanskom nisu to mogli, te je stoga organizirana privatna nastava po kućama.&lt;ref name=&quot;Milutnovic88&quot;&gt;[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 88-89&lt;/ref&gt;

S vremenom, Albanci su započeli pobunu protiv Beograda te je 1996. osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) koja je tražila neovisno Kosovo. Oružani sukobi su izbili između snaga OVK i [[Vojska Jugoslavije|VJ]]. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] još je 3.3. 1998. u rezoluciji 52/139 upozorila na alarmantnu situaciju na Kosovu, poglavito na represiju, diskriminaciju i nezakonito hapšenje stanovništva.{{sfn|Opća skupština Ujedinjenih naroda|3.3. 1998}} Odigrali su se sve veći okršaji i zločini: [[masakr u Gornjem Obrinju]] i [[masakri u Ljubeniću]] odnijeli su albanske živote, a [[masakr na Radonjićkom jezeru]] doveo je do smrti 30-ak Srba od OVK-a, dok su počinitelji [[masakr u kafiću Panda|terorističkog napada u kafiću Panda]] nepoznati, a neki čak sumnjaju da su ga počinili sami pripadnici srbijanske tajne službe kako bi diskreditirali OVK.{{sfn|Balkan Inside|22.1. 2014}} 

Sukob je postao otvoreni rat 1998.-1999. a nasilje VJ-a i MUP-a Srbije prouzročio je novi masovni val albanskih izbjeglica sa Kosova.&lt;ref&gt;[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 416.&lt;/ref&gt; [[Masakr u Račku]] 15.1. 1999. doveo je do međunarodne osude vlade SRJ.{{sfn|Vijeće sigurnosti|19.1. 1999}} Ovo je oslabilo ionako već narušen Miloševićev ugled nakon prethodnih jugoslavenskih ratova. Suprotno širokom vjerovanju, mirovni pregovori su nastavljeni još dva mjeseca nakon Račka kako bi se pokušao postići kompromis. Pregovori u [[Rambouillet]]u nisu doveli do rezultata jer su Srbi i Albanci imali suprotne stavove: Albanci su htjeli neovisno Kosovo, dok su Srbi bili spremni vratiti im autonomiju, ali nisu htjeli razmještanje [[NATO]] snaga po Kosovu, koje bi smatrali okupacijom.&lt;ref&gt;[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 170-171.&lt;/ref&gt; Delegacija SRJ je nakon toga napustila pregovore. 22.3. 1999., američki veleposlanik [[Richard Holbrooke]] je doletio u Beograd kako bi posljednji put pokušao nagovoriti Miloševića da potpiše mirovni sporazum te se izbjegne [[NATO]]-va intervencija, ali bez uspjeha.{{sfn|BBC News|25.3. 1999}} Rat je završen [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanjem SRJ]], 78-dnevnom vojnom akcijom kojom je zapovjedao [[Wesley Clark]]. NATO je izveo ukupno 37.605 aviopolijetanja, u kojima je napao preko 900 meta.&lt;ref name=&quot;hrw civilian deaths&quot;&gt;[[#HRW|Human Rights Watch 2000.]], str. 12&lt;/ref&gt; U tom razdoblju, VJ je intenzivirala vojna djelovanja po Kosovu, te su se nastavili zločini, kao što je [[pokolj u Meji|onaj u Meji]] i na [[Masakr u Izbici|Izbici]]. Nevladine udruge su kritizirale NATO zbog pojedinih kontroverznih odluka, kao što je [[Bombardovanje Niša kasetnim bombama|upotreba kasetnih bombi u Nišu]] i upotreba municije sa osiromašenim [[uranij]]om na 112 lokacija, poglavito na Kosovu, jugu Srbije i jednoj lokaciji u Crnoj Gori. Ipak, naknadna znanstvena istraživanja tih lokacija nisu pronašla kliničke simptome ili znakove bolesti među mještanima.{{sfn|Milačić|Petrović|Jovičić|Kovačević|2004|loc=str. 2–10}} Kosovo je stavljeno pod upravu UN-a i vojnu zaštitu [[KFOR]]-a, ali je [[teritorijalni integritet]] Srbije ostao netaknut te je ta provincija i dalje ostala dio njenog teritorija. Nakon povlačenja VJ-a, velik broj Srba iz straha je napustio to područje. Ovaj status je iznenada prekinut kada je Kosovo  2008. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|proglasilo neovisnost]], što je i dalje predmetom kontroverzi. Usprkos priznanju raznih država, UN ju i dalje ne smatra neovisnom državom.

== Posljedice ==
===Poginuli===
U Jugoslavenskim ratovima je prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu sveukupno poginulo oko 140.000 ljudi a oko 4.000.000 su postali izbjeglice.{{Sfn|ICTJ|2009}} [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je najmanje 130.000 ljudi izgubilo živote na prostorima bivše Jugoslavije u 1990-ima.{{Sfn|Fond za humanitarno pravo|2010}} [[UNPROFOR]] je imao sveukupno 213 žrtava.&lt;ref name=&quot;UN2&quot;/&gt; Slovenija je najbrže završila rat i izbjegla veće žrtve, te se procjenjuje da je rat tamo odnio 70 života. Hrvatski rat za neovisnost odnio je oko 20.000 života. Procjenjuje se da je oko 100.000 osoba poginulo u ratu u Bosni i Hercegovini, dok je na Kosovu poginulo oko 13.500 osoba, čime se procjenjuje da je najmanje 133.000 ljudi preminulo u postjugoslavenskim sukobima u 90-ima.{{Sfn|Egan|p=171}} Najveće stratiše rata postalo je [[Sarajevo]]: sa oko 13.000 ubijenih u opsadi, u tom gradu poginulo je više ljudi nego u cijelom ratu na Kosovu.

U relativnim i apsolutnim brojevima najveće gubitke su pretrpjeli Bošnjaci: preminulo je 64.036 osoba njihove nacije, što je preko 3 % njihove ukupne populacije u odnosu na popis stanovništva iz cijele Jugoslavije.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011|p=137}} Najteže stradanje doživjeli su u pokolju u Srebrenici, gdje je [[mortalitet]] bošnjačkih muškaraca (neovisno o dobi ili civilnom statusu) jula 1995. dosegnuo 33%.{{Sfn|Brunborg|Lyngstad|Urdal|2003|p=229–248}}

===Interno raseljeni i izbjegli===

{{Triple image|right|Evstafiev-bosnia-travnik-girl-doll-refugee.jpg|150|Eksodi 99 Kukes.JPG|150|Kosovo-metohija-koreni-duse004.jpg|138| Bosanske izbjeglice, 1993. | Kosovsko albanske izbjeglice 1999. | Kosovsko srpske izbjeglice 1999.}}

Procjenjuje se da su ratovi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu doveli do 2,4 milijuna [[izbjeglica]] plus dodatnih 2 milijuna [[Interno raseljena lica|interno raseljenih lica]].{{Sfn|Watkins|2003|p=10}} Tijekom rata u Hrvatskoj, 1991. oko četvrt milijuna Hrvata i drugih nesrba je ili protjerano iz svojih domova od strane JNA i snaga Republike Srpske Krajine ili je pobjeglo od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|30.8. 2001}} Najdrastičniji primjer bio je Vukovar, iz čije je okolice protjerano 31.732 osoba.&lt;ref&gt;[[#Turković|Turković, Hovens &amp; Gregurek]], str. 222&lt;/ref&gt; Iz [[Vojvodina|Vojvodine]] je u 1990-ima istodobno i do 60.000 [[Mađari|Mađara]] i 40.000 Hrvata raseljeno ili su napustili Srbiju.{{sfn|Human Rights Watch|1994|loc=str. 7}} Do kraja rata 1995., oko 300.000 Srba je proterano ili se iselilo iz Hrvatske i naselilo se u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}

Najviše izbjeglica i raseljenih imala je Bosna i Hercegovina, oko 2,2 milijuna osoba, od toga preko polovice Bošnjaka.{{Sfn|UNHCR|2003}} Do 2001., još uvijek je bilo 650.000 raseljenih Bošnjaka, dok je 200.000 trajno napustilo državu i odselilo se u inozemstvo.{{Sfn|UNHCR|2003}} Nakon pada [[Srebrenica|Srebrenice]], preko 15.000 osoba je raseljeno iz te enklave.{{sfn|Pavlović|Bijedić|1997|loc=str. 21-22}} Prema procjenama, u općini Srebrenice je '91. živjelo 29.198 mještana, od čega su 21.361 (73,2 %) bili Bošnjaci. Nakon rata, '97., u istoj općini je bilo 7.442 žitelja, od čega su svega sedmero (0,1%) bili Bošnjaci.{{Sfn|Dawson|Farber|p=82}} Nakon rata, dobar dio građana Bosne se vratio svojim domovima, dok je oko 250.000 Srba otišlo u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}} 

Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Još nekoliko stotina tisuća je [[Interno raseljena lica|interno raseljeno]], što bi značilo da je gotovo 90 % svih Albanaca raseljeno iz svojih domova na Kosovu do juna 1999.{{Sfn|OSCE|5.11. 1999|p=13}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nedugo nakon završetka jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}

Iz perspektive [[azil]]a za izbjeglice i interno raseljene, Hrvatska je preuzela najveći teret. Prema nekim procjenama, Hrvatska je 1992. bila domaćin gotovo 750.000 izbjeglica ili interno raseljenih osoba, što predstavlja gotovo 16 % u odnosu na njeno stanovništvo od 4,7 milijuna žitelja: taj broj sastojao se od 420 do 450.000 bosanskohercegovačkih izbjeglica, 35.000 izbjeglica iz Srbije (uglavnom iz Vojvodine i Kosova) i 265.000 interno raseljenih iz drugih dijelova same Hrvatske. To bi bio ekvivalent kao da Njemačka odjednom primi 10 milijuna osoba ili Francuska 8 milijuna osoba.{{Sfn|Vijeće Europe|1993|p=9}} Službeni podaci [[UNHCR]]a navode da je Hrvatska 1993. bila domaćin 287.000 izbjeglica i 344.000 interno raseljenih, što je koefcijent od 64,7 izbjeglica na svakih 1000 stanovnika.&lt;ref&gt;[[#UNHCRHR|UNHCR 2002]], str. 1&lt;/ref&gt; U jednom izvještaju iz 1992. godine, UNHCR je Hrvatsku stavio na sedmo mjesto na listi 50 država najviše opterećenih izbjeglicama: registrirano je 316 tisuća izbjeglica, što je omjer od 15:1 u odnosu na njeno ukupno stanovništvo.{{Sfn|UNHCR|1993|p=11}} [[Makedonija]] je 1999. imala 10,5 izbjeglica na 1000 stanovnika.&lt;ref&gt;[[#UNHCRMK|UNHCR 2000]], str. 319&lt;/ref&gt; Slovenija je prema istoj agenciji za izbjeglice 1993. bila domaćin 45.000 izbjeglica, većinom bosanskohercegovačkih, što je 22,7 izbjeglica na 1000 stanovnika.&lt;ref&gt;[[#UNHCRSL|UNHCR 2002]], str. 1&lt;/ref&gt; [[Srbija i Crna Gora|Srbija i Crna Gora]] su 1993. bili domaćin 479.111 izbjeglica, što je koefcijent od 45,5 izbjeglica na 1000 stanovnika. To je 1998. godine poraslo na 502.037, odnosno 47,7 izbjeglica na 1000 stanovnika. 2000. godine, broj izbjeglica spao je na 484.391, ali se broj interno raseljenih dramatično povećao na 267.500 osoba, odnosno ukupno 751.891 osoba.&lt;ref&gt;[[#UNHCRSR|UNHCR 2002]], str. 1&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; border: none; width: 300px&quot;
|+ '''Broj interno raseljenih i izbjeglica 1991.—2000.'''
! scope=&quot;col&quot; | Država, regija
! scope=&quot;col&quot; | [[Albanci]]
! scope=&quot;col&quot; | [[Bošnjaci]]
! scope=&quot;col&quot; | [[Hrvati]]
! scope=&quot;col&quot; | [[Srbi]]
! scope=&quot;col&quot; | Ostali &lt;sup&gt;([[Mađari]], [[Goranci]], [[Romi]])&lt;/sup&gt;
|-
| '''Hrvatska''' || —|| — || '''247.000'''{{Sfn|Državni sekretarijat SAD|31.1. 1994}} || '''300.000'''{{Sfn|UNHCR|1997}} || —
|-
| '''Bosna i Hercegovina''' || — || '''1.270.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || '''490.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || '''540.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || —
|-
| '''Kosovo''' || '''1.200.000'''{{Sfn|Krieger|2001|p=90}}—&lt;br&gt;'''1.450.000'''{{Sfn|OSCE|5.11. 1999|p=13}} || — || — || '''143.000'''{{Sfn|Human Rights Watch|12.6. 2001}} || '''67.000'''{{Sfn|Human Rights Watch|12.6. 2001}}
|-
| '''Vojvodina, Sandžak''' || —|| '''30.000'''—&lt;br&gt;'''40.000'''{{Sfn|Siblesz|1998|p=10}} || '''35.000'''{{Sfn|Vijeće Europe|1993|p=9}}—&lt;br&gt;'''40.000'''{{sfn|Human Rights Watch|1994|p=7}}  || — || '''60.000'''{{sfn|Human Rights Watch|1994|p=7}}
|-
|'''Ukupno''' || '''~1.200.000'''—&lt;br&gt;'''1.450.000''' || '''~1.300.000'''—&lt;br&gt;'''1.310.000''' || '''~772.000'''—&lt;br&gt;'''777.000''' || '''~983.000''' || '''~127.000'''
|}

===Ekonomske posljedice===
I ekonomske štete bile su ogromne. Procjenjuje se da je Hrvatska pretrpjela oko 27 milijardi [[Američki dolar|$]] štete tijekom četvero-godišnjeg sukoba,{{Sfn|Keay|1996}} Bosna i Hercegovina između 50 i 70 milijardi [[Američki dolar|$]]&lt;ref name=&quot;Ding&quot;&gt;[[#Ding|Ding 1996.]], str. 10&lt;/ref&gt; a Srbija oko 30 milijardi [[Američki dolar|$]] samo tijekom bombardiranja NATO saveza,{{Sfn|CNN|1999}} čime su ratovi u bivšoj Jugoslaviji prouzročili sveukupni ekonomski gubitak od najmanje 100 milijardi $. Veliki ekonomski gubitak Srbija je zabilježila i tijekom međunarodnih sankcija: počevši od 1992., prošla je kroz jednu od najgorih [[hiperinflacija]] u historiji. Narodna banka Jugoslavije izdala je 1993. novčanicu od 10.000.000.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]]. Oktobra 1993., inflacija je bila toliko visoka da su ljudi koristili novčanice kao papir za otpad.{{sfn|Lyon|1996|loc=str. 293-327}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sukob !! [[Slovenija]] !! [[Hrvatska]] !! [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] !! [[Kosovo]] !! [[JNA]] !! {{flag|SRJ|1992}} !! [[Republika Srpska Krajina]] !! [[Republika Srpska]] !! [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HRHB]] !! ostali, novinari !! [[UNPROFOR]], [[UNCRO]], [[UNTAES]] !! Ukupno
|-
| [[Rat u Sloveniji]] (1991) || 18 || - || - || - || 37 || - || -|| - || - || 6|| || 61 
|-
| [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 95) || - || 13.583&lt;br /&gt; || - || - || 1279|| - || 6.222&lt;ref name=&quot;Documenta4&quot;/&gt; || - ||  - || nepoznato|| 16&lt;ref&gt;[[#UN|UN 2013.]], str.2&lt;/ref&gt;+11&lt;ref name=&quot;UN2&quot;&gt;[[#UN|UN 2013.]], str. 2&lt;/ref&gt;|| 21.084+27
|-
| [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 95) || - || - || 62.013{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}&lt;br&gt;5.100{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}||  - || - || -|| - || 24.953{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 8.403{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 571{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 213&lt;ref name=&quot;UN2&quot;/&gt; || 95.940-101.040&lt;br&gt;+213
|-
| [[Kosovski rat]] (1998 - 99) || - ||-|| - || 8.676&lt;br&gt;2.131{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}&lt;br&gt;526{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}|| -|| 2.197{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} || - || -|| -|| 650 || || 14.952
|-
| UKUPNO: || 18 || 13.583   || 62.013-67.113 || 11.338 || 1.316 || 2.197 || 6.222  || 24.953  || 8.403 ||  1.137 || 240 || 131.569-136.782
|}

== Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ==
[[Datoteka:ICTY.JPG|desno|mini|225px|Zgrada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu]]
{{glavni|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju:Popis optuženih osoba}}
[[Vijeće sigurnosti]] odobrilo je 1993. u rezoluciji 808 osnivanje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se sudski procesuirali ratni zločini te zaustavili daljnji, pošto je sud trebao djelovati kao upozorenje svim vođama umiješanitoji kaznena odgovornost.{{sfn|Saxon|2006|loc=str. 559-572}} Sveukupno je do 2005. podignuo 161 optužnicu za sva četiri sukoba.{{sfn|Pocar|2008|loc=str. 655-665}}

Do 2015., MKSJ je za rat u Bosni i Hercegovini osudio 50 osoba na srpskoj, 18 na hrvatskoj te pet na bošnjačkoj strani. Za rat u Hrvatskoj, na stranama snaga JNA i RSK osuđeno je šest osoba, a na hrvatskoj strani nijedna. Za rat na Kosovu, osuđeno je šest osoba na srpskoj, te dvije na albanskoj strani. Za sukob u Makedoniji podignuta je samo jedna optužnica, i osuđena samo jedna osoba na makedonskoj strani.

Ostvarenja MKSJ-a su predmet spora. Žrtve su uglavnom prigovarale zbog preniskih zatvorskih kazni osuđenika, dok su pravnici kritizirali presudu u kojoj je uveden nepoznati pravni koncept 'konkretne usmjerenosti' potrebne radi osuđivanje osobe za neki zločin, jer time sužuje prostor za uvođenje kazni.{{sfn|Coco|Gal|2014|loc=str. 345-366}} Bilo je i drugih kontroverzi.{{#tag:ref|[[Ante Gotovina]] i [[Mladen Markač]] su 2011. osuđeni zbog ratnih zločina počinjenih tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], da bi pravosnažnom presudom 2012. bili oslobođeni svih optužbi. Obrazloženje presude dovelo je do kritika nekih pravnika.{{sfn|Clark|2013|loc=str. 399-423}}|group=nb}} Ipak, MKSJ je doveo do bogatog arhiva dokumenata tijekom ratova; donio presedan presudama da su [[Silovanje|silovanja]] u Bosni bila [[zločin protiv čovječnosti]] i namjerna strategija rata;{{sfn|Farwell|2004|loc=str. 389-403}} po prvi put na optuženičku klupu doveo bivšeg predsjednika neke države, Slobodana Miloševića{{sfn|Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Optužnica|2002}} te donio i prve pravosnažne presude u kojima je potvrđen genocid u Bosni, u Srebrenici 1995.{{sfn|Palombino|2005|loc=str. 778-789}}

== Tužbe BiH i Hrvatske protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde ==
{{glavni|Tužba BiH protiv SRJ za genocid}}
Bosna i Hercegovina je 1993. otišla na [[Međunarodni sud pravde]] (MSP) te tužila SRJ, a kasnije Srbiju za genocid počinjen tijekom rata. 2007. godine, MSP je presudio da Srbija nije odgovorna za genocid počinjen od strane snaga VRS-a, jer &quot;nije počinila genocid ni preko svojih državnih organa, ni preko svojih zvaničnika&quot;. Međutim, odgovorna je po drugom pogledu jer je prekršila [[Konvencija o genocidu|Konvenciju o genocidu]] time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid, a potom nije kaznila niti predala počinitelje MKSJ-u. MSP je [[Bosanski genocid]] tom prilikom ograničio samo na [[masakr u Srebrenici]] 1995. Poslije ovog suđenja, Srbija je postala prva zemlja koja je po ocjeni suda prekršila Konvenciju o genocidu.{{sfn|Gattini|2007|loc=str. 695-713}}

Antonio Cassese, profesor međunarodnog prava, navodi da - iako je MKSJ u presudi protiv Tadića utvrdio da se radilo o međunarodnom sukobu - uzeo širi koncept &quot;sveukupne kontrole&quot; kako bi dokazao veze između jedne države i neke vojne ili paravojne skupine u drugoj državi, dok je MSP uzeo uži, onaj &quot;učinkovite kontrole&quot;.{{sfn|Cassese|2007|loc=str. 649-668}} 

1999., i Hrvatska je tužila Srbiju na MSP-u zbog navodnog genocida tijekom rata, a Srbija je uzvratila protutužbom. 2015., 15 sudaca MSP-a donijelo je presudu prema kojoj su odbačene obje tužbe. MSP je utvrdio da, iako su počinjeni razni zločini na obje strane, broj ubijenih u ratu u Hrvatskoj bio je ipak premalen da dosegne razmjere genocida.{{sfn|Međunarodni sud pravde|2015|loc=str. 111, 119, 131, 142}}

==Vrsta rata i nasljeđe==
[[Datoteka:Serbia in the Yugoslav Wars.png|right|thumb|290px|{{Legenda|#497EAC|Srbija i Crna Gora}}{{Legenda|#5B9ED7|Teritorij BiH i Hrvatske pod srpskom kontrolom}}
Teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su srpske snage držale pod svojom kontrolom krajem 1992. Smatra se kako je postojala politika prema kojoj je većina Hrvata, Bošnjaka-Muslimana i drugih nesrba trebala nestati sa tih područja, kako bi ostali samo Srbi te bi se time pretvorile u srpske države koje bi, direktno ili indirektno, trebale biti priključene u jednu [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;•[[#Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|Opća skupština UN-a 3.11. 1994.]] {{citat|15. Calls upon all parties, in particular the Federal Republic of Yugoslavia (Serbia and Montenegro), to comply fully with all Security Council resolutions regarding the situation in the Republic of Bosnia and Herzegovina and strictly to respect its territorial integrity, and in this regard concludes that their activities aimed at achieving integration of the occupied territories of Bosnia and Herzegovina into the administrative, military, educational, transportation and communication systems of the Federal Republic leading to a de facto state of occupation are illegal, null and void, and must cease immediately.}}&lt;br /&gt;•[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1 {{citat|Zamisao o Velikoj Srbiji ima dugu istoriju. U jednom od svojih vidova, ova zamisao se sastoji u proširenju Srbije na dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine u kojima srpsko stanovništvo živi u znatnom broju. Na tome se jako insistiralo krajem 1980-tih i tokom 1990-tih.}}&lt;br /&gt;•[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV (1994)]],  §121,  §161–163,  §169,  §174–175&lt;br /&gt;• [[#Pomfret1993|Pomfret (1993)]]&lt;br /&gt;• [[#Ambrosio2001|Ambrosio (2001)]], str. 44&lt;br /&gt;• [[#Tanner2008|Tanner (2008)]], str. 276&lt;br /&gt;• [[#Payerhin2016|Payerhin (2016)]], str. 451&lt;/ref&gt;]]

Postoje dvije perspektive o prirodi ratova. Prema jednima, radilo se o međunarodnom sukobu između Hrvatske, Bosne i Hercegovine s jedne i Srbije i Crne Gore s druge strane. Prema drugima, radilo se o [[Građanski rat|građanskom ratu]] između vlasti i srpskih pobunjenika pošto se JNA povukla iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine prije nego su te dvije republike stekle međunarodno priznanje od [[UN]]-a maja 1992. Izvještaj posebne komisije [[M. Cherif Bassiouni|M. Cherifa Bassiounija]] za Ujedinjene narode iz 1994. došla je do sljedećeg zaključka:
{{citat3|Komisija smatra da karakter i kompleksnost oružanih sukoba, u kombinaciji sa mrežom sporazuma o humanitarnim pitanjima koje su zaključile strane između sebe, opravdavaju pristup prema kojem se zakon može primijeniti na međunarodni oružani sukob na području bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj - V. General Conclusions and Recommendations]]&lt;/ref&gt;}}

Dio historičara zaključuje da se mogu smatrati i [[rat preko posrednika|ratovima preko posrednika]]. Mary Kaldor smatra da su to primjeri &quot;[[novi ratovi|novih ratova]]&quot;, koji nisu niti građanski niti međunarodni, već kombinacija oboje.{{sfn|Kaldor|2013|loc=str. 1974}}{{sfn|Melander|Öberg|2009|loc=str. 505-536}} Uvriježeno je mišljenje da je postojao plan stvaranja '[[Velika Srbija|Velike Srbije]]' uz pomoć Beograda i mjesnih pobunjenih Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U jednom trenutku, snage RSKa su kontrolirale oko 16.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; teritorija Hrvatske{{Sfn|Bilandžić|1991|p=58}} a snage RSa oko 35.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; teritorija Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Zabkar|1995|p=3}} Paralelno su postojali i planovi o stvaranju '[[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]]' na području Hrvatske i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hercegovine]], ali je taj plan napušten 1994. godine potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|washingtonskog sporazuma]] &amp;ndash; kao i planovi o stvaranju '[[Velika Albanija|Velike Albanije]]' na području [[Albanija|Albanije]] i Kosova, ali su isto napušteni nakon što je međunarodna zajednica 2007. uvjetovala priznanje Kosova odbacivanjem ujedinjenja sa Albanijom ili dijelovima zapadne Makedonije.{{Sfn|Economist|18.1. 2007}}

Zbog ovoga, [[nacionalizam]] je dobio negativnu reputaciju među intelektualnim krugovima na području bivše Jugoslavije. Usprkos tome i ponekim otvorenim pitanjima, u 21. vijeku su pojačani napori k pomirbi i normalizaciji država u regiji.{{sfn|Judah|23.4. 2013}}

Postoje i pitanja da li su nasilna razilaženja republika u bivšoj SFRJ uopće bila potrebna, odnosno da li su mogla biti potpuno izbjegnuta da su vještiji političari bili na vlasti. Milica Z. Bookman napisala je znanstveni rad u kojem je uočila kako je [[Čehoslovačka]] također bila komunistička država koja se razišla i prešla na [[kapitalizam]], ali da je to učinila na miran, demokratski način, gdje su [[Češka]] i [[Slovačka]] poštivale granice jedno drugog, te da se to isto moglo dogoditi i sa Jugoslavijom.{{sfn|Bookman|1994|loc=str. 175-187}}

== Vidi još ==
* [[Srbija u jugoslovenskim ratovima]]
* [[Teritorijalni nacionalizam]]
* ''[[Smrt Jugoslavije]]'' - dokumentarac iz 1995. o događajima u Jugoslaviji

== Bilješke ==
{{Reflist|group=nb}}

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 450px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;&quot;&gt;
{{Reflist|3}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
;Knjige
{{refbegin|2}}
*{{cite book|last=Ambrosio| first=Thomas | authorlink=Thomas Ambrosio | url=https://books.google.com/books?id=0hLzXEO-fAQC&amp;pg=PA58&amp;dq=goal+greater+serbia&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjo6sWn2bXUAhXId5oKHZTUCVQQ6AEIIzAA#v=onepage&amp;q=and%20were%20working%20toward%20a%20greater%20serbia&amp;f=false |title=Irredentism: Ethnic Conflict and International Politics| ref=Ambrosio2001| publisher=[[Greenwood Publishing Group]] | year= 2001 | isbn=0275972607, 9780275972608}}
* {{ cite book | last=Bilandžić | first=Dušan | authorlink=Dušan Bilandžić | url=https://books.google.com/books?hl=hr&amp;id=M7FpAAAAMAAJ&amp;dq=croatia+krajina+16,000+km2&amp;q=16,000+km2&amp;redir_esc=y | title=Croatia Between War and Independence | edition=2 | publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]] | year= 1991 | ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9781564321527|ref=Brown &amp; Karim| last1=Brown |first1=Cynthia |last2= Karim |first2= Farhad | year=1995 |title=Playing the &quot;Communal Card&quot;: Communal Violence and Human Rights| location= [[New York City]] |publisher= Human Rights Watch }}
* {{Cite book| last1=Burg |last2=Shoup|publisher=.M.E. Sharpe| year=1999| location=New York| first1=Steven L. |first2=Paul S. | title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention| isbn=9781563243080|ref=harv}}
* {{ cite book | last1=Dawson | last2=Farber | url=https://books.google.com/books?id=9UzdglOnKFIC&amp;pg=PA82&amp;dq=muslims+bosnia+percent+deported&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=muslims%20bosnia%20percent%20deported&amp;f=false | title=Forcible Displacement Throughout the Ages: Towards an International Convention for the Prevention and Punishment of the Crime of Forcible Displacement | volume=36 | first1=Grant | first2=Sonia | publisher=Martinus Nijhoff Publishers | year=2012 | isbn=9789004220546 | ref=harv}}
* {{Cite book| publisher=[[Svjetska banka]]|ref=Ding| last=Ding| first=Wei| title=Bosnia and Herzegovina: Toward Economic Recovery| year=1996| location=Washington, D.C.| isbn=9780821336731}}
* {{cite book|last1=Dyker|last2=Vejvoda|year=2014| first1=David A.|first2=Ivan| title=Yugoslavia and After: A Study in Fragmentation, Despair and Rebirth| url=| isbn=9781317891345| url=https://books.google.hr/books?id=7VmPBAAAQBAJ&amp;pg=PT271&amp;dq=bosnia+may+1992+000+refugees&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ei=o7uXVe2xKKX17Aaer4aAAw&amp;ved=0CBoQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=bosnia%20may%201992%20000%20refugees&amp;f=false| publisher=[[Routledge]]| ref=harv}}
* {{ cite book | last=Egan | url=https://books.google.com/books?id=q6p6DQAAQBAJ&amp;pg=PA171&amp;dq=yugoslavia+133,000+dead&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia%20133%2C000%20dead&amp;f=false | page=171 | title=1000 Facts About Countries | volume=2 | first=James | publisher=Lulu.com | isbn= 9781326776725 | ref=harv}}
* {{cite book|last=Friedman|year=2013|title=Bosnia and Herzegovina: A Polity on the Brink|first=Francine |publisher=[[Routledge]]|url=https://books.google.com/books?id=zbFYAQAAQBAJ&amp;pg=PT80&amp;dq=bosnia+muslims+1,270,000&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=bosnia%20muslims%201%2C270%2C000&amp;f=false |isbn= 9781134527540|ref=harv}}
* {{Cite book|year=2002|ref=Hirsch|last=Hirsch|first=Herbert|title=Anti-genocide: Building an American Movement to Prevent Genocide|isbn=9780275976767|publisher=Greenwood Publishing Group}}
* {{Cite book|isbn=9781564320537|ref=HRW1991|last=|first=|year=1992|title=Human Rights Watch World Report 1992: Events of 1991|publisher=Human Rights Watch}}
* {{cite book|last1=Ingrao| last2=Emmert| year=2012|first1=Charles W.|first2=Thomas A.| title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative| publisher=[[Purdue University Press]]| isbn=9781557536174|ref=harv}}
* {{cite book| last=Jegen | year=1996 | title=Sign of hope: the Center for Peace, Nonviolence and Human Rights in Osijek| first=Mary Evelyn|publisher=Life &amp; Peace Institute| location=Uppsala, Švedska| url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=uq8TAQAAIAAJ&amp;dq=Sign+of+hope%3A+the+Center+for+Peace%2C+Nonviolence+and+Human+Rights+in+Osijek&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=800 | isbn=9789187748349 | ref=harv}}
* {{Cite book|last=Kaldor| title=New and Old Wars: Organised Violence in a Global Era| first=Mary |publisher=John Wiley &amp; Sons|year= 2013|isbn=0745663036, 9780745663036|ref=harv}}
* {{cite book | last=Krieger | first=Heike | url=https://books.google.com/books?id=-OhPTJn8ZWoC&amp;pg=PA90&amp;dq=kosovo+1.2+million+albanians+displaced&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=kosovo%201.2%20million%20albanians%20&amp;f=false | page=90 | title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 | publisher=[[Cambridge University Press]]| editor=Heike Krieger| year=2001 | isbn= 9780521800716 | ref=harv}}
* {{Cite book|isbn= 9780198292005|ref=Lukic|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|location=Stockholm |first=Rénéo|last=Lukic|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1996}}
* {{cite book|last=Morris-Suzuki| title=The Past Within Us: Media, Memory, History|first=Tessa |publisher=Verso|year= 2005|isbn= 9781859845134|ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9780521763806|ref=Nettelfield|title=Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina: The Hague Tribunal's Impact in a Postwar State|first=Lara J. |last=Nettelfield|publisher=Cambridge University Press|year=2010}}
* {{Cite book| isbn=9781564320834|ref=Nizich|first=Ivana |last=Nizich| title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1| location=New York City| publisher=Human Rights Watch| year=1992}}
*{{cite book| last=Payerhin| url=https://books.google.com/books?id=-v_lDAAAQBAJ&amp;pg=PA451&amp;dq=croatia+bosnia+into+greater+serbia&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=goal%20into%20greater%20serbia&amp;f=false | title=Nordic, Central, and Southeastern Europe 2016-2017|first=Marek| ref=Payerhin2016| year=2016| publisher=[[Rowman &amp; Littlefield]]| isbn=1475828977, 9781475828979}}
* {{Cite book|isbn=9780813390345|ref=Ramet|last=Ramet|first=Sabrina|title=Balkan babel: the disintegration of Yugoslavia from the death of Tito to the war for Kosovo|publisher=Westview Press|year=1999|location=Michigan}}
* {{cite book|last=Tapon| title=The Hidden Europe: What Eastern Europeans Can Teach Us|first=Francis |publisher=SonicTrek, Inc.|year= 2011|isbn=9780976581222| ref=harv}}
* {{ cite book | last1=Toal | last2=Dahlman | url=https://books.google.com/books?id=y2ReAwAAQBAJ&amp;pg=PA137&amp;dq=bosniaks+64036&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=64%2C036&amp;f=false | page=127 | title=Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and its Reversal
| first1=Gerard | first2=Carl T. | publisher=Oxford University Press | year=2011 | isbn=9780190207908 | ref=harv}}
* {{Cite book|last=Thomas|isbn=9781850653677|ref=Thomas|title=Serbia Under Milošević: Politics in the 1990s|first=Robert |publisher=[[C. Hurst &amp; Co.]]|year=1999}}
* {{Cite book| location=[[New York City]]|ref=Turković|last=Turković | first=Silvana|last2=Hovens | first2=Johannes E|last3=Gregurek | first3=Rudolf | editor1-last=Wilson | editor1-first=John Preston | editor2-last=Drožđek | editor2-first=Boris | title=Broken Spirits: The Treatment of Traumatized Asylum Seekers, Refugees, and War and Torture Victims | chapter=Strengthening Psychological Health in War Victims and Refugees | publisher=Routledge | year=2004 | isbn=978-0-415-94397-0 }}
* {{ cite book | last=Watkins| page=10 |url=https://books.google.com/books?id=1HQqYF2FmMoC&amp;pg=PA10&amp;dq=kosovo+million+albanians+displaced&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=kosovo%20million%20albanians%20displaced&amp;f=false | title=The Balkans
| first=Clem S. | publisher=Nova Publishers | year=2003 | isbn= 9781590335253 | ref=harv}}
* {{ cite book| last=Vijeće Europe | year=1993 | title= Documents (working Papers) 1993 | isbn=9789287123329 | url=https://books.google.com/books?id=21PZ_tvdO74C&amp;pg=RA1-PA63&amp;dq=000+CROATS+DISPLACED+VOJVODINA&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=000%20CROATS%20DISPLACED%20VOJVODINA&amp;f=false | page=9 | ref=harv}}
* {{ cite book | last=Zabkar| first=Anton | edition=ponovnjelo | url=https://books.google.com/books?id=RLzYdW0vOlgC&amp;pg=PA3&amp;dq=serbs+bosnia+35,000+km2&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=serbs%20bosnia%2035%2C000%20km2&amp;f=false | title=The Drama in Former Yugoslavia: The Beginning of the End Or the End of the Beginning? | publisher=DIANE Publishing | isbn= 1995 | isbn=0788139444 | ref=harv}}

{{refend}}

;Naučni radovi i žurnali
{{refbegin|2}}
* {{cite journal|last=Ashbrook| first=John E.|year=2011| title=Yugoslav Succession, Wars of (1990–1999)| journal=Wiley Online Library| doi=10.1002/9781444338232.wbeow712| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bookman|year=1994|first=Milica Z.| title=War and Peace: The Divergent Breakups of Yugoslavia and Czechoslovakia| doi=10.1177/0022343394031002005| journal=Journal of Peace Research|volume=31|issue=2|jstor=425031| ref=harv}}
* {{ cite journal | last1=Brunborg | last2=Lyngstad | last3=Urdal | year= 2003 | page=229–248 | journal=European Journal of Population / Revue européenne de Démographie |  volume= 19 | issue=3 | title=Accounting for Genocide: How Many Were Killed in Srebrenica? | first1=Helge | first2=Torkild Hovde | first3=Henrik | url=https://link.springer.com/article/10.1023%2FA%3A1024949307841 | jstor=20164231 | doi=10.1023/A:1024949307841 | ref=harv}}
* {{cite journal|last=Cassese|first=Antonio|year=2007| title=The Nicaragua and Tadić Tests Revisited in Light of the ICJ Judgment on Genocide in Bosnia| journal= European Journal of International Law|volume=18|issue=4|doi=10.1093/ejil/chm034| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Clark| first=Janine Natalya| year=2013| title=Courting Controversy - The ICTY’s Acquittal of Croatian Generals Gotovina and Markač| doi=10.1093/jicj/mqt009|journal=[[Oxford University Press]]|volume=11|issue=2| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Coco|last2=Gal|first1=Antonio|first2=Tom|year=2014| title=Losing Direction - The ICTY Appeals Chamber’s Controversial Approach to Aiding and Abetting in Perišić| journal= [[Oxford University Press]]|volume=12|issue=2| doi=10.1093/jicj/mqu010| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Farwell|first=Nancy|year=2004|volume=19|issue=4| title=War Rape: New Conceptualizations and Responses| doi=10.1177/0886109904268868| journal=Women's Studies |ref=harv}}
* {{cite journal|last=Gattini|first=Andrea|year=2007|title=Breach of the Obligation to Prevent and Reparation Thereof in the ICJ's Genocide Judgment| journal= European Journal of International Law|volume=18|issue=4| doi=10.1093/ejil/chm038|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Đurđev| first=Branislav S.|year=1998| title=Refugees and village renewal in Yugoslavia| journal=Kluwer Academic Publishers|doi=10.1023/A:1006904101161|volume=46|issue=3|jstor=41147290| ISSN=1572-9893| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Hayden|year=1992|first=Robert M.|volume=51|issue=4|jstor=2500130| title=Constitutional Nationalism in the Formerly Yugoslav Republics|doi=10.2307/2500130|journal=[[Slavic Review]] |ref=harv}}
* {{cite journal|last=Huntington|first=Samuel P.|year=1991|volume=55|issue=2|doi=10.1353/jod.1991.0016|jstor=1407886| title=Democracy's Third Wave|journal=Journal of Democracy | ref=harv}} 
* {{cite web|last=Kearns|first=Ian|year=2008| title=Croatian politics: Authoritarianism or democracy?| publisher=[[Taylor &amp; Francis]]| doi=10.1080/13569779808449966| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Lyon|first=James|year=1996|title=Yugoslavia's Hyperinflation, 1993-1994: a Social History|doi= 10.1177/0888325496010002005|volume=12|issue=2| journal=East European Politics &amp; Societies|ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Melander|last2=Öberg|first1=Erik|first2=Magnus|year=2009|title=Are ‘New Wars’ More Atrocious? Battle Severity, Civilians Killed and Forced Migration Before and After the End of the Cold War| doi=10.1177/1354066109338243| journal=European Journal of International Relations |volume=15|issue=3| ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Milačić| last2=Petrović| last3=Jovičić| last4=Kovačević|year=2004|title=Examination of the health status of populations from depleted-uranium-contaminated regions|first1=Snežana |first2=Dragana| first3=Dubravka|first4= Radomir |journal=Environmental Research| volume= 95|issue =1|doi=10.1016/j.envres.2003.12.006|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Palombino| first=Fulvio Maria| year=2005|doi=10.1093/jicj/mqi045|issue=3|volume=3| title=Should Genocide Subsume Crimes Against Humanity? Some Remarks in the Light of the Krstić Appeal Judgment|journal=Journal of International criminal Justice| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Pavlaković|year=2011| first=Vjeran| title=Symbols and the culture of memory in Republika Srpska Krajina| journal=Nationalities Papers: The Journal of Nationalism and Ethnicity|volume= 41| issue= 6| doi=10.1080/00905992.2012.743511| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Pavlović|last2=Bijedić| first1=D.| first2=S.|year=1997| title=Personal experience in the organization of mass admission of traumatized refugees|PMID=9601774|journal=Dom zdravlja, Tuzla| ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Plavsić|last2=Petrovecki|last3=Fuchs|last4=Sostarić|year=1992|first1=F.|first2=M.|first3=R.|first4=B.|title=The chemical war in Croatia| journal=Lijecnicki Vjesnik|volume=114|issue=1|pmid=1343014| ref=harv}}
*{{cite journal | last=Pocar | first=Fausto | authorlink=Fausto Pocar | year=2008| title=Completion or Continuation Strategy? Appraising Problems and Possible Developments in Building the Legacy of the ICTY | journal=[[Oxford University Press]] | volume=6| issue=4 | doi=10.1093/jicj/mqn043| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Radonić| first=Ljiljana|year=2013| journal=Austrian History Yearbook| title=Croatia's Politics of the Past during the Tuđman Era (1990–1999)—Old Wine in New Bottles?| doi=10.1017/S0067237813000143|volume=44| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Saxon| first=Dan|year=2006|title=Exporting Justice: Perceptions of the ICTY Among the Serbian, Croatian, and Muslim Communities in the Former Yugoslavia| doi=10.1080/14754830500332837| journal=Journal of Human Rights|volume= 4|issue= 4| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Simić|last2=Daly| first1=Olivera| first2=Kathleen| title=‘One Pair of Shoes, One Life’: Steps towards Accountability for Genocide in Srebrenica| year=2011| doi=10.1093/ijtj/ijr020| journal=Oxford University Press|volume=5|issue=3|ref=harv}}

{{refend}}

;Novinski izvještaji i vijesti
{{refbegin|2}}
* {{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=03&amp;dd=24&amp;nav_id=73402|year=2011|month=24. ožujka|title=Serbia marks anniversary of NATO bombing|last=[[B92]]|accessdate = 06. 05. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|last=Balkan Inside|year=22.1. 2014|title=“Panda” case: Serbian crime, Albanians to blame| url=http://www.balkaninside.com/panda-case-serbian-crime-albanians-to-blame/| ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|year=25.3. 1999| title=Build-up to conflict: Timeline |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1998/kosovo/269755.stm|ref=harv}}
* {{cite web| date=22. mart|year= 2000 | last=BBC News|publisher=bbc.co.uk| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/687441.stm | title=Bleak outlook for Serb refugees | accessdate=4. juli 2012|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=Charges over Dubrovnik bombing|year=2001|month=2. ožujka|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1196879.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=Obituary: Slobodan Milosevic|year=2006|month=11. ožujka |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/655616.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=CNN|year=1999|title=U.S. Marines kill gunman in Kosovo firefight|month=25. lipnja|url=http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9906/25/kosovo.02/|ref=harv}}
* {{cite web|last=Dalje| year=3.4. 2014| title=Serbian team member deems case before ICJ trial of Tudjman| url=http://dalje.com/en-croatia/serbian-team-member-deems-case-before-icj-trial-of-tudjman/501635| ref=harv}}
* {{ cite web | last=Economist| year=18.1. 2007 | title=What happened to Greater Albania?| url=http://www.economist.com/node/8558447 | publisher=The Economist | ref=harv}}
* {{cite web|last=E-novine|title=Više verzija o zločinu u Sijekovcu|year=2012|month=15. augusta|url=http://www.e-novine.com/region/region-bosna/69763-Vie-verzija-zloinu-Sijekovcu.html|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Guardian]]|year=1992|month=7. augusta|url=http://www.theguardian.com/itn/article/0,,191240,00.html|title=Shame of camp Omarska|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Reuters]]|year=2013|month=11. jul|title=Bosnia reburies Srebrenica dead 18 years after massacre|author=Maja Žuvela|url=http://www.reuters.com/article/2013/07/11/us-bosnia-srebrenica-idUSBRE96A0HJ20130711|accessdate=7. august 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Helm|first=Sarah|year=1995|month=9. august|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends|url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html|publisher=[[The Independent]]| ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|year=23.4. 2013| publisher=BBC News| title=How Croatia and Serbia buried the hatchet| url=http://www.bbc.com/news/world-europe-22316083| ref=harv}}
* {{cite web|last=Keay|first=Justin|publisher=[[New York Times]]|year=1996|month=11. ožujka|title=Economic Rebirth Under Way : Croatia Comes Up For Air After War|url=http://www.nytimes.com/1996/03/11/business/worldbusiness/11iht-poldi.t.html| ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Los Angeles Times]]|title=Croats Defy Truce, Keep Up Fighting in Mostar|month=12. maj|year= 1993| url=http://articles.latimes.com/1993-05-12/news/mn-34411_1_bosnian-croat| ref=harv}}
* {{cite web|last=Matthews|title=U.N. approves sanctions on Yugoslavia Security Council attempts to halt bloodshed in Bosnia|first=Mark |publisher=The Baltimore Sun|url=http://articles.baltimoresun.com/1992-05-31/news/1992152005_1_serbia-and-montenegro-yugoslavia-bosnia|year=31.5.  1992|ref=harv}}
* {{cite web|last=Naegele|first=Jolyon|title=Serbia: Witnesses Recall Ethnic Cleansing As Seselj Prepares For Hague Surrender|year=21.2. 2003|url=http://www.rferl.org/content/article/1102307.html|publisher=[[Radio slobodna Evropa|Radio Slobodna Evropa]]|ref=harv}}
*{{cite web|last=Pomfret|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/12/09/greater-serbia-flops-in-kosovo/738e8af2-bbb3-4cc4-97d2-1355698c2acf/?utm_term=.2c85c8bbb4da|ref=Pomfret1993|title=Greater Serbia Flops in Kosovo|publisher=[[Washington Post]]|first=John|year=9.12. 1993}}
* {{cite web|last=Romac|year=13.3. 2014| publisher=[[Novi list]]| title=Srbija na Hrvatsku u Haagu preslikom odbačene optužnice za Oluju| url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Srbija-na-Hrvatsku-u-Haagu-preslikom-odbacene-optuznice-za-Oluju| ref=harv}}

{{refend}}

;Nevladini izvještaji
{{refbegin|2}}
* {{cite web| title=Bosnia-Herzegovina: Gross abuses of basic human rights| url=http://repository.forcedmigration.org/pdf/?pid=fmo:949| last=[[Amnesty International]]| year=22.10. 1992| ref=harv}}
* {{Cite book|date=28. 12. 1994|ref=Bassiouni|last=Bassiouni|first=M. Cherif|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - The military structure, strategy and tactics of the warring factions|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{Cite book|ref=UN-ov izvještaj III.A|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex III.A – Special forces|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. 12. 1994|url=http://web.archive.org/web/20110721010641/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj IV|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV – The policy of ethnic cleansing|date=28. 12. 1994|url=http://web.archive.org/web/20110723064343/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj V|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex V – The Prijedor Report|date=28. 12. 1994|url=http://web.archive.org/web/20110629005404/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/V.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), V. General Conclusions and Recommendations|date=28. 12. 1994|url=http://www.his.com/~twarrick/commxyu5.htm#V|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite web|ref=Biserko|last=Biserko|first=Sonja|authorlink=Sonja Biserko|title=Bosna i Hercegovina - Jezgro velikosrpskog projekta|url=http://www.helsinki.org.rs/doc/Svedocanstva27.pdf|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2006|location=Beograd}}
* {{cite web|ref=Documenta|title=Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve|url=http://www.documenta.hr/assets/files/publikacije/dokumentiranje.pdf|publisher=Documenta|year=2010|accessdate=6. 8. 2013|author=Igor Roginek|location=Zagreb}}
* {{cite web|title=About us|url=http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|last=[[Fond za humanitarno pravo]]|year=2010|accessdate=17. novembra 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522141442/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|archivedate=2011-05-22|ref=harv|deadurl=no}}
* {{cite web|last=Fond za humanitarno pravo|year=6.2. 2015|title=Prezentacija i evaluacija Baze podataka Kosovske knjige pamćenja|url=http://www.mc.rs/upload/documents/NAJAVE/2015/02-06-14-FHP.pdf|ref=harv}} 
* {{cite web|last=Human Rights Watch|year=1994|title=Human Rights Abuses of Non-Serbs In Kosovo, Sandñak and Vojvodina|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/SERBIA945.PDF|ref=harv}}
* {{cite web| last=[[Human Rights Watch]]| year=1996| title=Impunity for Abuses Committed during &quot;Operation Storm&quot; and the Denial of the Right of Refugees to Return to the Krajina| url=http://www.hrw.org/reports/1996/Croatia.htm| ref=harv}}
* {{cite web|ref=HRW|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/natbm002.pdf|format=PDF|title=Civilian Deaths in The NATO Air Campaign|publisher=Human Rights Watch|month=veljača|year=2000}}
* {{cite web| ref = HRW2000b| title = Unfinished Business: Return of Displaced Persons and Other Human Rights Issues in Bijeljina| publisher = Human Rights Watch| month = maj| year = 2000| volume = 12| issue = 7| url = http://www.hrw.org/reports/2000/bosnia/BOSN005.pdf}}
* {{cite web | last=Human Rights Watch | year=12.6. 2001 | url=https://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword2c.html | title=Under Orders: War Crimes in Kosovo | accessdate=1. juli 2017 | ref=harv }}
* {{cite web|ref=harv|url=http://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword.htm|title=Kosovo: Under Orders|last=Human Rights Watch|month=|year=2001}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|ref=harv}}
*{{cite web | last=[[OSCE]] | url=http://www.osce.org/odihr/17772 | title=KOSOVO / KOSOVA: As Seen, As Told | year=5. 11. 1999 | page=13 | accessdate=27 June 2017 | ref=harv }}
* {{cite web |title=Transitional Justice in the Former Yugoslavia |url=http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia |3=title |last=ICTJ |month=1. januar |year=2009 |publisher=International Center for Transitional Justice |ref=harv }}
* {{cite web|title=U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 1997 – Yugoslavia|url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,MNE,,3ae6a8a334,0.html|last=UNHCR|date=1. januar|year=1997|accessdate=24. 6. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|url=http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822|title=World Refugee Survey—Croatia|last=U.S. Committee for Refugees and Immigrants|accessdate=19. novembra 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080315041821/http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822|archivedate=2008-03-15|ref=harv|deadurl=yes}}
* {{cite web|ref=UN|url=http://www.un.org/en/peacekeeping/fatalities/documents/stats_3.pdf|year=2013|title=Fatalities by Mission and Appointment Type|month=31. 7.|publisher=Ujedinjeni narodi}}
* {{cite web | last=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/3eeedc1e2.pdf?query=Displacement%20statistics%20croatia%201992 | title=The State of the World's Refugees 1993 | year=1993 | ref=harv }}
* {{cite web | ref=UNHCRHR | url=http://www.unhcr.org/414ad5860.pdf | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Croatia | publisher=[[UNHCR]] | format=pdf | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web | ref=UNHCRMK | year=2000 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Macedonia | publisher=UNHCR | url=https://books.google.com/books?id=54Oe1WTfBfAC&amp;pg=PA319&amp;lpg=PA319&amp;dq=macedonia+refugees+10.5+per+1,000&amp;source=bl&amp;ots=6tuFAM4kom&amp;sig=znxTy1zCcaROiL1xZb0rnNC7mns&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=macedonia%20refugees%2010.5%20per%201%2C000&amp;f=false | format= | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web | ref=UNHCRSL | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Slovenia | publisher=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/414ad5ab0.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web | ref=UNHCRSR | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Serbia | publisher=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/uk/414ad5b57.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017 }}
* {{cite web|last=UNHCR|year=2003|month=novembar|title=Bosnian refugees in Australia: identity, community and labour market integration|author=Val Colic-Peisker|url=http://www.unhcr.org/3fb4f8a64.pdf|ref=harv}}
*{{cite web|url=http://www.un.org/documents/ga/res/49/a49r010.htm|ref=Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|title=Resolution 49/10. The situation in Bosnia and Herzegovina|year=3. 11. 1994|publisher=[[Opća skupština Ujedinjenih nacija]]}}
* {{cite web| last=Opća skupština Ujedinjenih naroda| year=3.3. 1998| title=Resolution 52/139. - Situation of human rights in Kosovo| url=http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/TestFrame/6b8d339ccfb2bdaa8025666a004e5268?Opendocument| ref=harv}} 
* {{cite web| last=Vijeće sigurnosti| year=19.1. 1999| title=Security Council Strongly Condemns Massacre of Kosovo Albanians in Southern Kosovo| url=http://www.un.org/press/en/1999/19990119.sc6628.html| ref=harv}}
{{refend}}

;Ostalo
{{refbegin|2}}
* {{cite web|ref=IDC|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs|title=Rezultati istraživanja &quot;Ljudski gubici '91-'95&quot;|publisher=Istraživačko Dokumentacioni Centar (IDC)|location=Sarajevo|last=IDC|year=2007|access-date=2011-12-07|archivedate=2010-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203232759/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs|deadurl=yes}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|year=29.6. 2004|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|url=http://www.icty.org/x/cases/babic/tjug/bcs/040629.pdf|ref=harv}}
* {{cite web| title=Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Optužnica| year=2002| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/bcs/cis_slobodan_milosevic_bcs.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|ref=Milutinovic et al|url=http://www.icty.org/x/cases/milutinovic/tjug/en/jud090226-e1of4.pdf|title=The Prosecutor vs Milan Milutinovic et al – Judgement|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|date=26. 2. 2009.}}
* {{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/cis/en/cis_stanisic_simatovic_en.pdf| ref=Stanišić i Simatović| title=Tužioc protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića - presuda| date=2013| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}
* {{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/bcs/130327_summary.pdf| ref=MKSJ Stanišić| title=Sažetak presude Pretresnog vijeća u predmetu Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina| date=27.3. 2013| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|year=31.1. 2005|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=http://www.icty.org/x/cases/strugar/tjug/bcs/050131.pdf|ref=harv}}
* {{cite web|last=Memorijalno dokumentacijski centar|title=Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj - prosinac 1992.)|month=svibanj|year=2009|url=http://www.centardomovinskograta.hr/novost_36.html|ref=harv|access-date=2013-08-07|archivedate=2012-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120704204947/http://www.centardomovinskograta.hr/novost_36.html|deadurl=yes}}
* {{cite web| title=Croatia vs. Serbia - Judgement| last=[[Međunarodni sud pravde]]| year=2015| url=http://www.icj-cij.org/docket/files/118/18422.pdf| ref=harv| access-date=2015-05-17| archivedate=2016-12-13| archiveurl=https://web.archive.org/web/20161213060252/http://www.icj-cij.org/docket/files/118/18422.pdf| deadurl=yes}}
* {{cite web | last=[[Državni sekretarijat SAD]] | year=31.1. 1994 | title=CROATIA HUMAN RIGHTS PRACTICES, 1993 | url=http://www.hri.org/docs/USSD-Rights/93/Croatia93.html | accessdate=1. juli 2017 | ref=harv }}
* {{cite web|last=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|title=20. obljetnica članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima|year=2012|month=22. 5.|url=http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/multi-org-inicijative/ujedinjeni-narodi/hr-u-un/20-obljetnica-clanstva-republike-hrvatske-u-ujedinjenim-narodima/|ref=harv}}
* {{cite book| last=Baltic| first=Nina| url=http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| year=2007| title=Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System| publisher=Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts| archiveurl=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| archivedate=1. juli 2017| ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|authorlink=Tim Judah|title=Yugoslavia: 1918 - 2003|publisher=BBC History|year=2011|month=17. 2|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwone/yugoslavia_01.shtml|ref=harv}}
* {{cite web|last=Petak|year=2003|publisher=Indiana University, Bloomington, Indiana|first=Zdravko|title=The Political Economy Background of Yugoslav Dissolution|url=http://www.indiana.edu/~workshop/seminars/papers/y673_spring_2003_petak.pdf|ref=harv}}
* {{cite web | last=Siblesz | first=H.H. | year=1998 | page=10 | title=History of Sandzak | url=http://www.refworld.org/pdfid/4670107e2.pdf | publisher=Refworld | format=pdf | ref=harv }}
*{{cite web|last=Tanner|url=https://www.icrc.org/eng/assets/files/other/irrc-870_tanner.pdf|ref=Tanner2008|first=Samuel|title=The mass crimes in the former Yugoslavia: participation, punishment and prevention?|year=2008|publisher=International Review of the Red Cross}}
* {{cite web|last=Sense Agency|year=2006|month=25. aprila|title=Martić - Najbolji Tuđmanov saradnik|url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/martic-%E2%80%93-najbolji-tudjmanov-saradnik.25.html?cat_id=1&amp;news_id=3523|ref=harv}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Yugoslav wars}}
* Bora Radović: [http://www.ian.org.yu/tortura/srp/pdf/01.pdf Jugoslovenski ratovi 1991-1999 i neke od njihovih društvenih posledica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070710133754/http://www.ian.org.yu/tortura/srp/pdf/01.pdf |date=2007-07-10 }}. 
* [http://www.historyguy.com/balkan_war_third.htm Information and links on the Third Balkan War (1991-2001)]
* Dr. R. Craig Nation. [http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/00117.pdf &quot;War in the Balkans 1991-2002.&quot;]
* [http://www.foia.cia.gov/CPE/ESAU/esau-46.pdf &quot;Jugoslavija - potrošen model&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015181230/http://www.foia.cia.gov/CPE/ESAU/esau-46.pdf |date=2012-10-15 }} izvještaj CIA-e iz 1970.
* [http://www.znaci.net/00001/23.htm Ilija T. Radaković: BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995]
* [http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/pojedinacan-popis-broja-ratnih-zrtava-u-svim-opcinama-bih-997 Pojedinačan popis broja ratnih žrtava u svim općinama BiH]
{{Ratovi u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:1990-e]]</text>
      <sha1>hhhldnjkq0by5rwuj0nnw0av47kxxsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Parazit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46085</id>
    <revision>
      <id>41261622</id>
      <parentid>41049641</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T13:07:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.120.98.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4098" xml:space="preserve">'''Parazit''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''para'' = &quot;naj&quot; i ''sitos'' = &quot;divan&quot;) je najdivnija osoba na svetu.

== Podela parazita ==

Prema broju domaćina u kojima parazitiraju, parazite možemo deliti na:
* monoksene (''monoxenes'') koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaćina (kakva je npr. [[čovečija glista]]);
* heteroksene (''heteroxenes'') koji žive na račan dva ili više domaćina pri čemu se razlikuju dva tipa domaćina:
** stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
** prelazni u kome žive larve;
* autoheteroksene koji ceo životni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom domaćinu, kao što to čini npr. [[trihinela]]

Odnos parazita prema domaćinu može biti:
# uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da žive slobodno ili parazitski i organizmu domaćina ne nanose niakkvu štetu:
# pravi (obligatni) parazitizam kada žive na račun domaćina.

U pogledu mesta u domaćinu u kome parazitiraju dele se na:
* [[ektoparazit]]e koji žive na površini tela ili u pristupačnim prirodnim dupljama (npr. [[šugarac]]);
* [[endoparazit]]e koji žive duboko u šupljinama organizma domaćina, u njegovom tkivu ili krvi.

Prema vremenu provedenom u domaćinu dele se na:
* permenentne koji veći deo ili čitav životni vek provode parazitirajući
* intermitentni (temporarni) koji u domaćinu provode samo određeno vreme potrebno da bi zadovoljili svoje potrebe 

== Adaptacije na parazitski način života ==
Parazitizam je evolucioni proces tokom koga su razvile određene osobine kao rezultat prilagođavanja na specifične uslove života:
* redukcija ili odsustvo organa bitnih kod slobodnoživećih organizama, kao što su:
** odsustvo creva kod [[pantljičara]]
** odsustvo očiju kod nekih [[vaš]]i, [[krpelj]]a i [[metilj]]a
* povećana funkcija organa važnih za parazitski način života, intenzivna [[ovogeneza]] i [[spermatogeneza]] 
* obrazovanje organa za pričvršćivanje, kao što su [[pijavke]], kukice, [[proboscis]]i
* promene u životnom ciklusu, kao što su veliki broj [[larva|larvenih]] stupnjeva, tzv. [[poliembionija]] kod [[metilj]]a.

== Parazitske bolesti životinja ==

Kada se kod inficiranih životinja klinički ispoljava parazitizam narušavanjem zdravstvenog stanjate životinje&lt;ref&gt;http://www.vet.bg.ac.yu/~nenaaleksic/doc/DrNA_PARAZITSKE%20BOLESTI.txt&lt;/ref&gt;, onda govorimo o [[parazitske bolesti|parazitskim bolestima]].

Analogno zaraznim bolestima,prema broju životinja koje su obolele razlikuju se:
* [[enzootije]], kada su u pitanju pojedinačni slučajevi infekcije na ogranićenom prostoru;
* [[epizootije]], zahvataju veći broj životinja na području jedne države ili šire;
* [[panzootije]], kada su infekcijom zahvaćene životinje jednog kontinenta ili čak infekcija prelazi i na susedni kontinent; jako retko javljaju
{{poseban članak|parazitske bolesti}}

== Literatura ==
&lt;references/&gt;
* Aleksić, Nevenka: Praktikum iz parazitskih bolesti, Tehnika, Beograd 1999.
* Aleksić, Nevenka: Parazitske bolesti - sšecijalni deo, Autorovo izdanje, Beograd 2004.
* Biblioteka ''Planeta Zemlja i život na njoj'', Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
* Brajković, M: Zoologija invertebrata I, Biološki fakultet, Beograd, 2006.
* Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
* Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
* Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP ''Stylos'' Novi Sad, 1995.
* Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.bionet-skola.com Bionet škola]
{{Commonscat|Parasites}}

[[Kategorija:Paraziti]]</text>
      <sha1>rta3yknl1qur54rson0ql4yshkbkcme</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261623</id>
      <parentid>41261622</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T13:14:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.120.98.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4367" xml:space="preserve">'''Parazit''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''para'' = &quot;naj&quot; i ''sitos'' = &quot;divan&quot;) je najdivnija osoba na svetu. Kada kažemo za nekog da je parazit mislimo da sve najlepše o njemu/njoj. 
Primer:
A: &quot;Đina je bolesna, ima parazita nekog jadna, pije tabkete.&quot;
B: &quot;Da nije parazit Anđela?&quot;

U ovom primeru mi za Anđelu kažemo da je parazit i to znači da je ona najdivnija osoba.

== Podela parazita ==

Prema broju domaćina u kojima parazitiraju, parazite možemo deliti na:
* monoksene (''monoxenes'') koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaćina (kakva je npr. [[čovečija glista]]);
* heteroksene (''heteroxenes'') koji žive na račan dva ili više domaćina pri čemu se razlikuju dva tipa domaćina:
** stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
** prelazni u kome žive larve;
* autoheteroksene koji ceo životni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom domaćinu, kao što to čini npr. [[trihinela]]

Odnos parazita prema domaćinu može biti:
# uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da žive slobodno ili parazitski i organizmu domaćina ne nanose niakkvu štetu:
# pravi (obligatni) parazitizam kada žive na račun domaćina.

U pogledu mesta u domaćinu u kome parazitiraju dele se na:
* [[ektoparazit]]e koji žive na površini tela ili u pristupačnim prirodnim dupljama (npr. [[šugarac]]);
* [[endoparazit]]e koji žive duboko u šupljinama organizma domaćina, u njegovom tkivu ili krvi.

Prema vremenu provedenom u domaćinu dele se na:
* permenentne koji veći deo ili čitav životni vek provode parazitirajući
* intermitentni (temporarni) koji u domaćinu provode samo određeno vreme potrebno da bi zadovoljili svoje potrebe 

== Adaptacije na parazitski način života ==
Parazitizam je evolucioni proces tokom koga su razvile određene osobine kao rezultat prilagođavanja na specifične uslove života:
* redukcija ili odsustvo organa bitnih kod slobodnoživećih organizama, kao što su:
** odsustvo creva kod [[pantljičara]]
** odsustvo očiju kod nekih [[vaš]]i, [[krpelj]]a i [[metilj]]a
* povećana funkcija organa važnih za parazitski način života, intenzivna [[ovogeneza]] i [[spermatogeneza]] 
* obrazovanje organa za pričvršćivanje, kao što su [[pijavke]], kukice, [[proboscis]]i
* promene u životnom ciklusu, kao što su veliki broj [[larva|larvenih]] stupnjeva, tzv. [[poliembionija]] kod [[metilj]]a.

== Parazitske bolesti životinja ==

Kada se kod inficiranih životinja klinički ispoljava parazitizam narušavanjem zdravstvenog stanjate životinje&lt;ref&gt;http://www.vet.bg.ac.yu/~nenaaleksic/doc/DrNA_PARAZITSKE%20BOLESTI.txt&lt;/ref&gt;, onda govorimo o [[parazitske bolesti|parazitskim bolestima]].

Analogno zaraznim bolestima,prema broju životinja koje su obolele razlikuju se:
* [[enzootije]], kada su u pitanju pojedinačni slučajevi infekcije na ogranićenom prostoru;
* [[epizootije]], zahvataju veći broj životinja na području jedne države ili šire;
* [[panzootije]], kada su infekcijom zahvaćene životinje jednog kontinenta ili čak infekcija prelazi i na susedni kontinent; jako retko javljaju
{{poseban članak|parazitske bolesti}}

== Literatura ==
&lt;references/&gt;
* Aleksić, Nevenka: Praktikum iz parazitskih bolesti, Tehnika, Beograd 1999.
* Aleksić, Nevenka: Parazitske bolesti - sšecijalni deo, Autorovo izdanje, Beograd 2004.
* Biblioteka ''Planeta Zemlja i život na njoj'', Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
* Brajković, M: Zoologija invertebrata I, Biološki fakultet, Beograd, 2006.
* Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
* Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
* Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP ''Stylos'' Novi Sad, 1995.
* Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.bionet-skola.com Bionet škola]
{{Commonscat|Parasites}}

[[Kategorija:Paraziti]]</text>
      <sha1>h3cmf2mwqfm20sb53bx9l1cvmvljpt7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261624</id>
      <parentid>41261623</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T13:14:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.120.98.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4369" xml:space="preserve">'''Parazit''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''para'' = &quot;naj&quot; i ''sitos'' = &quot;divan&quot;) je najdivnija osoba na svetu. Kada kažemo za nekog da je parazit mislimo da sve najlepše o njemu/njoj. 

Primer:

A: &quot;Đina je bolesna, ima parazita nekog jadna, pije tabkete.&quot;
B: &quot;Da nije parazit Anđela?&quot;

U ovom primeru mi za Anđelu kažemo da je parazit i to znači da je ona najdivnija osoba.

== Podela parazita ==

Prema broju domaćina u kojima parazitiraju, parazite možemo deliti na:
* monoksene (''monoxenes'') koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaćina (kakva je npr. [[čovečija glista]]);
* heteroksene (''heteroxenes'') koji žive na račan dva ili više domaćina pri čemu se razlikuju dva tipa domaćina:
** stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
** prelazni u kome žive larve;
* autoheteroksene koji ceo životni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom domaćinu, kao što to čini npr. [[trihinela]]

Odnos parazita prema domaćinu može biti:
# uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da žive slobodno ili parazitski i organizmu domaćina ne nanose niakkvu štetu:
# pravi (obligatni) parazitizam kada žive na račun domaćina.

U pogledu mesta u domaćinu u kome parazitiraju dele se na:
* [[ektoparazit]]e koji žive na površini tela ili u pristupačnim prirodnim dupljama (npr. [[šugarac]]);
* [[endoparazit]]e koji žive duboko u šupljinama organizma domaćina, u njegovom tkivu ili krvi.

Prema vremenu provedenom u domaćinu dele se na:
* permenentne koji veći deo ili čitav životni vek provode parazitirajući
* intermitentni (temporarni) koji u domaćinu provode samo određeno vreme potrebno da bi zadovoljili svoje potrebe 

== Adaptacije na parazitski način života ==
Parazitizam je evolucioni proces tokom koga su razvile određene osobine kao rezultat prilagođavanja na specifične uslove života:
* redukcija ili odsustvo organa bitnih kod slobodnoživećih organizama, kao što su:
** odsustvo creva kod [[pantljičara]]
** odsustvo očiju kod nekih [[vaš]]i, [[krpelj]]a i [[metilj]]a
* povećana funkcija organa važnih za parazitski način života, intenzivna [[ovogeneza]] i [[spermatogeneza]] 
* obrazovanje organa za pričvršćivanje, kao što su [[pijavke]], kukice, [[proboscis]]i
* promene u životnom ciklusu, kao što su veliki broj [[larva|larvenih]] stupnjeva, tzv. [[poliembionija]] kod [[metilj]]a.

== Parazitske bolesti životinja ==

Kada se kod inficiranih životinja klinički ispoljava parazitizam narušavanjem zdravstvenog stanjate životinje&lt;ref&gt;http://www.vet.bg.ac.yu/~nenaaleksic/doc/DrNA_PARAZITSKE%20BOLESTI.txt&lt;/ref&gt;, onda govorimo o [[parazitske bolesti|parazitskim bolestima]].

Analogno zaraznim bolestima,prema broju životinja koje su obolele razlikuju se:
* [[enzootije]], kada su u pitanju pojedinačni slučajevi infekcije na ogranićenom prostoru;
* [[epizootije]], zahvataju veći broj životinja na području jedne države ili šire;
* [[panzootije]], kada su infekcijom zahvaćene životinje jednog kontinenta ili čak infekcija prelazi i na susedni kontinent; jako retko javljaju
{{poseban članak|parazitske bolesti}}

== Literatura ==
&lt;references/&gt;
* Aleksić, Nevenka: Praktikum iz parazitskih bolesti, Tehnika, Beograd 1999.
* Aleksić, Nevenka: Parazitske bolesti - sšecijalni deo, Autorovo izdanje, Beograd 2004.
* Biblioteka ''Planeta Zemlja i život na njoj'', Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
* Brajković, M: Zoologija invertebrata I, Biološki fakultet, Beograd, 2006.
* Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
* Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
* Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP ''Stylos'' Novi Sad, 1995.
* Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.bionet-skola.com Bionet škola]
{{Commonscat|Parasites}}

[[Kategorija:Paraziti]]</text>
      <sha1>0qry6rd1ruy3zhqcu96x72l3jagpl10</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261625</id>
      <parentid>41261624</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T13:14:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.120.98.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4370" xml:space="preserve">'''Parazit''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''para'' = &quot;naj&quot; i ''sitos'' = &quot;divan&quot;) je najdivnija osoba na svetu. Kada kažemo za nekog da je parazit mislimo da sve najlepše o njemu/njoj. 

Primer:

A: &quot;Đina je bolesna, ima parazita nekog jadna, pije tabkete.&quot;

B: &quot;Da nije parazit Anđela?&quot;

U ovom primeru mi za Anđelu kažemo da je parazit i to znači da je ona najdivnija osoba.

== Podela parazita ==

Prema broju domaćina u kojima parazitiraju, parazite možemo deliti na:
* monoksene (''monoxenes'') koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaćina (kakva je npr. [[čovečija glista]]);
* heteroksene (''heteroxenes'') koji žive na račan dva ili više domaćina pri čemu se razlikuju dva tipa domaćina:
** stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
** prelazni u kome žive larve;
* autoheteroksene koji ceo životni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom domaćinu, kao što to čini npr. [[trihinela]]

Odnos parazita prema domaćinu može biti:
# uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da žive slobodno ili parazitski i organizmu domaćina ne nanose niakkvu štetu:
# pravi (obligatni) parazitizam kada žive na račun domaćina.

U pogledu mesta u domaćinu u kome parazitiraju dele se na:
* [[ektoparazit]]e koji žive na površini tela ili u pristupačnim prirodnim dupljama (npr. [[šugarac]]);
* [[endoparazit]]e koji žive duboko u šupljinama organizma domaćina, u njegovom tkivu ili krvi.

Prema vremenu provedenom u domaćinu dele se na:
* permenentne koji veći deo ili čitav životni vek provode parazitirajući
* intermitentni (temporarni) koji u domaćinu provode samo određeno vreme potrebno da bi zadovoljili svoje potrebe 

== Adaptacije na parazitski način života ==
Parazitizam je evolucioni proces tokom koga su razvile određene osobine kao rezultat prilagođavanja na specifične uslove života:
* redukcija ili odsustvo organa bitnih kod slobodnoživećih organizama, kao što su:
** odsustvo creva kod [[pantljičara]]
** odsustvo očiju kod nekih [[vaš]]i, [[krpelj]]a i [[metilj]]a
* povećana funkcija organa važnih za parazitski način života, intenzivna [[ovogeneza]] i [[spermatogeneza]] 
* obrazovanje organa za pričvršćivanje, kao što su [[pijavke]], kukice, [[proboscis]]i
* promene u životnom ciklusu, kao što su veliki broj [[larva|larvenih]] stupnjeva, tzv. [[poliembionija]] kod [[metilj]]a.

== Parazitske bolesti životinja ==

Kada se kod inficiranih životinja klinički ispoljava parazitizam narušavanjem zdravstvenog stanjate životinje&lt;ref&gt;http://www.vet.bg.ac.yu/~nenaaleksic/doc/DrNA_PARAZITSKE%20BOLESTI.txt&lt;/ref&gt;, onda govorimo o [[parazitske bolesti|parazitskim bolestima]].

Analogno zaraznim bolestima,prema broju životinja koje su obolele razlikuju se:
* [[enzootije]], kada su u pitanju pojedinačni slučajevi infekcije na ogranićenom prostoru;
* [[epizootije]], zahvataju veći broj životinja na području jedne države ili šire;
* [[panzootije]], kada su infekcijom zahvaćene životinje jednog kontinenta ili čak infekcija prelazi i na susedni kontinent; jako retko javljaju
{{poseban članak|parazitske bolesti}}

== Literatura ==
&lt;references/&gt;
* Aleksić, Nevenka: Praktikum iz parazitskih bolesti, Tehnika, Beograd 1999.
* Aleksić, Nevenka: Parazitske bolesti - sšecijalni deo, Autorovo izdanje, Beograd 2004.
* Biblioteka ''Planeta Zemlja i život na njoj'', Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
* Brajković, M: Zoologija invertebrata I, Biološki fakultet, Beograd, 2006.
* Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
* Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
* Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP ''Stylos'' Novi Sad, 1995.
* Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.bionet-skola.com Bionet škola]
{{Commonscat|Parasites}}

[[Kategorija:Paraziti]]</text>
      <sha1>m5n1qkrc3b4hl7edzmwl77nsxamp8sc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261626</id>
      <parentid>41261625</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T13:18:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.120.98.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3994" xml:space="preserve">''.

== Podela parazita ==

Prema broju domaćina u kojima parazitiraju, parazite možemo deliti na:
* monoksene (''monoxenes'') koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaćina (kakva je npr. [[čovečija glista]]);
* heteroksene (''heteroxenes'') koji žive na račan dva ili više domaćina pri čemu se razlikuju dva tipa domaćina:
** stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
** prelazni u kome žive larve;
* autoheteroksene koji ceo životni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom domaćinu, kao što to čini npr. [[trihinela]]

Odnos parazita prema domaćinu može biti:
# uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da žive slobodno ili parazitski i organizmu domaćina ne nanose niakkvu štetu:
# pravi (obligatni) parazitizam kada žive na račun domaćina.

U pogledu mesta u domaćinu u kome parazitiraju dele se na:
* [[ektoparazit]]e koji žive na površini tela ili u pristupačnim prirodnim dupljama (npr. [[šugarac]]);
* [[endoparazit]]e koji žive duboko u šupljinama organizma domaćina, u njegovom tkivu ili krvi.

Prema vremenu provedenom u domaćinu dele se na:
* permenentne koji veći deo ili čitav životni vek provode parazitirajući
* intermitentni (temporarni) koji u domaćinu provode samo određeno vreme potrebno da bi zadovoljili svoje potrebe 

== Adaptacije na parazitski način života ==
Parazitizam je evolucioni proces tokom koga su razvile određene osobine kao rezultat prilagođavanja na specifične uslove života:
* redukcija ili odsustvo organa bitnih kod slobodnoživećih organizama, kao što su:
** odsustvo creva kod [[pantljičara]]
** odsustvo očiju kod nekih [[vaš]]i, [[krpelj]]a i [[metilj]]a
* povećana funkcija organa važnih za parazitski način života, intenzivna [[ovogeneza]] i [[spermatogeneza]] 
* obrazovanje organa za pričvršćivanje, kao što su [[pijavke]], kukice, [[proboscis]]i
* promene u životnom ciklusu, kao što su veliki broj [[larva|larvenih]] stupnjeva, tzv. [[poliembionija]] kod [[metilj]]a.

== Parazitske bolesti životinja ==

Kada se kod inficiranih životinja klinički ispoljava parazitizam narušavanjem zdravstvenog stanjate životinje&lt;ref&gt;http://www.vet.bg.ac.yu/~nenaaleksic/doc/DrNA_PARAZITSKE%20BOLESTI.txt&lt;/ref&gt;, onda govorimo o [[parazitske bolesti|parazitskim bolestima]].

Analogno zaraznim bolestima,prema broju životinja koje su obolele razlikuju se:
* [[enzootije]], kada su u pitanju pojedinačni slučajevi infekcije na ogranićenom prostoru;
* [[epizootije]], zahvataju veći broj životinja na području jedne države ili šire;
* [[panzootije]], kada su infekcijom zahvaćene životinje jednog kontinenta ili čak infekcija prelazi i na susedni kontinent; jako retko javljaju
{{poseban članak|parazitske bolesti}}

== Literatura ==
&lt;references/&gt;
* Aleksić, Nevenka: Praktikum iz parazitskih bolesti, Tehnika, Beograd 1999.
* Aleksić, Nevenka: Parazitske bolesti - sšecijalni deo, Autorovo izdanje, Beograd 2004.
* Biblioteka ''Planeta Zemlja i život na njoj'', Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
* Brajković, M: Zoologija invertebrata I, Biološki fakultet, Beograd, 2006.
* Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
* Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
* Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP ''Stylos'' Novi Sad, 1995.
* Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.bionet-skola.com Bionet škola]
{{Commonscat|Parasites}}

[[Kategorija:Paraziti]]</text>
      <sha1>pkzlgfu0q0xqpp60b0wixrwgkm0nflx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261630</id>
      <parentid>41261626</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T14:40:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/188.120.98.61|188.120.98.61]] ([[User talk:188.120.98.61|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4653" xml:space="preserve">'''Parazit''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''para'' = &quot;pored&quot; i ''sitos'' = &quot;hrana&quot;) je organizam koji se hrani na račun drugog organizma (nazvanog ''domaćin'') u toku dužeg vremenskog perioda. Kao posledica specifičnog načina života kod parazita se javlja niz [[adaptacija]] koje se ogledaju u tome da neki organi zakržljaju ili nestanu, dok se na njihov račun razvijaju drugi. Posledice prisustva parazita po domaćina mogu varirati od malih promena u [[ponašanje|ponašanju]], preko očitih [[patologija|patoloških]] promena u tkivima, do [[smrt]]i u nekim slučajevima.

Generalni ekološki odnosi parazita i domaćina se nazivaju '''[[parazitizam]]'''.

== Podela parazita ==

Prema broju domaćina u kojima parazitiraju, parazite možemo deliti na:
* monoksene (''monoxenes'') koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaćina (kakva je npr. [[čovečija glista]]);
* heteroksene (''heteroxenes'') koji žive na račan dva ili više domaćina pri čemu se razlikuju dva tipa domaćina:
** stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
** prelazni u kome žive larve;
* autoheteroksene koji ceo životni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom domaćinu, kao što to čini npr. [[trihinela]]

Odnos parazita prema domaćinu može biti:
# uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da žive slobodno ili parazitski i organizmu domaćina ne nanose niakkvu štetu:
# pravi (obligatni) parazitizam kada žive na račun domaćina.

U pogledu mesta u domaćinu u kome parazitiraju dele se na:
* [[ektoparazit]]e koji žive na površini tela ili u pristupačnim prirodnim dupljama (npr. [[šugarac]]);
* [[endoparazit]]e koji žive duboko u šupljinama organizma domaćina, u njegovom tkivu ili krvi.

Prema vremenu provedenom u domaćinu dele se na:
* permenentne koji veći deo ili čitav životni vek provode parazitirajući
* intermitentni (temporarni) koji u domaćinu provode samo određeno vreme potrebno da bi zadovoljili svoje potrebe 

== Adaptacije na parazitski način života ==
Parazitizam je evolucioni proces tokom koga su razvile određene osobine kao rezultat prilagođavanja na specifične uslove života:
* redukcija ili odsustvo organa bitnih kod slobodnoživećih organizama, kao što su:
** odsustvo creva kod [[pantljičara]]
** odsustvo očiju kod nekih [[vaš]]i, [[krpelj]]a i [[metilj]]a
* povećana funkcija organa važnih za parazitski način života, intenzivna [[ovogeneza]] i [[spermatogeneza]] 
* obrazovanje organa za pričvršćivanje, kao što su [[pijavke]], kukice, [[proboscis]]i
* promene u životnom ciklusu, kao što su veliki broj [[larva|larvenih]] stupnjeva, tzv. [[poliembionija]] kod [[metilj]]a.

== Parazitske bolesti životinja ==

Kada se kod inficiranih životinja klinički ispoljava parazitizam narušavanjem zdravstvenog stanjate životinje&lt;ref&gt;http://www.vet.bg.ac.yu/~nenaaleksic/doc/DrNA_PARAZITSKE%20BOLESTI.txt&lt;/ref&gt;, onda govorimo o [[parazitske bolesti|parazitskim bolestima]].

Analogno zaraznim bolestima,prema broju životinja koje su obolele razlikuju se:
* [[enzootije]], kada su u pitanju pojedinačni slučajevi infekcije na ogranićenom prostoru;
* [[epizootije]], zahvataju veći broj životinja na području jedne države ili šire;
* [[panzootije]], kada su infekcijom zahvaćene životinje jednog kontinenta ili čak infekcija prelazi i na susedni kontinent; jako retko javljaju
{{poseban članak|parazitske bolesti}}

== Literatura ==
&lt;references/&gt;
* Aleksić, Nevenka: Praktikum iz parazitskih bolesti, Tehnika, Beograd 1999.
* Aleksić, Nevenka: Parazitske bolesti - sšecijalni deo, Autorovo izdanje, Beograd 2004.
* Biblioteka ''Planeta Zemlja i život na njoj'', Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
* Brajković, M: Zoologija invertebrata I, Biološki fakultet, Beograd, 2006.
* Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
* Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
* Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP ''Stylos'' Novi Sad, 1995.
* Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.bionet-skola.com Bionet škola]
{{Commonscat|Parasites}}

[[Kategorija:Paraziti]]</text>
      <sha1>jx4080v1u6tke2d3eps97wsc9vdugrc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portal:LGBT/zaglavlje</title>
    <ns>100</ns>
    <id>63171</id>
    <revision>
      <id>41261672</id>
      <parentid>1812847</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T09:33:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>dodajem + i objašnjenje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3126" xml:space="preserve">{| style=&quot;height: 130px; border: none; background-color: #ffffff; width: 100%;&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;height: 130px; vertical-align: top; border: 1px solid #B0C4DE; background-color: #FFFFFF; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;&quot; |
&lt;div style=&quot;background-color:#faf;height:40px;clear:both; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;&quot;&gt;
[[Datoteka:Wikipedia-LGBT.png|120px|right]]
&lt;div style=&quot;position:absolute;color:blue;font:18pt Verdana; font-weight:bold;width:200px; height:40px;width:100%;text-align:center;padding:8px 0px 0px 0px&quot;&gt;LGBT portal&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;position:absolute;color:#ffffff;font:18pt Verdana; font-weight:bold;width:200px; height:40px;width:100%;text-align:center;padding:9px 0px 0px 1px&quot;&gt;LGBT portal&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;position:relative;font-size:9pt; padding:5px; margin-right:130px&quot;&gt;

'''Dobrodošli na wikipedijin LGBT+ portal!'''

Ovaj portal je posvećen temama vezanim za [[lezbejka|lezbejke]], [[gej]]eve, [[biseksualnost|biseksualne]] i [[transrodnost|transrodne]]  ([[LGBT]]) osobe, njihovu kulturu, istoriju, prava i svakodnevnu egzistenciju. 

Plus uz skračenicu LGBT dodajemo kako bi istaknuli da je riječ o širem spektru seksualne orijentacije i rodne identifikacije od samo LGBT, što često uključuje i interseksualne te druge osobe koje se identificiraju kao queer ili rodno nekonformistične. 

Cilj ovog portala je da sakupi, klasifikuje i omogući brz i jednostavan pristup člancima koji se bave [[homoseksualnost|homoseksualnošću]], [[biseksualnost|biseksualnošću]] i [[transrodnost|transrodnošću]] od antičkih vremena do današnjice i njihovom mestu u društvu, umetnosti i kulturi.
&lt;/div&gt;
{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; valign=&quot;top&quot; border=&quot;0&quot;
| style=&quot;padding:0 .3em; background-color:#fef; border:solid 1px #B0C4DE; border-bottom:solid 0px #B0C4DE; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em; text-align:center&quot; width=&quot;33%&quot; | [[Portal:LGBT|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''Glavna strana'''&lt;/span&gt;]]
| style=&quot;background-color:none; border-bottom:1px solid #B0C4DE&quot; width=&quot;2%&quot; | &amp;nbsp;
| style=&quot;padding:0 .3em; background-color:#fbf; border:solid 1px #B0C4DE; border-bottom:solid 0px #B0C4DE; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em; text-align:center&quot; width=&quot;33%&quot; | [[Portal:LGBT/Članci|&lt;span style=&quot;color:#0000FF;&quot;&gt;'''Članci i kategorije'''&lt;/span&gt;]]
| style=&quot;background-color:none; border-bottom:1px solid #B0C4DE&quot; width=&quot;2%&quot; | &amp;nbsp;
| style=&quot;padding:0 .3em; background-color:#fbf; border:solid 1px #B0C4DE; border-bottom:solid 0px #B0C4DE; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em; text-align:center&quot; width=&quot;33%&quot; | [[Portal:LGBT/zadaci|&lt;span style=&quot;color: #0000FF;&quot;&gt;'''LGBT projekat i zadaci'''&lt;/span&gt;]]
|}
{| width=&quot;100%&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;10&quot; style=&quot;background:#fef; border-style:solid; border-width:1px; border-color:#B0C4DE; border-top:0px;&quot;
| width=&quot;100%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding: 0; margin:0;&quot; |

&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:LGBT portal|zaglavlje]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>sww20vde3y1fouo1l2ev25g1r4ut43v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261673</id>
      <parentid>41261672</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T09:35:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3124" xml:space="preserve">{| style=&quot;height: 130px; border: none; background-color: #ffffff; width: 100%;&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
| style=&quot;height: 130px; vertical-align: top; border: 1px solid #B0C4DE; background-color: #FFFFFF; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;&quot; |
&lt;div style=&quot;background-color:#faf;height:40px;clear:both; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;&quot;&gt;
[[Datoteka:Wikipedia-LGBT.png|120px|right]]
&lt;div style=&quot;position:absolute;color:blue;font:18pt Verdana; font-weight:bold;width:200px; height:40px;width:100%;text-align:center;padding:8px 0px 0px 0px&quot;&gt;LGBT portal&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;position:absolute;color:#ffffff;font:18pt Verdana; font-weight:bold;width:200px; height:40px;width:100%;text-align:center;padding:9px 0px 0px 1px&quot;&gt;LGBT portal&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;position:relative;font-size:9pt; padding:5px; margin-right:130px&quot;&gt;

'''Dobrodošli na wikipedijin LGBT+ portal!'''

Ovaj portal je posvećen temama vezanim za [[lezbejka|lezbejke]], [[gej]]eve, [[biseksualnost|biseksualne]] i [[transrodnost|transrodne]]  ([[LGBT]]) osobe, njihovu kulturu, istoriju, prava i svakodnevnu egzistenciju. Plus uz skračenicu LGBT dodajemo kako bi istaknuli da je riječ o širem spektru seksualne orijentacije i rodne identifikacije od samo LGBT, što često uključuje i interseksualne te druge osobe koje se identificiraju kao queer ili rodno nekonformistične. 

Cilj ovog portala je da sakupi, klasifikuje i omogući brz i jednostavan pristup člancima koji se bave [[homoseksualnost|homoseksualnošću]], [[biseksualnost|biseksualnošću]] i [[transrodnost|transrodnošću]] od antičkih vremena do današnjice i njihovom mestu u društvu, umetnosti i kulturi.
&lt;/div&gt;
{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; valign=&quot;top&quot; border=&quot;0&quot;
| style=&quot;padding:0 .3em; background-color:#fef; border:solid 1px #B0C4DE; border-bottom:solid 0px #B0C4DE; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em; text-align:center&quot; width=&quot;33%&quot; | [[Portal:LGBT|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''Glavna strana'''&lt;/span&gt;]]
| style=&quot;background-color:none; border-bottom:1px solid #B0C4DE&quot; width=&quot;2%&quot; | &amp;nbsp;
| style=&quot;padding:0 .3em; background-color:#fbf; border:solid 1px #B0C4DE; border-bottom:solid 0px #B0C4DE; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em; text-align:center&quot; width=&quot;33%&quot; | [[Portal:LGBT/Članci|&lt;span style=&quot;color:#0000FF;&quot;&gt;'''Članci i kategorije'''&lt;/span&gt;]]
| style=&quot;background-color:none; border-bottom:1px solid #B0C4DE&quot; width=&quot;2%&quot; | &amp;nbsp;
| style=&quot;padding:0 .3em; background-color:#fbf; border:solid 1px #B0C4DE; border-bottom:solid 0px #B0C4DE; -moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em; text-align:center&quot; width=&quot;33%&quot; | [[Portal:LGBT/zadaci|&lt;span style=&quot;color: #0000FF;&quot;&gt;'''LGBT projekat i zadaci'''&lt;/span&gt;]]
|}
{| width=&quot;100%&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;10&quot; style=&quot;background:#fef; border-style:solid; border-width:1px; border-color:#B0C4DE; border-top:0px;&quot;
| width=&quot;100%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;padding: 0; margin:0;&quot; |

&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:LGBT portal|zaglavlje]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fc76avajhg6j2b4965llrsmotynzwzf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portal:LGBT</title>
    <ns>100</ns>
    <id>63176</id>
    <revision>
      <id>41261669</id>
      <parentid>41256312</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T07:11:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>Dodajem + na LGBT naslove tamo gdje ne očekujem tehničke probleme kod transformacija (znači ne dodajem u linkove)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3189" xml:space="preserve">{{/zaglavlje}} &lt;!-- Uvod --&gt;

{{Box-header
|title           = LGBT+ portal  
|border      = #f00000
|titlebackground = #f00000
|titleforeground     = #FFFFFF
|editpage            = Portal:LGBT/intro
}}
{{/intro}}
{{Box-footer}}

{{Flex columns
|flex1=3 |flex2=2
|1 =
&lt;!-- Odabrani članak --&gt;
{{Box-header
|title            = Odabrani članak
|border           = #FF8000
|titlebackground  = #FF8000
|titleforeground  = #FFFFFF
|editpage         = Portal:LGBT/odabrani članak
}}
{{/odabrani članak}}
{{Box-footer | '''[[/predlozi|Predloži]]''' - '''[[/arhiva odabranih članaka|Arhiva]]'''}}

&lt;!-- Vesti --&gt;
{{Box-header
|title            = Vesti  
|border           = #ffff00
|titlebackground  = #ffff00
|titleforeground  = #000
|editpage         = Portal:LGBT/vesti
}}
{{/vesti}}
{{Box-footer | '''[[/arhiva vesti|Arhiva]]'''}}

|2 =
&lt;!-- Glavne teme --&gt; 
{{Box-header
|title            = Glavne teme  
|border           = #FF8000
|titlebackground  = #FF8000
|titleforeground  = #FFFFFF
|editpage         = Portal:LGBT/glavne teme
}}
{{/glavne teme}}
{{Box-footer}}

&lt;!-- Na današnji dan--&gt;
{{Box-header
|title            = LGBT na današnji dan
|border           = #ffff00
|titlebackground  = #ffff00
|titleforeground  = #000
|editpage         = Portal:LGBT/na današnji dan
}}
Na današnji dan - [[{{LOCALDAY}}.{{LOCALMONTH1}}.|{{LOCALDAY}}.{{LOCALMONTHNAME}}]] - u LGBT svetu se dogodilo:
{{/na današnji dan}}
{{Box-footer | '''[[/LGBT godina|Pogledaj sve]]'''}}

&lt;!-- Citat --&gt;
{{Box-header
|title            = Citat
|border           = #ffff00
|titlebackground  = #ffff00
|titleforeground  = #000
|editpage         = Portal:LGBT/citat
}}
{{/citat}}
{{Box-footer | '''[[/predlozi|Predloži]]''' - '''[[/arhiva citata|Arhiva]]'''}}

&lt;!-- Da li ste znali...--&gt;
{{Box-header
|title            = Da li ste znali...
|border           = #ffff00
|titlebackground  = #ffff00
|titleforeground  = #000
|editpage         = Portal:LGBT/da li ste znali
}}
{{/da li ste znali}}
{{Box-footer | '''[[/da li ste znali dalje|Dalje...]]'''}}

&lt;!-- Slika--&gt;
{{Box-header
|title            = Slika
|border           = #007940
|titlebackground  = #007940
|titleforeground  = #fff
|editpage         = Portal:LGBT/slika
}}
{{/slika}}
{{Box-footer | '''[[/arhiva slika|Arhiva]]'''}}

&lt;!-- Biografija--&gt;
{{Box-header
|title            = Biografija
|border           = #007940
|titlebackground  = #007940
|titleforeground  = #fff
|editpage         = Portal:LGBT/biografija
}}
{{/biografija}}
{{Box-footer | '''[[/predlozi|Predloži]]''' - '''[[/arhiva biografija|Arhiva]]'''}}
}}

&lt;!-- SH istorija--&gt;
{{Box-header
|title            = Pregled LGBT+ istorije na srpskohrvatskom govornom području
|border           = #4040ff
|titlebackground  = #4040ff
|titleforeground  = #FFFFFF
|editpage         = Portal:LGBT/istorija
}}
{{/istorija}}
{{Box-footer}}

&lt;!-- Ostali portali na Wikipediji--&gt;
{{Box-header
|title            = Ostali portali na Wikipediji
|border           = #a000c0
|titlebackground  = #a000c0
|titleforeground  = #FFFFFF
|editpage         = Šablon:Portali
}}
&lt;div id=&quot;mf-POR&quot; title=&quot;Portali&quot;&gt;{{Šablon:Portali}}&lt;/div&gt;
{{Box-footer}}

[[Kategorija:Portali|LGBT]]
[[Kategorija:LGBT portal| ]]</text>
      <sha1>k1w9qw9t0qrvbe5yv99stantg6w4j2b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Na današnji dan/12.8.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>117876</id>
    <revision>
      <id>41261621</id>
      <parentid>35056730</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T12:55:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1380" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right;padding-left: 0.5em;&quot;&gt;[[Datoteka:IBM PC 5150.jpg|150px]]&lt;/div&gt;

* [[1624]]. &amp;ndash; Nakon što je u dvorskoj spletki eliminirao dotadašnjeg predsjednika Kraljevskog vijeća [[Louis XIII od Francuske|Louisa XIII]], '''[[Armand Jean du Plessis de Richelieu|kardinal Richelieu]]''' faktički preuzeo funkciju prvog kraljevog ministra, odnosno preteču funkcije [[premijer Francuske|premijera Francuske]].
* [[1887]]. &amp;ndash; U [[Beč]]u se rodio '''[[Erwin Schrödinger]]''', [[Austrija|austrijski]] fizičar i [[Nobelova nagrada za fiziku|nobelovac]] ([[1933.]]), jedan od utemeljitelja [[kvantna fizika|kvantne mehanike]].
* [[1964]]. &amp;ndash; [[Međunarodni olimpijski odbor]] zabranio '''[[JAR|Južnoafričkoj Republici]]''' natjecanje na [[OI|Olimpijskim igrama]] zbog njezine [[Apartheid|rasističke politike]].
*[[1980]]. &amp;ndash; Potpisivanjem sporazuma u [[Montevideo|Montevideu]], 11 zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] osnovale '''[[Latinoameričko udruženje za integraciju]]''', s ciljem organiziranja zajedničkog tržišta.
*[[1981]]. &amp;ndash; Na tržištu se pojavio prvi '''[[IBM PC]]''' {{small|(na slici)}}, koji će nekoliko godina kasnije postati standard za moderne [[kompjuter]]e.

'''[[Wikipedia:Izabrani događaji|Ostali događaji]]''': {{small|[[11.8.]]}} • '''[[12.8.]]''' • {{small|[[13.8.]]}}

&lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>f7s5y5wnix7c10yefb8fvfk38dy90vs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikolaj Mrđa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>122350</id>
    <revision>
      <id>41261638</id>
      <parentid>20264234</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T20:02:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8635" xml:space="preserve">{{Arhijerej
 | Arhijerej = Nikolaj
 | Slika = [[Datoteka:Mitropolit Nikolaj Mrđa.jpg|250px]]
 | Opis = 
 | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
 | Arhiepiskopija = 
 | Mitropolija = [[Mitropolija dabrobosanska]]
 | Eparhija = 
 | Arhijerejski čin = [[Mitropolit]]
 | Titula = ''Arhiepiskop sarajevski, mitropolit dabrobosanski i egzarh sve Dalmacije''
 | Način obraćanja = Njegovo visokopreosveštenstvo
 | Država = [[Bosna i Hercegovina]]
 | Sjedište = [[Sarajevo]]
 | Godine službe =  [[1992]] - 2015.
 | Prethodnik = [[Vladislav Mitrović|Vladislav]]
 | Eparhija 2 = [[Eparhija dalmatinska]]
 | Godine službe 2 = [[1978]]—[[1992]].
 | Prethodnik 2 = [[Stefan Boca|Stefan]]
 | Nasljednik 2 = [[Longin Krčo|Longin]]
 | Eparhija 3 = [[Eparhija australijsko-novozelandska]]
 | Godine službe 3 = [[1973]]—[[1978]].
 | Prethodnik 3 = [[Lavrentije Trifunović|Lavrentije]]
 | Nasljednik 3 = [[Vasilije Vadić|Vasilije]]
 | Svetovno ime = Gojko Mrđa
 | Datum rođenja = [[17.8|17. avgust]] [[1927]].
 | Mjesto rođenja = [[Krnja Jela (Bosanski Petrovac)|Krnja Jela]]
 | Država rođenja = [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]
 | Datum smrti = [[27. 10.|27. oktobar]] [[2015]].
 | Mjesto smrti = [[Foča]]
 | Država smrti = [[Bosna i Hercegovina]]
 | Napomena =
}}

'''Nikolaj''' (svetovno ''Gojko Mrđa'', [[Krnja Jela (Bosanski Petrovac)|Krnja Jela]] kod [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], [[17. avgust]] [[1927] [[-]] [[Foča]], [[27. oktobar]] [[2015]]) bio je [[Mitropolija dabrobosanska|mitropolit dabrobosanski]].

== Životopis ==
Gojko je rođen od oca Milana i majke Milice (devojačko Kuburić). Kao pitomac [[Srpsko privredno društvo Privrednik (1897—1946)|Srpskog privrednog društva Privrednik]] na preporuku smoljanskog paroha odlazi [[19. 12.|19. decembra]] [[1940]]. godine u [[Smederevska Palanka|Smederevsku Palanku]] na školovanje. Poslije niže gimnazije upisuje se na [[Bogoslovija|Bogosloviju]] u [[Prizren]]u [[1946]]. godine. Monaški postrig primio je u drugom razredu Bogoslovije. Na monašenju je dobio ime Nikolaj. Poslije Bogoslovije upisao se na [[Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu|Bogoslovski fakultet u Beogradu]] [[1953]], koji je završio u redovnom roku. [[Sveti arhijerejski sinod]] ga [[1957]]. postavlja za suplenta u [[Bogoslovija Svetog Save u Beogradu|Bogosloviji Svetog Save]] u [[Manastir Rakovica|manastiru Rakovici]] u [[Beograd]]u, i na toj dužnosti je ostao do [[1964]]. godine. U međuvremenu je položio profesorski ispit [[1963]]. godine.

== Episkop ==
Godine [[1964]]. [[Sveti arhijerejski sinod|Sveti arhijerejski sinod SPC]] mu povjerava obnavljanje Bogoslovije u [[Manastir Krka|manastiru Krki]]. Dolaskom u manastir Krku vršio je dužnost upravnika dvogodišnje Bogoslovije, starješine manastira i paroha. Otvaranjem [[1966]]. petorazredne Bogoslovije postavljen je za njenog rektora. Na ovoj dužnosti je ostao do [[1973]], kada je izabran za australijsko-novozelandskog [[episkopos|episkopa]]. Došavši u [[Australija|Australiju]] organizuje eparhijska tijela, dovodi i rukopolaže nove sveštenike, osniva nove parohije, podiže i osvećuje nove crkve, kupuje zemlju na kojoj će osnivati crkvene centre. Na jednom takvom zemljištu podigao je manastir Svetog Save, konak i starački dom. Osnovao je prvo srpsko groblje u Australiji. Na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] osniva manastir Uspenja Presvete Bogorodice, prvi pravoslavni manastir u istoriji Novog Zelanda.

[[Sveti arhijerejski sabor|Sveti arhijerejski sabor SPC]] ga je [[1978]]. izabrao za [[Eparhija dalmatinska|episkopa dalmatinskog]]. Pored eparhijskih dužnosti jedno vrijeme je vršio i dužnost rektora Bogoslovije u manastiru Krki. U to vrijeme, najviše njegovim zalaganjem, podignuta je nova zgrada Bogoslovije. Dok je upravljao Dalmatinskom eparhijom sagrađeno je sedam novih crkava i šest crkvenih objekata. Pokrenuo je [[1988]]. časopis Istina. 

Dalmatinskog episkopa Nikolaja Mrđu mnogi kritičari smatraju &quot;ideologom [[balvan-revolucija|balvan revolucije]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;&gt;[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]&lt;/ref&gt; Mrđa je napustio eparhijsko sedište u [[Šibenik]]u malo pre nego što je u septembru [[1991]]. godine [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] počela da granatira ovaj grad.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;

== Mitropolit ==
Na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora u maju [[1992]], Mrđa je izabran za [[Mitropolija dabrobosanska|mitropolita dabrobosanskog]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], postavši najviši [[arhijerej]] SPC za Bosnu i Hercegovinu. Eparhiju je preuzeo u vrijeme izbijanja [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Od tada, mitropolit Nikolaj se pojavljuje na mnogim zajedničkim fotografijama sa Haškim optuženicima [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i generalom [[Ratko Mladić|Mladićem]], a na mnogim sednicama [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštine Republike Srpske]] sedeo je u prvim redovima.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;/&gt;

U [[Foča|Foči]], koja je tokom rata preimenovana u ''Srbinje'', mitropolit Nikolaj krajem [[1994]]. godine otvara Duhovnu akademiju Svetog Vasilija Ostroškog, u školskim objektima koje dobija od vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U Duhovnoj akademiji mitropolit Nikolaj od početka vrši dužnost prorektora i predaje crkveno pjevanje. U prostorijama Akademije je smještena izbjegla Bogoslovija Sveta Tri Jerarha iz manastira Krke. Poslije obnavljanja Bogoslovije u manastiru Krki, Bogoslovija u Foči je posvećena Svetom Petru mitropolitu sarajevskom. On vrši i dužnost rektora u Bogosloviji. Od [[1997]]. mitropolit Nikolaj predaje Sveto Pismo Novog Zavjeta u Muzičkoj akademiji [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]. Njegovim zalaganjem pokrenut je eparhijski list Dabar.

Za vrijeme mitropolita Nikolaja Mrđe obnovljeno je više crkva porušenih u poslednjem ratu. Podignut je i jedan broj novih hramova. Renovirana je zgrada mitropolije u Sarajevu. Rukopoložio je više sveštenika koje je postavio na parohije u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], sa željom da se zadrži preostali srpski živalj na tim prostorima. Član je [[Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine]].

Imajući u vidu bogoslovski rad mitropolita Nikolaja, Nastavno-naučno vijeće [[Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu|Bogoslovskog fakulteta u Beogradu]] dodijelilo mu je [[30. 6.|30. juna]] [[1999]]. diplomu počasnog doktora bogoslovskih nauka.

Zbog duboke starosti i bolesti 2011. oslobođen je upravljanja eparhijom i dodijeljen mu je zamjenik episkop zahumsko-hercegovački [[Grigorije Durić]].

Umo je u univerzitetskoj bolnici u [[Foča|Foči]] 27. oktobra 2015. godine.&lt;ref&gt;[http://www.opstinasokolac.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=22908%3A2015-10-27-23-53-11&amp;catid=9&amp;Itemid=240 Upokojio se Mitropolit dabrobosanski gospodin Nikolaj (27. oktobar 2015)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://spc.rs/sr/upokojio_se_u_gospodu_mitropolit_dabrobosanski_nikolaj Upokojio se u Gospodu Mitropolit dabrobosanski Nikolaj (SPC, 28. oktobar 2015)]&lt;/ref&gt;

== Dela ==
Autor je knjiga: 
* ''Uvod u Sveto Pismo Novog Zavjeta'' 
* ''Tumačenje Jevanđelja po Mateju'' 
* ''Tumačenje poslanice Rimljanima'' 
* ''Tumačenje poslanica I i II Korinćanima'' 
* ''Tumačenje poslanica I i II Timoteju, Titu i Filimonu'' 
* ''Tumačenje poslanice Jevrejima'' 
* ''Tumačenje Sabornih poslanica '' 
* ''Gospod Isus Hristos kao Car u Starom i Novom Zavjetu''

== Reference ==
{{reflist}}

== Vidi još ==
* [[Mitropolija dabrobosanska]]
* [[Srpska pravoslavna crkva u jugoslovenskim ratovima]]

{{niz|
pre= [[Lavrentije Trifunović|Lavrentije (Trifunović)]] &lt;small&gt;(kao episkop zapadnoevropski i australijsko-novozelandski)&lt;/small&gt;|
spisak=[[eparhija australijsko-novozelandska|episkop australijsko-novozelandski]]&lt;br /&gt;[[1973]]—[[1978]].|
posle= [[Vasilije Vadić|Vasilije (Vadić)]]|
pre2= [[Stefan Boca|Stefan (Boca)]] |
spisak2=[[eparhija dalmatinska|episkop dalmatinski]]&lt;br /&gt;[[1978]]—[[1992]].|
posle2= [[Longin Krčo|Longin (Krčo)]]|
pre3= [[Vladislav Mitrović|Vladislav (Mitrović)]] |
spisak3=[[mitropolija dabrobosanska|mitropolit dabrobosanski]]&lt;br /&gt;[[1992]].|
posle3=-|
}}

{{Lifetime|1928|2015|Mrđa, Nikolaj}}
[[Kategorija:Senatori Republike Srpske]]
[[Kategorija:Mitropoliti dabrobosanski]]
[[Kategorija:Episkopi australijsko-novozelandski]]
[[Kategorija:SPC-Ličnosti]]
[[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]]</text>
      <sha1>7uwxj5fduugvh7pthq7apc65o9yhnuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mitrofan Ban</title>
    <ns>0</ns>
    <id>122895</id>
    <revision>
      <id>41261667</id>
      <parentid>41151663</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T07:02:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.120.116.86</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4837" xml:space="preserve">{{Infokutija kardinal
| tip = episkop
| ime = Mitrofan Ban
| titula = mitropolit cetinjski
| crkva = Srpska pravoslavna crkva 
| slika = 
| datum_rođenja = [[15. 3.|15. mart]] 1841.
| mjesto_rođenja = [[Grbalj]], [[Kneževina Crna Gora]]
| datum_smrti = {{dda|1920|9|30|1841|3|15|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Cetinje]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| zaređenje = [[27. 6.|27. jun]] [[1865]]
| stolovanje_početak = 1884
| stolovanje_kraj = 1918 
}}

'''Mitrofan Ban''' ([[вукова ћирилица|na ćirilici]] Митрофан Бан) ([[Boka Kotorska|Boka kotorska]], [[1841]]. — [[Cetinje]], [[1920]].) je bio [[Cetinjska mitropolija|cetinjski mitropolit]] i poglavar [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]] od [[1884]]. do [[1918]].

Mitrofan Ban je osnovnu školu pohađao u [[Kotor]]u, tada [[Austro-Ugarska]]. [[Episkopos|Episkop]] Stefan Knežević ga je zaredio u čin [[đakon]]a [[27. 6.|27. lipnja]] [[1865]]. godine, a u čin [[prezbiter|prezvitera]] [[2. 10.|2. listopada]] [[1866]]., potom odlazi u [[Kraljevina Crna Gora|Kneževinu Crnu Goru]]. Od [[1869]]. je Mitrofan Ban upravitelj [[manastir Morača|manastira Morača]]. Aktivno je sudjelovao u crnogorskoj borbi protiv [[Turci|Turaka]] i oslobađanju [[Kolašin]]a.

Za ''mitropolita crnogorskog'' je [[1884]]. postavljen odlukom kneza [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikole I.]], rukopoložen je (&quot;hirotonisan&quot;) [[18. 4.|18. travnja]] [[1885]]. u [[Sankt Peterburg|Petrogradu]]. Nakon hirotonije, [[Rusko Carstvo|ruski]] car [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandar III.]] primio je u posjet ''Mitrofana'' i kazao mu:
* ''“Meni je takođe drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imeđu Ruske i Crnogorske Crkve”.''

Od [[1905]]. je poslanik u [[Crnogorska narodna skupština|Crnogorskoj narodnoj skupštini]].

[[1910]]. je u pismenoj zahvalnici kralju Nikoli, napisao (''orig.''): 
* ''“Vaše Kraljevsko Visočanstvo, Premilostivi Gospodaru, četrdeset godina već je prošlo, od kako mi je velika sreća u udio pala da stupim na službu Crnogorske Crkve – na službu Vaše, Gospodaru, junačke države”.''

Tijekom [[austro-Ugarska|austrougarske]] [[ratna okupacija|okupacije]] Crne Gore ([[1916]].-[[1918]].) surađivao sa okupacijskim vlastima i osudio, zbog oštrih represalija spram civilnoga pučanstva, akcije [[komiti|crnogorskih komita]] koje je predvodio general [[Radomir Vešović]].

Bio je suglasan sa odlukama sporne [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]] [[1918]]. o aneksiji Crne Gore Srbiji. Sazvao je koncem [[1918]]. Sveti Sinod Crnogorske Crkve i objavio ujedinjenje Crnogorske Crkve sa [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskom pravoslavnom Crkvom]]. Odluku o ujedinjenju obrazlaže u pismu koje je poslao [[Patrijarh srpski Dimitrije|Dimitriju Pavloviću]], mitropolitu Srbije:

{{citiranje|&quot;Usled seobe Patrijarha srpskog u predjele Austro-Ugarske Monarhije i ukinuća Pećkog Srpskog Patrijarhata, koji je potčinjen bio Grčkoj Carigradskoj Patrijaršiji, postale su u Srpskim Zemljama izvjesne autokefalne Srpske crkve. Među ovim nezavisnim crkvama spada i Sv. Crkva u Crnoj Gori. Pošto je Velika Narodna Skupština Srpskog naroda u Crnoj Gori 13/26. novembra ove godine donijela odluku, da se nezavisna Crna Gora ujedini sa bratskom Kraljevinom Srbijom i Jugoslavijom, to je i naš Arhijerejski sabor, kao najviša Duhovna valst nezavisne Crkve u Crnoj Gori svojoj sjednici držanoj 16/29. decembra 1918. jednoglasno donio riješenje, da se autokefalna crkva u Crnoj Gori sjedini sa nezavisnom Sv. Pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srbiji, a sa ovom zajedno i sa cijelom Srpsko - Pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.&quot;&lt;ref name=&quot;Folić&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: KOSOVSKI MIT U PROJEKCIJAMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE]&lt;/ref&gt;|Pismo crnogorskog mitropolita Mitrofana Bana mitropolitu Srbije Dimitriju Pavloviću}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.montenegro.org.au/cpcnovak.html Novak Adžić, ''O Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi do njezina ukidanja 1918. i mtopolitu Mitrofanu Banu''] 
* [http://www.topomaps.eu/europe/Montenegro/250m/jpeg/Manastir%20Moraca.jpg Manastir Morača, kojim je, jedno vrijeme, upravljao Mitrofan Ban (lijevo na dnu slike)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{niz|
pre=[[Visarion Ljubiša]]|
spisak=[[cetinjska mitropolija|mitropolit crnogorski]]&lt;br /&gt;[[1884]]—[[1918]].|
posle=[[Patrijarh srpski Gavrilo (Dožić)|Gavrilo Dožić]]|
}}

{{Lifetime|1841|1920|Ban, Mitrofan}}

[[Kategorija:Mitropoliti crnogorsko-primorski]]
[[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Biografije, Cetinje]]</text>
      <sha1>hizmt0qijscb6298xlas9v89sl1h8h3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261668</id>
      <parentid>41261667</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T07:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>188.120.116.86</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4800" xml:space="preserve">{{Infokutija kardinal
| tip = episkop
| ime = Mitrofan Ban
| titula = mitropolit cetinjski
| crkva = Srpska pravoslavna crkva 
| slika = 
| datum_rođenja = [[15. 3.|15. mart]] 1841.
| mjesto_rođenja = [[Grbalj]], [[Kneževina Crna Gora]]
| datum_smrti = {{dda|1920|9|30|1841|3|15|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Cetinje]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| zaređenje = [[27. 6.|27. jun]] [[1865]]
| stolovanje_početak = 1884
| stolovanje_kraj = 1918 
}}

'''Mitrofan Ban''' ([[вукова ћирилица|na ćirilici]] Митрофан Бан) ([[Boka Kotorska|Boka kotorska]], [[1841]]. — [[Cetinje]], [[1920]].) je bio [[Cetinjska mitropolija|cetinjski mitropolit]] i poglavar Srpske pravoslavne crkve od [[1884]]. do [[1918]].

Mitrofan Ban je osnovnu školu pohađao u [[Kotor]]u, tada [[Austro-Ugarska]]. [[Episkopos|Episkop]] Stefan Knežević ga je zaredio u čin [[đakon]]a [[27. 6.|27. lipnja]] [[1865]]. godine, a u čin [[prezbiter|prezvitera]] [[2. 10.|2. listopada]] [[1866]]., potom odlazi u [[Kraljevina Crna Gora|Kneževinu Crnu Goru]]. Od [[1869]]. je Mitrofan Ban upravitelj [[manastir Morača|manastira Morača]]. Aktivno je sudjelovao u crnogorskoj borbi protiv [[Turci|Turaka]] i oslobađanju [[Kolašin]]a.

Za ''mitropolita crnogorskog'' je [[1884]]. postavljen odlukom kneza [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikole I.]], rukopoložen je (&quot;hirotonisan&quot;) [[18. 4.|18. travnja]] [[1885]]. u [[Sankt Peterburg|Petrogradu]]. Nakon hirotonije, [[Rusko Carstvo|ruski]] car [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandar III.]] primio je u posjet ''Mitrofana'' i kazao mu:
* ''“Meni je takođe drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imeđu Ruske i Crnogorske Crkve”.''

Od [[1905]]. je poslanik u [[Crnogorska narodna skupština|Crnogorskoj narodnoj skupštini]].

[[1910]]. je u pismenoj zahvalnici kralju Nikoli, napisao (''orig.''): 
* ''“Vaše Kraljevsko Visočanstvo, Premilostivi Gospodaru, četrdeset godina već je prošlo, od kako mi je velika sreća u udio pala da stupim na službu Crnogorske Crkve – na službu Vaše, Gospodaru, junačke države”.''

Tijekom [[austro-Ugarska|austrougarske]] [[ratna okupacija|okupacije]] Crne Gore ([[1916]].-[[1918]].) surađivao sa okupacijskim vlastima i osudio, zbog oštrih represalija spram civilnoga pučanstva, akcije [[komiti|crnogorskih komita]] koje je predvodio general [[Radomir Vešović]].

Bio je suglasan sa odlukama sporne [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]] [[1918]]. o aneksiji Crne Gore Srbiji. Sazvao je koncem [[1918]]. Sveti Sinod Crnogorske Crkve i objavio ujedinjenje Crnogorske Crkve sa [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskom pravoslavnom Crkvom]]. Odluku o ujedinjenju obrazlaže u pismu koje je poslao [[Patrijarh srpski Dimitrije|Dimitriju Pavloviću]], mitropolitu Srbije:

{{citiranje|&quot;Usled seobe Patrijarha srpskog u predjele Austro-Ugarske Monarhije i ukinuća Pećkog Srpskog Patrijarhata, koji je potčinjen bio Grčkoj Carigradskoj Patrijaršiji, postale su u Srpskim Zemljama izvjesne autokefalne Srpske crkve. Među ovim nezavisnim crkvama spada i Sv. Crkva u Crnoj Gori. Pošto je Velika Narodna Skupština Srpskog naroda u Crnoj Gori 13/26. novembra ove godine donijela odluku, da se nezavisna Crna Gora ujedini sa bratskom Kraljevinom Srbijom i Jugoslavijom, to je i naš Arhijerejski sabor, kao najviša Duhovna valst nezavisne Crkve u Crnoj Gori svojoj sjednici držanoj 16/29. decembra 1918. jednoglasno donio riješenje, da se autokefalna crkva u Crnoj Gori sjedini sa nezavisnom Sv. Pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srbiji, a sa ovom zajedno i sa cijelom Srpsko - Pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.&quot;&lt;ref name=&quot;Folić&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: KOSOVSKI MIT U PROJEKCIJAMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE]&lt;/ref&gt;|Pismo crnogorskog mitropolita Mitrofana Bana mitropolitu Srbije Dimitriju Pavloviću}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.montenegro.org.au/cpcnovak.html Novak Adžić, ''O Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi do njezina ukidanja 1918. i mtopolitu Mitrofanu Banu''] 
* [http://www.topomaps.eu/europe/Montenegro/250m/jpeg/Manastir%20Moraca.jpg Manastir Morača, kojim je, jedno vrijeme, upravljao Mitrofan Ban (lijevo na dnu slike)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{niz|
pre=[[Visarion Ljubiša]]|
spisak=[[cetinjska mitropolija|mitropolit crnogorski]]&lt;br /&gt;[[1884]]—[[1918]].|
posle=[[Patrijarh srpski Gavrilo (Dožić)|Gavrilo Dožić]]|
}}

{{Lifetime|1841|1920|Ban, Mitrofan}}

[[Kategorija:Mitropoliti crnogorsko-primorski]]
[[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Biografije, Cetinje]]</text>
      <sha1>s11dr8t4eoofoaz3ci00zguolv6etk6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anne Heche</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142278</id>
    <revision>
      <id>41261643</id>
      <parentid>41101492</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T23:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4466" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| slika =  AnneHecheJune07 edit.jpg
| opis = Heche na dodjeli nagrada [[Lifetime Achievement Award]] u junu 2007.
| ime_po_rođenju = Anne Celeste Heche
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1969|5|25|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Aurora (Ohio)|Aurora]], Ohio, SAD
| darum_smrti = 12. augusta 2022.
| mjesto_smrti = [[Los Angeles]], Kalifonija, SAD
| nationality = [[Američki zakoni o državljanstvu|američka]]
| zanimanje = glumica, redateljica, scenaristica
| period = 1987–
| height = 165 cm
| supružnik = Coleman Laffoon (2001–2009), 1 sin
| partner = [[Ellen DeGeneres]] (1997–2000)&lt;br /&gt;[[James Tupper]] (2007–), 1 dijete
| djeca = 2
}}

'''Anne Heche''' (25. maj 1969 - 12. august 2022) bila je [[SAD|američka]] glumica, koja je postala poznata zahvaljujući nastupu u TV-sapunici ''[[Another World]]'', a potom sredinom 1990-ih postala filmskom zvijezdom zahvaljujući nastupima u filmovima kao što su ''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]'', ''[[Volcano (film)|Volcano]]'', ''[[Wag the Dog]]'' i ''[[Six Days, Seven Nights]]''. Godine 1998. je pak objavila ljubavnu vezu sa popularnom komičarkom [[Ellen De Generes]], te su se njih dvije smatrale najpoznatijim [[lezbejka|lezbijskim]] parom u Hollywoodu. To joj je zasjenilo karijeru, kao i incidenti koje je sama Heche tumačila mentalnom nestabilnošću. Godine 2000. je prekinula vezu sa Ellen De Generes, i udala se za Colemana Laffona s kojim je bila u braku do 2009. i imala jednog sina. Od 2007. je u vezi sa Jamesom Tupperom, s kojim također ima sina. 

Preminula je [[12. kolovoza]] [[2022.]] godine nakon što je skinuta s aparata za održavanje života, na kojima je bila nakon što je završila u komi od posljedica teške prometne nesreće u kojoj je sudjelovala [[5. kolovoza]] [[2022.]] godine. 

== Filmografija ==
{{Filmografija
|glumice= En Hejč
}}
|-
|rowspan=2|1993
|
|''An Ambush of Ghosts''
|Deniz 
|
|-
|
|''[[The Adventures of Huck Finn]]''
|Meri Džejn Vilks
|
|-
|rowspan=3|1994
|
|''[[I'll Do Anything]]''
|Kler
|
|-
|
|''[[Milk Money (film)|Milk Money]]''
|Beti
|
|-
|
|''[[A Simple Twist of Fate]]''
| Tanny's Playmate
|
|-
|rowspan=4|1996
|[[Porotnik (film)|Porotnik]]
|''The Juror''
|Džulijet
|
|-
|
|''[[Wild Side (1995 film)|Wild Side]]''
|Aleks Li/Džoana
|
|-
|
|''[[Pie in the Sky (1996 film)|Pie in the Sky]]''
|Ejmi
|
|-
|
|''[[Walking and Talking]]''
|Lora
|
|-
|rowspan=4|1997
|
|''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]''
| Meri Piston
|
|-
|
|''[[Volcano (film)|Volcano]]''
|dr Ejmi Berns
|
|-
|
|''[[I Know What You Did Last Summer]]''
|Melisa &quot;Misi&quot; Igan
|
|-
|[[Ratom protiv istine]]
|''Wag the Dog''
|Vinifrid Ejms
|
|-
|rowspan=3|1998
|
|''[[Psycho (1998 film)|Psycho]]''
| Marion Krejn
|
|-
|
|''[[Return to Paradise (1998 film)|Return to Paradise]]''
| Bet Istern
|
|-
|[[Šest dana, sedam noći]]
|''Six Days Seven Nights''
| Robin Monro
|
|-
| 1999
|
|''[[The Third Miracle]]''
| Roksan
|
|-
| 2000
|
|''[[Auggie Rose]]''
|Lusi
|
|-
| 2001
|
|''[[Prozac Nation (film)|Prozac Nation]]''
|Sterling
|
|-
| 2002
|[[Džon Kju]]
|''John Q.''
|Rebeka Pejn
|
|-
| 2004
|
|''[[Birth (film)|Birth]]''
|Klara
|
|-
| 2005
|
|''[[Sexual Life]]''
|Gven
|
|-
|rowspan=3|2007
|
|''What Love Is''
|Lora
|
|-
|
|''[[Suffering Man's Charity]]''
|Helen
|
|-
|
|''[[Superman: Doomsday]]''
|Lois Lejn (glas)
|
|-
| 2008
|
|''Toxic Skies''
| dr Tes Martin
|
|-
| 2009
|
|''[[Spread (film)|Spread]]''
|Samanta
| 
|-
| 2010
|
|''[[The Other Guys]]''
| Pamela Bordman
|
|-
| 2011
|
|''[[Cedar Rapids (film)|Cedar Rapids]]''
| Džoun Ostovski-Foks
|
|-
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Anne Heche}}
* {{official website|http://www.anneheche.com/}}
* {{IMDb name|162}}
* {{IBDB name|100821}}
* [https://web.archive.org/web/20050107234757/http://home.nyc.rr.com/alweisel/usanneheche.htm Anne Heche] US Magazine, February 1998, p.&amp;nbsp;61
* [http://www.karitas.net/pavilion/library/articles/m_review_heche0901.html The Anne Heche Interview] Summary of an interview with Heche on September 5, 2001 on ABC News.
* [https://web.archive.org/web/20061206213705/http://television.aol.com/tv-celebrity-interviews/anne-heche &quot;'Men in Trees' Star Anne Heche Grows Into Her Role&quot;]. AOL Television, November 27, 2006. Interview. 

{{Authority control}}
{{Lifetime|1969|2022|Heche, Anne}}

[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biseksualne glumice]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-A|NNE Heche]]</text>
      <sha1>pyibcj75bvyphqgkbt0jsmuntby5sad</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261644</id>
      <parentid>41261643</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T23:10:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća|Žrtve saobraćajnih nesreća]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4511" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| slika =  AnneHecheJune07 edit.jpg
| opis = Heche na dodjeli nagrada [[Lifetime Achievement Award]] u junu 2007.
| ime_po_rođenju = Anne Celeste Heche
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1969|5|25|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Aurora (Ohio)|Aurora]], Ohio, SAD
| darum_smrti = 12. augusta 2022.
| mjesto_smrti = [[Los Angeles]], Kalifonija, SAD
| nationality = [[Američki zakoni o državljanstvu|američka]]
| zanimanje = glumica, redateljica, scenaristica
| period = 1987–
| height = 165 cm
| supružnik = Coleman Laffoon (2001–2009), 1 sin
| partner = [[Ellen DeGeneres]] (1997–2000)&lt;br /&gt;[[James Tupper]] (2007–), 1 dijete
| djeca = 2
}}

'''Anne Heche''' (25. maj 1969 - 12. august 2022) bila je [[SAD|američka]] glumica, koja je postala poznata zahvaljujući nastupu u TV-sapunici ''[[Another World]]'', a potom sredinom 1990-ih postala filmskom zvijezdom zahvaljujući nastupima u filmovima kao što su ''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]'', ''[[Volcano (film)|Volcano]]'', ''[[Wag the Dog]]'' i ''[[Six Days, Seven Nights]]''. Godine 1998. je pak objavila ljubavnu vezu sa popularnom komičarkom [[Ellen De Generes]], te su se njih dvije smatrale najpoznatijim [[lezbejka|lezbijskim]] parom u Hollywoodu. To joj je zasjenilo karijeru, kao i incidenti koje je sama Heche tumačila mentalnom nestabilnošću. Godine 2000. je prekinula vezu sa Ellen De Generes, i udala se za Colemana Laffona s kojim je bila u braku do 2009. i imala jednog sina. Od 2007. je u vezi sa Jamesom Tupperom, s kojim također ima sina. 

Preminula je [[12. kolovoza]] [[2022.]] godine nakon što je skinuta s aparata za održavanje života, na kojima je bila nakon što je završila u komi od posljedica teške prometne nesreće u kojoj je sudjelovala [[5. kolovoza]] [[2022.]] godine. 

== Filmografija ==
{{Filmografija
|glumice= En Hejč
}}
|-
|rowspan=2|1993
|
|''An Ambush of Ghosts''
|Deniz 
|
|-
|
|''[[The Adventures of Huck Finn]]''
|Meri Džejn Vilks
|
|-
|rowspan=3|1994
|
|''[[I'll Do Anything]]''
|Kler
|
|-
|
|''[[Milk Money (film)|Milk Money]]''
|Beti
|
|-
|
|''[[A Simple Twist of Fate]]''
| Tanny's Playmate
|
|-
|rowspan=4|1996
|[[Porotnik (film)|Porotnik]]
|''The Juror''
|Džulijet
|
|-
|
|''[[Wild Side (1995 film)|Wild Side]]''
|Aleks Li/Džoana
|
|-
|
|''[[Pie in the Sky (1996 film)|Pie in the Sky]]''
|Ejmi
|
|-
|
|''[[Walking and Talking]]''
|Lora
|
|-
|rowspan=4|1997
|
|''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]''
| Meri Piston
|
|-
|
|''[[Volcano (film)|Volcano]]''
|dr Ejmi Berns
|
|-
|
|''[[I Know What You Did Last Summer]]''
|Melisa &quot;Misi&quot; Igan
|
|-
|[[Ratom protiv istine]]
|''Wag the Dog''
|Vinifrid Ejms
|
|-
|rowspan=3|1998
|
|''[[Psycho (1998 film)|Psycho]]''
| Marion Krejn
|
|-
|
|''[[Return to Paradise (1998 film)|Return to Paradise]]''
| Bet Istern
|
|-
|[[Šest dana, sedam noći]]
|''Six Days Seven Nights''
| Robin Monro
|
|-
| 1999
|
|''[[The Third Miracle]]''
| Roksan
|
|-
| 2000
|
|''[[Auggie Rose]]''
|Lusi
|
|-
| 2001
|
|''[[Prozac Nation (film)|Prozac Nation]]''
|Sterling
|
|-
| 2002
|[[Džon Kju]]
|''John Q.''
|Rebeka Pejn
|
|-
| 2004
|
|''[[Birth (film)|Birth]]''
|Klara
|
|-
| 2005
|
|''[[Sexual Life]]''
|Gven
|
|-
|rowspan=3|2007
|
|''What Love Is''
|Lora
|
|-
|
|''[[Suffering Man's Charity]]''
|Helen
|
|-
|
|''[[Superman: Doomsday]]''
|Lois Lejn (glas)
|
|-
| 2008
|
|''Toxic Skies''
| dr Tes Martin
|
|-
| 2009
|
|''[[Spread (film)|Spread]]''
|Samanta
| 
|-
| 2010
|
|''[[The Other Guys]]''
| Pamela Bordman
|
|-
| 2011
|
|''[[Cedar Rapids (film)|Cedar Rapids]]''
| Džoun Ostovski-Foks
|
|-
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Anne Heche}}
* {{official website|http://www.anneheche.com/}}
* {{IMDb name|162}}
* {{IBDB name|100821}}
* [https://web.archive.org/web/20050107234757/http://home.nyc.rr.com/alweisel/usanneheche.htm Anne Heche] US Magazine, February 1998, p.&amp;nbsp;61
* [http://www.karitas.net/pavilion/library/articles/m_review_heche0901.html The Anne Heche Interview] Summary of an interview with Heche on September 5, 2001 on ABC News.
* [https://web.archive.org/web/20061206213705/http://television.aol.com/tv-celebrity-interviews/anne-heche &quot;'Men in Trees' Star Anne Heche Grows Into Her Role&quot;]. AOL Television, November 27, 2006. Interview. 

{{Authority control}}
{{Lifetime|1969|2022|Heche, Anne}}

[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biseksualne glumice]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-A|NNE Heche]]
[[Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća]]</text>
      <sha1>j95yj29ezcyr4btuj9vfhqy94xtp2i8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261645</id>
      <parentid>41261644</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T23:11:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4511" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| slika =  AnneHecheJune07 edit.jpg
| opis = Heche na dodjeli nagrada [[Lifetime Achievement Award]] u junu 2007.
| ime_po_rođenju = Anne Celeste Heche
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1969|5|25|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Aurora (Ohio)|Aurora]], Ohio, SAD
| datum_smrti = 12. augusta 2022.
| mjesto_smrti = [[Los Angeles]], Kalifonija, SAD
| nationality = [[Američki zakoni o državljanstvu|američka]]
| zanimanje = glumica, redateljica, scenaristica
| period = 1987–
| height = 165 cm
| supružnik = Coleman Laffoon (2001–2009), 1 sin
| partner = [[Ellen DeGeneres]] (1997–2000)&lt;br /&gt;[[James Tupper]] (2007–), 1 dijete
| djeca = 2
}}

'''Anne Heche''' (25. maj 1969 - 12. august 2022) bila je [[SAD|američka]] glumica, koja je postala poznata zahvaljujući nastupu u TV-sapunici ''[[Another World]]'', a potom sredinom 1990-ih postala filmskom zvijezdom zahvaljujući nastupima u filmovima kao što su ''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]'', ''[[Volcano (film)|Volcano]]'', ''[[Wag the Dog]]'' i ''[[Six Days, Seven Nights]]''. Godine 1998. je pak objavila ljubavnu vezu sa popularnom komičarkom [[Ellen De Generes]], te su se njih dvije smatrale najpoznatijim [[lezbejka|lezbijskim]] parom u Hollywoodu. To joj je zasjenilo karijeru, kao i incidenti koje je sama Heche tumačila mentalnom nestabilnošću. Godine 2000. je prekinula vezu sa Ellen De Generes, i udala se za Colemana Laffona s kojim je bila u braku do 2009. i imala jednog sina. Od 2007. je u vezi sa Jamesom Tupperom, s kojim također ima sina. 

Preminula je [[12. kolovoza]] [[2022.]] godine nakon što je skinuta s aparata za održavanje života, na kojima je bila nakon što je završila u komi od posljedica teške prometne nesreće u kojoj je sudjelovala [[5. kolovoza]] [[2022.]] godine. 

== Filmografija ==
{{Filmografija
|glumice= En Hejč
}}
|-
|rowspan=2|1993
|
|''An Ambush of Ghosts''
|Deniz 
|
|-
|
|''[[The Adventures of Huck Finn]]''
|Meri Džejn Vilks
|
|-
|rowspan=3|1994
|
|''[[I'll Do Anything]]''
|Kler
|
|-
|
|''[[Milk Money (film)|Milk Money]]''
|Beti
|
|-
|
|''[[A Simple Twist of Fate]]''
| Tanny's Playmate
|
|-
|rowspan=4|1996
|[[Porotnik (film)|Porotnik]]
|''The Juror''
|Džulijet
|
|-
|
|''[[Wild Side (1995 film)|Wild Side]]''
|Aleks Li/Džoana
|
|-
|
|''[[Pie in the Sky (1996 film)|Pie in the Sky]]''
|Ejmi
|
|-
|
|''[[Walking and Talking]]''
|Lora
|
|-
|rowspan=4|1997
|
|''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]''
| Meri Piston
|
|-
|
|''[[Volcano (film)|Volcano]]''
|dr Ejmi Berns
|
|-
|
|''[[I Know What You Did Last Summer]]''
|Melisa &quot;Misi&quot; Igan
|
|-
|[[Ratom protiv istine]]
|''Wag the Dog''
|Vinifrid Ejms
|
|-
|rowspan=3|1998
|
|''[[Psycho (1998 film)|Psycho]]''
| Marion Krejn
|
|-
|
|''[[Return to Paradise (1998 film)|Return to Paradise]]''
| Bet Istern
|
|-
|[[Šest dana, sedam noći]]
|''Six Days Seven Nights''
| Robin Monro
|
|-
| 1999
|
|''[[The Third Miracle]]''
| Roksan
|
|-
| 2000
|
|''[[Auggie Rose]]''
|Lusi
|
|-
| 2001
|
|''[[Prozac Nation (film)|Prozac Nation]]''
|Sterling
|
|-
| 2002
|[[Džon Kju]]
|''John Q.''
|Rebeka Pejn
|
|-
| 2004
|
|''[[Birth (film)|Birth]]''
|Klara
|
|-
| 2005
|
|''[[Sexual Life]]''
|Gven
|
|-
|rowspan=3|2007
|
|''What Love Is''
|Lora
|
|-
|
|''[[Suffering Man's Charity]]''
|Helen
|
|-
|
|''[[Superman: Doomsday]]''
|Lois Lejn (glas)
|
|-
| 2008
|
|''Toxic Skies''
| dr Tes Martin
|
|-
| 2009
|
|''[[Spread (film)|Spread]]''
|Samanta
| 
|-
| 2010
|
|''[[The Other Guys]]''
| Pamela Bordman
|
|-
| 2011
|
|''[[Cedar Rapids (film)|Cedar Rapids]]''
| Džoun Ostovski-Foks
|
|-
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Anne Heche}}
* {{official website|http://www.anneheche.com/}}
* {{IMDb name|162}}
* {{IBDB name|100821}}
* [https://web.archive.org/web/20050107234757/http://home.nyc.rr.com/alweisel/usanneheche.htm Anne Heche] US Magazine, February 1998, p.&amp;nbsp;61
* [http://www.karitas.net/pavilion/library/articles/m_review_heche0901.html The Anne Heche Interview] Summary of an interview with Heche on September 5, 2001 on ABC News.
* [https://web.archive.org/web/20061206213705/http://television.aol.com/tv-celebrity-interviews/anne-heche &quot;'Men in Trees' Star Anne Heche Grows Into Her Role&quot;]. AOL Television, November 27, 2006. Interview. 

{{Authority control}}
{{Lifetime|1969|2022|Heche, Anne}}

[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biseksualne glumice]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-A|NNE Heche]]
[[Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća]]</text>
      <sha1>g76tmavskxlixzjrnb8zd2fohok40c7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261671</id>
      <parentid>41261645</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T09:24:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>128435</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4519" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| slika =  AnneHecheJune07 edit.jpg
| opis = Heche na dodjeli nagrada [[Lifetime Achievement Award]] u junu 2007.
| ime_po_rođenju = Anne Celeste Heche
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1969|5|25|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Aurora (Ohio)|Aurora]], Ohio, SAD
| datum_smrti = 12. augusta 2022.
| mjesto_smrti = [[Los Angeles]], Kalifonija, SAD
| nationality = [[Američki zakoni o državljanstvu|američka]]
| zanimanje = glumica, redateljica, scenaristica
| period = 1987–
| height = 165 cm
| supružnik = Coleman Laffoon (2001–2009), 1 sin
| partner = [[Ellen DeGeneres]] (1997–2000)&lt;br /&gt;[[James Tupper]] (2007–), 1 dijete
| djeca = 2
}}

'''Anne Celeste Heche''' (25. maj 1969 - 12. august 2022) bila je [[SAD|američka]] glumica, koja je postala poznata zahvaljujući nastupu u TV-sapunici ''[[Another World]]'', a potom sredinom 1990-ih postala filmskom zvijezdom zahvaljujući nastupima u filmovima kao što su ''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]'', ''[[Volcano (film)|Volcano]]'', ''[[Wag the Dog]]'' i ''[[Six Days, Seven Nights]]''. Godine 1998. je pak objavila ljubavnu vezu sa popularnom komičarkom [[Ellen De Generes]], te su se njih dvije smatrale najpoznatijim [[lezbejka|lezbijskim]] parom u Hollywoodu. To joj je zasjenilo karijeru, kao i incidenti koje je sama Heche tumačila mentalnom nestabilnošću. Godine 2000. je prekinula vezu sa Ellen De Generes, i udala se za Colemana Laffona s kojim je bila u braku do 2009. i imala jednog sina. Od 2007. je u vezi sa Jamesom Tupperom, s kojim također ima sina. 

Preminula je [[12. kolovoza]] [[2022.]] godine nakon što je skinuta s aparata za održavanje života, na kojima je bila nakon što je završila u komi od posljedica teške prometne nesreće u kojoj je sudjelovala [[5. kolovoza]] [[2022.]] godine. 

== Filmografija ==
{{Filmografija
|glumice= En Hejč
}}
|-
|rowspan=2|1993
|
|''An Ambush of Ghosts''
|Deniz 
|
|-
|
|''[[The Adventures of Huck Finn]]''
|Meri Džejn Vilks
|
|-
|rowspan=3|1994
|
|''[[I'll Do Anything]]''
|Kler
|
|-
|
|''[[Milk Money (film)|Milk Money]]''
|Beti
|
|-
|
|''[[A Simple Twist of Fate]]''
| Tanny's Playmate
|
|-
|rowspan=4|1996
|[[Porotnik (film)|Porotnik]]
|''The Juror''
|Džulijet
|
|-
|
|''[[Wild Side (1995 film)|Wild Side]]''
|Aleks Li/Džoana
|
|-
|
|''[[Pie in the Sky (1996 film)|Pie in the Sky]]''
|Ejmi
|
|-
|
|''[[Walking and Talking]]''
|Lora
|
|-
|rowspan=4|1997
|
|''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]''
| Meri Piston
|
|-
|
|''[[Volcano (film)|Volcano]]''
|dr Ejmi Berns
|
|-
|
|''[[I Know What You Did Last Summer]]''
|Melisa &quot;Misi&quot; Igan
|
|-
|[[Ratom protiv istine]]
|''Wag the Dog''
|Vinifrid Ejms
|
|-
|rowspan=3|1998
|
|''[[Psycho (1998 film)|Psycho]]''
| Marion Krejn
|
|-
|
|''[[Return to Paradise (1998 film)|Return to Paradise]]''
| Bet Istern
|
|-
|[[Šest dana, sedam noći]]
|''Six Days Seven Nights''
| Robin Monro
|
|-
| 1999
|
|''[[The Third Miracle]]''
| Roksan
|
|-
| 2000
|
|''[[Auggie Rose]]''
|Lusi
|
|-
| 2001
|
|''[[Prozac Nation (film)|Prozac Nation]]''
|Sterling
|
|-
| 2002
|[[Džon Kju]]
|''John Q.''
|Rebeka Pejn
|
|-
| 2004
|
|''[[Birth (film)|Birth]]''
|Klara
|
|-
| 2005
|
|''[[Sexual Life]]''
|Gven
|
|-
|rowspan=3|2007
|
|''What Love Is''
|Lora
|
|-
|
|''[[Suffering Man's Charity]]''
|Helen
|
|-
|
|''[[Superman: Doomsday]]''
|Lois Lejn (glas)
|
|-
| 2008
|
|''Toxic Skies''
| dr Tes Martin
|
|-
| 2009
|
|''[[Spread (film)|Spread]]''
|Samanta
| 
|-
| 2010
|
|''[[The Other Guys]]''
| Pamela Bordman
|
|-
| 2011
|
|''[[Cedar Rapids (film)|Cedar Rapids]]''
| Džoun Ostovski-Foks
|
|-
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Anne Heche}}
* {{official website|http://www.anneheche.com/}}
* {{IMDb name|162}}
* {{IBDB name|100821}}
* [https://web.archive.org/web/20050107234757/http://home.nyc.rr.com/alweisel/usanneheche.htm Anne Heche] US Magazine, February 1998, p.&amp;nbsp;61
* [http://www.karitas.net/pavilion/library/articles/m_review_heche0901.html The Anne Heche Interview] Summary of an interview with Heche on September 5, 2001 on ABC News.
* [https://web.archive.org/web/20061206213705/http://television.aol.com/tv-celebrity-interviews/anne-heche &quot;'Men in Trees' Star Anne Heche Grows Into Her Role&quot;]. AOL Television, November 27, 2006. Interview. 

{{Authority control}}
{{Lifetime|1969|2022|Heche, Anne}}

[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biseksualne glumice]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-A|NNE Heche]]
[[Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća]]</text>
      <sha1>jc6wx3dornr6ufmzhabgvcykgrbqf57</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urša Raukar-Gamulin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149758</id>
    <revision>
      <id>41261689</id>
      <parentid>41040273</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T11:48:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski političari od 1989.|Hrvatski političari od 1989.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3720" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Urša Raukar-Gamulin (rođ. Neda Raukar)
|datum_rođenja         = {{bda|1960|5|18|df=y}}
|mjesto_rođenja  = [[Zagreb]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
|zanimanje       = glumica, aktivistica
|roditelji = [[Mladen Raukar]] (otac)
|slika=ZagrebJeNAŠ!2017 MimaDanijelaTomislavUrsa zaKulturu 6562-682×1024 (cropped for Ursa).jpg}}

'''Urša Raukar-Gamulin''' (rođ. Neda Raukar) ([[Zagreb]], [[18. 5.|18. svibnja]] [[1960|1960.]]), [[hrvatska]] je [[glumci|glumica]] i politička aktivistica. Osim po glumačkom radu u Hrvatskoj i koprodukcijam u inozemstvu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - Urša Raukar u francuskom teatru Le Comedie de Saint Etienne|url=https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=33788|work=www.culturenet.hr|accessdate=2021-01-31}}&lt;/ref&gt;, javnosti je poznata po organiziranju demonstracija protiv američkog predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]], zagrebačkog gradonačelnika [[Milan Bandić|Milana Bandića]] &lt;ref&gt;http://humanrightshouse.org/Articles/13915.html “Croatia: NGO Activists uncorking’’ Zagreb - Human Rights House Network”, n.d.&lt;/ref&gt;, gentifikacije i drugih pitanja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fisher, Sharon, Ph. D.|first=|url=https://www.worldcat.org/oclc/133162986|title=Political change in post-Communist Slovakia and Croatia : from nationalist to Europeanist|date=2006|publisher=Palgrave Macmillan|year=|isbn=1-4039-7286-9|edition=|location=New York|pages=117|oclc=133162986}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2010-02-12|title=Croatia: Police Arrest Activists in Zagreb|url=https://balkaninsight.com/2010/02/12/croatia-police-arrest-activists-in-zagreb/|access-date=2021-01-31|website=Balkan Insight|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Od 2017. aktivna je u zeleno-ljevoj platformi [[Zagreb je NAŠ]] kao koordinatorica, te 2020 izlazi i na nacionalne izbore za Hrvatski Sabor na listi šire koalicijske platforme [[Možemo!]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Stipe u gostima]]&quot; kao Irena/Mirjana ([[2012]].-[[2013]].)
* &quot;[[Tajni dnevnik patke Matilde]]&quot; kao ovca Lujza ([[2010]].-[[2014]].)
* &quot;[[Baza Djeda Mraza]]&quot; kao dadilja Wilhelmina ([[2009]].)
* &quot;[[Bumerang (TV serija)|Bumerang]]&quot; kao financijska policajka ([[2005.]])
* &quot;[[Žutokljunac (TV serija)|Žutokljunac]]&quot; kao dadilja ([[2005.]])
* &quot;[[Tales of Mystery and Imagination]]&quot; kao Rosie ([[1991.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)]]&quot;
* ...
* &quot;[[Lea i Darija|Lea i Darija - Dječje carstvo]]&quot; kao gospođa u publici ([[2011.]])
* &quot;[[Pratioci (2008)|Pratioci]]&quot; ([[2008.]])
* &quot;[[Moram spavat', anđele (2007)|Moram spavat', anđele]]&quot; kao Ana ([[2007.]])
* &quot;[[Zagorka (2007)|Zagorka]]&quot; kao prijateljica ([[2007.]])
* &quot;[[Libertas (2006)|Libertas]]&quot; kao Lucija ([[2006.]])
* &quot;[[Snivaj zlato moje (2005)|Snivaj, zlato moje]]&quot; kao Blanka ([[2005.]])
* &quot;[[Sedma kronika (1996)|Sedma kronika]]&quot; ([[1996.]])
* &quot;[[Zona sudbine (1992)|Zona sudbine]]&quot; ([[1992.]])
* &quot;[[Ljeto za sjećanje (1990)|Ljeto za sjećanje]]&quot; ([[1990.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Izbavitelji]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Pobuna na farmi]]&quot; kao Bara ([[2004.]])
* &quot;[[Finding Nemo|Potraga za Nemom]]&quot; kao Nara ([[2003.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb ime|id=1066381|ime=Urša Raukar}}
* [http://www.zekaem.hr/ansambl/ursa-raukar/?id=23 Stranica na Zekaem.hr]

{{Lifetime|1960||Raukar, Urša}}

[[Kategorija:Hrvatske filmske glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Aktivisti]]
[[Kategorija:Authority control]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]</text>
      <sha1>mkecpdogrx60f7dtto2a0l7ctfspnwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eparhija zvorničko-tuzlanska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>159631</id>
    <revision>
      <id>41261637</id>
      <parentid>41261580</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T19:56:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18121" xml:space="preserve">{{Eparhija
 | Eparhija = Eparhija zvorničko-tuzlanska
 | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
 | Datoteka = 
 | Opis = 
 | Država = [[Bosna i Hercegovina]]
 | Površina = 
 | Stanovništvo = 
 | Arhiepiskopija = 
 | Mitropolija = 
 | Sjedište = [[Bijeljina]]
 | Osnovana = 
 | Ukinuta = 
 | Broj namjesništava = 6
 | Broj crkvenih opština =
 | Broj parohija = 142
 | Broj manastira =
 | Broj hramova = 
 | Broj sveštenika = 
 | Broj monaha = 
 | Broj vjernika = 
 | Zvanična stranica = http://eparhijazt.com/
 | Eparhijski arhijerej = 
 | Čin arhijereja = [[Episkopos|Episkop]]
 | Titula arhijereja = ''Episkop zvorničko-tuzlanski''
 | Arhiepiskop =
 | Mitropolit =
 | Vikarni arhijerej = 
 | Titula vikarnog arhijereja =
 | Karta = [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|270px]]
}}
'''Eparhija zvorničko-tuzlanska''' je eparhija [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].

Sjedište eparhije se nalazi u [[Tuzla|Tuzli]] — izmješteno u [[Bijeljina|Bijeljinu]]. Takođe, [[saborna crkva]] eparhije više nije u [[Tuzla|Tuzli]], već je trenutno u izgradnji u [[Saborna crkva u Zvorniku|Zvorniku]].

== Prostiranje ==
Zvorničko-tuzlanska eparhija zahvata područje sjeveroistočne [[Bosna|Bosne]], kojim je na prelazu iz 13. u 14. vijek upravljao srpski kralj [[Dragutin Nemanjić|Stefan Dragutin]]. Prema predanju i očuvanim crkvama i manastirima, on je mnogo doprinio utvrđivanju pravoslavne vjere u ovom dijelu Bosne. ''„Bosanski“'' episkop Vasilije, koji se [[1293]]. nalazio u kraljevoj deputaciji upućenoj u Veneciju, u vezi sa ženidbom njegovog sina Vladislava, svakako je bio episkop onog dijela Bosne kojim je upravljao kralj Dragutin.

Sjedište Zvorničko-tuzlanske eparhije je privremeno u [[Bijeljina|Bijeljini]], do povratka u [[Tuzla|Tuzlu]]. Eparhija ima 6 namjesništava sa 142 parohije i 106 aktivnih sveštenika.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Svetosavlje. org, „Pregled eparhija Srpske pravoslavne vere“ |url=http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Istorija/SPC05.htm |access-date=2012-06-26 |archivedate=2011-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111128024333/http://svetosavlje.org/biblioteka/Istorija/SPC05.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Istorijat ==
Sredinom [[15. vijek]]a, u vrijeme Brankovića, sjedište pravoslavnog episkopa za područje Bosne bilo je u [[Srebrenica|Srebrenici]]. Pošto je pod Turcima [[Zvornik]] dobio veći značaj, kao sjedište [[Sandžak]]a, u Zvorniku je utvrđeno i sjedište episkopa, a njegova teritorija se prostirala na obje strane Drine. Tek početkom [[18. vijek]]a mjesta sa desne strane rijeke Drine potpašće pod upravu [[Valjevska eparhija|Valjevske]] i [[Užička eparhija|Užičke eparhije]].

=== Postanak Zvorničke eparhije ===
[[Datoteka:Tavna3.jpg|thumb|200px|[[Manastir Tavna]] u selu Banjica, crkvena opština [[Bijeljina]].]]

Godina [[1463]], kada su [[Turci]] zauzeli kraljevsku prestonicu [[Bobovac]] i u [[Ključ (grad)|Ključu]] uhvatili i pogubili posljednjeg bosanskog kralja [[Stefan Tomašević|Stefana Tomaševića]], smatra se godinom pada Bosne pod tursku vlast. Međutim, osvajanje Bosne bio je duži proces. Turci su decenijama otkidali dijelove bosanske teritorije. Vrhbosna ([[Sarajevo]]) i Hodidjed su bili pod turskom vlašću već od [[1435]]. godine. Od [[1411]]. do [[1463]], [[Srebrenica]] je bila jedanput [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|ugarska]] (u početku), pet puta srpska, četiri puta bosanska i tri puta turska. Kroz sjeveroistočni dio Bosne, kojim su ranije upravljali srpski [[despot]]i kao vazali ugarskog kralja, Turci su [[1463]], prilikom pada Bosne, samo prošli, da bi se već [[1464]]. povukli, te je ovo područje opet došlo pod Ugarsku kao [[Srebrenička banovina]] (po tvrđavi [[Srebrenik]]u). Ta banovina će konačno pasti pod Turke tek [[1512]], dakle nešto prije [[Beograd]]a ([[1521]]) i sudbonosne [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] ([[1526]]), koja će otvoriti put Turcima do više [[Budim]]a.

[[Datoteka:Manastir svetog Nikole - Ozren.jpg|thumb|200px|[[Manastir Ozren]] kod [[Petrovo|Petrova]].]]

U vrijeme turskih osvajanja, kada je nestalo [[Srebrenička mitropolija|Srebreničke mitropolije]], vjerovatno je onaj dio koji je potpao pod Turke pripao ariljskom mitropolitu, a onaj koji je ostao pod ugarskom vlašću ušao je u sastav Sremske eparhije. Padom pod Turke, krajem [[15. vijek|15.]] i u prvim decenijama [[16. vijek]]a, ušla je u sjeveroistočna Bosna i [[Mačva]] u sastav nove, Zvorničke eparhije, koja se teritorijalno poklapala sa Zvorničkim sandžakom i imala sjedište u [[Zvornik]]u kao sjedištu tog sandžaka. U sastav te eparhije ulazili su krajevi između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]], [[Spreča|Spreče]] i planine [[Majevica|Majevice]], a na desnoj obali Drine cijelo [[Podrinje]] i [[Brvenik na Ibru|Brvenički kadiluk]], a od [[1528]]. do [[1533]]. i Mačva.

Prva nesigurna vijest o zvorničkom mitropolitu je iz [[1488]], a prve pouzdane vijesti o ovoj eparhiji i njenim episkopima potiču iz vremena kad je smederevski episkop Pavle pokušao da u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]] zavede normalno organizaciono stanje (1528—1541). Uz njega se u tom pokretu isticao i zvornički mitropolit Teofan, koga je Pavle i hirotonisao, a ohridski sabor 1532. odlučio od crkve zajedno sa Pavlom, pa i čak i prokleo. Međutim, oni se na to nisu obazirali, već su i dalje vršili svoju dužnost, tako da novi episkop zvornički Domentijan, koga je ohridski arhiepiskop sa svojim saborom izabrao na mjesto Teofana, i koji je učestvovao na saboru u osudi Teofanovoj, nikad nije ni došao u Zvornik. Tako je bilo i sa Teodosijem, koga je ohridski sabor postavio za smederevskog episkopa umjesto svrgnutog Pavla. Teofan je ostao na zvorničkoj katedri do [[1541]]. kad ga je novi ohridski sabor ponovo osudio zajedno sa Pavlom Smederevskim, Neofitom Lesnovskim i Pahomijem Kratovskim. Ne zna se koliko se Teofan poslije toga zadržao na katedri u Zvorniku, ali se zna da se on kasnije spominjao kao srpski arhiepiskop. U Sopoćanskom pomeniku, upisan on je među srpskim patrijarsima između Pavla i Makarija.

O crkvenom životu u Zvorničkoj eparhiji u vrijeme episkopa Teofana ne zna se ništa konkretno. Kada se zna da su u to vrijeme izdavane naredbe turskih vlasti o rušenju crkava koje nisu stare ni podignute na mjestima starih bogomolja, teško je pretpostaviti da je vrijeme episkopa Teofana bilo vrijeme veće graditeljske aktivnosti. Ipak, prema jednom fragmentarno sačuvanom natpisu u [[Manastir Papraća|manastiru Papraći]], izgleda da je ova velika crkva bila obnavljana i živopisana u vrijeme (Teo)fana prv(ago) episkopa zvorničkog. To nam ujedno kazuje da je Teofan bio prvi episkop pod Turcima kreirane Zvorničke eparhije i da je manastir Papraća, udaljen svega dvadesetak kilometara od Zvornika, bio tada pod jurisdikcijom zvorničkog episkopa, dok je kasnije, sve do [[1941]], bila u sastavu Dabrobosanske mitropolije, da bi tada opet pripala Zvorničko-tuzlanskoj eparhiji.

=== Zvornička eparhija u obnovljenoj Pećkoj patrijaršiji ===
[[Datoteka:Tutnjevac-Crkva.jpg|thumb|left|200px|Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u selu [[Tutnjevac (Ugljevik)|Tutnjevac]], Crkvena opština [[Opština Ugljevik|Ugljevik]].]]

Obnova Pećke patrijaršije ([[1557]]) predstavljala je normalizovanje organizacionog poretka u Srpskoj crkvi pod Turskom vlašću. Tu je prije svega spadalo uredno popunjavanje eparhija episkopima i osnivanje novih eparhija u krajevima koje su Turci osvojili sa nebosanske strane Save i [[Dunav]]a, jer su tamo ojačala srpska naselja usljed emigracije i kolonizacije. Tada je normalizovano stanje i u Zvorničkoj eparhiji koju su sačinjavale Sokolska nahija, Jada i Mačva na desnoj strani [[Drine]], a na lijevoj nahije, odnosno kadiluci: [[Srebrenica]], [[Zvornik]], [[Bijeljina]], Soli ([[Tuzla]]) i [[Gračanica]]. [[Donja Spreča]] je sve do 19. vijeka bila sjeverna granica Maglajskog sreza u sastavu Bosanskog (sarajevskog) sandžaka, pa su i sva sela oko planine [[Ozre]]na, i sam [[manastir Ozren]], pripadali Sarajevu, a u crkvenom pogledu sve do [[1896]]. i Dabrobosanskoj eparhiji.

Episkope je birao pećki patrijarh sa svojim [[sinod]]om, a od sultana su dobijali [[berat]] u kome su bile naznačene i episkopove obaveze prema državi kao i njihove povlastice i prava u vršenju crkvene vlasti. Prvi zvornički episkop u obnovljenoj Patrijaršiji bio je [[mitropolit Pavle]], koji se pominje [[1561]]. i [[1576]]. godine. Za neke od kasnijih episkopa znaju se samo djelimično godine u kojima su upravljali ovom eparhijom, a za neke se znaju samo imena, upisana u crkvenim pomenicima.

Odmah po obnovljenju Patrijaršije, kada je patrijarh Makarije dobio od [[sultan]]a dozvolu ([[ferman]] ili [[hatišerif]]) da se mogu graditi i obnavljati crkve, zahvatio je opšti elan i Zvorničku eparhiju. Već 1559. kaluđeri Genadije i Arsenije sa igumanom Pajsijem su obnovili crkvu manastira [[Tronoše]] na starom crkvištu, [[Zograf Longin]] (1577—1578) je slikao ikone u Lovnici, koju će 1608. iguman Prohor dati da se živopiše. Pop Jakov, kasniji iguman Joakim, je obnovio [[manastir Ozren]] 1587, a 1609. doveo zografa popa Strahinju i još jednog vrsnog zografa koji su živopisali cijelu crkvu. U to vrijeme je obnovljen [[manastir Tavna]], a u Petkovici i Radovašnici su se prepisivale knjige. Podizane su crkve i po selima, ali kako su one bile mahom od drveta, većinom su stradale u burnim vremenima, turskim represalijama i osvetama. Karakteristično je da su crkve bile rijetke u gradovima, jer su se u njima nastanjivali Turci, koji nisu u svojim naseljima trpjeli hrišćanske bogomolje. U Srebrenici, koja je nekad imala više pravoslavnih crkava, sad nije bilo nijedne. Čak ni Zvornik, u kome je sjedište episkopa, iako ima episkopski dvor, nije imao prave crkve, kao što je nije imala ni susjedna episkopska rezidencija u [[Valjevo|Valjevu]], gdje se čak početkom 18. vijeka bogosluženje vršilo u jednoj sobi u domu bivšeg egzarha Visariona. Seoski svještenici su vršili sveštenoradnje po domovima svojih parohijana, a povremeno, u određene praznične dane, odlazili su zajedno s narodom u obližnje manastire radi bogosluženja i pričešća. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je to slikovito prikazao opisujući svoj kraj i narodne običaje u njemu.

Zvornička eparhija nije uvijek bila popunjena, i u vremenu kad nije imala svog episkopa njom su upravljala susjedni episkopi, mahom ariljski. Od kraja 17. vijeka pa do ukidanja Pećke patrijaršije (1776), svakako usljed velikih austrijsko-turskih ratova (1683—1699; 1716—1718; 1737—1739), Zvornička eparhija nije bila popunjavana, odnosno ne pominju se njeni posebni mitropoliti. U to vrijeme pominju se mnogi ariljski episkopi, od kojih se neki, pored ostalih naziva, zovu i zvorničkim. Pred kraj ovog perioda ovom eparhijom su upravljali dabrobosanski mitropoliti Gavrilo Mihajlović, zatim Pajsije valjevski „i sandžaka zvorničkog“ i njegov nasljednik Teodisije, dok je u vrijeme ukidanja Pećke patrijaršije ([[1766]]) zvornička eparhija bila ujedinjena sa užičkom. Zato se zvornički episkop ne spominje među onim episkopima koji su potpisali prijedlog za ukidanje Patrijaršije, ni među onima svrgnutim koji su za mitropolita crnogorskog Save tražili njeno ponovno uspostavljanje. Međutim, ona se i dalje vodila kao samostalna eparhija i poslije ukidanja Patrijaršije i Porta ju je opteretila najvećim porezom, od 16.500 akči, dok su sve ostale srpske eparhije pod Turcima davale manje: raško-prizrenska 9.000, skopska 5.000, samokovska 6.300, niška 7.000, ćustendilska 4.200, hercegovačka 9.000, beogradska 15.000, bosanska 15.500 i užička 12.000 akči.

[[Datoteka:Crkva Svete Petke Paraskeve u Ugljevik.jpg|thumb|200px|Crkva svete Petke Paraskeve u [[Ugljevik]]u.]]

Ovaj danak, koji je trebalo da se skupi i preda sultanu, ubirali su svještenici i eparhijski službenici, a u kritičnim situacijama išli su uz narod i episkopi, pa i sami patrijarsi. U pogledu ličnih obaveza sveštenika prema turskim lokalnim i centralnim vlastima nije se uvijek i svagdje postupalo jednako. Negdje su sveštenici plaćali [[glavarina|glavarinu]] (džiziju) i druge poreze i desetinu u žitu, a negdje su bili oslobođeni, bar djelimično. Veliki iznosi plaćani su za episkopske berate (sultanske ukaze o postavljenju), a pošto je svaki berat važio samo za života onog sultana koji ga je izdao, morala se ova suma, ili veća, plaćati kod svake promjene na prijestolu kao da episkop ranije i nije imao berat. U krajnjoj liniji sve je to išlo na teret naroda od koga je sveštenstvo moralo da sakupi potrebnu sumu. Iako su porezi bili uglavnom regulisani propisima carskih vlasti, ipak je na terenu bilo mnogo zloupotreba: zakoni nisu uvijek poštovani, vjerski fanatizam bivao je neobuzdan, samovolja nije znala za mjeru, te su nameti određivani po volji onih kojima su pripadali i narod je sve više siromašio. Korišćeni su razni slučajevi da bi se moglo manastiru ili sveštenom licu, pa i svetovnjaku, odrediti kazna ili otkup, pa kada ne bi mogao da plati, prodavana mu je imovina ili je sam prodavan u ropstvo. Tako su prodavani i pojedini manastiri kad ne bi mogli da plate određeni otkup, ali za takav slučaj se ne zna u Zvorničkoj eparhiji.

Crkve i manastiri su naročito stradali u ratnim vremenima. Manastir Tavna je stradao već pri turskom osvajanju Bosne, ali je obnovljen u drugoj polovini 17. vijeka da bi opet stradao za vrijeme Prvog srpskog ustanka. Manastir Ozren je za vrijeme velikog austrijsko-turskog rata krajem 17. vijeka razoren, a kaluđeri pobijeni; Papraća je 1717. postala zapuštena, kao i Lovnica, manastir Stuplje je [[1691]]. izgorio i konačno opustošen, Liplje je [[1696]]. gorilo, a preživjeli kaluđeri prebjegli u slavnosku Orahovicu itd.

Narod i sveštenstvo dijelili su zajedničku sudbinu u oskudici i potištenosti. Zato je svještenstvo, parohijsko i manastirsko, bio jedini faktor u životu naroda koji je djelovao ublažavajuće, iskreno, sapatnički. Ljubav tog, za naše pojmove slabo kulturnog, sveštenstva prema svojoj pastvi naročito se ogledala u vremenima borbe za slobodu ili snošljiviji život pod Turcima. Nema nijedne bune ni ustanka u čijem vođstvu nije bio poneki svještenik.

=== Zvorničko-tuzlanska eparhija u obnovljenoj Srpskoj patrijaršiji ===
Tokom Drugog svjetskog rata, na području zvorničko-tuzlanske eparhije izvršen je pravi duhovni genocid. Mučki je postradalo 36 sveštenika i dva kaluđera. Tokom ratnih godina, porušeno je 17 a oštećeno 37 srpskih pravoslavnih hramova. Uništen je jedan manastir i 25 parohijskih domova (10 je minirano, a 15 spaljeno). Pored navedenog, još 20 raznih crkvenih objekata je znatno oštećeno. Uništene su 62 crkvene arhive, a 49 crkveno-opštinskih i manastirskih biblioteka je zauvijek nestalo.

Najveći broj srpskih pravoslavnih hramova u [[rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] (1991—1995) stradao je na području zvorničko-tuzlanske eparhije. Srpske svetinje ovog vladičanstva podjednakom žestinom razarali su [[muslimani|muslimanske]] i [[Hrvati|hrvatske]] snage. Srušeno je 38 crkava, a 60 je teško oštećeno. Jedan manastir je takođe znatno oštećen. Porušen je 31, a oštećeno 19 parohijskih objekata i drugih crkvenih zdanja.

== Arhijereji zvornički i zvorničko-tuzlanski ==
[[Datoteka:Hram_Svetog_Nikole_Milosevac.jpg|thumb|200px|Hram Svetog Nikole u [[Miloševac (Modriča)|Miloševcu]].]]
* Vasilije, episkop bosanski (1293)
* Teofan, episkop zvornički (1532—1541)
* Mitropolit Pavle (...1561, 1576...)
* Mitropolit Georgije
* Mitropolit Teodisije (...1601—1602...)
* „Vladika“ Gavrilo (umro 1627)
* Mitropolit Konstantin (1629)
* Mitropolit Luka
* Mitropolit Venijamin
* Mitropolit Isaija
* Mitropolit Ananija (1674)
* Mitropolit Gerasim
* Mitropolit Grigorije (1767—1773)
* Mitropolit Gerasim (...1776—1804)
* Mitropolit Joanikije (1804—1807)
* Mitropolit Evgenije (1807/8)
* Mitropolit Gavrilo „Hromi“ (1808—1837)
* Mitropolit Kiril (1837—1848)
* Mitropolit Agatangel (1848—1858)
* Mitropolit Dionisije -{I}- (1861—1865)
* Mitropolit Dionisije -{II}- (1865—1891)
* [[Aleksandar Simić|Arhimandrit Aleksandar (Simić)]] (1891—1892)
* [[Nikolaj Mandić|Mitropolit Nikolaj (Mandić)]] (1892—1897)
* [[Grigorije Živković|Mitropolit Grigorije (Živković)]] (1897—1909)
* [[Ilarion Radonić|Mitropolit Ilarion (Radonić)]] (1910—1921)
* [[Nektarije Krulj|Episkop Nektarije (Krulj)]] (1929—1955)
* [[Longin (Tomić)|Episkop Longin (Tomić)]] (1955—1977)
* [[Vasilije Kačavenda|Episkop Vasilije (Kačavenda)]] (1978—2013)
* Episkop Hrizostom (Jević) (2013-2017)
* Episkop Fotije (Sladojevic) (od 2017)[https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A1%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B]

== Manastiri ==
* [[Manastir Tavna]]
* [[Manastir Ozren]]
* [[Manastir Papraća]]
* [[Manastir Lomnica]]
* [[Manastir Dragaljevac]]
* [[Manastir Sase]]
* [[Manastir Svetog Vasilija Ostroškog|Manastir Sv. Vasilija (Bijeljina)]]
* [[Manastir Sv. Nikole (etno selo Stanišići)|Manastir Sv. Nikole]] ([[Stanišići (etno selo)|Etno selo Stanišići]])
* [[Manastir Bišnja]]
*Manastir Svete Matrone (Ritešić)

== Arhijerejska namjesništva ==
* Arhijerejsko namjesništvo Bijeljinsko u Bijeljini
* Arhijerejsko namjesništvo Brčansko u Brčkom
* Arhijerejsko namjesništvo Derventsko u Derventi
* Arhijerejsko namjesništvo Dobojsko u Doboju
* Arhijerejsko namjesništvo Zvorničko u Zvorniku
* Arhijerejsko namjesništvo Tuzlansko u Tuzli

== Vanjske veze ==
* [http://eparhijazt.com/ Zvanična stranica Eparhije zvorničko-tuzlanske]

== Literatura ==
* „Srpska pravoslavna eparhija zvorničko-tuzlanska – Šematizam“, Grupa autora, Tuzla, 1977. godine.

== Reference ==
{{reflist}}

{{Srpska pravoslavna crkva}}

[[Kategorija:Eparhija zvorničko-tuzlanska| ]]
[[Kategorija:Eparhije Srpske pravoslavne crkve]]</text>
      <sha1>00eyqwomvwe1th58qmheblcp0hd1vri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Algoritamsko trgovanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>189204</id>
    <revision>
      <id>41261641</id>
      <parentid>6873871</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T21:06:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>194.156.99.93</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1990" xml:space="preserve">Termin '''algoritamsko trgovanje''' ili '''automatsko trgovanje''' ({{jez-eng|Algorithmic Trading, Automated Trading}}) se odnosi na [[softver]] u kome je implementirana neka od strategija trgovanja. Po strukturi ovakav [[softver]] je sličan kombinaciji [[Ekspertski sistemi|ekspertnih sistema]] i [[Agent (računarstvo)|softverskih agenata]]. Softver za automatsko trgovanje ima mogućnost da samostalno odlučuje kada će se vršiti [[Trgovina|trgovanje]], po kojim [[Cena|cenama]] i određuje iznose sa kojim će se vršiti [[Trgovina|trgovanje]]. Softver za automatsko trgovanje dosledno sprovodi implementiranu strategiju trgovanja i time smanjuje uticaj ljudskih emocija na donošenje odluka i omogućavaju prevazilaženje problema koji mogu nastati usled nepažnje i nedostatka koncentracije. Softver za automatsko trgovanje omogućava praćenje velikog broja parametara i donošenje odluka u realnom vremenu. Tehnike [[Visoko frekventna trgovina|visoko frekventnog trgovanja]] ({{jez-eng|High Frequency Trading, HFT}}) predstavljaju jednu od kategorija algoritamskog trgovanja. Za ovakvu tehniku trgovanja je karakteristično da otvaraju pozicije na veoma kratak period (od nekoliko delova sekunde do nekoliko sati).&lt;ref&gt;[https://tradesanta.com/blog/algorithmic-trading Što je algoritamsko trgovanje i kako to funkcionira?]&lt;/ref&gt; 

== Povezano ==
* [[Visoko frekventna trgovina]]
* [[Elektronska trgovina]]
* [[Tržište stranih valuta]]
* [[Digitalna ekonomija]]
* [[Finansijska tržišta]]

== Izvori ==
* Velibor Ilić (2011) “Automatsko trgovanje na tržištu stranih valuta – izrada softvera za automatsko trgovanje i analizu finansijskih podataka”, ISBN 978-86-914311-0-5, http://SOLAIR.EUnet.rs/~ilicv/automatsko_trgovanje.html

[[Kategorija:Elektronska ekonomija]]
[[Kategorija:Berza ili burza]]
[[Kategorija:Valutno tržište|Valutno Tržište]]
[[Kategorija:Derivativi]]
[[Kategorija:Ekonomija]]
[[Kategorija:Financije]]
[[Kategorija:Novac]]
[[Kategorija:Softver]]</text>
      <sha1>hr2rjvqftjk1a2a25odyj2qozx1me9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak vladara Mađarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>204562</id>
    <revision>
      <id>41261653</id>
      <parentid>41261605</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T02:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41253" xml:space="preserve">[[Datoteka:Crown, Sword and Globus Cruciger of Hungary.jpg|right|thumb|275px]]
Ovo je spisak '''[[Mađarska|mađarskih]] vladara''' od [[Arpad]]a do [[1918]].

Za spisak posle [[1918]]. vidi [[Mađarski šefovi države]].

== Uspon države ([[896]]—[[1000]]) i [[Kraljevina Mađarska]] ([[1000]]—[[1918]]) ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!style=background:#aadead;| Dinastija
!style=background:#ababab;| Vladar
!style=background:#efdead;| Razdoblje
!style=background:#dfdead;| Napomene
|-
| [[Arpadi]] || [[Almoš]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Álmos'')&lt;/small&gt; || oko [[854]]. – oko [[895]]. || Almoš je bio prvi istorijski zabeleženi vođa [[veliki vezir Mađara]], otac Arpada. On je ojačao vrhovnu vlast nad svim od sedam tada postojećih mađarskih plemena.
|-
| [[Arpadi]] || [[Arpad]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Árpád'')&lt;/small&gt; || oko [[895.]] – oko [[907.]] || Arpad je doveo [[Mađari|Mađare]] u [[Srednja Evropa|srednju Evropu]]; vladao je zajedno sa [[Kursan]]om ({{Šablon:Jez-hu|Kurszán}}). To je bilo zbog [[Hazari|hazarskog]] načina deobe vlasti, stvarne [[Gyula (titula)|đula]] ({{Šablon:Jez-hu|Gyula}}) čiji je nosilac bio Arpad i duhovne [[kende]] ({{Šablon:Jez-hu|Kende}}) čiji je nosilac bio Kursan.  
|-
| [[Arpadi]] || (&lt;small&gt;vidi napomene&lt;/small&gt;) || oko [[907.]] – oko [[955.]] ||  U ovom razdoblju mađarski narod je bio podeljen na više plemena, koje su vodile različite vođe. Najčešće je najjače pleme vladalo ostalim plemenima ili su u drugim slučajevima koristili savet plemenskih vladara. Mada je već tada uveliko postojala nasledna loza Arpadovih potomaka. Vladar za koga se zna da je vladao oko [[950.]] godine je bio [[Fajs]] ({{Šablon:Jez-hu|Fajsz}}). Ostali iz tog perioda koji su sledili i smenjivali, sa datumima orijentacione prirode, jedan drugog su:
* [[Sabolč, vladar Mađarske|Sabolč]] (oko 907. – ?, bez loze)
* [[Tarhoš]] (oko 907. – posle 922., Arpadi)
* [[Zolta, vladar Mađarske|Zoltan]] (907. – oko 947, Arpadov sin)
* [[Fajs]] (948. – 955.)
|-
| [[Arpadi]] || [[Takšonj]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Taksony'')&lt;/small&gt; || [[955]]. – [[972]]. || sin [[Zolta, Veliki vezir Mađara|Zoltana]] 
|-
| [[Arpadi]] || [[Gejza|Geza]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[972]].–[[997]]. || Sin [[Takšonj]]a;
* [[973]]. - traži hrišćanske [[misionar]]e od [[Car Svetog rimskog carstva|cara Svetog rimskog carstva]] [[Oton I|Otona I]];
* prima hrišćansku veru od [[Benediktinci|benediktinskih]] misionara;
* osnivanje prve biskupije u Ugarskoj u [[Veszprém]]u&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=22–23}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Sveti Stefan Mađarski|Ištvan I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent István'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vajk'')&lt;/small&gt; || [[997]].–[[1038]]. || [[Gejza|Gezin]] sin, poslednji veliki vezir Mađara ([[997]]-[[1000]]) i prvi kralj Ugarske ([[1000]]-[[1038]])
* prvobitno poznat pod imenom Vajk, na krštenju dobio ime Stefan (mađ. Ištvan)
* na početku vladavine slomio otpor paganske aristokratije;
* pomagao hristijanizaciju Ugarske i osnovao deset biskupija među kojima je prvo mesto po rangu imala [[Ostrogon]]ska [[nadbiskupija]];
* [[1000]]. - krunisan za kralja krunom koju je poslao papa [[Silvestar II (papa)|Silvestar II]];
* prisajedinio Ugarskoj [[Banat]], [[Erdelj]] i [[Slavonija|Slavoniju]] (?);
* podelio državu na županije (mađ. varmeđe);
* doneo prve pisane zakone u Ugarskoj;
* sukobio se sa carem [[Konrad II, car Svetog rimskog carstva|Konradom II]] oko krajeva između Fiše i Lajte;
* pošto su sinovi poumirali, odredio za naslednika sestrića [[Petar Orseolo|Petra Orseola]]
* proglašen za sveca rimokatoličke crkve [[1083]], za sveca pravoslavne crkve [[2000]]. godine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=23-32}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Borbe između dinastija [[1038]]. – [[1046]].'''
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || [[1038]].-[[1041]].|| Stefanov sestrić, sin [[Mletačka republika|mletačkog dužda]] Otona Orseola; 
* [[1041]]. - proteran iz Ugarske&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Aba || [[Šamuel Aba|Samuel]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Aba Sámuel'')&lt;/small&gt; || [[1041]].–[[1044]]. || Stefanov sestrić;  
* [[1044]]. - Petar Orseolo proteruje Samuela uz pomoć cara Svetog rimskog carstva [[Henrik III, car Svetog rimskog carstva|Hajnriha III]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || druga vladavina: [[1044]].-[[1046]].,|| 
* proteran tokom [[Ustanak Vata|Vatinog ustanka]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34-35}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| ''[[Ustanak Vata]] [[1046]].-[[1047]].'' || '''Povratak proteranih predstavnika dinastije Arpada iz Poljske i Rusije'''
|-
| [[Arpadovići]] || [[Andrija I od Mađarske|Andrija I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''András'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Endre'')&lt;/small&gt; || [[1047]].–[[1061]]. || [[Vazul]]ov sin, 
* stradao u sukobu sa bratom [[Bela I|Belom]] pokušavajući da presto obezbedi svojim sinovima Salomonu i Davidu&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Béla I od Mađarske|Bela I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Béla'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Bajnok'')&lt;/small&gt;|| [[1061]].–[[1063]]. || [[Vazul]]ov drugi sin
* ugušio pobunu Vatinog sina Januša, poslednju pobunu pagana protiv hristijanizacije Ugarske;
* umro, navodno, posle hiljadu dana vladavine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35-36}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Šolomon Mađarski|Šolomon]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Salamon'')&lt;/small&gt; || [[1063]].–[[1074]]. || sin [[Andrija I od Mađarske|Andrije I]]  
* na presto došao uz [[Sveto rimsko carstvo|nemačku]] podršku; oženio [[Judith od Švapske|Juditu Salijsku]];
* morao je izdrži borbu sa braćom od strica Gezom i Ladislavom, sinovima Bele I, koji su uživali [[Vizantija|vizantijsku]] pomoć; 
* [[1068]]. - [[Bitka kod Kerleša]]: ugarska pobeda nad [[Pečenezi]]ma i [[Kumani]]ma;
* [[1074]]. - [[Bitka kod Mođoroda]]: Geza i Ladislav pobedili Salomona koji beži u Austriju;
* od [[1075]]. do [[1081]]. je vladao zapadnom Ugarskom iz [[Bratislava|Požuna]];
* [[1081]]. - odrekao se krune u korist Ladislava I;
* [[1083]]. - napušta Ugarsku i odlazi u progonstvo&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36-38}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Geza I od Mađarske|Geza I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[1074]].–[[1077]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[Vizantija|vizantijski car]] [[Mihajlo VII Parapinak|Mihailo VII Duka]] ([[1071]]-[[1078]]) mu poslao kraljevsku krunu, osnovu tzv. [[Kruna Svetog Stefana|krune svetog Stefana]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–37}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav I Sveti|Ladislav I Sveti]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent László'')&lt;/small&gt; || [[1077]].–[[1095]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[1068]]. - istakao se u bici kod Kerleša; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske;
* početak osvajanja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatske]];
* [[1091]]. - osniva [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačku katedralu]] i posvećuje je [[Sveti Stefan Mađarski|Svetom Stefanu]];
* u srednjem veku ideal viteštva u Ugarskoj
* kao svetac zaštitnik hrišćanske Ugarske, zaštitnik ženske časti, [[Sekelji|sekeljskih]] graničara i Mađara u [[Dijaspora|dijaspori]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–41; 44}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Koloman]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Könyves Kálmán'')&lt;/small&gt; || [[1095]].–[[1116]]. || sin [[Geza I od Mađarske|Geze I]];
* prvobitno školovan za [[biskup]]a te je zbog učenosti bio poznat pod nadimkom Knjižar;
* [[1097]]. - [[Bitka na Gvozdu]]: pogibija poslednjeg hrvatskog narodnog kralja [[Petar Svačić|Petra Svačića]]; Koloman u [[Biograd na Moru|Biogradu]] krunisan za kralja Hrvatske;
* [[1102]]. - prisajedinjenje Hrvatske posle Kolomanovog sporazuma sa hrvatskim plemstvom; 
* [[1108]]. - osvajanje [[Dalmacija|Dalmacije]];
* početak ugarsko-[[Mletačka republika|mletačkog]] suparništva oko Dalmacije; 
* stalni sukobi kralja i njegovog brata [[Princ Almoš|Almoša]] koji je na kraju oslepljen sa maloletnim sinom [[Bela II. Slijepi|Belom]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=41–45}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske|Stefan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. István'')&lt;/small&gt; || [[1116]].–[[1131]]. || sin kralja Kolomana;   
* [[1116]]-[[1123]]. - rat sa Češkom   
* [[1127]]-[[1129]]. - rat sa Vizantijom oko [[Beograd]]a i južne granice Ugarske
* odredio za naslednika sestrića Šaula&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=45, 47-50}}&lt;/ref&gt;; 
|-
| [[Arpadi]] || [[Bela II. Slijepi]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Vak Béla'')&lt;/small&gt; || [[1131]].–[[1141]]. || [[sin]] [[Princ Almoš|Almoša]] i sinovac Stefana II; 
* oženjen [[Jelena Vukanović|Jelenom]], ćerkom raškog [[Veliki župan|velikog župana]] [[Uroš I Vukanović|Uroša I]];
* [[1131]] - Sabor u [[Arad]]u: kraljica [[Jelena Vukanović|Jelena]] naređuje pogubljenje šezdeset osam učesnika u oslepljivanju Bele II;
* [[1132]] - [[Bitka na reci Šajo (1132)|Bitka na reci Šajo]]: odbijen upad pretendenta na presto [[Boris Kolomanović|Borisa]], nepriznatog sina kralja Kolomana;
* zauzeo [[Rama (oblast)|Ramu]] koja od tada ulazi u kraljevsku titulu ugarskih vladara&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=49-50}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Gejza II.|Geza II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Géza'')&lt;/small&gt; || [[1141]].–[[1162]]. || sin Bele II; 
* tokom njegovog maloletstva državom je upravljala kraljica-majka [[Jelena Vukanović|Jelena]] i njen brat [[Beloš]]; 
* sukobi sa [[Vizantija|Vizantijom]] oko Srema ([[1150]]-[[1155]]) tokom kojih Geza vojno pomaže svog ujaka [[Uroš II Primislav|Uroša II]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=50-53}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. István'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1172]]. || [[sin]] Geze II; 
* [[1152]]. - [[otac]] ga imenovao za savladara; 
* njegov dolazak na presto nije priznao vizantijski car [[Manojlo I Komnin]] koji je podržao kao pretendente Stefanove stričeve [[Ladislav II.|Ladislava II]] i [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana IV]]; 
* [[1167]]. - predao [[Vizantija|Vizantiji]] brata [[Bela III.|Belu]] kao taoca i tzv. [[Belina baština|Belinu baštinu]] ([[Mačva]], Hrvatska, [[Dalmacija]])&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=53-55}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. László'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1163]]. || sin Bele II;  
* [[Bizantsko Carstvo|vizantijski]] štićenik i protivkralj; 
* navodno otrovan po nalogu ostrogonskog nadbiskupa;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. István'')&lt;/small&gt; || [[1163]].- [[1165]]. || sin Bele II; 
* vizantijski štićenik i protivkralj; 
* [[1163]]. - odlučno poražen kod [[Sekešfehervar|Stonog Beograda]]; 
* ubijen u [[Zemun|zemunskoj]] tvrđavi od strane sopstvenih pristalica;
|-
| [[Arpadi]] || [[Bela III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Nagy Béla'')&lt;/small&gt; || [[1172]].–[[1196]]. || sin Geze II; 
* obrazovan u [[Carigrad]]u; 
* do [[1180]]. lojalni saveznik [[Bizantsko Carstvo|cara]] [[Manojlo I Komnin|Manojla Komnina]]; 
* [[1180]]-[[1185]]: rat sa [[Vizantija|Vizantijom]] tokom koga je pomagao [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanju]] i ponovo zauzeo [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Mačva|Mačvu]], [[Beograd]] i [[Браничево (област)|Braničevo]]; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske i snaženja vlasti [[monarh]]a;
|-
| [[Arpadi]] || [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerih]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Imre'')&lt;/small&gt; || [[1196]].–[[1204]]. || sin Bele III; 
* [[1197]]-[[1203]]. - teški sukobi sa bratom [[Andrija II.|Andrijom]];
* [[1201]]. - vojno pomaže [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] da privremeno svrgne [[Veliki župan|velikog župana]] [[Stefan Prvovenčani|Stefana]]; Posle toga dodaje Srbiju ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1202]]. - [[Četvrti krstaški rat|krstaši]] za račun Mlečana zauzimaju ugarski [[Zadar]];
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. László'')&lt;/small&gt; || [[1204]].–[[1205]]. || sin Emeriha i Konstance Aragonske; 
* [[1204]]. - nasledio presto kao [[Dijete|četvorogodiši dečak]]; 
* [[1205]]. - umro u progonstvu u [[Beč]]u;
|-
| [[Arpadi]] || [[Andrija II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Jeruzsálemi András'')&lt;/small&gt; || [[1205]].–[[1235]]. || sin Bele III; 
* dodao svojoj vladarskoj tituli ranije osvojene ruske krajeve, [[Galicija|Galiciju]] i [[Volinija|Voliniju]]; 
* [[1217]]-[[1218]]. - jedan od predvodnika [[Peti krstaški rat|Petog krstaškog rata]]; 
* [[1222]]. - [[Zlatna bula (1222)|Zlatnom bulom]]. odriče se brojnih kraljevskih prava u korist krupnog plemstva.
|-
| [[Arpadi]] || [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske|Bela IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Béla'')&lt;/small&gt; || [[1235]].–[[1270]] || sin Andrije II; 
* kao princ erdeljski knez; 
* osvojio [[Oltenija|Olteniju]] i [[1233]]. je uvrstio kao ''Kumaniju'' u kraljevsku titulu; 
* Ugarska pretrpela navalu [[Mongoli|Mongola]] [[1241]]. godine; 
* ostatak vladavine kralj je podsticao podizanje utvrđenih naselja; 
* naselio [[Kumani|Kumane]] između [[Pešta|Pešte]] i [[Subotica|Subotice]]; 
* od [[1261]]. u povremenim sukobima sa sinom Stefanom V kome je morao da prepusti istočnu i južnu Ugarsku;
* [[1267]]/[[1268]]. - porazio i zarobio srpskog kralja [[Stefan Uroš I|Stefana Uroša I]] tokom borbi oko Mačvanske banovine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=68-79,84-87, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''V. István'')&lt;/small&gt; || [[1270]]–[[1272]]. || sin Bele IV;
* od [[1245]]. godine [[mladi kralj]] ;
* od [[1261]]. godine vladar istočne i južne Ugarske;
* [[1266]]. - osvojio [[Vidin]] i dodao Bugarsku ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1272]]. - umro tokom rata sa slavonskim banom Joakimom koji je oteo prestolonaslednika Ladislava IV&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=87-88, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav IV. Kumanac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Kun László'')&lt;/small&gt; || [[1272]].–[[1290]] || sin Stefana V i Jelisavete, ćerke kumanskog poglavara Sajana;
* tokom maloletstva Ladislava IV državom upravljala njegova majka Jelisaveta;
* doba feudalne anarhije u Ugarskoj;
* [[1280]]/[[1281]]. - [[bitka kod Hodskog jezera]]: porazio pobunjene [[Kumani|Kumane]] koji zatim napuštaju Ugarsku&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=88-90, 621-622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Andrija III. Mlečanin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Velencei András'')&lt;/small&gt; || [[1290]]–[[1301]]. || [[unuk]] [[Andrija II.|Andrije II]] i poslednji vladar iz dinastije Arpada;
* neuspeli pokušaji obnove kraljevske vlasti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=90-92}}&lt;/ref&gt;; 
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Početak vladavine nemađarskih dinastija''' 
|-
| [[Pšemislovići]] || [[Vaclav III od Češke|Ladislav V Pšemisl]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Václav III.'')&lt;/small&gt;|| [[1301]].–[[1305]]. || [[Vaclav III Pšemisl|Vaclav]], češki prestolonaslednik, čukununuk Bele IV;   
* [[1301]]. - krunisan kao Ladislav V.
* [[1305]]. - odrekao se ugarske krune u korist svog rođaka bavarskog vojvode Otona III&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=93-94, 622}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Vitelsbah]] || [[Oton III Vitelsbah|Bela V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Otto III. von Wittelsbach'')&lt;/small&gt; || [[1305]].–[[1307]]. || Oton III, [[Bavarska|bavarski]] vojvoda [[1290]].–[[1312]], [[unuk]] [[Bela IV|Bele IV]];
*  [[1305]]. - krunisan kao Bela V.
* [[1307]]. - zarobio ga i proterao erdeljski vojvoda&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=94, 622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo I. Robert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Károly Róbert'')&lt;/small&gt; || [[1301]].–[[1342]]. || [[unuk]] napuljskog kralja [[Karlo II Napuljski|Karla II]] po ocu, praunuk Stefana V;
* rodonačelnik ugarskih Anžujaca;
* [[1301]]. - krunisan u [[Ostrogon]]u uz podršku papstva i katoličke crkve u Ugarskoj;
* [[1301]]-[[1310]]. - borba sa drugim pretendentima na presto;
* [[1310]]-[[1322]]. - borba protiv osamostaljenih velikaša i snaženje kraljevske vlasti;
* [[1330]]. - [[Bitka kod Posade]]: ugarski kralj teško poražen u pokušaju da vazalnu poslušnost nametne vlaškom vojvodi Basarabu I;
* [[1335]]. i [[1342]]. - pohodi protiv srpskog kralja [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]] sa promenljivim uspehom&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=92-107}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Ludovik I. Veliki|Lajoš I Veliki]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Nagy Lajos'')&lt;/small&gt; || [[1342]].–[[1382]]. || 
sin Karla I Roberta; kralj Poljske (1370-1382);
* [[1344]]. [[Vlaška|Vlaški vojvoda]] [[Vladislav I Vlaški|Vlajko]] se privremeno prihvata vazalne obaveze prema ugarskom kralju;
* [[1345]]. - ubistvo Lajoševog mlađeg brata Andrije, muža napuljske kraljice [[Jovana I Napuljska|Jovane]]; 
* [[1346]]. - Mlečani zauzimaju ugarski [[Zadar]]; početak borbi sa [[Mletačka republika|Mletačkom republikom]];
* [[1347]]-[[1348]]. - zauzima [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] kako bi osvetio bratovljevu smrt i proglašava se za napuljskog kralja;
* [[1350]]. - Drugi Lajošev pohod na [[Napulj]];
* [[1358]]. - [[Zadarski mir]]: [[Venecija]] se u korist Ugarske odriče istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]; [[Dubrovačka republika]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1366]]. - pomaže [[Banovina Bosna|bosanskog bana]] [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] u borbi sa bratom Vukom;
* [[1367]]. osnivanje univerziteta u [[Pečuj]]u;
* [[1369]]. - posle kraće okupacije ([[1365]]-[[1369]]), vraća [[Vidin]] caru [[Ivan Stracimir|Ivanu Stracimiru]] koji od tada vlada kao ugarski vazal;
* [[1370]]. - nasleđuje svog ujaka [[Kazimierz III od Poljske|Kazimira III]] i postaje kralj Poljske; Ugarska i Poljska u personalnoj uniji ([[1370]]-[[1382]]); [[Moldavija|Moldavski vojvoda]] [[Bogdan Moldavski|Bogdan]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1373]]. - šalje vojnu pomoć banu Tvrku I i [[Knez Lazar|knezu Lazaru]] protiv [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] koji je ugrožavao [[Dubrovnik]], ugarskog vazala;
* [[1377]]. - posle nekoliko neuspešnih pohoda nanosi poraz paganskim [[Litvanci]]ma i osvaja [[Galicija|Galiciju]] i [[Podolija|Podoliju]];
* [[1380]]. - papa mu nudi [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] koju Lajoš prepušta [[Karlo II. Drački|Karlu Dračkom]];
* [[1381]]. - [[Torinski mir]]: potvrđena prevlast Ugarske na Jadranu i odredbe Zadarskog mira;
* Srednjovekovna Ugarska na vrhuncu moći&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=108-122, 623-625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt; || [[1382]].–[[1385]]. || ćerka [[Ludovik I. Veliki|Lajoša I Velikog]] i [[Elizabeta Kotromanić|Jelisavete]], ćerke bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]];
* [[1372]]. verena sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], sinom cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]];
* [[1382]]. - krunisana, po očevoj oporuci, za ''kralja'' Ugarske.
* [[1384]]. - [[Jadwiga od Poljske|Jadviga]], Marijina mlađa [[sestra]], krunisana za kraljicu Poljske; formalni raspad ugarsko-poljske personalne unije;
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* jedan deo plemstva krunu nudi napuljskom kralju [[Karlo III Napuljski|Karlu III]]; po Karlovom dolasku u Ugarsku Marija se zvanično odriče krune&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo II. Drački]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Carlo d'Angiò-Durazzo'')&lt;/small&gt; || [[1385]].–[[1386]]. || Karlo III Drački, napuljski kralj ([[1382]]-[[1386]]), praunuk [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana V]];
* [[1385]]. - stigao u Ugarsku i krunisan za kralja 31. decembra kao Karlo II;
* [[1386]]. - umro od posledica atentata koji je organizovala kraljica-majka [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=123-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt;|| druga vladavina: [[1386]].–[[1395]]. ||
* [[1386]]. - zarobljena sa majkom kod Gorjana od pristalica napuljskih Anžujaca;
* [[1387]]. - [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]] ubijena u Novigradu u Dalmaciji; pristalice napuljaca napuštaju Ugarsku; Marija se pridružuje Žigmundu;
* [[1387]].-[[1395]]. - zajednička vladavina Žigmunda i Marije;
* [[1395]]. - Marija umire posle nesrećnog pada sa [[konj]]a&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=124-127, 625-626}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Luksemburzi]] || [[Žigmund Luksemburški]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Sigismund von Luxemburg'')&lt;/small&gt;|| [[1387]].–[[1437]]. || suprug kraljice Marije; sin cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]]; bio je i car Svetog rimskog carstva i kralj [[Češka|Češke]]
* [[1372]]. - veren sa [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marijom]], ćerkom kralja Lajoša I Velikog; 
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* [[1387]]. - krunisan za ugarskog kralja uz pomoć pristalica zatočene Marije;
* [[1390]]. - prvi upad [[Osmansko carstvo|Turaka Osmanlija]] u Ugarsku;
* [[1394]]. - Žigmund nameće vazalnu pokornost kralju Srba i Bosne [[Stefan Dabiša|Stefanu Dabiši]];
* [[1395]]. - [[Bitka na Rovinama]]: Žigmundov vazal vlaški vojvoda [[Mirča Stariji]] nanosi poraz osmanskom sultanu [[Bajazit I|Bajazitu I]];
* [[1396]]. - [[Bitka kod Nikopolja]]: [[Bajazit I]] odnosi ubedljivu pobedu nad Žigmundom i zapadnim [[Krstaši|krstašima]] i pokorava [[Vidinska Bugarska|Vidinsku Bugarsku]];
* [[1397]]. - Sabor u [[Temišvar]]u: Žigmund kažnjava neverne velikaše i ukida odredbe [[Zlatna bula (1222)|Zlatne bule]] iz [[1222]]. koje plemstvu dozvoljavaju oružan otpor kralju.
* [[1401]]. - kralj u zatočeništvu velikaša (28. april - 29. oktobar)
* [[1402]].- Žigmund zaključuje sporazum o uzajamnom nasleđivanju sa austrijskim vojvodom [[Albrecht IV Habsburgški|Albertom IV Habsburškim]].
* [[1403]]. - [[Ladislav Napuljski]], sin Karla II Dračkog, krunisan u [[Zadar|Zadru]] za kralja Ugarske; Žigmund pobeđuje pristalice napuljskih Anžujaca;
* [[1404]]. - Srpski [[despot]] [[Stefan Lazarević]] postaje ugarski vazal; 
* [[1405]]. - Ugri prodiru u [[Kraljevina Bosna|Bosnu]], svrgavaju kralja [[Ostoja Kotromanić|Stefana Ostoju]] i na njegovo mesto dovode [[Stefan Tvrtko II Kotromanić|Stefana Tvrtka II]];
* [[1408]]. - Žigmund lično dolazi u Bosnu i vraća Stefana Ostoju na presto;
* [[1409]]. - [[Ladislav Napuljski]] prodaje [[Mletačka Republika|Veneciji]] svoja prava na Dalmaciju; Mlečani osvajaju [[Dalmacija|Dalmaciju]] od Ugarske;
* [[1411]]. - Žigmund postaje kralj Nemačke;
* [[1414]]. - [[1418]]. - [[Sabor u Konstanci]]: Žigmund saziva sabor da bi se zalečila [[Zapadna šizma]]; 
* [[1415]]. - Sabor u Konstanci osuđuje na smrt zbog [[jeres]]i češkog reformatora [[Jan Hus|Jana Husa]];
* [[1419]]. - postaje kralj Češke posle smrti [[brat]]a [[Vaclav IV|Vaclava IV]];
* [[1419]]-[[1434]]. - Žigmundovi ratovi sa češkim [[Husiti|husitima]] ([[Husitski ratovi]]);
* [[1426]]. - [[Sporazum u Tati]]: ugarski kralj odobrava da despota Stefana Lazarevića nasledi njegov sestrić [[Đurađ Branković]];
* [[1433]]. - Žigmund krunisan za [[Sveto rimsko carstvo|cara Svetog rimskog carstva]];
* [[1434]]-[[1436]]. - Žigmundov poslednji boravak u Ugarskoj&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-150, 625-628}}&lt;/ref&gt;;
* Nestankom Žigmunda Luksemburškog (1437.), ''de facto'' kraj Luksemburške hegemonije i Luksemburške dinastije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Albrecht II. Habsburški|Albert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Albrecht II. Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1437]].–[[1439]]. || Albert V, nadvojvoda [[Austrija|Austrije]] i kralj Nemačke (kao Albert II); [[muž]] [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja Žigmunda Luksemburškog;
* Prvi [[Habsburg|Habsburgovac]] koji vlada Mađarskom.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| Međuvlada || Borba za vlast između Vladislava I i Ladislava V
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislav V Posmrče]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ladislaus Postumus'')&lt;/small&gt;|| [[1440]].–[[1457]]. || sin kralja Alberta i [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]]; austrijski vojvoda (1440-1457) i kralj [[Češka|Češke]] (1440-1457).
* [[1440]]. - rođen nekoliko meseci od očeve smrti zbog čega dobija nadimak ''Posmrče'';
** krunisan [[Kruna Svetog Stefana|krunom sv. Stefana]]; 
*** deo plemstva bira za kralja poljskog kralja Vladislava III tako da kraljica sa sinom i krunom odlazi u [[Beč]] pod zaštitu [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]];
* [[1442]]-[[1452]]. - živi u Beču pod starateljstvom [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III]];
* [[1444]]. - posle pogibije Vladislava I [[Bitka kod Varne|kod Varne]] plemstvo prihvata Ladislava V za kralja; Fridrih III zahteva da ugarska kruna postane nasledna u porodici Habsburga što ugarski Državni sabor odbija;
* [[1446]]-[[1453]]. - plemstvo bira za regenta u Ladislavovom odsustvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]];
* [[1448]]. - [[Kosovska bitka (1448)|Druga bitka na Kosovu polju]]: [[Murat II]] teško porazio Hunjadija;
* [[1452]]. - Ladislav V se vraća u Ugarsku, ulogu njegovog staratelja preuzima grof [[Ulrih II Celjski]];
* [[1456]]. - [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]]: [[Janoš Hunjadi]] odbija opsadu koju je započeo osmanski sultan [[Mehmed II Osvajač]];
** [[11. avgust]]: [[Janoš Hunjadi]] umire u [[Zemun]]u od [[Kuga|kuge]];
*** [[Ladislav Hunjadi]], stariji Janošev sin, odbija da preda Beograd kralju Ladislavu i ubija grofa Ulriha Celjskog;
**** Ladislav V u [[Budim]]u osuđuje na smrt Ladislava Hunjadija i zatvara njegovog brata [[Matija Korvin|Matiju]]; početak sukoba kralja i pristalica Hunjadijevih;
* [[1457]]. - umire u [[Prag]]u bez naslednika&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-159, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Władysław III Warneńczyk'')&lt;/small&gt; || [[1440]]–[[1444]]. || Vladislav III Jagelonac, kralj Poljske ([[1434]]-[[1444]]);
* [[1440]]. - pozvan u Ugarsku da preuzme tron pre rođenja [[Ladislav V Posmrče|Ladislava V Posmčeta]];
** [[Opsada Beograda (1440)|Opsada Beograda]]: prva osmanska opsada ugarskog Beograda; neuspeh i povlačenje [[Murat II|Murata II]];
*** Vladislav krunisan za ugarskog kralja kao Vladislav I;
* [[1440]]-[[1442]]. - sukobi pristalica Vladislava I i Ladislava V; kraljica Elizabeta vodi sina u Beč pod zaštitu Fridriha III Habsburškog;
* [[1443]]. - [[Duga vojna]]: Vladislav I u društvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]] i [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]] prodire na tursku teritoriju sve do [[Sofija|Sofije]], ali se zatim povlači usled nastupajuće zime;
* [[1444]]. - Sabor u [[Segedin]]u: Vladislav I odbacuje mir sa Osmanlijama unapred;
** [[Mir u Velikom Varadinu]]: [[Murat II]] odobrava obnovu [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]];
*** [[Bitka kod Varne]]: Vladislav I teško poražen i ubijen u sukobu sa Muratom II;
**** Ugarski državni sabor prihvata za kralja maloletnog Ladislava V Posmrčeta&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-155, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Hunjadi]]|| [[Matija Korvin|Matija I Korvin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Hunyadi Mátyás'')&lt;/small&gt; || [[1458]].-[[1490]] || [[sin]] [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]], regenta Ugarske ([[1446]]-[[1453]]);
* [[1459]]. - [[Bitka kod Šimontornje]]: pobeda nad velikašima koji su na ugarski presto hteli da dovedu cara Svetog rimskog carstva [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]].
** Pad [[Srpska Despotovina|Srpske despotovine]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1463]]. - Sporazum u [[Viner Nojštat|Bečkom Novom Mestu]] između Matije I i Fridriha III; Sporazum o uzajamnom nasleđivanju u slučaju nedostatka muškog naslednika; Matija otkupljuje [[Kruna Svetog Stefana|krunu sv. Stefana]] od cara;
** Pad [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1465]]. - pokorava češkog velikaša Švehlu koji je vladao severozapadnom Ugarskom;
* [[1467]]. - osnivanje univerziteta u [[Bratislava|Požunu]];
* [[1468]]. - kreće u [[krstaški pohod]] protiv [[Husiti|husitskog]] češkog kralja [[Jirži Podjebradski|Jiržija Podjebradskog]];
* [[1469]]. - u [[Olomouc]]u se krunisao za kralja Češke; Podjebradski imenuje za svog naslednika poljskog princa [[Vladislav II.|Vladislava Jagelonca]];
* [[1471]]-[[1478]]. - rat sa [[Jagelonci]]ma koji pretenduju i na ugarski presto; završen bez teritorijalnih izmena;
* [[1474]] i [[1477]]. - ugarski odredi pustoše teritorije Fridriha III, ali ugarski kralj ne uspeva da natera cara na reviziju sporazuma u Bečkom Novom Mestu;
* [[1476]]. - osvaja turski [[Šabac]];
* od [[1480]]. počinje redovno da se upliće u prilike na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] kao zet napuljskog kralja [[Ferdinand I Napuljski|Ferdinanda I]];
* [[1482]]-[[1487]]. - obnova neprijateljstava sa Fridrihom III;
* [[1483]]. - posle nekoliko godina ratovanja sklapa primirje sa sultanom [[Bajazit II|Bajazitom II]];
* [[1485]]. - zauzima [[Beč]] i [[Opava|Opavu]];
* [[1488]]. - [[Ankona]] privremeno prihvata ugarsku vrhovnu vlast;
* [[1490]]. - umire u [[Beč]]u od moždane kapi;
* za naslednika odredio vanbračnog sina Ivaniša&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=159-175, 629-631}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav II.|Vladislav II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vladislav Jagellonský'')&lt;/small&gt;|| [[1490]]–[[1516]]. ||Vladislav II Jagelonac Mlađi, kralj [[Češka|Češke]] (1471-1516), sin poljskog kralja [[Kazimir IV Jagelović|Kazimira IV]] i sinovac kralja Ugarske i Poljske [[Vladislav I.|Vladislava I]].
* tajno se oženio Matijinom udovicom Beatrisom Aragonskom.
* prilikom stupanja na presto obećava da će ukinuti kraljevsku stajaću vojsku ([[Crna armada]]) i ubiranje stalnog poreza.
* [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijan I.]], sin cara Fridriha III, bez borbe zauzima [[Beč]] i austrijske teritorije koje je prethodno osvojio [[Matija Korvin]].
* [[1492]]. - mir sa Maksmilijanom Habsburškim i potvrda ugovora o međusobnom nasleđivanju.
* [[1493]]. - [[Bitka na Krbavskom polju]]: hrvatski ban Emerih Derenčenji gine u sukobu sa Osmanlijama.
* [[1495]]. - primirje između Ugarske i Osmanlija.
* [[1500]]. - [[Papa Aleksandar VI]] odobrava razvod Vladislava II i Beatrise Aragonske;
* [[1505]]. - [[Sabor na Rakoškom polju (1505)|Sabor na Rakoškom polju]]: Plemstvo zabranjuje izbor stranca za kralja posle smrti Vladislava II;
* [[1516]]. - Pripreme za [[krstaški rat]] protiv Turaka se pretvaraju u seljački ustanak pod vođstvom [[Đerđ Doža|Đerđa Dože]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=175-182, 631-632}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Ludovik II. Jagelović|Lajoš II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Lajos'')&lt;/small&gt;|| [[1516]].–[[1526]]. || Bio je i kralj [[Češka|Češke]];
* kralj Ugarske i Češke;
* sin Vladislava II i francuske grofice Ane Kandal od Foa.
* [[1515]]. - oženjen [[Marija od Ugarske|Marijom]], [[unuka|unukom]] cara Svetog rimskog carstva [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijana I.]]
* [[1516]]. - nasledio presto kao desetogodišnji dečak zbog čega je osnovano namesništvo od 28 članova među kojima je najuticajniji bio erdeljski vojvoda [[Ivan Zapolja|Jovan Zapolja]].
* [[1521]]. - Osmanlije [[Pad Beograda (1521)|osvajaju Beograd]], [[Šabac]] i gradove [[Srem]]a.
* [[1526]]. - [[Mohačka bitka]]: teški poraz u borbi sa [[Osmansko carstvo|Osmanlijama]] i smrt Lajoša II&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=178,182-183,185-187, 632}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Ferdinand Habsburški i Janoš Zapolja su bili istovremeno vladari različitih delova Mađarske.'''
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand  I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1564]]. || šurak Lajoša II.; bio je i car Svetog rimskog carstva.
|-
| [[Zapolje]] || [[Ivan Zapolja|Jovan I Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1540]] || Vođa mađarskih plemića, koji su se zalagali za domaćeg vladara (kralja). Priznat za kralja od strane mađarskog plemstva i [[Sulejman I|Sulejmana I Veličanstvenog]].(''Szapolyai''.)
|-
| [[Zapolje]] || [[Jovan II Žigmund Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János Zsigmond'')&lt;/small&gt; || [[1540]]-[[1571]]. || Sin Jovana I Zapolje. Kralj Mađarske i knez [[Transilvanija|Transilvanije]] ''(Erdelj)'' po odobrenju osmanskog sultana.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Mađarska je bila podeljena na tri dela: [[Habsburška Mađarska|habsburški]] deo koji je bio na severnom i zapadnom delu države, [[Osmanlijska Mađarska|osmanski]] u sredini, i poluvazalnu [[Transilvanija|Transilvaniju]] na istoku, posle [[1562]].''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Maksimilijan II, car Svetog rimskog carstva|Maksimilijan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maximilian II. von Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1563]].–[[1576]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] i [[Ana Jagelović|Ane Jagelović]];
* Početak vladavine [[Habsburg|Habsburške]] dinastije nad Mađarskoj. [[Panonska nizija|Panonijom]] vladaju [[Osmansko Carstvo|Turci]] ali Habsburgovci nasljeđuju krunu Svetog Stjepana i naslov kralja Mađara; 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Rudolf II, car Svetog rimskog carstva|Rudolf II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Rudolf II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1572]].–[[1608]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Matija, car Svetog rimskog carstva|Matija II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Matthias von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1608]].–[[1619]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]]. Brat cara Rudolfa II.;
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand II, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1618]].–[[1637]]. || 
* Sin cara [[Karl II Štajerski|Karla II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1551–1608)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand III. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1625]].–[[1657]]. ||
* Sin cara [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinanda II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1574–1616)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand IV. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1647]].–[[1654]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vladao ''de facto'' samo godinu dana (1653/1654). Umro u 21. godini od velikih boginja.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopold I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1655]].–[[1705]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vodio [[Veliki turski rat]], osvojio [[Panonska nizija|Panoniju]] od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] ([[Eugen Savojski]]). Sa [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]], Habsburzi postaju glavna sila u Panoniji i šire se prema jugo–istočnoj Europi.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Pokret za oslobađanje mađarske od Turaka. Habzburzi naseljavaju [[Srbi|Srbe]] ([[1690]].) i [[Nemci|Nemce]] ([[1682]].–[[1699]].) u Južnu Ugarsku.''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1687]].–[[1711]]. ||
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonore-Magdalene od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karlo III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl VI.'')&lt;/small&gt; || [[1711]].–[[1740]]. || 
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonora-Magdalena od Wittelsbacha]];
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Velike seobe Nemaca u Mađarsku ([[1720]].–[[1800]].)''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maria Theresia von Habsburg'' ili ''Mária Terézia'')&lt;/small&gt; || [[1740]].–[[1780]]. || 
* Kći cara [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]] i [[Elizabeta Kristina od Braunschweiga-Wolfenbüttela|Elizabete Kristine od Welfa]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph II od Svetog Rimskog Carstva|Jozef II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;|| [[1780]].–[[1790]]. || Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold II, car Svetog rimskog carstva|Leopold II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold II. von Habsburg-Lothringen'' ili ''II. Lipót'')&lt;/small&gt; || [[1790]]-[[1792]]. ||Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franc]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt; || [[1792]].–[[1835]]. || Sin cara [[Leopold II od Svetog Rimskog Carstva|Leopolda II.]] i [[Marija Lujza Španska|Marije Lujze od Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Abdicirao od naslova ''[[Lista njemačkih vladara|rimskog cara]]'' 6. augusta [[1806]]. (kraj [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]]). Od 11. augusta [[1804]]. je vladar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] (1804–1867). Bio je jedan od pokrovitelja [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I od Austrije|Ferdinand V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. der Gütige'')&lt;/small&gt; || [[1835]].–[[1848]]. || Sin cara [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franca II.]] i [[Marija Terezija Karolina od Dve Sicilije|Marije Terezije iz Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Bori se protiv revolucije nikle [[1848]]. (''[[Revolucija 1848–1849.|Proljeće naroda]]''). Mađari pod vodstvom [[Lajos Kossuth|Kossutha]] su proglasili [[Republika|republiku]], stoga je [[Ferdinand I od Austrije|car Ferdinand]] ovlastio generala [[Josip Jelačić|Jelačića]] [[ban]]om Hrvatske u svrhu borbe protiv mađarske revolucije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franc Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz Joseph von Habsburg-Lothringen'' ili ''Ferenc József'')&lt;/small&gt; || [[2. decembar]] [[1848]]. – [[21. novembar]] [[1916]]. || Sin nadvojvode [[Franjo Karlo Austrijski|Franza Karla]] od [[Habsburg]]a i [[Sofija Bavarska|Sophie]] [[Wittelsbach]];
* Ustoličenje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog cara]] [[Franc Jozef I|Franca Jozefa]] ([[1848.]]) i ženidba sa rodicom [[Elizabeta od Bavarske (carica)|Elisabethom von Wittelsbach]] ([[1854]]). Franc Jozef vlada 68 godina;
* Okrunjen u [[Budimpešta|Budimpešti]] kraljem dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austrije i Ugarske]] (''[[Austro-ugarska nagodba|Ausgleich]]'' [[1867]]).
* Umire na [[Schönbrunn]]u u svojoj 86. godini od [[Upala pluća|upale pluća]] ([[1916.]])
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Boldog Károly'')&lt;/small&gt; || [[1916]]. – [[1918]]. || &amp;nbsp; Sin nadvojvode [[Oton Franjo Austrijski|Otona Franje]] i [[Marija Josipa Saska (1867–1944)|Marije Josipe Saske]];
* Stupa na presto usred [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]];
* Vojni poraz Austro–Ugarske: [[Astrova revolucija]], [[Primirje kod Ville Giusti]], [[Compiegnesko primirje (1918.)|Compiegnesko primirje]], [[Karl Seitz]] osniva [[Republika Austrija|Austrijsku republiku]];
** [[Austrijski parlament]] donosi [[Habsburški Zakon]] (3. aprila 1919.) s kojim svrgava s prijestolja i protjeruje [[Habsburg|Habsburgovce]].
* Nastaje [[Mađarska Sovjetska Republika]] (1919.) a zatim nova [[Kraljevina Mađarska]] (1920.)
**[[Ugovor iz Trianona]] (1920.)
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]] odlazi u [[egzil]] (1921.) Zadnji vladajući Habsburgovac.
|}

== Povezano ==
* [[Mađarske kraljice]]

== Izvori ==
{{reflist|3|}}

== Literatura ==
* {{cite book|last1=Rokai|first1=Peter|last2=Đere|first2=Zoltan|last3=Pal|first3=Tibor|year=2002|title= Istorija Mađara|url=|location= Beograd|publisher= Clio|pages=700|ref = Rokay}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html Mađarski vladari i šefovi države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040813082356/http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html |date=2004-08-13 }}

[[Kategorija:Mađarski vladari|#]]
[[Kategorija:Popisi vladara|Mađarski]]
[[Kategorija:Historija Mađarske|#]]</text>
      <sha1>5h4nr4ddt0e3xo0lpml2ouejs87ed6j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261654</id>
      <parentid>41261653</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T03:04:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41273" xml:space="preserve">[[Datoteka:Crown, Sword and Globus Cruciger of Hungary.jpg|right|thumb|275px]]
Ovo je spisak '''[[Mađarska|mađarskih]] vladara''' od [[Arpad]]a do [[1918]].

Za spisak posle [[1918]]. vidi [[Mađarski šefovi države]].

== Uspon države ([[896]]—[[1000]]) i [[Kraljevina Mađarska]] ([[1000]]—[[1918]]) ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!style=background:#aadead; width = &quot;6%&quot; | Dinastija
!style=background:#ababab; width = &quot;15%&quot; | Vladar
!style=background:#efdead; width = &quot;6%&quot; | Razdoblje
!style=background:#dfdead; width = &quot;76%&quot; | Napomene
|-
| [[Arpadi]] || [[Almoš]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Álmos'')&lt;/small&gt; || oko [[854]]. – oko [[895]]. || Almoš je bio prvi istorijski zabeleženi vođa [[veliki vezir Mađara]], otac Arpada. On je ojačao vrhovnu vlast nad svim od sedam tada postojećih mađarskih plemena.
|-
| [[Arpadi]] || [[Arpad]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Árpád'')&lt;/small&gt; || oko [[895.]] – oko [[907.]] || Arpad je doveo [[Mađari|Mađare]] u [[Srednja Evropa|srednju Evropu]]; vladao je zajedno sa [[Kursan]]om ({{Šablon:Jez-hu|Kurszán}}). To je bilo zbog [[Hazari|hazarskog]] načina deobe vlasti, stvarne [[Gyula (titula)|đula]] ({{Šablon:Jez-hu|Gyula}}) čiji je nosilac bio Arpad i duhovne [[kende]] ({{Šablon:Jez-hu|Kende}}) čiji je nosilac bio Kursan.  
|-
| [[Arpadi]] || (&lt;small&gt;vidi napomene&lt;/small&gt;) || oko [[907.]] – oko [[955.]] ||  U ovom razdoblju mađarski narod je bio podeljen na više plemena, koje su vodile različite vođe. Najčešće je najjače pleme vladalo ostalim plemenima ili su u drugim slučajevima koristili savet plemenskih vladara. Mada je već tada uveliko postojala nasledna loza Arpadovih potomaka. Vladar za koga se zna da je vladao oko [[950.]] godine je bio [[Fajs]] ({{Šablon:Jez-hu|Fajsz}}). Ostali iz tog perioda koji su sledili i smenjivali, sa datumima orijentacione prirode, jedan drugog su:
* [[Sabolč, vladar Mađarske|Sabolč]] (oko 907. – ?, bez loze)
* [[Tarhoš]] (oko 907. – posle 922., Arpadi)
* [[Zolta, vladar Mađarske|Zoltan]] (907. – oko 947, Arpadov sin)
* [[Fajs]] (948. – 955.)
|-
| [[Arpadi]] || [[Takšonj]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Taksony'')&lt;/small&gt; || [[955]]. – [[972]]. || sin [[Zolta, Veliki vezir Mađara|Zoltana]] 
|-
| [[Arpadi]] || [[Gejza|Geza]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[972]].–[[997]]. || Sin [[Takšonj]]a;
* [[973]]. - traži hrišćanske [[misionar]]e od [[Car Svetog rimskog carstva|cara Svetog rimskog carstva]] [[Oton I|Otona I]];
* prima hrišćansku veru od [[Benediktinci|benediktinskih]] misionara;
* osnivanje prve biskupije u Ugarskoj u [[Veszprém]]u&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=22–23}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Sveti Stefan Mađarski|Ištvan I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent István'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vajk'')&lt;/small&gt; || [[997]].–[[1038]]. || [[Gejza|Gezin]] sin, poslednji veliki vezir Mađara ([[997]]-[[1000]]) i prvi kralj Ugarske ([[1000]]-[[1038]])
* prvobitno poznat pod imenom Vajk, na krštenju dobio ime Stefan (mađ. Ištvan)
* na početku vladavine slomio otpor paganske aristokratije;
* pomagao hristijanizaciju Ugarske i osnovao deset biskupija među kojima je prvo mesto po rangu imala [[Ostrogon]]ska [[nadbiskupija]];
* [[1000]]. - krunisan za kralja krunom koju je poslao papa [[Silvestar II (papa)|Silvestar II]];
* prisajedinio Ugarskoj [[Banat]], [[Erdelj]] i [[Slavonija|Slavoniju]] (?);
* podelio državu na županije (mađ. varmeđe);
* doneo prve pisane zakone u Ugarskoj;
* sukobio se sa carem [[Konrad II, car Svetog rimskog carstva|Konradom II]] oko krajeva između Fiše i Lajte;
* pošto su sinovi poumirali, odredio za naslednika sestrića [[Petar Orseolo|Petra Orseola]]
* proglašen za sveca rimokatoličke crkve [[1083]], za sveca pravoslavne crkve [[2000]]. godine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=23-32}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Borbe između dinastija [[1038]]. – [[1046]].'''
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || [[1038]].-[[1041]].|| Stefanov sestrić, sin [[Mletačka republika|mletačkog dužda]] Otona Orseola; 
* [[1041]]. - proteran iz Ugarske&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Aba || [[Šamuel Aba|Samuel]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Aba Sámuel'')&lt;/small&gt; || [[1041]].–[[1044]]. || Stefanov sestrić;  
* [[1044]]. - Petar Orseolo proteruje Samuela uz pomoć cara Svetog rimskog carstva [[Henrik III, car Svetog rimskog carstva|Hajnriha III]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || druga vladavina: [[1044]].-[[1046]].,|| 
* proteran tokom [[Ustanak Vata|Vatinog ustanka]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34-35}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| ''[[Ustanak Vata]] [[1046]].-[[1047]].'' || '''Povratak proteranih predstavnika dinastije Arpada iz Poljske i Rusije'''
|-
| [[Arpadovići]] || [[Andrija I od Mađarske|Andrija I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''András'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Endre'')&lt;/small&gt; || [[1047]].–[[1061]]. || [[Vazul]]ov sin, 
* stradao u sukobu sa bratom [[Bela I|Belom]] pokušavajući da presto obezbedi svojim sinovima Salomonu i Davidu&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Béla I od Mađarske|Bela I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Béla'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Bajnok'')&lt;/small&gt;|| [[1061]].–[[1063]]. || [[Vazul]]ov drugi sin
* ugušio pobunu Vatinog sina Januša, poslednju pobunu pagana protiv hristijanizacije Ugarske;
* umro, navodno, posle hiljadu dana vladavine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35-36}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Šolomon Mađarski|Šolomon]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Salamon'')&lt;/small&gt; || [[1063]].–[[1074]]. || sin [[Andrija I od Mađarske|Andrije I]]  
* na presto došao uz [[Sveto rimsko carstvo|nemačku]] podršku; oženio [[Judith od Švapske|Juditu Salijsku]];
* morao je izdrži borbu sa braćom od strica Gezom i Ladislavom, sinovima Bele I, koji su uživali [[Vizantija|vizantijsku]] pomoć; 
* [[1068]]. - [[Bitka kod Kerleša]]: ugarska pobeda nad [[Pečenezi]]ma i [[Kumani]]ma;
* [[1074]]. - [[Bitka kod Mođoroda]]: Geza i Ladislav pobedili Salomona koji beži u Austriju;
* od [[1075]]. do [[1081]]. je vladao zapadnom Ugarskom iz [[Bratislava|Požuna]];
* [[1081]]. - odrekao se krune u korist Ladislava I;
* [[1083]]. - napušta Ugarsku i odlazi u progonstvo&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36-38}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Geza I od Mađarske|Geza I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[1074]].–[[1077]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[Vizantija|vizantijski car]] [[Mihajlo VII Parapinak|Mihailo VII Duka]] ([[1071]]-[[1078]]) mu poslao kraljevsku krunu, osnovu tzv. [[Kruna Svetog Stefana|krune svetog Stefana]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–37}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav I Sveti|Ladislav I Sveti]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent László'')&lt;/small&gt; || [[1077]].–[[1095]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[1068]]. - istakao se u bici kod Kerleša; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske;
* početak osvajanja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatske]];
* [[1091]]. - osniva [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačku katedralu]] i posvećuje je [[Sveti Stefan Mađarski|Svetom Stefanu]];
* u srednjem veku ideal viteštva u Ugarskoj
* kao svetac zaštitnik hrišćanske Ugarske, zaštitnik ženske časti, [[Sekelji|sekeljskih]] graničara i Mađara u [[Dijaspora|dijaspori]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–41; 44}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Koloman]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Könyves Kálmán'')&lt;/small&gt; || [[1095]].–[[1116]]. || sin [[Geza I od Mađarske|Geze I]];
* prvobitno školovan za [[biskup]]a te je zbog učenosti bio poznat pod nadimkom Knjižar;
* [[1097]]. - [[Bitka na Gvozdu]]: pogibija poslednjeg hrvatskog narodnog kralja [[Petar Svačić|Petra Svačića]]; Koloman u [[Biograd na Moru|Biogradu]] krunisan za kralja Hrvatske;
* [[1102]]. - prisajedinjenje Hrvatske posle Kolomanovog sporazuma sa hrvatskim plemstvom; 
* [[1108]]. - osvajanje [[Dalmacija|Dalmacije]];
* početak ugarsko-[[Mletačka republika|mletačkog]] suparništva oko Dalmacije; 
* stalni sukobi kralja i njegovog brata [[Princ Almoš|Almoša]] koji je na kraju oslepljen sa maloletnim sinom [[Bela II. Slijepi|Belom]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=41–45}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske|Stefan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. István'')&lt;/small&gt; || [[1116]].–[[1131]]. || sin kralja Kolomana;   
* [[1116]]-[[1123]]. - rat sa Češkom   
* [[1127]]-[[1129]]. - rat sa Vizantijom oko [[Beograd]]a i južne granice Ugarske
* odredio za naslednika sestrića Šaula&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=45, 47-50}}&lt;/ref&gt;; 
|-
| [[Arpadi]] || [[Bela II. Slijepi]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Vak Béla'')&lt;/small&gt; || [[1131]].–[[1141]]. || [[sin]] [[Princ Almoš|Almoša]] i sinovac Stefana II; 
* oženjen [[Jelena Vukanović|Jelenom]], ćerkom raškog [[Veliki župan|velikog župana]] [[Uroš I Vukanović|Uroša I]];
* [[1131]] - Sabor u [[Arad]]u: kraljica [[Jelena Vukanović|Jelena]] naređuje pogubljenje šezdeset osam učesnika u oslepljivanju Bele II;
* [[1132]] - [[Bitka na reci Šajo (1132)|Bitka na reci Šajo]]: odbijen upad pretendenta na presto [[Boris Kolomanović|Borisa]], nepriznatog sina kralja Kolomana;
* zauzeo [[Rama (oblast)|Ramu]] koja od tada ulazi u kraljevsku titulu ugarskih vladara&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=49-50}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Gejza II.|Geza II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Géza'')&lt;/small&gt; || [[1141]].–[[1162]]. || sin Bele II; 
* tokom njegovog maloletstva državom je upravljala kraljica-majka [[Jelena Vukanović|Jelena]] i njen brat [[Beloš]]; 
* sukobi sa [[Vizantija|Vizantijom]] oko Srema ([[1150]]-[[1155]]) tokom kojih Geza vojno pomaže svog ujaka [[Uroš II Primislav|Uroša II]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=50-53}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. István'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1172]]. || [[sin]] Geze II; 
* [[1152]]. - [[otac]] ga imenovao za savladara; 
* njegov dolazak na presto nije priznao vizantijski car [[Manojlo I Komnin]] koji je podržao kao pretendente Stefanove stričeve [[Ladislav II.|Ladislava II]] i [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana IV]]; 
* [[1167]]. - predao [[Vizantija|Vizantiji]] brata [[Bela III.|Belu]] kao taoca i tzv. [[Belina baština|Belinu baštinu]] ([[Mačva]], Hrvatska, [[Dalmacija]])&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=53-55}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. László'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1163]]. || sin Bele II;  
* [[Bizantsko Carstvo|vizantijski]] štićenik i protivkralj; 
* navodno otrovan po nalogu ostrogonskog nadbiskupa;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. István'')&lt;/small&gt; || [[1163]].- [[1165]]. || sin Bele II; 
* vizantijski štićenik i protivkralj; 
* [[1163]]. - odlučno poražen kod [[Sekešfehervar|Stonog Beograda]]; 
* ubijen u [[Zemun|zemunskoj]] tvrđavi od strane sopstvenih pristalica;
|-
| [[Arpadi]] || [[Bela III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Nagy Béla'')&lt;/small&gt; || [[1172]].–[[1196]]. || sin Geze II; 
* obrazovan u [[Carigrad]]u; 
* do [[1180]]. lojalni saveznik [[Bizantsko Carstvo|cara]] [[Manojlo I Komnin|Manojla Komnina]]; 
* [[1180]]-[[1185]]: rat sa [[Vizantija|Vizantijom]] tokom koga je pomagao [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanju]] i ponovo zauzeo [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Mačva|Mačvu]], [[Beograd]] i [[Браничево (област)|Braničevo]]; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske i snaženja vlasti [[monarh]]a;
|-
| [[Arpadi]] || [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerih]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Imre'')&lt;/small&gt; || [[1196]].–[[1204]]. || sin Bele III; 
* [[1197]]-[[1203]]. - teški sukobi sa bratom [[Andrija II.|Andrijom]];
* [[1201]]. - vojno pomaže [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] da privremeno svrgne [[Veliki župan|velikog župana]] [[Stefan Prvovenčani|Stefana]]; Posle toga dodaje Srbiju ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1202]]. - [[Četvrti krstaški rat|krstaši]] za račun Mlečana zauzimaju ugarski [[Zadar]];
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. László'')&lt;/small&gt; || [[1204]].–[[1205]]. || sin Emeriha i Konstance Aragonske; 
* [[1204]]. - nasledio presto kao [[Dijete|četvorogodiši dečak]]; 
* [[1205]]. - umro u progonstvu u [[Beč]]u;
|-
| [[Arpadi]] || [[Andrija II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Jeruzsálemi András'')&lt;/small&gt; || [[1205]].–[[1235]]. || sin Bele III; 
* dodao svojoj vladarskoj tituli ranije osvojene ruske krajeve, [[Galicija|Galiciju]] i [[Volinija|Voliniju]]; 
* [[1217]]-[[1218]]. - jedan od predvodnika [[Peti krstaški rat|Petog krstaškog rata]]; 
* [[1222]]. - [[Zlatna bula (1222)|Zlatnom bulom]]. odriče se brojnih kraljevskih prava u korist krupnog plemstva.
|-
| [[Arpadi]] || [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske|Bela IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Béla'')&lt;/small&gt; || [[1235]].–[[1270]] || sin Andrije II; 
* kao princ erdeljski knez; 
* osvojio [[Oltenija|Olteniju]] i [[1233]]. je uvrstio kao ''Kumaniju'' u kraljevsku titulu; 
* Ugarska pretrpela navalu [[Mongoli|Mongola]] [[1241]]. godine; 
* ostatak vladavine kralj je podsticao podizanje utvrđenih naselja; 
* naselio [[Kumani|Kumane]] između [[Pešta|Pešte]] i [[Subotica|Subotice]]; 
* od [[1261]]. u povremenim sukobima sa sinom Stefanom V kome je morao da prepusti istočnu i južnu Ugarsku;
* [[1267]]/[[1268]]. - porazio i zarobio srpskog kralja [[Stefan Uroš I|Stefana Uroša I]] tokom borbi oko Mačvanske banovine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=68-79,84-87, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''V. István'')&lt;/small&gt; || [[1270]]–[[1272]]. || sin Bele IV;
* od [[1245]]. godine [[mladi kralj]] ;
* od [[1261]]. godine vladar istočne i južne Ugarske;
* [[1266]]. - osvojio [[Vidin]] i dodao Bugarsku ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1272]]. - umro tokom rata sa slavonskim banom Joakimom koji je oteo prestolonaslednika Ladislava IV&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=87-88, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav IV. Kumanac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Kun László'')&lt;/small&gt; || [[1272]].–[[1290]] || sin Stefana V i Jelisavete, ćerke kumanskog poglavara Sajana;
* tokom maloletstva Ladislava IV državom upravljala njegova majka Jelisaveta;
* doba feudalne anarhije u Ugarskoj;
* [[1280]]/[[1281]]. - [[bitka kod Hodskog jezera]]: porazio pobunjene [[Kumani|Kumane]] koji zatim napuštaju Ugarsku&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=88-90, 621-622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Andrija III. Mlečanin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Velencei András'')&lt;/small&gt; || [[1290]]–[[1301]]. || [[unuk]] [[Andrija II.|Andrije II]] i poslednji vladar iz dinastije Arpada;
* neuspeli pokušaji obnove kraljevske vlasti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=90-92}}&lt;/ref&gt;; 
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Početak vladavine nemađarskih dinastija''' 
|-
| [[Pšemislovići]] || [[Vaclav III od Češke|Ladislav V Pšemisl]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Václav III.'')&lt;/small&gt;|| [[1301]].–[[1305]]. || [[Vaclav III Pšemisl|Vaclav]], češki prestolonaslednik, čukununuk Bele IV;   
* [[1301]]. - krunisan kao Ladislav V.
* [[1305]]. - odrekao se ugarske krune u korist svog rođaka bavarskog vojvode Otona III&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=93-94, 622}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Vitelsbah]] || [[Oton III Vitelsbah|Bela V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Otto III. von Wittelsbach'')&lt;/small&gt; || [[1305]].–[[1307]]. || Oton III, [[Bavarska|bavarski]] vojvoda [[1290]].–[[1312]], [[unuk]] [[Bela IV|Bele IV]];
*  [[1305]]. - krunisan kao Bela V.
* [[1307]]. - zarobio ga i proterao erdeljski vojvoda&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=94, 622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo I. Robert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Károly Róbert'')&lt;/small&gt; || [[1301]].–[[1342]]. || [[unuk]] napuljskog kralja [[Karlo II Napuljski|Karla II]] po ocu, praunuk Stefana V;
* rodonačelnik ugarskih Anžujaca;
* [[1301]]. - krunisan u [[Ostrogon]]u uz podršku papstva i katoličke crkve u Ugarskoj;
* [[1301]]-[[1310]]. - borba sa drugim pretendentima na presto;
* [[1310]]-[[1322]]. - borba protiv osamostaljenih velikaša i snaženje kraljevske vlasti;
* [[1330]]. - [[Bitka kod Posade]]: ugarski kralj teško poražen u pokušaju da vazalnu poslušnost nametne vlaškom vojvodi Basarabu I;
* [[1335]]. i [[1342]]. - pohodi protiv srpskog kralja [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]] sa promenljivim uspehom&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=92-107}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Ludovik I. Veliki|Lajoš I Veliki]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Nagy Lajos'')&lt;/small&gt; || [[1342]].–[[1382]]. || 
sin Karla I Roberta; kralj Poljske (1370-1382);
* [[1344]]. [[Vlaška|Vlaški vojvoda]] [[Vladislav I Vlaški|Vlajko]] se privremeno prihvata vazalne obaveze prema ugarskom kralju;
* [[1345]]. - ubistvo Lajoševog mlađeg brata Andrije, muža napuljske kraljice [[Jovana I Napuljska|Jovane]]; 
* [[1346]]. - Mlečani zauzimaju ugarski [[Zadar]]; početak borbi sa [[Mletačka republika|Mletačkom republikom]];
* [[1347]]-[[1348]]. - zauzima [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] kako bi osvetio bratovljevu smrt i proglašava se za napuljskog kralja;
* [[1350]]. - Drugi Lajošev pohod na [[Napulj]];
* [[1358]]. - [[Zadarski mir]]: [[Venecija]] se u korist Ugarske odriče istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]; [[Dubrovačka republika]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1366]]. - pomaže [[Banovina Bosna|bosanskog bana]] [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] u borbi sa bratom Vukom;
* [[1367]]. osnivanje univerziteta u [[Pečuj]]u;
* [[1369]]. - posle kraće okupacije ([[1365]]-[[1369]]), vraća [[Vidin]] caru [[Ivan Stracimir|Ivanu Stracimiru]] koji od tada vlada kao ugarski vazal;
* [[1370]]. - nasleđuje svog ujaka [[Kazimierz III od Poljske|Kazimira III]] i postaje kralj Poljske; Ugarska i Poljska u personalnoj uniji ([[1370]]-[[1382]]); [[Moldavija|Moldavski vojvoda]] [[Bogdan Moldavski|Bogdan]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1373]]. - šalje vojnu pomoć banu Tvrku I i [[Knez Lazar|knezu Lazaru]] protiv [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] koji je ugrožavao [[Dubrovnik]], ugarskog vazala;
* [[1377]]. - posle nekoliko neuspešnih pohoda nanosi poraz paganskim [[Litvanci]]ma i osvaja [[Galicija|Galiciju]] i [[Podolija|Podoliju]];
* [[1380]]. - papa mu nudi [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] koju Lajoš prepušta [[Karlo II. Drački|Karlu Dračkom]];
* [[1381]]. - [[Torinski mir]]: potvrđena prevlast Ugarske na Jadranu i odredbe Zadarskog mira;
* Srednjovekovna Ugarska na vrhuncu moći&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=108-122, 623-625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt; || [[1382]].–[[1385]]. || ćerka [[Ludovik I. Veliki|Lajoša I Velikog]] i [[Elizabeta Kotromanić|Jelisavete]], ćerke bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]];
* [[1372]]. verena sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], sinom cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]];
* [[1382]]. - krunisana, po očevoj oporuci, za ''kralja'' Ugarske.
* [[1384]]. - [[Jadwiga od Poljske|Jadviga]], Marijina mlađa [[sestra]], krunisana za kraljicu Poljske; formalni raspad ugarsko-poljske personalne unije;
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* jedan deo plemstva krunu nudi napuljskom kralju [[Karlo III Napuljski|Karlu III]]; po Karlovom dolasku u Ugarsku Marija se zvanično odriče krune&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo II. Drački]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Carlo d'Angiò-Durazzo'')&lt;/small&gt; || [[1385]].–[[1386]]. || Karlo III Drački, napuljski kralj ([[1382]]-[[1386]]), praunuk [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana V]];
* [[1385]]. - stigao u Ugarsku i krunisan za kralja 31. decembra kao Karlo II;
* [[1386]]. - umro od posledica atentata koji je organizovala kraljica-majka [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=123-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt;|| druga vladavina: [[1386]].–[[1395]]. ||
* [[1386]]. - zarobljena sa majkom kod Gorjana od pristalica napuljskih Anžujaca;
* [[1387]]. - [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]] ubijena u Novigradu u Dalmaciji; pristalice napuljaca napuštaju Ugarsku; Marija se pridružuje Žigmundu;
* [[1387]].-[[1395]]. - zajednička vladavina Žigmunda i Marije;
* [[1395]]. - Marija umire posle nesrećnog pada sa [[konj]]a&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=124-127, 625-626}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Luksemburzi]] || [[Žigmund Luksemburški]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Sigismund von Luxemburg'')&lt;/small&gt;|| [[1387]].–[[1437]]. || suprug kraljice Marije; sin cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]]; bio je i car Svetog rimskog carstva i kralj [[Češka|Češke]]
* [[1372]]. - veren sa [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marijom]], ćerkom kralja Lajoša I Velikog; 
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* [[1387]]. - krunisan za ugarskog kralja uz pomoć pristalica zatočene Marije;
* [[1390]]. - prvi upad [[Osmansko carstvo|Turaka Osmanlija]] u Ugarsku;
* [[1394]]. - Žigmund nameće vazalnu pokornost kralju Srba i Bosne [[Stefan Dabiša|Stefanu Dabiši]];
* [[1395]]. - [[Bitka na Rovinama]]: Žigmundov vazal vlaški vojvoda [[Mirča Stariji]] nanosi poraz osmanskom sultanu [[Bajazit I|Bajazitu I]];
* [[1396]]. - [[Bitka kod Nikopolja]]: [[Bajazit I]] odnosi ubedljivu pobedu nad Žigmundom i zapadnim [[Krstaši|krstašima]] i pokorava [[Vidinska Bugarska|Vidinsku Bugarsku]];
* [[1397]]. - Sabor u [[Temišvar]]u: Žigmund kažnjava neverne velikaše i ukida odredbe [[Zlatna bula (1222)|Zlatne bule]] iz [[1222]]. koje plemstvu dozvoljavaju oružan otpor kralju.
* [[1401]]. - kralj u zatočeništvu velikaša (28. april - 29. oktobar)
* [[1402]].- Žigmund zaključuje sporazum o uzajamnom nasleđivanju sa austrijskim vojvodom [[Albrecht IV Habsburgški|Albertom IV Habsburškim]].
* [[1403]]. - [[Ladislav Napuljski]], sin Karla II Dračkog, krunisan u [[Zadar|Zadru]] za kralja Ugarske; Žigmund pobeđuje pristalice napuljskih Anžujaca;
* [[1404]]. - Srpski [[despot]] [[Stefan Lazarević]] postaje ugarski vazal; 
* [[1405]]. - Ugri prodiru u [[Kraljevina Bosna|Bosnu]], svrgavaju kralja [[Ostoja Kotromanić|Stefana Ostoju]] i na njegovo mesto dovode [[Stefan Tvrtko II Kotromanić|Stefana Tvrtka II]];
* [[1408]]. - Žigmund lično dolazi u Bosnu i vraća Stefana Ostoju na presto;
* [[1409]]. - [[Ladislav Napuljski]] prodaje [[Mletačka Republika|Veneciji]] svoja prava na Dalmaciju; Mlečani osvajaju [[Dalmacija|Dalmaciju]] od Ugarske;
* [[1411]]. - Žigmund postaje kralj Nemačke;
* [[1414]]. - [[1418]]. - [[Sabor u Konstanci]]: Žigmund saziva sabor da bi se zalečila [[Zapadna šizma]]; 
* [[1415]]. - Sabor u Konstanci osuđuje na smrt zbog [[jeres]]i češkog reformatora [[Jan Hus|Jana Husa]];
* [[1419]]. - postaje kralj Češke posle smrti [[brat]]a [[Vaclav IV|Vaclava IV]];
* [[1419]]-[[1434]]. - Žigmundovi ratovi sa češkim [[Husiti|husitima]] ([[Husitski ratovi]]);
* [[1426]]. - [[Sporazum u Tati]]: ugarski kralj odobrava da despota Stefana Lazarevića nasledi njegov sestrić [[Đurađ Branković]];
* [[1433]]. - Žigmund krunisan za [[Sveto rimsko carstvo|cara Svetog rimskog carstva]];
* [[1434]]-[[1436]]. - Žigmundov poslednji boravak u Ugarskoj&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-150, 625-628}}&lt;/ref&gt;;
* Nestankom Žigmunda Luksemburškog (1437.), ''de facto'' kraj Luksemburške hegemonije i Luksemburške dinastije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Albrecht II. Habsburški|Albert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Albrecht II. Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1437]].–[[1439]]. || Albert V, nadvojvoda [[Austrija|Austrije]] i kralj Nemačke (kao Albert II); [[muž]] [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja Žigmunda Luksemburškog;
* Prvi [[Habsburg|Habsburgovac]] koji vlada Mađarskom.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| Međuvlada || Borba za vlast između Vladislava I i Ladislava V
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislav V Posmrče]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ladislaus Postumus'')&lt;/small&gt;|| [[1440]].–[[1457]]. || sin kralja Alberta i [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]]; austrijski vojvoda (1440-1457) i kralj [[Češka|Češke]] (1440-1457).
* [[1440]]. - rođen nekoliko meseci od očeve smrti zbog čega dobija nadimak ''Posmrče'';
** krunisan [[Kruna Svetog Stefana|krunom sv. Stefana]]; 
*** deo plemstva bira za kralja poljskog kralja Vladislava III tako da kraljica sa sinom i krunom odlazi u [[Beč]] pod zaštitu [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]];
* [[1442]]-[[1452]]. - živi u Beču pod starateljstvom [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III]];
* [[1444]]. - posle pogibije Vladislava I [[Bitka kod Varne|kod Varne]] plemstvo prihvata Ladislava V za kralja; Fridrih III zahteva da ugarska kruna postane nasledna u porodici Habsburga što ugarski Državni sabor odbija;
* [[1446]]-[[1453]]. - plemstvo bira za regenta u Ladislavovom odsustvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]];
* [[1448]]. - [[Kosovska bitka (1448)|Druga bitka na Kosovu polju]]: [[Murat II]] teško porazio Hunjadija;
* [[1452]]. - Ladislav V se vraća u Ugarsku, ulogu njegovog staratelja preuzima grof [[Ulrih II Celjski]];
* [[1456]]. - [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]]: [[Janoš Hunjadi]] odbija opsadu koju je započeo osmanski sultan [[Mehmed II Osvajač]];
** [[11. avgust]]: [[Janoš Hunjadi]] umire u [[Zemun]]u od [[Kuga|kuge]];
*** [[Ladislav Hunjadi]], stariji Janošev sin, odbija da preda Beograd kralju Ladislavu i ubija grofa Ulriha Celjskog;
**** Ladislav V u [[Budim]]u osuđuje na smrt Ladislava Hunjadija i zatvara njegovog brata [[Matija Korvin|Matiju]]; početak sukoba kralja i pristalica Hunjadijevih;
* [[1457]]. - umire u [[Prag]]u bez naslednika&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-159, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Władysław III Warneńczyk'')&lt;/small&gt; || [[1440]]–[[1444]]. || Vladislav III Jagelonac, kralj Poljske ([[1434]]-[[1444]]);
* [[1440]]. - pozvan u Ugarsku da preuzme tron pre rođenja [[Ladislav V Posmrče|Ladislava V Posmčeta]];
** [[Opsada Beograda (1440)|Opsada Beograda]]: prva osmanska opsada ugarskog Beograda; neuspeh i povlačenje [[Murat II|Murata II]];
*** Vladislav krunisan za ugarskog kralja kao Vladislav I;
* [[1440]]-[[1442]]. - sukobi pristalica Vladislava I i Ladislava V; kraljica Elizabeta vodi sina u Beč pod zaštitu Fridriha III Habsburškog;
* [[1443]]. - [[Duga vojna]]: Vladislav I u društvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]] i [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]] prodire na tursku teritoriju sve do [[Sofija|Sofije]], ali se zatim povlači usled nastupajuće zime;
* [[1444]]. - Sabor u [[Segedin]]u: Vladislav I odbacuje mir sa Osmanlijama unapred;
** [[Mir u Velikom Varadinu]]: [[Murat II]] odobrava obnovu [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]];
*** [[Bitka kod Varne]]: Vladislav I teško poražen i ubijen u sukobu sa Muratom II;
**** Ugarski državni sabor prihvata za kralja maloletnog Ladislava V Posmrčeta&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-155, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Hunjadi]]|| [[Matija Korvin|Matija I Korvin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Hunyadi Mátyás'')&lt;/small&gt; || [[1458]].-[[1490]] || [[sin]] [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]], regenta Ugarske ([[1446]]-[[1453]]);
* [[1459]]. - [[Bitka kod Šimontornje]]: pobeda nad velikašima koji su na ugarski presto hteli da dovedu cara Svetog rimskog carstva [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]].
** Pad [[Srpska Despotovina|Srpske despotovine]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1463]]. - Sporazum u [[Viner Nojštat|Bečkom Novom Mestu]] između Matije I i Fridriha III; Sporazum o uzajamnom nasleđivanju u slučaju nedostatka muškog naslednika; Matija otkupljuje [[Kruna Svetog Stefana|krunu sv. Stefana]] od cara;
** Pad [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1465]]. - pokorava češkog velikaša Švehlu koji je vladao severozapadnom Ugarskom;
* [[1467]]. - osnivanje univerziteta u [[Bratislava|Požunu]];
* [[1468]]. - kreće u [[krstaški pohod]] protiv [[Husiti|husitskog]] češkog kralja [[Jirži Podjebradski|Jiržija Podjebradskog]];
* [[1469]]. - u [[Olomouc]]u se krunisao za kralja Češke; Podjebradski imenuje za svog naslednika poljskog princa [[Vladislav II.|Vladislava Jagelonca]];
* [[1471]]-[[1478]]. - rat sa [[Jagelonci]]ma koji pretenduju i na ugarski presto; završen bez teritorijalnih izmena;
* [[1474]] i [[1477]]. - ugarski odredi pustoše teritorije Fridriha III, ali ugarski kralj ne uspeva da natera cara na reviziju sporazuma u Bečkom Novom Mestu;
* [[1476]]. - osvaja turski [[Šabac]];
* od [[1480]]. počinje redovno da se upliće u prilike na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] kao zet napuljskog kralja [[Ferdinand I Napuljski|Ferdinanda I]];
* [[1482]]-[[1487]]. - obnova neprijateljstava sa Fridrihom III;
* [[1483]]. - posle nekoliko godina ratovanja sklapa primirje sa sultanom [[Bajazit II|Bajazitom II]];
* [[1485]]. - zauzima [[Beč]] i [[Opava|Opavu]];
* [[1488]]. - [[Ankona]] privremeno prihvata ugarsku vrhovnu vlast;
* [[1490]]. - umire u [[Beč]]u od moždane kapi;
* za naslednika odredio vanbračnog sina Ivaniša&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=159-175, 629-631}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav II.|Vladislav II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vladislav Jagellonský'')&lt;/small&gt;|| [[1490]]–[[1516]]. ||Vladislav II Jagelonac Mlađi, kralj [[Češka|Češke]] (1471-1516), sin poljskog kralja [[Kazimir IV Jagelović|Kazimira IV]] i sinovac kralja Ugarske i Poljske [[Vladislav I.|Vladislava I]].
* tajno se oženio Matijinom udovicom Beatrisom Aragonskom.
* prilikom stupanja na presto obećava da će ukinuti kraljevsku stajaću vojsku ([[Crna armada]]) i ubiranje stalnog poreza.
* [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijan I.]], sin cara Fridriha III, bez borbe zauzima [[Beč]] i austrijske teritorije koje je prethodno osvojio [[Matija Korvin]].
* [[1492]]. - mir sa Maksmilijanom Habsburškim i potvrda ugovora o međusobnom nasleđivanju.
* [[1493]]. - [[Bitka na Krbavskom polju]]: hrvatski ban Emerih Derenčenji gine u sukobu sa Osmanlijama.
* [[1495]]. - primirje između Ugarske i Osmanlija.
* [[1500]]. - [[Papa Aleksandar VI]] odobrava razvod Vladislava II i Beatrise Aragonske;
* [[1505]]. - [[Sabor na Rakoškom polju (1505)|Sabor na Rakoškom polju]]: Plemstvo zabranjuje izbor stranca za kralja posle smrti Vladislava II;
* [[1516]]. - Pripreme za [[krstaški rat]] protiv Turaka se pretvaraju u seljački ustanak pod vođstvom [[Đerđ Doža|Đerđa Dože]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=175-182, 631-632}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Ludovik II. Jagelović|Lajoš II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Lajos'')&lt;/small&gt;|| [[1516]].–[[1526]]. || Bio je i kralj [[Češka|Češke]];
* kralj Ugarske i Češke;
* sin Vladislava II i francuske grofice Ane Kandal od Foa.
* [[1515]]. - oženjen [[Marija od Ugarske|Marijom]], [[unuka|unukom]] cara Svetog rimskog carstva [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijana I.]]
* [[1516]]. - nasledio presto kao desetogodišnji dečak zbog čega je osnovano namesništvo od 28 članova među kojima je najuticajniji bio erdeljski vojvoda [[Ivan Zapolja|Jovan Zapolja]].
* [[1521]]. - Osmanlije [[Pad Beograda (1521)|osvajaju Beograd]], [[Šabac]] i gradove [[Srem]]a.
* [[1526]]. - [[Mohačka bitka]]: teški poraz u borbi sa [[Osmansko carstvo|Osmanlijama]] i smrt Lajoša II&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=178,182-183,185-187, 632}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Ferdinand Habsburški i Janoš Zapolja su bili istovremeno vladari različitih delova Mađarske.'''
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand  I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1564]]. || šurak Lajoša II.; bio je i car Svetog rimskog carstva.
|-
| [[Zapolje]] || [[Ivan Zapolja|Jovan I Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1540]] || Vođa mađarskih plemića, koji su se zalagali za domaćeg vladara (kralja). Priznat za kralja od strane mađarskog plemstva i [[Sulejman I|Sulejmana I Veličanstvenog]].(''Szapolyai''.)
|-
| [[Zapolje]] || [[Jovan II Žigmund Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János Zsigmond'')&lt;/small&gt; || [[1540]]-[[1571]]. || Sin Jovana I Zapolje. Kralj Mađarske i knez [[Transilvanija|Transilvanije]] ''(Erdelj)'' po odobrenju osmanskog sultana.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Mađarska je bila podeljena na tri dela: [[Habsburška Mađarska|habsburški]] deo koji je bio na severnom i zapadnom delu države, [[Osmanlijska Mađarska|osmanski]] u sredini, i poluvazalnu [[Transilvanija|Transilvaniju]] na istoku, posle [[1562]].''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Maksimilijan II, car Svetog rimskog carstva|Maksimilijan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maximilian II. von Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1563]].–[[1576]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] i [[Ana Jagelović|Ane Jagelović]];
* Početak vladavine [[Habsburg|Habsburške]] dinastije nad Mađarskoj. [[Panonska nizija|Panonijom]] vladaju [[Osmansko Carstvo|Turci]] ali Habsburgovci nasljeđuju krunu Svetog Stjepana i naslov kralja Mađara; 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Rudolf II, car Svetog rimskog carstva|Rudolf II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Rudolf II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1572]].–[[1608]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Matija, car Svetog rimskog carstva|Matija II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Matthias von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1608]].–[[1619]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]]. Brat cara Rudolfa II.;
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand II, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1618]].–[[1637]]. || 
* Sin cara [[Karl II Štajerski|Karla II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1551–1608)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand III. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1625]].–[[1657]]. ||
* Sin cara [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinanda II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1574–1616)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand IV. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1647]].–[[1654]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vladao ''de facto'' samo godinu dana (1653/1654). Umro u 21. godini od velikih boginja.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopold I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1655]].–[[1705]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vodio [[Veliki turski rat]], osvojio [[Panonska nizija|Panoniju]] od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] ([[Eugen Savojski]]). Sa [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]], Habsburzi postaju glavna sila u Panoniji i šire se prema jugo–istočnoj Europi.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Pokret za oslobađanje mađarske od Turaka. Habzburzi naseljavaju [[Srbi|Srbe]] ([[1690]].) i [[Nemci|Nemce]] ([[1682]].–[[1699]].) u Južnu Ugarsku.''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1687]].–[[1711]]. ||
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonore-Magdalene od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karlo III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl VI.'')&lt;/small&gt; || [[1711]].–[[1740]]. || 
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonora-Magdalena od Wittelsbacha]];
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Velike seobe Nemaca u Mađarsku ([[1720]].–[[1800]].)''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maria Theresia von Habsburg'' ili ''Mária Terézia'')&lt;/small&gt; || [[1740]].–[[1780]]. || 
* Kći cara [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]] i [[Elizabeta Kristina od Braunschweiga-Wolfenbüttela|Elizabete Kristine od Welfa]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph II od Svetog Rimskog Carstva|Jozef II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;|| [[1780]].–[[1790]]. || Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold II, car Svetog rimskog carstva|Leopold II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold II. von Habsburg-Lothringen'' ili ''II. Lipót'')&lt;/small&gt; || [[1790]]-[[1792]]. ||Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franc]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt; || [[1792]].–[[1835]]. || Sin cara [[Leopold II od Svetog Rimskog Carstva|Leopolda II.]] i [[Marija Lujza Španska|Marije Lujze od Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Abdicirao od naslova ''[[Lista njemačkih vladara|rimskog cara]]'' 6. augusta [[1806]]. (kraj [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]]). Od 11. augusta [[1804]]. je vladar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] (1804–1867). Bio je jedan od pokrovitelja [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I od Austrije|Ferdinand V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. der Gütige'')&lt;/small&gt; || [[1835]].–[[1848]]. || Sin cara [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franca II.]] i [[Marija Terezija Karolina od Dve Sicilije|Marije Terezije iz Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Bori se protiv revolucije nikle [[1848]]. (''[[Revolucija 1848–1849.|Proljeće naroda]]''). Mađari pod vodstvom [[Lajos Kossuth|Kossutha]] su proglasili [[Republika|republiku]], stoga je [[Ferdinand I od Austrije|car Ferdinand]] ovlastio generala [[Josip Jelačić|Jelačića]] [[ban]]om Hrvatske u svrhu borbe protiv mađarske revolucije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franc Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz Joseph von Habsburg-Lothringen'' ili ''Ferenc József'')&lt;/small&gt; || [[1848]]–[[1916.]] || Sin nadvojvode [[Franjo Karlo Austrijski|Franza Karla]] od [[Habsburg]]a i [[Sofija Bavarska|Sophie]] [[Wittelsbach]];
* Ustoličenje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog cara]] [[Franc Jozef I|Franca Jozefa]] ([[1848.]]) i ženidba sa rodicom [[Elizabeta od Bavarske (carica)|Elisabethom von Wittelsbach]] ([[1854]]). Franc Jozef vlada 68 godina;
* Okrunjen u [[Budimpešta|Budimpešti]] kraljem dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austrije i Ugarske]] (''[[Austro-ugarska nagodba|Ausgleich]]'' [[1867]]).
* Umire na [[Schönbrunn]]u u svojoj 86. godini od [[Upala pluća|upale pluća]] ([[1916.]])
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Boldog Károly'')&lt;/small&gt; || [[1916]].–[[1918]]. || &amp;nbsp; Sin nadvojvode [[Oton Franjo Austrijski|Otona Franje]] i [[Marija Josipa Saska (1867–1944)|Marije Josipe Saske]];
* Stupa na presto usred [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]];
* Vojni poraz Austro–Ugarske: [[Astrova revolucija]], [[Primirje kod Ville Giusti]], [[Compiegnesko primirje (1918.)|Compiegnesko primirje]], [[Karl Seitz]] osniva [[Republika Austrija|Austrijsku republiku]];
** [[Austrijski parlament]] donosi [[Habsburški Zakon]] (3. aprila 1919.) s kojim svrgava s prijestolja i protjeruje [[Habsburg|Habsburgovce]].
* Nastaje [[Mađarska Sovjetska Republika]] (1919.) a zatim nova [[Kraljevina Mađarska]] (1920.)
**[[Ugovor iz Trianona]] (1920.)
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]] odlazi u [[egzil]] (1921.) Zadnji vladajući Habsburgovac.
|}

== Povezano ==
* [[Mađarske kraljice]]

== Izvori ==
{{reflist|3|}}

== Literatura ==
* {{cite book|last1=Rokai|first1=Peter|last2=Đere|first2=Zoltan|last3=Pal|first3=Tibor|year=2002|title= Istorija Mađara|url=|location= Beograd|publisher= Clio|pages=700|ref = Rokay}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html Mađarski vladari i šefovi države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040813082356/http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html |date=2004-08-13 }}

[[Kategorija:Mađarski vladari|#]]
[[Kategorija:Popisi vladara|Mađarski]]
[[Kategorija:Historija Mađarske|#]]</text>
      <sha1>6k3g8toi0te0ulztumbsa2viz10xt8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfa-čestica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>249353</id>
    <revision>
      <id>41261652</id>
      <parentid>41100494</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T01:11:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Д.Ильин</username>
        <id>72356</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30040" xml:space="preserve">[[Datoteka:Alpha Decay.svg|thumb|desno|250px|Alfa raspad]]
[[Datoteka:Radioactive.svg|thumb|desno|250px|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]
[[Datoteka:Alfa beta gamma radiation.svg|250px|thumb|desno|Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.]]
[[Datoteka:Alphaspektroskopie.JPG|thumb|desno|250px|Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja]]
[[Datoteka:Bragg Curve for Alphas in Air-PT-en.svg|thumb|desno|250px|Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora.]]
[[Datoteka:EffetTunnel.gif|thumb|desno|250px|Budući da polumjer atomske jezgre iznosi oko 10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; [[metar|m]], a brzina alfa-čestice koja se u njemu kreće iznosi oko 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; m/[[sekunda|s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;/10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; = 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; pokušaja. To je u stvari bit '''tunel efekta'''.]]
[[Datoteka:Sun diagram.svg|thumb|desno|250px|Prikaz građe Sunca::&lt;br /&gt; 1. Jezgra&lt;br /&gt; 2. Zona zračenja&lt;br /&gt; 3. Zona konvekcije&lt;br /&gt; 4. [[Fotosfera]]&lt;br /&gt; 5. [[Kromosfera]]&lt;br /&gt; 6. [[Korona]]&lt;br /&gt; 7. [[Sunčeve pjege]]&lt;br /&gt; 8. [[Fotosfera|Granule]]&lt;br /&gt; 9. [[Prominencije]] ]]
Alfa cestica je čestica koja se sastoji od dva [[proton]]a i dva [[neutron]]a. Od jezgre [[helij]]a se razlikuje samo svojom velikom brzinom gibanja. Najčešća [[kinetička energija]] alfa-čestice je 5 M[[eV]], odnosno [[brzina]] 15 000 [[metar|km]]/[[sekunda|s]]. Označava se He&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; ili &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;. Ukupan [[spin]] alfa-čestice je nula, pa je ona [[bozon]]. 

Prirodno nastaje [[alfa raspad]]om [[radioaktivnost|radioaktivnih]] [[atomska jezgra|atomskih jezgri]]. [[Kinetička energija]] (brzina gibanja) alfa-čestice ovisi o atomskoj jezgri iz koje je emitirana pa je, na primjer, doseg alfa-čestice emitirane iz [[bizmut]]a-283, u [[zrak]]u pri [[Standardni tlak i temperatura|normalnom tlaku i sobnoj temperaturi]], 4,7 cm, a iz [[polonij]]a-218 je 8,5 cm.&lt;ref&gt;Počela fizike, Ivan Supek, Miroslav Furić, Školska knjiga, Zagreb 1994&lt;/ref&gt; Struja alfa-čestica (alfa-zračenje) vrlo brzo gubi kinetičku energiju zbog jakog [[ionizacija|ionizirajućeg]] djelovanja i ne prodire duboko u tvar (zaustavlja ju običan list papira). 

[[Masa]] alfa čestice je 6,644656 × 10&lt;sup&gt;-27&lt;/sup&gt; kg, što odgovara anihilacijskoj energiji od 3,72738 GeV. Alfa-čestice se šire brzinom od oko 1/20 [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]], što je dovoljno sporo da mogu relativno dugo međudjelovati s materijom. Zato imaju jako [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajuće djelovanje]]. Zbog svoje će se veličine brzo sudariti s nekim od [[atom]]a i izgubiti [[energija|energiju]], pa im je doseg mali (nekoliko cm), a zaustavlja ih već [[koža]] ili komad [[papir]]a. No, ako se unesu u tijelo [[hrana|hranom]] ili [[Disanje|udisanjem]], mogu biti opasne zbog svog jakog ionizirajućeg djelovanja. &lt;ref&gt;[http://chem.grf.unizg.hr/media/download_gallery/2.predavanje_09..pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Kemija I&quot;, chem.grf.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

== Izvori alfa-čestica ==
=== Alfa raspad ===
[[Alfa raspad]] je pretvaranje jedne [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u drugu uz zračenje alfa-čestica. Jezgra se transformira (ili &quot;raspada&quot;) na manju jezgru [[Relativna atomska masa|masenog broja]] manjeg za 4 i [[Atomski broj|atomskog broja]] manjeg za 2 i na alfa-česticu. Prema '''zakonu pomicanja''' [[atom]]i [[radioaktivnost|radioaktivnih]] elemenata koji emitiraju alfa-čestice prelaze u atome, čija je atomska masa manja za 4 atomske jedinice, a atomski broj manji za 2, tj. prelaze u atome elemenata, koji u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu elemenata]] zauzimaju položaj pomjeren za dva mjesta ulijevo. Na primjer: &lt;ref&gt;[http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearno_gorivo/od_rude_do_zutog_kolaca/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170731082259/http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearno_gorivo/od_rude_do_zutog_kolaca/ |date=2017-07-31 }} &quot;Od rude do žutog kolača&quot;, Nuklearna elektrana Krško, 2011.&lt;/ref&gt;

:&lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;U → &lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;Th + α

Većina [[helij]]a na [[Zemlja|Zemlji]] (oko 99%) je produkt alfa raspada [[uranij]]a i [[torij]]a. Do raspada dolazi zbog nestabilnosti atomske jezgre, odnosno neuravnoteženoga broja [[proton]]a i [[neutron]]a u njoj. Neke su atomske jezgre prirodno nestabilne i raspadaju se u dužem ili kraćem vremenskom intervalu ([[vrijeme poluraspada]]), a neke stabilne atomske jezgre mogu postati nestabilne nakon što na njih djeluju [[Elementarna čestica|čestice]] velike energije.

Alfa raspad se događa najčešće kod masivnih jezgri koje imaju prevelik omjer protona u odnosu na neutrone. Alfa čestica s dva protona i dva neutrona je vrlo stabilna konfiguracija [[nukleon]]a. Mnoge se jezgre masivnije od [[Olovo (element)|olova]] (&gt; 106 u ili više od 106 [[Atomska jedinica mase|atomskih jedinica mase]]) raspadaju ovim raspadom. Najmanja [[atomska jezgra]] koja može zračiti alfa-čestice je [[telurij]] ([[Atomski broj|Z]] = 52), koji ima atomsku masu od 106 do 110. Kod alfa raspada atomska masa i redni brojevi jezgre se mijenjaju, što znači da atomska jezgra koja se raspada i jezgra nastala tim raspadom pripadaju različitim [[kemijski element|kemijskim elementima]], te stoga, imaju različita kemijska svojstva. 

Kad je omjer neutrona i protona u atomskoj jezgri određenih atoma prenizak, oni emitiraju alfa-česticu kako bi uspostavili ravnotežu. Na primjer: [[polonij]]-210 ima 126 neutrona i 84 protona što je omjer od 1,50 naprema 1. Nakon radioaktivnog raspada emitiranjem alfa-čestice, omjer postaje 124 neutrona naprema 82 protona ili 1,51 naprema 1. Budući da broj protona u jezgri određuje element, polonij-210 nakon emisije alfa čestice postaje [[Olovo (element)|olovo]]-206 koji je stabilan element.

Atomi koji emitiraju alfa-čestice uglavnom su vrlo veliki atomi, tj. imaju visoke [[atomski broj|atomske brojeve]]. Mnogo je prirodnih i umjetnih radioaktivnih elemenata koji emitiraju alfa-čestice. Prirodni izvori alfa-čestica imaju atomski broj najmanje 82, uz neke iznimke. Najvažniji alfa emiteri su: [[americij]]-241 (Z = 95), [[plutonij]]-236 (Z = 94), [[uranij]]-238 (Z = 92), [[torij]]-232 (Z = 90), [[radij]]-226 (Z = 88), [[radon]]-222 (Z = 86).Alfa emiteri su prisutni u različitim količinama u gotovo svim stijenama, tlu i vodi. Nakon emisije, alfa čestice se zbog velike mase i električnog naboja gibaju relativno sporo (otprilike 1/20 brzine svjetlosti) i u zraku potroše svu energiju nakon nekoliko centimetara i tada vežu slobodne elektrone i postaju [[helij]]. &lt;ref&gt; [http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/nek/fisija.html] &quot;4.1 FIZIKA NEK-a - Fisija&quot;, Nuklearna elektrana Krško, e-škola, 2011.&lt;/ref&gt;

==== Brzina i energija alfa-čestica ====
U pogledu početne [[brzina|brzine]] alfa-čestica, energije, dometa, apsorpcije i prodornosti kroz razne tvari, kao i sposobnost za [[ionizacija|ionizaciju]] plinova, utvrđeno je da one imaju svoje posebne osobine, koje zavise od prirode radioaktivnog elementa iz kojeg potiču. Početna brzina alfa-čestica je različita za različite radioaktivne elemente i iznosi od 14 000 do 22 000 [[metar|km]]/[[sekunda|s]], što je oko 5 do 7,5% [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. 

[[Energija]] alfa-čestica zavisi od prirode radioaktivnog elementa iz kojeg potiče i kreće se od 4 do 10 M[[eV]]. Ispočetka se smatralo da sve alfa-čestice, koje emitiraju radioaktivni elementi, imaju istu brzinu, ali su onda pokusi pokazali da jedan radioaktivni izotop može zračiti alfa-čestice različitih brzina ili različitih [[kinetička energija|kinetičkih energija]]. Tako je poznato da [[radij]]-226 zrači alfa-čestice s 4 energetske grupe: 7,68 MeV, 8,277 MeV, 9,066 MeV i 10,505 MeV. 

==== Domet i apsorpcija alfa-čestica ====
[[Hans Geiger]] je emprijskim putem utvrdio ovisnost dometa alfa-čestica, pod [[Standardni tlak i temperatura|standardnim tlakom i temperaturom]], o njihovoj početnoj [[brzina|brzini]]. Također je Geiger, zajedno s Johnom Nuttallom, pronašao vezu između [[Vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]], odnosno konstante raspadanja ''λ'', nekog radioaktivnog elementa koji zrači alfa-čestice i njihovog dometa u zraku, što se naziva '''Geiger-Nuttalov zakon''':

:&lt;math&gt;\ln\lambda=-a_1\frac{Z}{\sqrt{E}}+a_2&lt;/math&gt;

gdje je: ''λ'' - konstanta raspadanja (''λ = ln 2/[[vrijeme poluraspada]]''), ''Z'' – [[atomski broj]], ''E'' – ukupna [[kinetička energija]] (alfa-čestice i atomske jezgre iz koje je nastala), te a&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i a&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; - konstante.

S obzirom na [[vrijeme poluraspada]] radioaktivnih elemenata, utvrđeno je da nestabilni atomi s kratkim životom zrače alfa-čestice velike energije, velike brzine i velikog dometa. Domet alfa-čestice se kreće od 28 mm ([[torij]]-232, vrijeme poluraspada 1,39 x 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; [[godina]]) do 86 mm ([[polonij]]-212, vrijeme poluraspada 3 x 10&lt;sup&gt;-7&lt;/sup&gt; [[sekunda|sekundi]]).

Ni sve alfa-čestice jednog istog radioaktivnog elementa nemaju isti domet. Općenito, od ukupnog broja alfa-čestica, najveći njihov dio ima isti domet, a manji dio ima više snopova različitog dometa. To znači, da se alfa-čestice, koje emitira jedan isti izvor, mogu sastojati iz više grupa različitih brzina, odnosno energija. Uglavnom se pojavljuje [[Spektar (fizika)|spektar]] alfa-čestica, sastavljen od dvije ili više odvojenih energetskih grupa. 

Iako alfa-čestice imaju veliku masu i energiju, ipak su njihovi dometi kratki, jer ih [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] kroz koje prolaze zaustavljaju. Ovo zaustavljanje nastaje zbog medudjelovanja pozitivno nabijenih alfa-čestice i negativnih [[elektron]]a iz tvari kroz koje prolaze. Pri tome, elektroni mogu biti izbačeni iz atoma te tvari, a potrebnu energiju daje alfa-čestica. Smanjenjem energije alfa-čestice smanjuje se i njena brzina, a to omogućava da se elektroni s njima sastavljaju, pa se tako dobijaju atomi [[helij]]a, koji su električki neutralni. Ipak, pri tome kretanju nastaje vrlo jaka [[ionizacija]]. &lt;ref&gt;[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Uvod u nuklearnu energetiku&quot;, Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.&lt;/ref&gt;

==== Ionizacijsko zračenje ====
Utvrdeno je da alfa-čestice koje zrače iz raznih radioaktivnih elemenata proizvode od 50 000 do 100 000 [[ion]]skih parova, na jedan [[centimetar]] [[zrak]]a, čime nastaje [[ionizirajuće zračenje]]. Ako se napravi dijagram koji će na apcisi imati udaljenost alfa-čestica od izvora zračenja, a na ordinati broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora, dobiva se '''Braggova krivulja'''. Na njenom završnom dijelu, vidi se znatan uspon, a zatim nagli pad. 

==== Tunel efekt ====
Velika je poteškoća nastala da se objasni kako je moguće da alfa-čestice, čija [[kinetička energija]] iznosi pri izbacivanju iz radioaktivnih atomskih jezgri od 4 do 10 M[[eV]], da prođu kroz [[Potencijalna energija|potencijalnu]] energetsku barijeru, čije najveće vrijednosti kod elemenata s velikim atomskim brojem iznose oko 25 MeV. Prema [[Klasična mehanika|klasičnoj teoriji]], izlazi da alfa-čestice, koje se nalaze u unutrašnjosti atomske jezgre, ne mogu prodrijeti kroz barijeru i iz njega se osloboditi s energijom, koja je manja od energije potencijalne barijere. 

Isto tako, teško je bilo objasniti zašto radioaktivni elementi imaju tako dugo [[vrijeme poluraspada]], koji na primjer za [[radij]]-226 iznosi 1600 [[godina]]. To znači da se u tako dugom vremenskom periodu, [[nukleon]]i ([[proton]]i i [[neutron]]i) moraju držati zajedno u [[atomska jezgra|atomskom jezgru]], iako ponekad spontano, bez vanjskih utjecaja, dva protona i dva neutron u obliku alfa-čestice budu izbačeni iz nje. 

Taj problem su [[Teorija|teoretski]] riješili 1928. George Gamow, a neovisno o njemu Ronald Gurney i Edward Condon, razvivši teoriju '''tunel efekta'''. Prema [[Kvantna mehanika|kvantnoj fizici]] postoji vjerovatnost da se alfa-čestica s određenom energijom, koja je manja od energije potencijalne barijere, oslobodi atomskog jezgra, kad dođe do njegove površine. Ova vjerovatnost je veća ako je veća energija alfa-čestice i ako je širina barijere manja od vrijednosti njene energije. Alfa-čestica će na neki način dobiti dovoljnu količinu energije od drugih nuklearnih čestica, za svladavanje potencijalne barijere. 

Za alfa-čestice sposobne da dospiju do vanjske površine i da ponovno budu ubačene u atomsko jezgro, postoji učestalost. Vrijednost ove učestalosti može se odrediti dijeljenjem veličine [[polumjer]]a atomske jezgre s procijenjenom brzinom, kojom se alfa-čestice kreću u atomskoj jezgri. Budući da polumjer atomske jezgre iznosi oko 10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; [[metar|m]], a brzina alfa-čestice koja se u njemu kreće iznosi oko 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; m/[[sekunda|s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;/10&lt;sup&gt;-15&lt;/sup&gt; = 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; pokušaja. To je u stvari bit tunel efekta. 

=== Akceleratori čestica ===
[[Akcelerator čestica]] je uređaj za ubrzavanje električki nabijene čestice do visokih brzina. Ubrzavanje čestica postiže se primjenom vrlo jakog [[Električno polje|električnog polja]] i/ili [[Magnetsko polje|magnetskog polja]]. Primjerice, u električnom polju, energija koju će nabijena čestica dobiti jednaka je umnošku njenog [[Električni naboj|električnog naboja]] i razlike potencijala početne i krajnje točke puta. Svi akceleratori rade s visokim [[vakuum]]om da omoguće nesmetano kretanje čestice. U akceleratoru čestica mogu nastati i alfa-čestice. 

=== Sunčeva jezgra ===
[[Sunčeva jezgra]] se smatra unutrašnji dio [[Sunce|Sunca]] od centra do 20 – 25 % Sunčevog polumjera. To je najtopliji dio [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Njegova [[gustoća]] se kreće do 150 000 kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; (150 puta više od gustoće vode) i temperatura je oko 15 000 000 [[Kelvin|K]] (za razliku od površine gdje je oko 6 000 K). Sunčeva jezgra se sastoji od toplog i vrućeg plina, koji je u stanju [[plazma|plazme]]. Unutar Sunčeve jezgre se stvara 99 % [[Energija nuklearne fuzije|energije nuklearne fuzije]] Sunca. U Sunčevoj jezgri mogu nastati i alfa-čestice

=== Kozmičke zrake ===
Oko 89 % dolazećih [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] su jednostavni [[proton]]i (jezgre [[vodik]]a), 10 % su jezgre [[helij]]a (alfa-čestice) i 1 % su teži elementi. Te jezgre vodika i helija čine 99 % kozmičkih zraka. Pojedinačni elektroni (poput [[beta-čestica]]) čine ostalih 1 % galaktičkih kozmičkih zraka – to su kozmičke zrake koje dolaze izvan Sunčevog sustava. Zasad je nepoznato odakle ti [[elektron]]i dolaze i zašto imaju ubrzanje manje od atomskih jezgri. 

== Povijest ==
[[Datoteka:Alphaparticlemagnetic.svg|thumb|desno|250px|Alfa- čestice skreću u magnetskom polju, koje je okomito na smjer njihovog kretanja.]]
[[Datoteka:Rutherford gold foil experiment results.svg|thumb|desno|250px|''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma.&lt;br /&gt;
''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma.]]
[[Datoteka:Li6-D Reaction.svg|250 px|thumb|desno|250px|Nuklearna reakcija u kojoj [[deuterij]] bombardira [[litij]]-6, a nastaju dvije [[alfa-čestica|alfa-čestice]] (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a [[neutron]]i plavim kuglicama)]]
Početkom 20. stoljeća bilo je poznato 5 radioaktivnih elemenata: [[uranij]], [[torij]], [[polonij]], [[aktinij]] i [[radij]]. Među njima najviše se upotrebljavao radij i to za liječenje [[Rak (bolest)|raka]]. Iz radija i njegovih kemijskih spojeva stalno se razvijao jedan [[plin]], koji je isto bio radioaktivan, a nazvan je radijeva emanacija ili [[radon]]. Osim radona nastajao je i [[helij]]. Iz toga se zaključilo da se radij, ali i svi ostali radioaktivni elementi, pretvaraju u druge elemente s manjom težinom i pri tom postupku zrače. Uočeno je također da je ta prirodna radioaktivnost svojstvena atomima s najvećim atomskim masama i da je to proces koji se dešava u unutrašnjosti atoma, znači ne ovisi o vanjskim utjecajima, kao što su [[tlak]], [[temperatura]] ili neka [[kemijska reakcija]].

Već 1900. bilo je poznato da jedan dio [[radioaktivnost|radioaktivnog]] zračenja može da skreće u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. [[Ernest Rutherford]] je na osnovu ispitivanja prolaza radioaktivnih zraka kroz tanke listiće [[aluminij]]a utvrdio da kod zračenja [[uranij]]evih spojeva postoje dvije vrste zraka. Onu vrstu zraka koje ne mogu da prođu kroz aluminijsku pločicu debljine 0,02 mm nazvao je alfa-česticama, a onu vrstu koja je prolazila i kroz deblje slojeve nazvao je [[beta-čestica]]ma. Iste godine francuski znanstvenik [[Paul Villard]] je otkrio i treću vrstu radioaktivnog zračenja, za koju se utvrdilo da ima veliku prodornu moć i da ne skreće u magnetskom polju, a nazvane su [[gama-čestica]]ma. Na osnovu skretanja u magnetskom polju, utvrdeno je da alfa-čestice imaju pozitivni [[električni naboj]], a beta-čestice negativan električni naboj.

1908. su Rutherford i [[Hans Geiger]] mjerenjem utvrdili da alfa-čestice imaju dvostruki električni naboj, a da im je masa jednaka četverostrukoj masi atoma [[vodik]]a. Kada alfa-čestica privuče dva elektrona, ona prelazi u atom [[helij]]a. Iz toga je Rutherford zaključio da su alfa-čestice ustvari [[ion]]i helija ili samo [[atomska jezgra]] helija. Za beta-čestice se utvrdilo da se u magnetnom i električnom polju ponašaju isto kao i katodne zrake ili [[elektron]]i. To znači da su beta-čestice ustvari elektroni velikih brzina, ali za razliku od elektrona u elektronskom omotaču atoma, nastaju iz atomske jezgre.

=== Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ===
[[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem]] je bio jedan od najznačajnih [[pokus]]a u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]], jer je to bio prvi dokaz da u atomu postoji atomska jezgra. Rutherford okuplja plodan tim istraživača, među kojima su Hans Geiger, Ernest Marsden, George Hevesy, Henry Moseley, a nekoliko je godina dio tima bio i [[Niels Bohr]].

Ključni se pokus za to otkriće dogodio 1909. kada su znanstvenici vrlo tanku zlatnu foliju izložili djelovanju alfa-čestica. [[Thompsonov model atoma]] je predviđao će alfa-čestice proći kroz tanki metalni film i raspršiti se pod određenim malim kutovima. No, na veliko je iznenađenje istraživačkoga tima ustanovljeno raspršenje i pod velikim kutovima, a neke su se helijeve jezgre od metalne folije odbile potpuno unatrag. Rutherford je to usporedio s vjerojatnošću da list papira odbije topovsku kuglu. Rezultat je pokusa vodio prema novom [[Rutherfordov model atoma|modelu atoma]], koji je Rutherford predložio 1911.: atom se sastoji od središnjega naboja okruženoga sferičnom raspodjelom naboja suprotnoga predznaka. U početku se pretpostavljalo da su i elektroni građevne čestice atomske jezgre, pa je u modelu za atom dušika rednoga broja 7 bilo pretpostavljeno da u jezgri ima 21 česticu, i to 14 protona i 7 elektrona, a u elektronskom omotaču još 7 elektrona. 

=== Nuklearna reakcija ===
Otkriće je [[spin]]a i [[spektroskopija]] [[dušik]]ovih jezgri, do čega je 1930. došao [[Talijani|talijanski]] [[fizičar]] Franco Rasetti, pokazalo da se dušikove jezgre vladaju kao čestice cjelobrojnoga spina, tj. kao [[bozoni]]. To je bilo u potpunom neskladu s predloženim modelom dušikove jezgre s 21 [[nukleon]]om, pa je to neslaganje nazvano „dušikovom katastrofom“. No, „katastrofa“ je razriješena otkrićem [[neutron]]a, koje je 1932. objavio [[James Chadwick]] i njegova spina 1/2. Ruski je fizičar Dmitri Ivanenko predložio tada današnji model atoma prema kojem su atomski nukleoni protoni i neutroni, a ne elektroni. Naziv proton za pozitivno nabijeni nukleon prvi je upotrijebio Rutherford, a on je 1919. godine izveo i prvu pretvorbu (transmutaciju) jednoga elementa u drugi; toj je prvoj [[nuklearna reakcija|nuklearnoj reakciji]] u povijesti bombardirao dušik alfa-česticama i tako dobio [[kisik]].

=== Rutherfordovo raspršenje ===
[[Rutherfordovo raspršenje]] je pojava iz nuklearne fizike, kojom se objašnjava skretanja alfa-čestica koje udaraju u tanke listiće [[metal]]a, a s njim se dokazuje postojanje pozitivno nabijene [[atomska jezgra|atomske jezgre]], koja ima gotovo svu masu atoma. Rutherfordovo raspršenje je objašnjenje strukture atomske jezgre, koje je nastalo nakon pokusa s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rezultati tog pokusa su pokazali da su skretanja alfa-čestica pod velikim kutevima bila jako rijetka, na primjer pri prolazu kroz listić [[platina|platine]] na svakih 8000 jedna alfa-čestica bi skrenula pod kutem većim od 90º.

=== Prva nuklearna pretvorba ===
Godine 1919. [[Ernest Rutherford]] je, bombardirajući [[dušik]] alfa-česticama izveo prvu nuklearnu pretvorbu (transmutaciju) jednog elementa u drugi. Rutherford je prilikom istraživanja raspršenja alfa-čestica kroz [[zrak]], otkrio da prilikom bombardiranja atoma dušika s alfa-česticama nastaju nove jezgre atoma kisika i vodika.

:&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N + α → &lt;sup&gt;17&lt;/sup&gt;O + proton&amp;nbsp; 

== Antialfa-čestica ==
Antialfa-čestica je dosad najteža otkrivena stabilna antijezgra, a izgleda da još desetljećima nećemo moći otkriti nešto slično. Članovi međunarodne istraživačke skupine STAR su na Relativističkom sudaraču teških iona (eng. ''Relativistic Heavy Ion Collider'' - RHIC) otkrili [[Antimaterija|antimaterijsku]] kopiju alfa-čestice 2011. Ova nova čestica je najteža antijezgra ikad otkrivena. Relativistički sudarač teških iona je zapravo [[akcelerator čestica]] namijenjen proučavanju uvjeta u najranijem dobu [[Svemir]]a, a smješten je u Nacionalnom laboratoriju Brookhaven. Jezgra antialfa-čestice se sastoji od dva antiprotona i dva antineutrona, stabilna je i ne ulazi u radioaktivni raspad, nabijena je nabojem dva elektrona dok joj je masa gotovo četiri puta veća od mase protona. Rezultati istraživanja pokazuju kako se novootkrivene antialfa-čestice mogu lijepo razlučiti od lakših [[izotop]]a, ali i da imaju očekivanu masu. 

Stvaranje uvjeta potrebnih za proučavanje prirode antimaterije nije nimalo lak zadatak. Jedna od najvećih tajni fizike jest pitanje zašto se čini da je naš Svemir gotovo u potpunosti izgrađen od obične materije kada je znanstveno prihvaćena pretpostavka da su u vrijeme [[Veliki prasak|Velikog praska]] materija i antimaterija stvorene u isto vrijeme i u istim količinama.

Za stvaranje uvjeta sličnih uvjetima neposredno posije Velikog praska, u RHIC-u se sudaraju [[ion]]i [[zlato|zlata]] pri brzinama bliskim [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], pri čemu se oslobađaju gotovo jednake količine [[kvark]]ova i antikvarkova. Velik dio stabilne materije nastale tijekom takvih sudara ostavlja jasan signal na STAR detektoru prije nego li, zajedno s običnom materijom, bude uništena u vanjskom dijelu uređaja. &lt;ref&gt; [http://znano.st/znanost-matematika-fizika-kemija/4/otkrivena-najteza-cestica-antimaterije/160/] &quot;Otkrivena najteža čestica antimaterije&quot;, Znanost - Hrvatski znanstveni portal, 2011.&lt;/ref&gt;

== Primjena ==
[[Datoteka:Americium-241.jpg|thumb|desno|250px|Spremnik americija u detektoru dima.]]
[[Datoteka:Cutdrawing of an GPHS-RTG.png|thumb|desno|250px|Nuklearna baterija sa svemirske letjelice [[Cassini-Huygens]].]]
=== Detektor dima ===
Najčešći detektori dima sadrže male količine radioaktivnog izotopa [[americij]]a-241, koji se proizvede [[nuklearna reakcija|nuklearnim reakcijama]]. Alfa-čestica, koja se emitira u raspadu americija-241, [[ionizacija|ionizira]] zrak i stvori malu struju naboja koja se mjeri osjetljivim uređajem. Kada [[dim]] uđe u detektor, ioni se uhvate česticama dima što umanji struju naboja u detektoru. Ako se to dogodi, alarm se uključi. Kako je prevaljena udaljenost alfa-čestica izuzetno mala u zraku, ne postoji rizik zračenja od ovakvih detektora. Nakon svoje uporabe, ovi se detektori moraju prikladno odlagati, kao radioaktivni otpad.

=== Nuklearne baterije ===
Nuklearne baterije su [[Baterija|baterije]] u kojim se zbiva cijepanje jezgre elementa [[uranij]]a-235 ili [[plutonij]]a-239. U nuklearnoj je bateriji [[nuklearna lančana reakcija]] cijepanja kontrolirana, tj. može se usporiti ili ubrzati. Uređaji za pretvorbu prirodnog radioaktivnog raspadanja direktno u [[električna energija|električnu energiju]] nisu ništa novo. [[Tehnologija]] stvaranja nuklearne baterije započela je još 1913., kada je Henry Moseley prvi puta demonstrirao tzv. '''Beta ćeliju'''. Bilo je to u vrijeme kada je sve više rasla potražnja za dugoročnim spremištima energije, posebice u svrhe [[Svemirska utrka|svemirskih istraživanja]] 1950-tih i 1960-tih godina. Tijekom godina, razvili su se brojni tipovi i različiti principi rada nuklearnih baterija. Iako su većinom ti principi već odavno poznati, tek u novije vrijeme su se razvile tehnološke mogućnosti za izradu same baterije. Nuklearne baterije koje stvaraju alfa-čestice je puno lakše zaštititi; dovoljno je samo 2,5 mm [[Olovo (element)|olovnog]] lima. 

=== Eliminatori statičkog elektriciteta ===
Neki eliminatori statičkog [[elektricitet]]a koriste [[polonij]]-210, koji zrači alfa-čestice i ionizira zrak, a time i poništava statički elektricitet. 

=== Nuklearna medicina: terapija ===
Radiaktivni izotop [[kobalt]]-60 emitira gama-zrake koje se koriste za razbijanje stanica [[Rak (bolest)|raka]], a slično tome i [[cezij]]-137. U posljednjih desetak godina terapija uništenja stanica raka vrši se pod izravnim snopom masivnih [[ion]]a iz [[Akcelerator čestica|akceleratora]]. Za razliku od gama-zraka, koje dijele svoju energiju podjednako na zdravo i nezdravo tkivo, masivne čestice poput [[proton]]a i [[alfa-čestica]] ostavljaju svoju energiju neposredno tamo gdje se zaustave. Ako se energija prikladno odabere, najveći dio energije može se ostaviti u nezdravom tkivu, a ne u zdravom tkivu.

== Utjecaj alfa zračenja na žive organizme ==
Svijet u kojem živimo [[radioaktivnost|radioaktivan]] je od svog postanka. Postoji oko 60 [[radionuklid]]a (radioaktivnih elemenata), koje možemo pronaći u tlu, zraku, vodi, hrani, a time i u svim živim bićima. Po tome kako su nastali dijele se na one koji su oduvijek prisutni na Zemlji, one koji nastaju kao posljedica djelovanja [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]], te one koji su posljedica ljudske [[Tehnologija|tehnologije]]. 

U prvoj su skupini radioaktivni elementi poput [[uranij]]a-235, uranija-238, [[torij]]a-232, [[radij]]a-226, [[radon]]a-222 ili [[kalij]]a-40. Oni potječu još iz vremena stvaranja Zemlje, a karakterizira ih vrlo dugo vrijeme poluraspada, čak i do milijardu godina (iznimka je plin radon, čiji je poluživot 3,8 dana). Kozmičko zračenje nas neprestano pogađa. Izvor mu je uglavnom izvan našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], a sastoji se od raznih oblika zračenja: od vrlo brzih teških čestica, pa do visokoenergijskih [[foton]]a i [[mion]]a. Ono međudjeluje s atomima u gornjim slojevima atmosfere i tako proizvodi radionuklide, koji su najčešće kraćih vremena poluživota. To su, na primjer, [[ugljik-14]], [[tricij]], [[berilij]]-7 i drugi.

Ljudi su svojim djelovanjem, poglavito razvojem nuklearnih reaktora i testiranjem nuklearnog oružja, stvorili još neke radioaktivne elemente, poput [[stroncij]]a-90, [[jod]]a-129, joda-131, [[cezij]]a-137, [[plutonij]]a-239 itd.&lt;ref&gt;[http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125114645/http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |date=2012-11-25 }} &quot;Jedinica radioaktivnosti&quot;, www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

=== Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja ===
{{glavni|Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja}}

[[radioaktivnost|Aktivnost radioaktivnog uzorka]] mjeri se u [[bekerel]]ima (Bq). Aktivnost od 1 Bq znači jedan raspad [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u sekundi. Kako su aktivnosti uzoraka često vrlo velike u upotrebi je i veća jedinica, [[kiri]] (Ci). 1 Ci iznosi 3,7 • 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; Bq. 

Da bi se mjerila [[energija]], koju putem zračenja apsorbira određena tvar, koristi se jedinica [[grej]] (Gy). Omjer te energije i mase tijela koje ju apsorbira zove se [[apsorbirana doza]]. Ako se [[energija]] od 1 [[Džul|J]] apsorbira u 1 [[kilogram|kg]] tvari govorimo o apsorbiranoj dozi od 1 Gy. Ovako definirana doza ne govori ništa o biološkim učincima apsorbiranog zračenja. Svaka vrsta zračenja (α, β, γ) ima drugačiji utjecaj na žive stanice, koji se opisuje '''faktorom Q'''. Zato se definira [[ekvivalentna doza]], koju dobijemo tako da apsorbiranu dozu pomnožimo faktorom Q. Jedinica za ekvivalentnu dozu je [[sievert]] (Sv). &lt;ref&gt;[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100705051127/http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf |date=2010-07-05 }} &quot;Ionizirajuće zračenje u biosferi&quot;, Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Commonscat|Alpha particles}}
{{Commonscat|Alpha particles}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]</text>
      <sha1>q6pt8w45i0iowczhhej30j6z710kkgh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bab (Njitra)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460021</id>
    <revision>
      <id>41261655</id>
      <parentid>5778178</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T04:47:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>populacija, pozivni broj, normativna kontrola</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1396" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Bab
|originalni_naziv   = Báb
|slika              = Báb (okres Nitra), kostol 02.jpg
|opis_slike         = Rimokatolička crkva
|kraj               = [[Njitranski kraj|Njitranski]]
|okrug              = [[Okrug Njitra|Njitra]]
|populacija         = 1.195&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 163
|poštanski_kod      = 951 34
|pozivni_broj       = (+421) 37
|registarska_oznaka = NR
|gšir               = 48.311667
|gduž               = 17.870833
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Bab''' ({{jez-svk|Báb}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Njitra|okrugu Njitra]], u [[Njitranski kraj|Njitranskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 1.195 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0233/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-12}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Báb, Nitra District}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Njitra}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Njitra]]
[[Kategorija:Njitranski kraj]]</text>
      <sha1>tw59l22f5pivxcpnc27w37fnzbgihtm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aljekšince</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460022</id>
    <revision>
      <id>41261670</id>
      <parentid>5778179</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T09:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>populacija, pozivni broj, normativna kontrola</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1398" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Aljekšince
|originalni_naziv   = Alekšince
|slika              = Alekšince kostol 01.jpg
|opis_slike         = Crkva sv. Ane
|kraj               = [[Njitranski kraj|Njitranski]]
|okrug              = [[Okrug Njitra|Njitra]]
|populacija         = 1.699&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 162
|poštanski_kod      = 951 22
|pozivni_broj       = (+421) 37
|registarska_oznaka = NR
|gšir               = 48.366389
|gduž               = 17.947222
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Aljekšince''' ({{jez-svk|Alekšince}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Njitra|okrugu Njitra]], u [[Njitranski kraj|Njitranskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 1.699 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0233/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-12}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Alekšince}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Njitra}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Njitra]]
[[Kategorija:Njitranski kraj]]</text>
      <sha1>nrd91oqkya3ck96xpo9y6at5npilfd2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Collina, Forlì-Cesena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2284891</id>
    <revision>
      <id>41261639</id>
      <parentid>41211229</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T20:30:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrKeefeJohn</username>
        <id>122587</id>
      </contributor>
      <comment>| slika               = Chiesa di Collina (Forlì).JPG</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2564" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Collina
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Emilia-Romagna]]
| okrug               = [[Forlì-Cesena (provincija)|Forlì-Cesena]]
| slika               = Chiesa di Collina (Forlì).JPG
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 15
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.97605
| gduž                = 11.97293
| nadmorska_visina    = 614
| geonameid           = 3178308
}}

'''Collina''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Forlì-Cesena (provincija)|Forlì-Cesena]], u regiji [[Emilia-Romagna]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 15 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 614 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Collina}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Forlì-Cesena}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Forlì-Cesena]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>fieu9ek8utqdwvfv243b3ycaxxweknp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Castel dell'Aquila, Terni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2319063</id>
    <revision>
      <id>41261640</id>
      <parentid>41206417</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T20:55:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2540" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Castel dell'Aquila
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Terni (provincija)|Terni]]
| slika               = CastelDellAquilaMontecastrilli2.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 521
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.63594
| gduž                = 12.40517
| nadmorska_visina    = 357
| geonameid           = 6698393
}}

'''Castel dell'Aquila''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Terni (provincija)|Terni]], u regiji [[Umbria]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 521 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 357 m.

== Vidi još ==
* [[Italijanski jezik]]
* [[Italijani]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Castel dell'Aquila}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE

{{Italijanska provincija Terni}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Terni]]
[[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>mp05vf6vvbs4dh9roeihp1xksz84gxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aerodrom Batajnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4619245</id>
    <revision>
      <id>41261620</id>
      <parentid>40991689</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T12:00:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.200.65.57</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Pristup aerodromu */Popravljena tipografska greška</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3844" xml:space="preserve">{{Aerodrom kutijica
| ime = Vojni aerodrom pukovnik-pilot Milenko Pavlović
| slika = Batajnica Air Base control tower during Batajnica Airshow, 2012.jpg
| opis_slike = [[Kontrolni toranj]] (2012)
| IATA = BJY 
| ICAO = LYBT 
| tip = [[Vojni aerodrom|vojni]]
| operator = [[Vojska Srbije|RV i PVO]]
| otvoren = 1951.
| država = {{zastava|Srbija}}
| republika = 
| pokrajina = {{zastava|Vojvodina}}
| regija =
| oblast = 
| lokacija = [[Beograd]]
| najbliži_grad = Beograd
| gradovi_koji_se_služe_aerodromom = Beograd


| nadmorska_visina = 81 
| nadmorska_visina_ft = 265 
| koordinate = {{coor dms|44|56|07|N|020|15|27|E|type:airport}}
| broj_pista = 3
| ugao_piste = 12L/30R
| dužina_piste_m = 2.682
| dužina_piste_ft = 8.181
| površina_piste = [[asfalt]]
| ugao_piste1 = 12R/30L
| dužina_piste_m1 = 2.438
| dužina_piste_ft1 = 7.999
| površina_piste1 = asfalt
| ugao_piste2 = 12/30
| dužina_piste_m2 = 985
| dužina_piste_ft2 = 3.232
| površina_piste2 = [[trava]]
}}

[[Datoteka:Tower Batajnica.jpg|mini|200p|Novi [[kontrolni toranj]].]]
'''Vojni aerodrom pukovnik-pilot Milenko Pavlović''' ({{IATA|BJY}}, {{ICAO|LYBT}}) je najveći [[vojni aerodrom]] u [[Srbija|Srbiji]]. Nalazi se između [[Batajnica|Batajnice]] i [[Nova Pazova|Nove Pazove]], oko 25 [[kilometar|km]] severozapado od centra [[Beograd]]a. [[Aerodrom]] pripada [[Vojska Srbije|Vazduhoplovstvu i PVO Vojske Srbije]] i jedini je [[Aerodromi u Srbiji|aerodrom u Srbiji]] sa dve [[asfalt]]ne [[aerodromska pista|piste]].

== Istorija ==
Izgradnja aerodroma za potrebe [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva]] (JRV) počela je 1947. a završena 1951, kada je aerodrom zvanično otvoren. Namena aerodroma je bila zaštita jugoslovenske prestonice, Beograda, od moguće agresije iz vazduha. Jedinice stacionirane na Batajnici bile su 204. lovački avijacijski puk, 138. transportna avijacijska brigada, 252. lovačko-bombarderska avijacijska eskadrila, [[Vazduhoplovnoopitni centar]] (VOC), [[Remontni zavod „Moma Stanojlović&quot;]] i [[Vazduhoplovnomedicinski institut]] (VMC). 
Tokom agresije NATO-a na SRJ aerodrom je bio izložen čestim napadima NATO avijacije. Napadnut je 25 puta i teško je oštećen. 6. juna 2019. godine aerodrom je preimenovan iz Vojni aerodrom &quot;Batajnica&quot; u Vojni aerodrom pukovnik-pilot Milenko Pavlović, a 2. avgusta 2019. prilikom obeležavanja Dana roda avijacije svečano je otkrivena i tabla s novim nazivom aerodroma.

== Vojna upotreba ==
Danas se na vojnom aerodromu pukovnik-pilot Milenko Pavlović od jedinica V i PVO nalazi 204. avijacijska baza koja je nastala objedinjavanjem svih jedinica vazduhoplovstva koje su bile bazirane na Batajnici. Na aerodromu se takođe nalazi Centar za obuku pripadnika V i PVO kao i Sektor za letna ispitivanja (bivši VOC) Tehničko-opitnog centra (TOC). Na Batajnici se nalazi oko 45 [[MiG-21|Migova 21]], 25 [[G-4 Super Galeb|Super Galebova]], 22 [[Utva 75|Utvi]], 4 [[MiG-29|Migova 29]] kao i izvestan broj transportnih aviona (An-26, An-2 JAK-40) i helikoptera ([[SA 342 Gazela|Gazela]], [[Mi-8]], [[Mi-24]], [[Mi-17]],).

== Budućnost aerodroma ==

Nedavno je iz Ministarstva odbrane rečeno da je druga pista koja je bila veoma oštećena popravljena i da će jedan deo aerodroma uskoro biti ograničeno otvoren za civilnu upotrebu.

== Pristup aerodromu ==
Do aerodroma se može doći autobuskom linijom 706E (Zemun (Kej oslobođenja) - Aerodrom Batajnica).

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Batajnica Air Base}}
* [http://wiki.airserbia.com/show_image.php?id=42&amp;scaled&amp;scalesize=0&amp;nocount=y Aerodrom Batajnica] 
* [http://www.avijacijabezgranica.com/Photos/YuWars/images/1999-batajaprevel.jpg Izgrađen novi kontrolni toranj na aerodromu Batajnica]

{{Aerodromi u Srbiji}}

[[Kategorija:Aerodromi u Srbiji]]
[[Kategorija:Zemun]]</text>
      <sha1>ijkqa1vp8pk7npjyr4t3w4ndj7fvl9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Inokosni organ</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4665760</id>
    <revision>
      <id>41261650</id>
      <parentid>41261603</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T00:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rabota */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22147" xml:space="preserve">


Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] od kojih su neki &lt;del&gt;357 (tj. 0,07%)&lt;/del&gt; 369 (0,08%) [[Wikipedia:Izabrani članci|izabrani]].
&lt;br/&gt;
::: 11.05.2022: 390 izabranih; ukupno 456.578 članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. 
&lt;br/&gt;

==Rabota==
&lt;small&gt;
* ''[[Zapadno-istočni Divan]]''
* [[Johann Wolfgang von Goethe|Jovan Vukohod Gothe]] iz [[Frankfurt am Main|Frankonovurda]]
* [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]]
* [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] {{za}}
** [[Spisak vladara Mađarske]]
** [[Kraljevina Ugarska]] (razv)
* [[Smederevo|Semendire]]
* [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] {{za}} i [[Turcizam]]
* [[Giacomo Leopardi]] {{za}}
* [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]]
* [[Turski jezik]]
* [[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]] | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]]
&lt;/small&gt;

==Turska književnost==

&lt;small&gt;
* '''[[Turska književnost]]'''
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Turska književnost]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Turski pisci]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Turski pjesnici]]&lt;/nowiki&gt;

* [[Arapska poezija]] ; [[Perzijska književnost]] ;[[Arapska književnost]] ; [[Kuran]]
::: [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]] | [[Firdusi]] (''[[Šahname]]'') | [[Sanai]] (''Hakim Abul-Madžd Madždud ibn Adam Sanai Gaznavi'') | [[Atar Nišapuri]] | [[Sadi]] (''[[Bostan (Sadi)|Bostan]]'', ''[[Golestan (Sadi)|Golestan]]'') | [[Nezami Gandžavi]] | [[Omar Hajjam]] | [[Abu Said]] (1350-1335) | [[Baba Taher]] | [[Baba Afzal]] (''Afdal al-Din Kashani'') | [[Al-Mutanabi]] | [[Imrul Kajs]] | [[Adi Ibn Zayd]] | [[Al-Hansa]] | [[Samaval ibn Adiya]] (''Samaw al ibn Adiya'') | [[Ibn Batuta]] | [[Al-Džahiz]] | [[Al-Tabari]] | [[Rabija od Basre]] | [[al-Hariri]] {{za}} | [[Al-Gazali]] | [[Ibn Quzman]] | [[Jakut al-Hamavi]] | [[Ibn Khallikan]] | [[Halil Džubran]] | [[Rudaki]] | [[Farohi]] | [[Ibn Rušd]] | [[Ibn Sina]] | [[Ibn Arabi]]

* [[Religija]] : [[Sufizam]]
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Mitološki arhetipovi]]&lt;/nowiki&gt;

&lt;/small&gt;
___________________________________
&lt;small&gt;
* [[Lütfi Paşa]]
* [[Aşık Çelebi]]
* [[Mehmet Fuad Köprülü]]
* [[Mehmet Köprülü]]
* [[Junus-paša]]
* [[Safija Sultanija]]
&lt;/small&gt;
___________________________________

&lt;small&gt;
* sultan [[Mustafa III]] (1717–1774, vlad. 1757–21. i januar 1774)
* sultan [[Selim III]] (1761–1808, vlad. 1789–1807)
* sultan [[Murat IV]] (1612–1640, vlad. 1623–1640)
* sultan [[Osman II]] (1604–1622, vlad. 1618–1622) 
* sultan [[Ahmed I]] (1590–1617, vlad. 1603–1617)
* sultan [[Sulejman I]] (1494–1566, vlad. 1520–1566)
* sultan [[Selim I]] (1470–1520, vlad. 1512–1520)
* sultan [[Bajazid II]] (1447–1512, vlad. 1481–1512)
&lt;/small&gt;
___________________________________

==Turska književnost (nastavak)==

&lt;small&gt;
* [[Mahmud al-Kašgari]] (1008-1105) {{tick|13}}
* [[Jusuf Has Hadžib]] (+1085?) {{tick|13}} : ''[[Kutadgu Bilig]]'' (1069/70.) {{tick|13}}
* [[Šeik Edebali]] (1206–1326) {{za}} {{tick|13}}
* [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]] (1351–1422) {{za}} (nedostaje izvora ; slika turbeta ; A. Bom.)
* proširenje : [[Darir]] (14. stolj.) {{za}} {{tick|13}}, [[Ebul Hasan Bekri]], [[Ibn Arabi]]
* ''[[Osmanov san]]'' (''Osman Gazi'nin rüyası'') {{za}} (malo preciznije u izvorima ; kategorije)
* '''[[Rumi]]''' 
* [[Hacı Bektaş Veli]] (1209-1271) {{za}}
* '''[[Sultan Valad]]''' (1226-1312) {{za}}
* [[Ašik-paša|Aşık Paşa]] (1272-1333)
* [[Yunus Emre]] (1238-1321) {{za}} {{tick|13}}
* [[Ahmedi|Ahmedî]] (1334-1413)
* [[Imadadin Nasimi|Imādud-Dīn Nasīmī]] (1369-1417)
* [[Ahmed Bican Yazıcıoğlu]] (?–1466)
* [[Aşıkpaşazade|Âşıkpaşazâde]] (oko 1400–1484)
* [[Mahmud Paša Abogović|Adni]] (1420-1474) {{tick|13}}
* [[Ahmed Paşa]] (1426-1497)
* [[Zeynep Hatun]] (1430?-1474) {{za}} {{tick|13}}
* [[Ali Şir Nevai]] (1441-1501) {{za}}
* [[Sultan Cem]] (1459-1495) {{tick|13}}
* [[Suzi Çelebi]] (oko 1455-1524) {{za}}
* ''[[Dede Korkut]]'' {{za}} (dodati)
* [[Nešri]] (oko 1450-1520) (klica)
* [[Uzun Firdevsi]] (1453-1512){{za}} (proširiti)
* [[Latifi|Latîfî]] (16. stoljeće)
* [[Guvahi|Güvahî]] (um. 1526) {{za}} (klica)
* [[Afitabi]], [[Makami]], [[Munirî]]
* [[Kemalpaşazade]] (1469-1534) {{za}} (puno toga nedostaje...)
* [[Priştineli Mesihi]] (1470-1512) {{za}} {{tick|13}}
* [[Zati]] (1471-1546) {{za}} (nedostaje izvora...)
* [[Revani]] (1475-1524) {{za}} {{tick|13}}
* [[Isa Necati]] (fl. 1480-1509)
* [[Lütfi Paşa]] (1488-1564){{za}}
* '''[[Fuzuli]]''' (1495-1556) {{za}}
* [[Taşlıcalı Yahya]] (1498-1582)
* [[Seydi Ali Reis]] (1498–1563) {{za}} (nedostaje: izvori, slike / vr / pr)
* [[Hayali]] (c. 1500 – 1557) {{za}} (izvori, još podataka, djela)
* [[Mihri Hatun]] (1460 - 1506) {{za}} (dopuniti)
* [[Ali Çelebi]] (1510-1572)
* [[Dukakinoğlu Ahmed]] (1514-1515)
* '''[[Aşık Çelebi]]''' (1520-1572)
* [[Ahdi|Ahdî]] (fl. 1552–1573)
* '''[[Baki (pisac)|Bâḳî]]''' (1526-1600) {{za}}
* [[Hubbi Hatun]] (fl. 1550-1590) {{za}}
* [[Gelibolulu Mustafa Ali]] (1541–1600)
* [[Nefi]] (1572-1636) {{za}}
* [[Abdullah Bosnevi]] (1584–1644) {{za}} {{tick|13}} (dopuniti)
* '''[[Evlija Čelebija|Evliya Çelebi]]''' (1611-1685) : ''[[Seyahatname]]'' {{za}}
* [[Katip Çelebi]] (1609-1657)
* [[Mustafa Naima|Naîmâ]] (1655-1716)
* [[Sari Mehmet Paša]] (1656-1717)
* [[Neşati]] (+1674)
* [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] (oko 1670–1732)
* [[Mehmed Raşid]] (1670–1735) {{za}}
* [[Osman-aga Temišvarski]] (1671-1725)
* [[Seyyid Vehbi]] (1674-1736) {{za}} (nedostaje izvora)
* [[Ibrahim Muteferika]] (1674—1745) {{za}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) 
* ''[[Karađoz|Karađoz i Hadživat]]'' (''Karagöz ve Hacivat'')
* ''[[Nasredin hodža]]''
* ''[[Keloğlan]]'' {{za}}
* [[Nezim Frakulla]] (oko 1680–1760), [[Sulejman Naibi]], [[Hasan Zyko Kamberi]], [[Shahin Frashëri]], [[Dalip Frashëri]] ([[Bejtadži]])
* [[Ahmed Ibrahim Resmi]] (1700-1780)
* [[Fıtnat Hanım]] (1725-1780)
* [[Aziz Efendi]] (1749-1798)
* '''[[Şeyh Galip|Şeyh Gâlib]]''' (1757-1799) {{za}} (nedostaju izvori)
* [[Umihana Čuvidina]] (oko 1794 - oko 1870)
* [[Ahmed Cevdet Paşa]] (1822-1895)
* [[Ibrahim Şinasi]] (1826 – 1871)
* [[Sami Frašeri]] (1850-1904) {{tick|13}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) 
* [[Ahmet Mithat]] (1844-1912), turski roman
* [[Namik Kemal]] (1840-1888) {{za}} (nedostaje izvora)
* [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] (1849 – 1913)
* [[Bursali Mehmet Tahir]] (1861 – 1925)
* [[Halid Ziya Uşaklıgil]] (1866 – 1945)
* [[Mehmet Akif Ersoy]] (1873–1936): ''[[Safahat]]'' (1911-1933)
* [[Ömer Seyfettin]] (1884-1920)
* [[Mehmet Fuad Köprülü]] (1890-1966)
* [[Ismail Habip Sevük]] (1892-1954)
* [[Recaizade Mahmud Ekrem]] (1847-1913)
* [[Selma Rıza]] (1872—1931) {{za}}
* [[Ziya Gökalp]] (1876-1924)
* [[Halide Edib Adıvar]] (1884 – 1964)
* [[Yahya Kemal Beyatlı]] (1884–1958)
* [[Mithat Cemal Kuntay]] (1885 - 1956)
* [[Cevat Şakir Kabaağaçlı]] (1886 – 1973)
* [[Abdülhak Şinasi Hisar]] (1887 – 1963)
* [[Refik Halit Karay]] (1889 – 1965)
* [[Reşat Nuri Güntekin]] (1889 – 1956)
* '''[[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]]''' (1889-1974) {{za}} {{tick|13}}
* [[Ahmet Faruk Çamlıbel]] (1898–1973)
* [[Peyami Safa]] (1899–1961)
* [[Ruşen Eşref Ünaydın]] (1892–1959) 
* [[Falih Rıfkı Atay]] (1894–1971)
* [[Mladoturci|Genç Türkler]] (1908-1922) i [[Mladoturska revolucija]]
* '''[[Nazım Hikmet]]''' (1902-1963)
* [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] (1901-1962)
* '''[[Sait Faik Abasıyanık]]''' (1906 – 1954)
* [[Sabahattin Ali]] (1907 – 1948) {{za}}
* [[Irfan Orga]] (1908-1970) {{za}} {{tick|13}}
* [[Ahmet Muhip Dıranas]] (1909–1980)
* [[Kemal Tahir]] (1910 – 1973)
* '''[[Orhan Kemal]]''' (1914 – 1970)
* [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] (1914 – 2008)
* ''[[Garip]]'' : [[Orhan Veli]] (1914 – 1950), [[Oktay Rifat]] (1914 – 1988), [[Melih Cevdet]] (1915 – 2002)
* '''[[Tevfik Fikret]]''' (1867-1915)
* [[Yusuf Atılgan]] (1921 – 1989)
* [[Vüs'at Orhan Bener]] (1922 - 2005)
* '''[[Yaşar Kemal]]''' (1923-2015)
* [[Attila İlhan]] (1925-2005)
* [[Fakir Baykurt]] (1929 – 1999)
* [[Adalet Ağaoğlu]] (1929 – 2020)
* [[Bilge Karasu]] (1930 - 1995) {{za}} {{tick|13}}
* [[Furuzan Yerdelen]] (1932) {{za}} (nedostaju izvori, stilski je drven clanak)
* [[Oguz Atay|Oğuz Atay]] (1934-1977)
* [[Yılmaz Güney]] (1937-1984) {{tick|13}}
* [[Nazlı Eray]] (1945)
* [[Zeynep Oral]] (1946)
* [[Zülfü Livaneli]] (1946)
* [[Mehmet Eroğlu]] (1948) {{za}} {{tick|13}}
* [[Fethiye Cetin]] (1950) {{za}}
* [[Feride Çiçekoğlu]] (1951)
* [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovac]] '''[[Orhan Pamuk]]''' (1952)
* [[Tarık Günersel]] (1953)
* [[Murathan Mungan]] (1955)
* [[Latife Tekin]] (1957)
* [[Ayşe Sarısayın]] (1957)
* [[Hasan Ali Toptaş]] (1958)
* [[İhsan Oktay Anar]] (1960)
* [[Dikmen Gürün]] (1961)
* [[Suzan Samancı]] (1962)
* [[Duran Çetin]] (1964) {{za}} (klica...)
* [[Mehmet Murat İldan]] (1965)
* [[Burhan Sönmez]] (1965)
* [[Elif Šafak|Elif Şafak]] (1971) {{tick|13}} (dopuniti bio, popraviti stil teksta)
* [[Seyhan Kurt]] (1971) {{za}} (izvori...)
* [[Murat Uyurkulak]] (1972)
* [[Çiler İlhan]] (1972)
* [[Birgül Oğuz]] (1981)
* [[Sine Ergün]] (1982) {{za}} {{tick|13}}

&lt;/small&gt;

==Osmanska povijest==
&lt;small&gt; 
* [[Mehmed II]] | [[Sulejman I]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | 
* [[Spisak sultana Osmanskog carstva|Spisak sultana]]{{tick|13}} | [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Spisak sadrazama]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva|Spisak sultanija]] {{tick|13}}{{tick|13}} (izvori...)
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]&lt;/nowiki&gt;
* [[Hronologija Osmanskog carstva]] | 
* [[Osman I]] | [[Orhan]] | [[Dursun Fakih]] | 
* [[Osmanska vojska]] | [[Danak u krvi|devşirme]] | [[Janjičari]] | [[Sejmeni]] | [[Spahija]] | [[Akindžije]] | [[Bašibozuk]] | 
* [[Doba lala]] {{za}} {{tick|13}} | 
* [[Mahmud-paša Anđelović|Veli Mahmud-paša]] | [[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] | [[Mustafa Fazıl Paşa]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Lala Mustafa-paša]] | [[Hajrudin Barbarosa]] | [[Ibrahim-paša Pargalija]] | [[Koča Sinan-paša]] | [[Hekimoglu Ali-paša]] | [[Čandarli Halil Hajredin-paša]] | [[Alejdin-paša]] | [[Zagan-paša]] | [[Sulejman Baltaoğlu]] | 
* [[Ćuprilići]] {{za}} {{tick|13}} | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{za}} {{tick|13}} {{tick|13}} | &lt;br/&gt;
&lt;br/&gt;
[[Bitka kod Mancikerta]] | [[Prvi križarski rat]] | [[Opsada Nikomedije]] | [[Bitka na Kosovu]] | [[Lazar Hrebeljanović]] | [[Bitka kod Nikopolja]] | [[Timur]] | [[Bitka kod Ankare|Bitka kod Ancyre]] | [[Osmanski interegnum]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)|Bitka kod Galipolja]] | [[Pad Carigrada (1453)|Opsada Kostantinopole]] | [[Opsada Kroje]]{{za}}{{tick|13}} | [[Kroja]] | [[Skenderbeg]] | [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]] | [[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] | [[Mohačka bitka]] | [[Bitka kod Sigeta|Opsada Sigeta]] | [[Bitka kod Lepanta]] | &lt;br/&gt;
[[Opsada Beča 1683.|Druga psada Beča]] | [[Bitka kod Sente]] | [[Bitka kod Petrovaradina]] | &lt;br/&gt;
[[Prvi srpski ustanak]] | [[Drugi srpski ustanak]] | [[Ali-paša Janjinski]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ali-paša Rizvanbegović]] | [[Veliki bosanski ustanak]] | [[Grčki rat za nezavisnost|Grčka revolucija]] | [[Bosansko-hercegovački ustanak]] | [[Albanski ustanak 1912.|Albanski ustanak]] | &lt;br/&gt;
[[Arhitektura]]: [[Hovsep Aznavur]] | [[Kolyu Ficheto]] | [[Mimar Kasemi]] | [[Kegham Kavafyan]] | [[Mimar Kemaleddin]] | [[Sarkis Lole]] | [[Antoine Ignace Melling]] | [[Mimar Hayruddin]] | [[Matrakçı Nasuh]] | [[Xenophon Paionidis]] | [[Sedefkar Mehmed Agha]] | [[Atik Sinan]] | [[Mimar Sinan]] | [[Vedat Tek]] | [[Alexander Vallaury]] | [[Krikor Amira Balyan]] | [[Garabet Amira Balyan]] | [[Nigoğayos Balyan]] | [[Sarkis Balyan]] | &lt;br/&gt;
[[Osmansko Carstvo]] | [[Hronologija Osmanskog carstva]] | [[Neoosmanizam]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Veliki vezir]] {{tick|13}} | [[Abdülcelil Levni]] | [[Joseph von Hammer-Purgstall]]
&lt;/small&gt;

==Geografija i ostalo==
&lt;small&gt;
[[Popis gradova u Turskoj]] {{tick|13}} | Kategorija:Gradovi u Turskoj | '''[[Istanbul]]''' | '''[[Amasya]]''' | '''[[Manisa]]''' | [[Sredozemno more]] | [[Arnavutköy]] | [[Izmir]] | [[Ankara]] | [[Bursa]] | [[Adana]] | [[Gaziantep]] | [[Antalya]] | [[Diyarbakır]] | [[Söğüt]] | [[İznik]] | [[İzmit]] | [[Mersin]] | [[Van]] | [[Kayseri]] | [[Üsküdar]] | [[Sinop]] | [[Trabzon]] | [[Şanlıurfa]] | [[Malatya]] | [[Kahramanmaraş]] | [[Samsun]] | [[Gebze]] | [[Antiohija|Antakya]] | [[Tokat]] | [[Jedrene]] | [[Fetihiye]] | [[Denizli]] | [[Pamukkale]] | [[Bodrum]] | [[Çeşme]] | [[İskenderun]] | [[Karaman]] | [[Osmaniye]] | [[Kars]] | [[Rize]] | [[Erzincan]] | [[Aksaray]] | [[Merzifon]] | [[Kütahya]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Strata Diocletiana]] | [[Kültepe|Kaneš]] | [[Tarhuntassa]] | [[Hattusa]] | [[Poluotok Teke]] {{za}} {{tick|13}} | [[Arnavutköy (okrug)]] {{za}} | [[Anatolska ploča]] | [[Anatolija]] | [[Ararat]] | [[Beşiktaş]] | [[Galata|Karaköy]] | [[Beyoğlu|Pera]] | [[Maslak]] | [[Levent]] | [[Rumelija]] | [[Dardaneli]] | [[Bosfor]] | [[Zlatni rog]].&lt;br/&gt;
[[Bajazitova džamija]] | [[Edirnekapı]] | [[Yenikapı]] | [[Yedikule]] (''Yaldızlıkapı'', ''Altınkapı'', ''Porta Aurea'')&lt;br/&gt;
[[Selimija]] | [[Bursa]] | [[Cumalıkızık]] | [[Safranbolu]] | [[Diyarbakırska tvrđava]] | [[Hevselski vrtovi]] | [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]] | [[Hattusa]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Sulejmanije džamija]] | [[Kuşadası]] | &lt;br/&gt;
[[Letoon]] | [[Arslantepe]] | [[Afrodizija]] | [[Ani (grad)|Ani]] | [[Ksantos]] | [[Çatalhöyük]] | [[Nemrut]] | [[Ararat]] | [[Efes]] | [[Göbekli Tepe]] | [[Hijerapolis]] | [[Pamukkale]] | [[Hipodrom u Carigradu]] | [[Aja Sofija]] | [[Milet]] | [[Pergam]] | [[Kos (otok)|Kos]] | [[Santorini]] | [[Minojska erupcija]] | [[Eresos]] | [[Sinop]] | [[Lampsak]] | [[Kizik]] | [[Tars]] | [[Bitinija]] | [[Pont]] | [[Trakija]] | [[Alkej]] | &lt;br/&gt;
[[Hatun]]{{za}} | [[Aja Sofija]] | [[Biblioteka Celsa]] | [[Džamija sultana Ahmeta|Sultanahmetova džamija]] | [[Džamija Bajazita I.|Yildirimova džamija]] | [[Göreme]] | [[Pergamska biblioteka]] | [[Wilusa]] ili [[Troja]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Harem]] | [[Hipodrom u Carigradu|Konstantinov hipodrom]] | [[Zmijski stub]] | [[Yedikule]] | [[Dolmabahçe Saraj]] | [[Kula Galata]] {{za}}{{tick|13}}| '''[[Beyoğlu]]''' {{za}} | [[Zelena grobnica]]  | &lt;br/&gt;
'''[[Turski jezik]]''' | [[Turska]] | [[Turkijski jezici]] | [[Staroanatolski turski jezik]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Oguzi]] {{za}}
&lt;/small&gt;

==Politika i povijest 19. i 20. stoljeća:==
&lt;small&gt; '''[[Tanzimat]]''' | [[Nahda]] | [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turski rat]] | [[Sanstefanski mir]] | '''[[Mlade Osmanlije]]''' {{za}} {{tick|13}} | '''[[Mladoturci]]''' | [[Panturkizam]] | [[Kolonijalizam]] | &lt;br/&gt;
[[Prvi balkanski rat]] i [[Drugi balkanski rat]] | [[Prvi svjetski rat]] | [[Armenski genocid]] | [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Grčko-turski rat]] | '''[[Turski rat za nezavisnost|Turska revolucija]]''' | &lt;br/&gt;
'''[[Kemal Atatürk]]''' | [[İsmet İnönü]] | [[Kemalizam]] {{za}} | '''[[Ataturkove reforme]]''' | [[Sporazum u Sèvresu]] | [[Velika narodna skupština Turske]] {{za}} | [[Republikanska narodna stranka|Stranka CHP]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] (1934) {{za}} {{tick|13}} | &lt;br/&gt;
[[Adnan Menderes]] | [[Celal Bayar]] | [[Cemal Gürsel]] | [[Fahri Korutürk]] | [[Kenan Evren]] | [[Süleyman Demirel]] | [[Sivi vukovi]] | [[Abdullah Çatlı]] | [[Alparslan Türkeş]] | [[Državni udar u Turskoj]] | [[Državni udar u Turskoj 1960.|Državni udar 1960.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|Državni udar 1971.]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.|Državni udar 1980.]] | [[Navodni državni udar u Turskoj 1993.|Državni udar 1993.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1997.|Državni udar 1997.]] | [[Državni udar u Turskoj 2016.|Državni udar 2016.]] | [[Millî Görüş]] | &lt;br/&gt;
[[Necmettin Erbakan]] | [[Recep Tayyip Erdoğan]] | [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka AKP]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.]] | ''[[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske|Ugovor o gastarbajterima]]'' {{za}} | 
&lt;/small&gt;

==[[Stil]]==
&lt;small&gt; 
[[Anti-heroj]] | [[Ašik]] | [[Biografija]] | [[Divan (književnost)]] {{za}} | [[Divan (razvrstavanje)]] {{za}} | [[Gazel]] {{za}} | [[Hadis]] | [[Hagiografija]] | [[Hikaye]] {{za}} | [[Historiografija]] | [[Kaligrafija]] | [[Kaside]] | [[Makam]] | [[Mawize]] | [[Mesnevija|Mesnevi]]{{tick|13}} | [[Metrika]] | [[Muhammes]] | [[Münacaat]] | [[Muraba]] | [[Müstezat]] | [[Naat]] | [[Nasib (književnost)|Nasib]] | [[Novela]] | [[Oda]] | [[Parodija]] | [[Poezija]] | [[Pripovijetka]] | [[Roman]] | [[Satira]] | [[Stih]] | [[Teatar sjena]] | [[Tughra]] | [[Tuyugh]] | [[Putopis]] | [[Dvostih]] | [[Katren]] | [[Rima]]
&lt;/small&gt;

== Šablon:Turska književnost ==
Nacrt za '''[[Šablon:Turska književnost]]''' : &lt;br/&gt;

{{Navbox
| basestyle = background:#e20e0e;color:#fff;{{box-shadow border|a|black|1px}}
| name  = Turska književnost
| title = [[:Turska književnost|{{color|white|Turska književnost}}]]
| image = &lt;!-- [[Datoteka:*]] --&gt;
| bodyclass = hlist
| state = &lt;includeonly&gt;{{{state|collapsed}}}&lt;/includeonly&gt;

| group1 = Turkijsko doba
| list1  =
* [[Mahmud al-Kašgari]] 
* [[Jusuf Has Hadžib]]
* ''[[Kutadgu Bilig]]''
* ''[[Dede Korkut]]''

|group2 = Osmanska književnost
|list2 = {{Navbox|child|evenodd=swap

| group1 = Rano–osmansko doba
| list1  =
* [[Šeik Edebali]]
* [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]]
* [[Darir]]
* ''[[Osmanov san]]''
* [[Rumi]]
* [[Hacı Bektaş Veli]]
* [[Imadadin Nasimi|Nasīmī]]
* [[Sultan Valad]]
* [[Ašik-paša|Aşık Paşa]]
* [[Yunus Emre]]

| group2 = Zlatno doba
| list2  =
* [[Mahmud-paša Anđelović|Adni]]
* [[Ali Şir Nevai]]
* [[Sultan Cem]]
* [[Aşıkpaşazade]]
* [[Latifi]]
* [[Aşık Çelebi]]
* [[Nešri|Neşrî]]
* [[Kemalpaşazade]]
* [[Priştineli Mesihi|Mesihi]]
* [[Zeynep Hatun]]
* [[Mihri Hatun]]
* [[Suzi Çelebi]]
* [[Uzun Firdevsi]]
* [[Guvahi|Güvahî]]
* [[Revani]]
* [[Fuzuli]]
* [[Hayâlî]]
* [[Taşlıcalı Yahya]]
* [[Zati]]
* [[Hubbi Hatun]]
* [[Lütfi Paşa]]
* [[Seydi Ali Reis]]
* [[Ahdi|Ahdî]]
* [[Baki (pisac)|Bâkî]]

| group3 = Suton
| list3  =
* [[Nefi]]
* [[Abdullah Bosnevi]]
* [[Katip Çelebi]]
* [[Evliya Çelebi]]
* [[Seyyid Vehbi]]
* [[Mehmed Raşid]]
* [[Osman-aga Temišvarski|Temeşvarlı Osman Ağa]]

| group4 = Opadanje
| list4  =
* [[Ibrahim Muteferika]]
* [[Şeyh Galip]]
* [[Sami Frashëri]]
* [[Namık Kemal]]
* [[Ibrahim Şinasi]]
}}

| group3 = Republikansko doba
| list3  =
* [[Reşat Nuri Güntekin]]
* [[Ömer Seyfettin]]
* [[Mehmet Fuad Köprülü]]
* [[Peyami Safa]]
* [[Selma Rıza]]
* [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]]
* [[Ahmet Hamdi Tanpınar]]
* [[Sabahattin Ali]]
* [[Kemal Tahir]]
* [[Orhan Veli]]
* [[Oktay Rifat]]
* [[Melih Cevdet]]
* [[Irfan Orga]]
* [[Nazım Hikmet]]
* [[Sait Faik Abasıyanık|Sait Faik]]
* [[Attila İlhan]]
* [[Bilge Karasu]]
* [[Orhan Kemal]]
* [[Tevfik Fikret]]
* [[Yaşar Kemal]]
* [[Yılmaz Güney]]
* [[Füruzan]]
* [[Mehmet Eroğlu]]
* [[Fethiye Cetin]]
* [[Nazlı Eray]]
* [[Feride Çiçekoğlu]]
* [[Orhan Pamuk]]
* [[Murathan Mungan]]
* [[Burhan Sönmez]]
* [[Suzan Samancı]]
* [[Çiler İlhan]]
* [[Elif Şafak]]
* [[Duran Çetin]]
* [[Sine Ergün]]
* [[Birgül Oğuz]]
* [[Seyhan Kurt]]

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Književni šabloni]]

&lt;noinclude&gt;

==Alati==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:*ccf;&quot;
|-
|
&lt;small&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Filozofski romani]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Šabloni po strukama]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Jezični šabloni]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_book]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_AV_media]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_conference]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_encyclopedia]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_magazine]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_map]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_news]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_podcast]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_web]]&lt;/nowiki&gt;
* &lt;nowiki&gt;[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_thesis]]&lt;/nowiki&gt;

&lt;nowiki&gt;{{cite web |url= |title= |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=01. 01. 1900 |quote=}} &lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;br/&gt;
&lt;nowiki&gt;{{cite book|last= |first= |year= |title=  |url= |location= |publisher= |pages= |ref = }}&lt;/nowiki&gt;&lt;br/&gt;
&lt;nowiki&gt;&lt;ref name=&quot;abc&quot;&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;br/&gt;
&lt;nowiki&gt;&lt;ref name=&quot;abc&quot;/&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;br/&gt;
&lt;/small&gt;
|}

* [https://commons.wikimedia.org/wiki/Accueil Commons]

== Nagrade ==
{| style=&quot;float: left; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em&quot;
|-
|{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}}
| &lt;gallery&gt;Image:Wiki_medal.jpg|&lt;center&gt;'''Wiki medalja'''&lt;/br&gt;Za albanske, turske i druge književne teme [[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]&lt;/center&gt;&lt;/gallery&gt;
|{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}}
|}
{{clear}}
&lt;div style=&quot;float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9&quot;&gt;
{{Currentdate}}
Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''&lt;div id=&quot;articlecount&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;'''

==&lt;big&gt;'''''Reference'''''&lt;/big&gt; (pa da!)==
* [[Izvori]]
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod]

как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P

[[Kategorija:User sh]]</text>
      <sha1>pp1c04slcemp36imqpjn6b8dlkhmakm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Busuladžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669648</id>
    <revision>
      <id>41261646</id>
      <parentid>41228474</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T23:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13796" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Mustafa Busuladžić
| slika              = Mustafa_Busuladzic.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = [[1. april]] [[1914.]]
| mjesto_rođenja     = [[Trebinje]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = [[29. juni]] 1945.
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[FNRJ]]
| nacionalnost       = [[Bošnjak]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pisac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Mustafa Busuladžić''' (1. april 1914 – 29. juni 1945) bio je pisac, naučnik i nacistički ideolog. Bio je nosilac ideje [[Nacionalizam|nacionalističkog]] i [[Panislamizam|panislamskog]] pokreta [[Mladi muslimani]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/moze-li-skola-nositi-ime-po-mustafi-busuladzicu-najveci-bosnjacki-intelektualac-20-st/ |title=Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. vijeka |work=AKOS.ba |access-date=19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saff.ba/ambasadi-sad-u-bih-smeta-antifasista-busuladzic-a-prihvatljiv-im-je-draza-mihailovic/ |title=Ambasadi SAD u BiH smeta antifašista Busuladžić, a prihvatljiv im je Draža Mihailović |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saff.ba/mustafa-busuladzic-nasa-tolerancija/ |title=Mustafa Busuladžić: Naša tolerancija |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/david-kamhi-ugledni-bosansko-sefardski-intelektualac-o-mustafi-busuladzicu/ |title=David Kamhi ugledni bosansko-sefardski intelektualac o Mustafi Busuladžiću |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic/ |title=Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/mulaosmanovic-zaboravljanjem-spahe-i-busuladzica-bosnjaci-sami-sebe-ruse/140629079 |title=Mulaosmanović: Zaboravljanjem Spahe i Busuladžića Bošnjaci sami sebe ruše |work=klix.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=42271 |title=MUSTAFA BUSULADŽIĆ - ALIM KOJI JE NADIŠAO SVOJE VRIJEME! |work=bosnjaci.net |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; antikomunist i antisemitist.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mm.co.ba/index.php/bs/aktuelno/vijesti-iz-bih/586-na-dananji-dan-29061945-ubijen-je-mustafa-busuladi |title=Na današnji dan, 29. 6. 1945. ubijen je Mustafa Busuladžić |work=mm.co.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;STAV&quot;&gt;{{cite web |url=http://stav.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic |title=KAKO JE I ZAŠTO OSUĐEN MUSTAFA BUSULADŽIĆ |work=STAV.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=13529 |title=Prije 70 godina u Sarajevu kod Željezničke stanice strijeljan Mustafa Busuladžić |work=nap.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Podržavao je stavove [[Nacizam|nacističke]] i ustaške propagande i progona [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreja u Sarajevu]], te je svojim pisanim djelima i esejima u novinama [[Osvit (novine)|Osvit]] podržavao [[Ustaše|Ustaški pokret]].&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Pored maternjeg [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] govorio je i [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Italijanski jezik|italijanski]] jezik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/kroz-mustafu-busuladzica-do-spoznaje-o-uzvisenosti-istine/ |title=Kroz Mustafu Busuladžića do spoznaje o uzvišenosti istine |work=[[AKOS]].ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Obrazovanje ===
Rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod [[Trebinje|Trebinja]], od oca Smaila i majke Emine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |title=Mustafa Busuladžić |work=hanefijskimezheb.com |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=25. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225161957/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Mekteb]] i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u [[Travnik]] gdje se upisuje u [[Elči Ibrahim-pašina medresa|Elči Ibrahim-pašinu medresu]]. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u [[Gazi Husrev-beg]]ovu medresu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje i maturira [[1936]]. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u ''[[Islamski glas|Islamskom glasu]]'', ''[[Novi behar|Novom Beharu]]'', ''[[Obzor]]u'', ''[[Svijest (časopis)|Svijesti]]'', ''[[El-Hidaja|El-Hidaji]]'', ''[[Glasnik VIS|Glasniku VIS-a]]'', ''[[Naša domovina|Našoj domovini]]'' i drugim publikacijama.

Nakon završene [[medresa|medrese]] upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je diplomirao [[1941.]] godine. Iza toga proveo je dvije godine u [[Rim]]u na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik [[italija]]nskih časopisa ''[[Mondo Arabo]]'' i ''[[Oriente Moderno]]''. U Rimu je radio kao prevodilac  vijesti i spiker na radiostanici.&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Bio je zaposlen u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[profesor]] u [[Šerijat]]skoj [[gimnazija|gimnaziji]], a honorarno je radio u Ženskoj [[medresa|medresi]], Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio.

U vrijeme kada su [[Mladi muslimani]] djelovali kao podružnica [[El-Hidaja|El-Hidaje]], organizacije islamskog svećenstva [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]] Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov zvanični predsjednik (poslije [[Kasim Dobrača|Kasima Dobrače]], a na prijedlog [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]]). Mustafa Busuladžić je bio jedan od [[musliman]]skih [[pisac]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a iz njegovog opusa izdvaja se brošura ''Muslimani u Sovjetskoj Rusiji'' u kojoj je opisao teško stanje [[musliman]]a u [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]] koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. U svojim osvrtima objavljenih u Osvitu nakon progona Židova u Sarajevu napisao je:{{Citat|Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.&lt;ref&gt;[http://www.zurnal.info/novost/20099/zasto-ste-uvrijedili-nevine-zrtve-i-pravednike-koji-su-nam-spasavali-obraz Argumenti oko Mustafe Busuladžića: Zašto ste uvrijedili nevine žrtve i pravednike koji su nam spašavali obraz?]&lt;/ref&gt;}}

== Suđenje ==
S obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor. Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhapšen je polovinom aprila 1945, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. maja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje sa jeruzalemskim [[muftija|muftijom]] i članom [[SS]]-a [[Mohammed Amin al-Husseini|al-Husseinija]], te zato što je bio nastavnik u školi imama [[SS]] divizije. Kao dokazni materijal tužilac je priložio antikomunističku brošuru &quot;Muslimani u sovjetskoj Rusiji&quot;, kopiju protusrpskog pisma [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]] koje je preveo i predao al-Husseiniju, kopiju pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak ''Naša tolerancija'' objavljen u ''Osvitu'', u kom ukazuje da su [[Židovi]] zajednički neprijatelji Arapa, muslimana i kršćana, te pozdravno pismo,&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; napisano 11. maja 1941 na svečanoj sjednici [[El-Hidaja|El-Hidaje]] upućeno [[poglavnik]]u [[NDH]] [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]], podpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske [[Osmanbeg Kulenović|Osmanbegu Kulenoviću]], doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu [[Mile Budak|Mili Budaku]] i doglavniku [[Ademagi Mešiću]],&lt;ref name=&quot;TAC&quot;/&gt; te antisrpski govor koji je pročitan pred [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevom džamijom]] u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Vojni ga je sud skupa s [[Atif Hadžikadić|Atifom Hadžikadićem]], tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju [[Velešići]] iza željezničke stanice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bosnae.info/index.php/mustafa-busuladzic-najbrilijantniji-bosnjacki-um-xx-stoljeca-cija-je-ideja-nadzivjela-komunisticki-sistem-koji-ga-je-likvidirao |title=Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao |work=bosnae.info |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
Danas jedna ulica u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Breka]] na [[Koševo (Sarajevo)|Koševu]] nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime [[Narodni heroj|narodnog heroja]] [[SFRJ]] [[Fuad Midžić|Fuada Midžića]].&lt;ref name=&quot;TAC&quot;&gt;{{cite web |url=http://tacno.net/kolumna/bosnjaci-i-fasizam/|work=tacno.net |title=Bošnjaci i fašizam |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta BiH]] usvojio je 11. januara 2021. godine poslaničku inicijativu zastupnika [[Naša stranka|Naše stranke]] Damira Arnauta u kojoj se traži od općina i gradova u Bosni i Hercegovini zamijene nacistički i fašistički nazivi ulica, škola i drugih javnih površina.&lt;ref name=&quot;KL&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.klix.ba/vijesti/bih/damir-arnaut-pocetak-kraja-nazivima-ulica-i-skola-po-nacistima-i-fasistima/210112025| title = Damir Arnaut: Početak kraja nazivima ulica i škola po nacistima i fašistima| last = | first = | date =12. 1. 2021 | website = klix.ba| publisher = | access-date =17. 1. 2021| language =}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FA&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.faktor.ba/vijest/neprovodiva-arnautova-inicijativa-snsd-brani-vojvode-hoce-li-nasa-stranka-i-nip-mijenjati-nazive-ulica-u-sarajevu/111876 | title =(Ne)provodiva Arnautova inicijativa: SNSD brani vojvode, hoće li Naša stranka i NiP mijenjati nazive ulica u Sarajevu?  | last = | first = | date =15. 1. 2021 | website =faktor.ba | publisher = | access-date =17. 1. 2021 | language = }}&lt;/ref&gt; U inicijativi je pored ostalih{{efn|name=ini|U inicijativi se navode imena: [[Mile Budak]], [[Draža Mihailović]], [[Osman Rastoder]], [[Rade Radić]], [[Sulejman Pačariz]], [[Jure Francetić]], Mustafa Busuladžić, [[Mladen Lorković|Lorković]]-[[Ante Vokić|Vokić]], [[Uroš Drenović]], [[Ivo Zelenika Tovarnik]], [[Dragiša Vasić]], [[Avdaga Hasić]], [[Stevan Moljević]], [[Husein Đozo]], [[Đuro Spužević]], [[Muhamed Panđa]], [[Rafael Boban]], [[Pavle Đurišić]].}} spomenut i Busuladžić.&lt;ref name=&quot;KL&quot;/&gt;

Osnovnoj školi Dobroševići u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] 2016. godine promijenjeno je ime u ''Javna ustanova Osnovna škola &quot;Mustafa Busuladžić&quot;'', što je manjim dijelom izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja [[Ustaše|ustaškog pokreta]], [[Antisemitizam|antisemitizma]] i izjava o [[Židovi]]ma gdje ističe ''&quot;židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja&quot;'' i veličanju [[Nacizam|nacionalsocijalizma]] za vrijeme Drugog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/259549/preimenovanja-skola-i-ulica-u-sarajevu-os-dobrosevici-postala-os-mustafa-busuladzic |title=Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić |work=avaz.ba |access-date=20. 8. 2017 }}&lt;/ref&gt; Marta 2018. godine Skupština Kantona Sarajevo je donijela odluku o promjeni naziva škole na prijašnje ime &quot;OŠ Dobroševići&quot;.&lt;ref name=&quot;SlEv&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/skola-mustafa-busuladzic-sarajevo/29082495.html|work=slobodnaevropa.org |title=Antifašistička tradicija ponovo pobijedila Busuladžića | date =8. 3. 2018|access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NG&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/osnovne-skole|work=novigradsarajevo.ba |title=Osnovne škole | date =|access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; 

U Sarajevu i dalje postoji nekoliko ulica koji nose imena bivših čelnika [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], među kojima je jedna ulica Mustafe Busuladžića koja se nalazi u sjevernom dijelu općine [[Centar (Sarajevo)|Centar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kanton-sarajevo-ulice-nazivi-busuladžić-budak/30676034.html|title=Sarajlije i dalje hodaju ulicama poklonika fašizma|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-07-05}}&lt;/ref&gt;  

== Bibliografija ==
* ''Muslimani u Evropi - izabrani spisi'', Sejtarija, 1997.
* ''Muslimani u Rusiji'', 1997.

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;α&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.researchgate.net/publication/334208506_Slucaj_Mustafe_Busuladzica_-_sa_povijesne_margine_ka_politikantskom_centru_The_Example_of_Mustafa_Busuladzic_-_From_the_Marginal_Historical_Person_to_the_Political_Center Slučaj Mustafe Busuladžića – sa povijesne margine ka politikantskom centru] – [[Husnija Kamberović]], [[Univerzitet u Sarajevu]]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1914|1945|Busuladžić, Mustafa}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Trebinje]]</text>
      <sha1>0jx608ujtrxlnyzopyfo5a0zapgaycs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261647</id>
      <parentid>41261646</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T23:28:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+ 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13957" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Mustafa Busuladžić
| slika              = Mustafa_Busuladzic.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = [[1. april]] [[1914.]]
| mjesto_rođenja     = [[Trebinje]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = [[29. juni]] 1945.
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[FNRJ]]
| nacionalnost       = [[Bošnjak]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pisac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Mustafa Busuladžić''' (1. april 1914 – 29. juni 1945) bio je pisac, naučnik i nacistički ideolog. Bio je nosilac ideje [[Nacionalizam|nacionalističkog]] i [[Panislamizam|panislamskog]] pokreta [[Mladi muslimani]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/moze-li-skola-nositi-ime-po-mustafi-busuladzicu-najveci-bosnjacki-intelektualac-20-st/ |title=Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. vijeka |work=AKOS.ba |access-date=19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saff.ba/ambasadi-sad-u-bih-smeta-antifasista-busuladzic-a-prihvatljiv-im-je-draza-mihailovic/ |title=Ambasadi SAD u BiH smeta antifašista Busuladžić, a prihvatljiv im je Draža Mihailović |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saff.ba/mustafa-busuladzic-nasa-tolerancija/ |title=Mustafa Busuladžić: Naša tolerancija |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/david-kamhi-ugledni-bosansko-sefardski-intelektualac-o-mustafi-busuladzicu/ |title=David Kamhi ugledni bosansko-sefardski intelektualac o Mustafi Busuladžiću |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic/ |title=Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/mulaosmanovic-zaboravljanjem-spahe-i-busuladzica-bosnjaci-sami-sebe-ruse/140629079 |title=Mulaosmanović: Zaboravljanjem Spahe i Busuladžića Bošnjaci sami sebe ruše |work=klix.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=42271 |title=MUSTAFA BUSULADŽIĆ - ALIM KOJI JE NADIŠAO SVOJE VRIJEME! |work=bosnjaci.net |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; antikomunist i antisemitist.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mm.co.ba/index.php/bs/aktuelno/vijesti-iz-bih/586-na-dananji-dan-29061945-ubijen-je-mustafa-busuladi |title=Na današnji dan, 29. 6. 1945. ubijen je Mustafa Busuladžić |work=mm.co.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;STAV&quot;&gt;{{cite web |url=http://stav.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic |title=KAKO JE I ZAŠTO OSUĐEN MUSTAFA BUSULADŽIĆ |work=STAV.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=13529 |title=Prije 70 godina u Sarajevu kod Željezničke stanice strijeljan Mustafa Busuladžić |work=nap.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Podržavao je stavove [[Nacizam|nacističke]] i ustaške propagande i progona [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreja u Sarajevu]], te je svojim pisanim djelima i esejima u novinama [[Osvit (novine)|Osvit]] podržavao [[Ustaše|Ustaški pokret]].&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Pored maternjeg [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] govorio je i [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Italijanski jezik|italijanski]] jezik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/kroz-mustafu-busuladzica-do-spoznaje-o-uzvisenosti-istine/ |title=Kroz Mustafu Busuladžića do spoznaje o uzvišenosti istine |work=[[AKOS]].ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Obrazovanje ===
Rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod [[Trebinje|Trebinja]], od oca Smaila i majke Emine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |title=Mustafa Busuladžić |work=hanefijskimezheb.com |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=25. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225161957/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Mekteb]] i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u [[Travnik]] gdje se upisuje u [[Elči Ibrahim-pašina medresa|Elči Ibrahim-pašinu medresu]]. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u [[Gazi Husrev-beg]]ovu medresu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje i maturira [[1936]]. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u ''[[Islamski glas|Islamskom glasu]]'', ''[[Novi behar|Novom Beharu]]'', ''[[Obzor]]u'', ''[[Svijest (časopis)|Svijesti]]'', ''[[El-Hidaja|El-Hidaji]]'', ''[[Glasnik VIS|Glasniku VIS-a]]'', ''[[Naša domovina|Našoj domovini]]'' i drugim publikacijama.

Nakon završene [[medresa|medrese]] upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je diplomirao [[1941.]] godine. Iza toga proveo je dvije godine u [[Rim]]u na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik [[italija]]nskih časopisa ''[[Mondo Arabo]]'' i ''[[Oriente Moderno]]''. U Rimu je radio kao prevodilac  vijesti i spiker na radiostanici.&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Bio je zaposlen u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[profesor]] u [[Šerijat]]skoj [[gimnazija|gimnaziji]], a honorarno je radio u Ženskoj [[medresa|medresi]], Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio.

U vrijeme kada su [[Mladi muslimani]] djelovali kao podružnica [[El-Hidaja|El-Hidaje]], organizacije islamskog svećenstva [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]] Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov zvanični predsjednik (poslije [[Kasim Dobrača|Kasima Dobrače]], a na prijedlog [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]]). Mustafa Busuladžić je bio jedan od [[musliman]]skih [[pisac]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a iz njegovog opusa izdvaja se brošura ''Muslimani u Sovjetskoj Rusiji'' u kojoj je opisao teško stanje [[musliman]]a u [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]] koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. U svojim osvrtima objavljenih u Osvitu nakon progona Židova u Sarajevu napisao je:{{Citat|Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.&lt;ref&gt;[http://www.zurnal.info/novost/20099/zasto-ste-uvrijedili-nevine-zrtve-i-pravednike-koji-su-nam-spasavali-obraz Argumenti oko Mustafe Busuladžića: Zašto ste uvrijedili nevine žrtve i pravednike koji su nam spašavali obraz?]&lt;/ref&gt;}}

== Suđenje ==
S obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor. Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhapšen je polovinom aprila 1945, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. maja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje sa jeruzalemskim [[muftija|muftijom]] i članom [[SS]]-a [[Mohammed Amin al-Husseini|al-Husseinija]], te zato što je bio nastavnik u školi imama [[SS]] divizije. Kao dokazni materijal tužilac je priložio antikomunističku brošuru &quot;Muslimani u sovjetskoj Rusiji&quot;, kopiju protusrpskog pisma [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]] koje je preveo i predao al-Husseiniju, kopiju pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak ''Naša tolerancija'' objavljen u ''Osvitu'', u kom ukazuje da su [[Židovi]] zajednički neprijatelji Arapa, muslimana i kršćana, te pozdravno pismo,&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; napisano 11. maja 1941 na svečanoj sjednici [[El-Hidaja|El-Hidaje]] upućeno [[poglavnik]]u [[NDH]] [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]], podpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske [[Osmanbeg Kulenović|Osmanbegu Kulenoviću]], doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu [[Mile Budak|Mili Budaku]] i doglavniku [[Ademagi Mešiću]],&lt;ref name=&quot;TAC&quot;/&gt; te antisrpski govor koji je pročitan pred [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevom džamijom]] u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Vojni ga je sud skupa s [[Atif Hadžikadić|Atifom Hadžikadićem]], tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju [[Velešići]] iza željezničke stanice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bosnae.info/index.php/mustafa-busuladzic-najbrilijantniji-bosnjacki-um-xx-stoljeca-cija-je-ideja-nadzivjela-komunisticki-sistem-koji-ga-je-likvidirao |title=Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao |work=bosnae.info |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
Danas jedna ulica u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Breka]] na [[Koševo (Sarajevo)|Koševu]] nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime [[Narodni heroj|narodnog heroja]] [[SFRJ]] [[Fuad Midžić|Fuada Midžića]].&lt;ref name=&quot;TAC&quot;&gt;{{cite web |url=http://tacno.net/kolumna/bosnjaci-i-fasizam/|work=tacno.net |title=Bošnjaci i fašizam |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta BiH]] usvojio je 11. januara 2021. godine poslaničku inicijativu zastupnika [[Naša stranka|Naše stranke]] Damira Arnauta u kojoj se traži od općina i gradova u Bosni i Hercegovini zamijene nacistički i fašistički nazivi ulica, škola i drugih javnih površina.&lt;ref name=&quot;KL&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.klix.ba/vijesti/bih/damir-arnaut-pocetak-kraja-nazivima-ulica-i-skola-po-nacistima-i-fasistima/210112025| title = Damir Arnaut: Početak kraja nazivima ulica i škola po nacistima i fašistima| last = | first = | date =12. 1. 2021 | website = klix.ba| publisher = | access-date =17. 1. 2021| language =}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FA&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.faktor.ba/vijest/neprovodiva-arnautova-inicijativa-snsd-brani-vojvode-hoce-li-nasa-stranka-i-nip-mijenjati-nazive-ulica-u-sarajevu/111876 | title =(Ne)provodiva Arnautova inicijativa: SNSD brani vojvode, hoće li Naša stranka i NiP mijenjati nazive ulica u Sarajevu?  | last = | first = | date =15. 1. 2021 | website =faktor.ba | publisher = | access-date =17. 1. 2021 | language = }}&lt;/ref&gt; U inicijativi je pored ostalih{{efn|name=ini|U inicijativi se navode imena: [[Mile Budak]], [[Draža Mihailović]], [[Osman Rastoder]], [[Rade Radić]], [[Sulejman Pačariz]], [[Jure Francetić]], Mustafa Busuladžić, [[Mladen Lorković|Lorković]]-[[Ante Vokić|Vokić]], [[Uroš Drenović]], [[Ivo Zelenika Tovarnik]], [[Dragiša Vasić]], [[Avdaga Hasić]], [[Stevan Moljević]], [[Husein Đozo]], [[Đuro Spužević]], [[Muhamed Panđa]], [[Rafael Boban]], [[Pavle Đurišić]].}} spomenut i Busuladžić.&lt;ref name=&quot;KL&quot;/&gt;

Osnovnoj školi Dobroševići u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] 2016. godine promijenjeno je ime u ''Javna ustanova Osnovna škola &quot;Mustafa Busuladžić&quot;'', što je manjim dijelom izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja [[Ustaše|ustaškog pokreta]], [[Antisemitizam|antisemitizma]] i izjava o [[Židovi]]ma gdje ističe ''&quot;židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja&quot;'' i veličanju [[Nacizam|nacionalsocijalizma]] za vrijeme Drugog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/259549/preimenovanja-skola-i-ulica-u-sarajevu-os-dobrosevici-postala-os-mustafa-busuladzic |title=Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić |work=avaz.ba |access-date=20. 8. 2017 }}&lt;/ref&gt; Marta 2018. godine Skupština Kantona Sarajevo je donijela odluku o promjeni naziva škole na prijašnje ime &quot;OŠ Dobroševići&quot;.&lt;ref name=&quot;SlEv&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/skola-mustafa-busuladzic-sarajevo/29082495.html|work=slobodnaevropa.org |title=Antifašistička tradicija ponovo pobijedila Busuladžića | date =8. 3. 2018|access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NG&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/osnovne-skole|work=novigradsarajevo.ba |title=Osnovne škole | date =|access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; 

U Sarajevu i dalje postoji nekoliko ulica koji nose imena bivših čelnika [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], među kojima je jedna ulica Mustafe Busuladžića koja se nalazi u sjevernom dijelu općine [[Centar (Sarajevo)|Centar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kanton-sarajevo-ulice-nazivi-busuladžić-budak/30676034.html|title=Sarajlije i dalje hodaju ulicama poklonika fašizma|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-07-05}}&lt;/ref&gt;  

== Bibliografija ==
* ''Muslimani u Evropi - izabrani spisi'', Sejtarija, 1997.
* ''Muslimani u Rusiji'', 1997.

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;α&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.researchgate.net/publication/334208506_Slucaj_Mustafe_Busuladzica_-_sa_povijesne_margine_ka_politikantskom_centru_The_Example_of_Mustafa_Busuladzic_-_From_the_Marginal_Historical_Person_to_the_Political_Center Slučaj Mustafe Busuladžića – sa povijesne margine ka politikantskom centru] – [[Husnija Kamberović]], [[Univerzitet u Sarajevu]]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1914|1945|Busuladžić, Mustafa}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Islamski teolozi]]
[[Kategorija:Kvislinzi u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Nacisti]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]
[[Kategorija:Antisemitizam]]
[[Kategorija:Biografije, Trebinje]]</text>
      <sha1>dnh2r14dcv0ph7hdzxkhnzyxzwrnezg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261682</id>
      <parentid>41261647</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:38:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kvislinzi u Drugom svetskom ratu|Kvislinzi u Drugom svetskom ratu]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kvislinzi|Kvislinzi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13934" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Mustafa Busuladžić
| slika              = Mustafa_Busuladzic.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = [[1. april]] [[1914.]]
| mjesto_rođenja     = [[Trebinje]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = [[29. juni]] 1945.
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[FNRJ]]
| nacionalnost       = [[Bošnjak]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pisac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Mustafa Busuladžić''' (1. april 1914 – 29. juni 1945) bio je pisac, naučnik i nacistički ideolog. Bio je nosilac ideje [[Nacionalizam|nacionalističkog]] i [[Panislamizam|panislamskog]] pokreta [[Mladi muslimani]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/moze-li-skola-nositi-ime-po-mustafi-busuladzicu-najveci-bosnjacki-intelektualac-20-st/ |title=Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. vijeka |work=AKOS.ba |access-date=19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saff.ba/ambasadi-sad-u-bih-smeta-antifasista-busuladzic-a-prihvatljiv-im-je-draza-mihailovic/ |title=Ambasadi SAD u BiH smeta antifašista Busuladžić, a prihvatljiv im je Draža Mihailović |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saff.ba/mustafa-busuladzic-nasa-tolerancija/ |title=Mustafa Busuladžić: Naša tolerancija |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/david-kamhi-ugledni-bosansko-sefardski-intelektualac-o-mustafi-busuladzicu/ |title=David Kamhi ugledni bosansko-sefardski intelektualac o Mustafi Busuladžiću |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic/ |title=Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/mulaosmanovic-zaboravljanjem-spahe-i-busuladzica-bosnjaci-sami-sebe-ruse/140629079 |title=Mulaosmanović: Zaboravljanjem Spahe i Busuladžića Bošnjaci sami sebe ruše |work=klix.ba |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=42271 |title=MUSTAFA BUSULADŽIĆ - ALIM KOJI JE NADIŠAO SVOJE VRIJEME! |work=bosnjaci.net |access-date= 19. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; antikomunist i antisemitist.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mm.co.ba/index.php/bs/aktuelno/vijesti-iz-bih/586-na-dananji-dan-29061945-ubijen-je-mustafa-busuladi |title=Na današnji dan, 29. 6. 1945. ubijen je Mustafa Busuladžić |work=mm.co.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;STAV&quot;&gt;{{cite web |url=http://stav.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic |title=KAKO JE I ZAŠTO OSUĐEN MUSTAFA BUSULADŽIĆ |work=STAV.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=13529 |title=Prije 70 godina u Sarajevu kod Željezničke stanice strijeljan Mustafa Busuladžić |work=nap.ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Podržavao je stavove [[Nacizam|nacističke]] i ustaške propagande i progona [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreja u Sarajevu]], te je svojim pisanim djelima i esejima u novinama [[Osvit (novine)|Osvit]] podržavao [[Ustaše|Ustaški pokret]].&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Pored maternjeg [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] govorio je i [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Italijanski jezik|italijanski]] jezik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/kroz-mustafu-busuladzica-do-spoznaje-o-uzvisenosti-istine/ |title=Kroz Mustafu Busuladžića do spoznaje o uzvišenosti istine |work=[[AKOS]].ba |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Obrazovanje ===
Rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod [[Trebinje|Trebinja]], od oca Smaila i majke Emine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |title=Mustafa Busuladžić |work=hanefijskimezheb.com |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=25. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225161957/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Mekteb]] i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u [[Travnik]] gdje se upisuje u [[Elči Ibrahim-pašina medresa|Elči Ibrahim-pašinu medresu]]. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u [[Gazi Husrev-beg]]ovu medresu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje i maturira [[1936]]. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u ''[[Islamski glas|Islamskom glasu]]'', ''[[Novi behar|Novom Beharu]]'', ''[[Obzor]]u'', ''[[Svijest (časopis)|Svijesti]]'', ''[[El-Hidaja|El-Hidaji]]'', ''[[Glasnik VIS|Glasniku VIS-a]]'', ''[[Naša domovina|Našoj domovini]]'' i drugim publikacijama.

Nakon završene [[medresa|medrese]] upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je diplomirao [[1941.]] godine. Iza toga proveo je dvije godine u [[Rim]]u na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik [[italija]]nskih časopisa ''[[Mondo Arabo]]'' i ''[[Oriente Moderno]]''. U Rimu je radio kao prevodilac  vijesti i spiker na radiostanici.&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Bio je zaposlen u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[profesor]] u [[Šerijat]]skoj [[gimnazija|gimnaziji]], a honorarno je radio u Ženskoj [[medresa|medresi]], Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio.

U vrijeme kada su [[Mladi muslimani]] djelovali kao podružnica [[El-Hidaja|El-Hidaje]], organizacije islamskog svećenstva [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]] Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov zvanični predsjednik (poslije [[Kasim Dobrača|Kasima Dobrače]], a na prijedlog [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]]). Mustafa Busuladžić je bio jedan od [[musliman]]skih [[pisac]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a iz njegovog opusa izdvaja se brošura ''Muslimani u Sovjetskoj Rusiji'' u kojoj je opisao teško stanje [[musliman]]a u [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]] koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. U svojim osvrtima objavljenih u Osvitu nakon progona Židova u Sarajevu napisao je:{{Citat|Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.&lt;ref&gt;[http://www.zurnal.info/novost/20099/zasto-ste-uvrijedili-nevine-zrtve-i-pravednike-koji-su-nam-spasavali-obraz Argumenti oko Mustafe Busuladžića: Zašto ste uvrijedili nevine žrtve i pravednike koji su nam spašavali obraz?]&lt;/ref&gt;}}

== Suđenje ==
S obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor. Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhapšen je polovinom aprila 1945, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. maja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje sa jeruzalemskim [[muftija|muftijom]] i članom [[SS]]-a [[Mohammed Amin al-Husseini|al-Husseinija]], te zato što je bio nastavnik u školi imama [[SS]] divizije. Kao dokazni materijal tužilac je priložio antikomunističku brošuru &quot;Muslimani u sovjetskoj Rusiji&quot;, kopiju protusrpskog pisma [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]] koje je preveo i predao al-Husseiniju, kopiju pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak ''Naša tolerancija'' objavljen u ''Osvitu'', u kom ukazuje da su [[Židovi]] zajednički neprijatelji Arapa, muslimana i kršćana, te pozdravno pismo,&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; napisano 11. maja 1941 na svečanoj sjednici [[El-Hidaja|El-Hidaje]] upućeno [[poglavnik]]u [[NDH]] [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]], podpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske [[Osmanbeg Kulenović|Osmanbegu Kulenoviću]], doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu [[Mile Budak|Mili Budaku]] i doglavniku [[Ademagi Mešiću]],&lt;ref name=&quot;TAC&quot;/&gt; te antisrpski govor koji je pročitan pred [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevom džamijom]] u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;STAV&quot;/&gt; Vojni ga je sud skupa s [[Atif Hadžikadić|Atifom Hadžikadićem]], tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju [[Velešići]] iza željezničke stanice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bosnae.info/index.php/mustafa-busuladzic-najbrilijantniji-bosnjacki-um-xx-stoljeca-cija-je-ideja-nadzivjela-komunisticki-sistem-koji-ga-je-likvidirao |title=Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao |work=bosnae.info |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
Danas jedna ulica u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Breka]] na [[Koševo (Sarajevo)|Koševu]] nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime [[Narodni heroj|narodnog heroja]] [[SFRJ]] [[Fuad Midžić|Fuada Midžića]].&lt;ref name=&quot;TAC&quot;&gt;{{cite web |url=http://tacno.net/kolumna/bosnjaci-i-fasizam/|work=tacno.net |title=Bošnjaci i fašizam |access-date= 18. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta BiH]] usvojio je 11. januara 2021. godine poslaničku inicijativu zastupnika [[Naša stranka|Naše stranke]] Damira Arnauta u kojoj se traži od općina i gradova u Bosni i Hercegovini zamijene nacistički i fašistički nazivi ulica, škola i drugih javnih površina.&lt;ref name=&quot;KL&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.klix.ba/vijesti/bih/damir-arnaut-pocetak-kraja-nazivima-ulica-i-skola-po-nacistima-i-fasistima/210112025| title = Damir Arnaut: Početak kraja nazivima ulica i škola po nacistima i fašistima| last = | first = | date =12. 1. 2021 | website = klix.ba| publisher = | access-date =17. 1. 2021| language =}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FA&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.faktor.ba/vijest/neprovodiva-arnautova-inicijativa-snsd-brani-vojvode-hoce-li-nasa-stranka-i-nip-mijenjati-nazive-ulica-u-sarajevu/111876 | title =(Ne)provodiva Arnautova inicijativa: SNSD brani vojvode, hoće li Naša stranka i NiP mijenjati nazive ulica u Sarajevu?  | last = | first = | date =15. 1. 2021 | website =faktor.ba | publisher = | access-date =17. 1. 2021 | language = }}&lt;/ref&gt; U inicijativi je pored ostalih{{efn|name=ini|U inicijativi se navode imena: [[Mile Budak]], [[Draža Mihailović]], [[Osman Rastoder]], [[Rade Radić]], [[Sulejman Pačariz]], [[Jure Francetić]], Mustafa Busuladžić, [[Mladen Lorković|Lorković]]-[[Ante Vokić|Vokić]], [[Uroš Drenović]], [[Ivo Zelenika Tovarnik]], [[Dragiša Vasić]], [[Avdaga Hasić]], [[Stevan Moljević]], [[Husein Đozo]], [[Đuro Spužević]], [[Muhamed Panđa]], [[Rafael Boban]], [[Pavle Đurišić]].}} spomenut i Busuladžić.&lt;ref name=&quot;KL&quot;/&gt;

Osnovnoj školi Dobroševići u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] 2016. godine promijenjeno je ime u ''Javna ustanova Osnovna škola &quot;Mustafa Busuladžić&quot;'', što je manjim dijelom izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja [[Ustaše|ustaškog pokreta]], [[Antisemitizam|antisemitizma]] i izjava o [[Židovi]]ma gdje ističe ''&quot;židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja&quot;'' i veličanju [[Nacizam|nacionalsocijalizma]] za vrijeme Drugog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/259549/preimenovanja-skola-i-ulica-u-sarajevu-os-dobrosevici-postala-os-mustafa-busuladzic |title=Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić |work=avaz.ba |access-date=20. 8. 2017 }}&lt;/ref&gt; Marta 2018. godine Skupština Kantona Sarajevo je donijela odluku o promjeni naziva škole na prijašnje ime &quot;OŠ Dobroševići&quot;.&lt;ref name=&quot;SlEv&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/skola-mustafa-busuladzic-sarajevo/29082495.html|work=slobodnaevropa.org |title=Antifašistička tradicija ponovo pobijedila Busuladžića | date =8. 3. 2018|access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NG&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/osnovne-skole|work=novigradsarajevo.ba |title=Osnovne škole | date =|access-date= 17. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; 

U Sarajevu i dalje postoji nekoliko ulica koji nose imena bivših čelnika [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], među kojima je jedna ulica Mustafe Busuladžića koja se nalazi u sjevernom dijelu općine [[Centar (Sarajevo)|Centar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kanton-sarajevo-ulice-nazivi-busuladžić-budak/30676034.html|title=Sarajlije i dalje hodaju ulicama poklonika fašizma|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-07-05}}&lt;/ref&gt;  

== Bibliografija ==
* ''Muslimani u Evropi - izabrani spisi'', Sejtarija, 1997.
* ''Muslimani u Rusiji'', 1997.

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;α&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.researchgate.net/publication/334208506_Slucaj_Mustafe_Busuladzica_-_sa_povijesne_margine_ka_politikantskom_centru_The_Example_of_Mustafa_Busuladzic_-_From_the_Marginal_Historical_Person_to_the_Political_Center Slučaj Mustafe Busuladžića – sa povijesne margine ka politikantskom centru] – [[Husnija Kamberović]], [[Univerzitet u Sarajevu]]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1914|1945|Busuladžić, Mustafa}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Islamski teolozi]]
[[Kategorija:Kvislinzi]]
[[Kategorija:Nacisti]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]
[[Kategorija:Antisemitizam]]
[[Kategorija:Biografije, Trebinje]]</text>
      <sha1>ln3bu0kapfzr1be74n94d0nks5xewq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ankica Lepej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672565</id>
    <revision>
      <id>41261648</id>
      <parentid>41253943</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T23:40:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4911" xml:space="preserve">

'''Ankica Anita Lepej''' (1948. – 18. siječnja 2022.) bila je hrvatska bankarska službenica koja je otkrila tajni bankovni račun i sredstva supruge [[Predsjednik Hrvatske|hrvatskog predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i tako postala prva istaknuta [[Zviždač|zviždača]] u modernoj hrvatskoj povijesti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=19 January 2022|title=Croatian Who Blew Whistle on Tudjman's Hidden Cash Dies|url=https://balkaninsight.com/2022/01/19/croatian-who-blew-whistle-on-tudjmans-hidden-cash-dies/|access-date=22 January 2022|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Lepej je rođen u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodnoj Republici Hrvatskoj]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]], 1948.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Salvia|first=Vedran|date=18 January 2022|title=Ankica Lepej, žena koja je ostala bez svega jer je razotkrila tajni račun Tuđmanovih|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2333251|access-date=24 January 2022|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Živjela je skromnim obiteljskim životom u Zagrebu i radila je kao bankarska službenica u središtu [[Zagrebačka banka|Zagrebačke banke]] na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2022-01-18|title=Jutarnji list - Ispovijest sina Ankice Lepej: ‘Bili su to teški dani, roditelji su mi ostali bez posla, prodali su i stan...‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ispovijest-sina-ankice-lepej-bili-su-to-teski-dani-roditelji-su-mi-ostali-bez-posla-prodali-su-i-stan-15146821|access-date=2022-02-07|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

Godine 1998. saznala je da je [[Ankica Tuđman]], supruga prvog predsjednika Hrvatske, položila 210.000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]] i 15.000 dolara na neprijavljen bankovni račun. Banka je u ''[[Jutarnji list|Jutarnjem listu]]'' ponudila nagradu od milijun [[Hrvatska kuna|kuna]] za bilo kakvu informaciju o zviždaču. Lepej se sama prijavila sa odvjetnikom, ali je ipak dobila otkaz u banci (sa samo 11 meseci do penzije) i uhapšena. Optužbe su u konačnici odbačene. Podrška javnosti je bila velika, kako s potpisivanjem peticije (koorganizator je bio [[Vlado Gotovac]]), tako i glasanjem u medijima (TV talk-show [[Latinica (TV emisija)|Latinica]]), kako prenosi TV emisija Labirint.

Njen suprug je takođe ranije bio žrtva koruptivne privatizacije i porodica je bila primorana da proda stan da bi preživela. Grad [[Zagreb]] im je kasnije 2006. godine omogućio skroman smještaj u javnim stambenim objektima.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=18 January 2022|title=Jutarnji list - Ispovijest sina Ankice Lepej: 'Bili su to teški dani, roditelji su mi ostali bez posla, prodali su i stan...'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ispovijest-sina-ankice-lepej-bili-su-to-teski-dani-roditelji-su-mi-ostali-bez-posla-prodali-su-i-stan-15146821|access-date=22 January 2022|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Žena koju je dokrajčila istina|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2333239|access-date=22 January 2022|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Napisala je knjigu ''Istina – Savjest iznad bankarske tajne'' ''u'' kojoj je opisala svoje iskustvo.
[[File:Raukar_Gamulin_-_Ankica_Lepej_naš_je_uzor_i_inspiracija-PO92AztZ2Lc.ogg|mini|Saborski govor posvećen Ankici Lepej zastupnice [[Urša Raukar-Gamulin|Urše Raukar-Gamulin]]]]
Lepej je patila od dugotrajnih zdravstvenih komplikacija povezanih sa rakom. Umrla je od [[COVID-19|komplikacije COVID-19]] u [[Zagreb|Zagrebu]] 18. siječnja 2022. godine, tijekom [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije COVID-19 u Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Umrla Ankica Lepej, najveća zviždačica u povijesti Hrvatske, žena koja nije ustuknula pred samim Tuđmanima i HDZ-om 1998.|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4177494/umrla-ankica-lepej-najveca-zvizdacica-u-povijesti-hrvatske-zena-koja-nije-ustuknula-pred-samim-tudjmanima-i-hdz-om-1998/|access-date=22 January 2022|language=hr}}&lt;/ref&gt; Njen rad, požrtvovnost i zalaganje pohvalile su ugledne javne ličnosti, među kojima je i saborska zastupnica [[Urša Raukar-Gamulin|Urša Raukar Gamulin]] koja je u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] održala kratki govor posvećen Ankici Lepej.

Grad Zagreb donio je odluku da se jedna ulica nazove po Ankici Lepej.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2022-02-02|title=Ankica Lepej i obitelj Zec dobit će ulice u Zagrebu? &quot;Vraćamo dug&quot;|url=https://hr.n1info.com/vijesti/ankica-lepej-i-obitelj-zec-dobit-ce-ulice-u-zagrebu-vracamo-dug/|access-date=2022-04-04|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Izvori}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.youtube.com/watch?v=PO92AztZ2Lc Video govora o Ankici Lepej u Hrvatskom saboru]
* [https://www.youtube.com/watch?v=qxJU0VhKhN0 Snimak emisije Labirint Hrvatske nacionalne TV (HRT) o životu Ankice Lepej]

{{Životni vijek|1948|2022|Lepej, Ankica}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Hrvatski aktivisti]]</text>
      <sha1>nrgr4ayhadbonub8p5oks3tmrremosg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4673043</id>
    <revision>
      <id>41261661</id>
      <parentid>41258890</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>⋮</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="965" xml:space="preserve">{{userbox
| border-c = #d01010
| info-c   = #ffcbbb
| id-c     = #fff
| id-fc    = black
| id-s     = 14
| id       = [[Datoteka:Women_in_Red_logo.svg|40px]]
| info-class = plainlinks
| info-fc  = black
| info-p   = 0 5px
| info-s   = 8
| info-lh  = 1.25em
| info     = {{GENDER:{{PAGENAME}}|Ovaj korisnik je [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|saradnica⋮k]]|Ova(j) korisnik⋮ca je [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i|saradnica]]}} '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|Wikiprojekta žene u crvenom]]'''.&lt;div style=&quot;font-size: 7pt; margin-top: 0.25em;&quot;&gt;[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|razgovor]] {{!}} [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|indeks]] {{!}} [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji|događaji]] {{!}} [[Special:RecentChangesLinked/Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|nadgledanje]]&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Korisnički okvirići|Žene u crvenom]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c46zkitw0wny2dxxgi1khwlz5nb3fvh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261662</id>
      <parentid>41261661</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:36:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="970" xml:space="preserve">{{userbox
| border-c = #d01010
| info-c   = #ffcbbb
| id-c     = #fff
| id-fc    = black
| id-s     = 14
| id       = [[Datoteka:Women_in_Red_logo.svg|40px]]
| info-class = plainlinks
| info-fc  = black
| info-p   = 0 5px
| info-s   = 8
| info-lh  = 1.25em
| info     = {{GENDER:{{PAGENAME}}|Ovaj korisnik⋮ca je [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|saradnica⋮k]]|Ova(j) korisnik⋮ca je [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i|saradnica]]}} '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|Wikiprojekta žene u crvenom]]'''.&lt;div style=&quot;font-size: 7pt; margin-top: 0.25em;&quot;&gt;[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|razgovor]] {{!}} [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|indeks]] {{!}} [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji|događaji]] {{!}} [[Special:RecentChangesLinked/Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|nadgledanje]]&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Korisnički okvirići|Žene u crvenom]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>j2q0cn4ervirfqxyk1ql9wmps4y43yo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4673044</id>
    <revision>
      <id>41261663</id>
      <parentid>41259063</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:37:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>⋮</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2363" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;font-family: 'Linux Libertine','Georgia','Times',serif; font-size: 2em; text-align: center;&quot;&gt;
[[Datoteka:Women in Red logo.svg|80px|Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]
[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: #ba0000;&quot;&gt;Wikiprojekt žene u crvenom&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;background: transparent; width: 100%; text-align: center; display: flex; flex-direction: row; flex-wrap: wrap;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_university.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Početna stranica&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon speechBubbles-ltr.svg|35px|link=Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_userActive.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Sudionici&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon listBullet-ltr apex.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Indeks članaka&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon flag-rtl.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Akcije i događaji&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_ribbonPrize.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Nagrade&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>jfo0s8qdo6ht834fn1y6zu5907tqvz6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261664</id>
      <parentid>41261663</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:38:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2367" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;font-family: 'Linux Libertine','Georgia','Times',serif; font-size: 2em; text-align: center;&quot;&gt;
[[Datoteka:Women in Red logo.svg|80px|Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]
[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: #ba0000;&quot;&gt;Wikiprojekt žene u crvenom&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;background: transparent; width: 100%; text-align: center; display: flex; flex-direction: row; flex-wrap: wrap;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_university.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Početna stranica&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon speechBubbles-ltr.svg|35px|link=Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_userActive.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Sudionice⋮i&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon listBullet-ltr apex.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Indeks članaka&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon flag-rtl.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Akcije i događaji&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_ribbonPrize.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Nagrade&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>tgjx4j6cqz9oz6rycjvlbv55cbdw11o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261678</id>
      <parentid>41261664</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:31:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2371" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;font-family: 'Linux Libertine','Georgia','Times',serif; font-size: 2em; text-align: center;&quot;&gt;
[[Datoteka:Women in Red logo.svg|80px|Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]
[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: #ba0000;&quot;&gt;Wikiprojekt žene u crvenom&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;background: transparent; width: 100%; text-align: center; display: flex; flex-direction: row; flex-wrap: wrap;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_university.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Početna stranica&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon speechBubbles-ltr.svg|35px|link=Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_userActive.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Sudionice⋮i&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon listBullet-ltr apex.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Indeks članaka&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon flag-rtl.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Akcije i događaji&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_ribbonPrize.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Nagrade&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>ikag804ksar87vrumfspa2qt1aadohi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4673048</id>
    <revision>
      <id>41261657</id>
      <parentid>41259168</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]] na [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]: ovaj ⋮simbol se počinje koristiti za označavanje spektra za razliku od binarnih opcija, pa tako uključuje i trans* i rodno nekonformirajuće osobe</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="672" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

==[[Datoteka:Crystal Clear app Community Help.png|28px]] Suradnice i suradnici==
# [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:59, 12 juli 2022 (CEST)
# [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:07, 14 juli 2022 (CEST)

===Suradnički okvirić===


Na svoju si korisničku stranicu možete dodati i ovaj [[Wikipedia:Korisnički okvirići|korisnički okvirić]]:
{|
|{{sokv|Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}}
|}

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
__NOTOC__</text>
      <sha1>pogedwbt4zccqw93tw70y8ow4moufzx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4673274</id>
    <revision>
      <id>41261659</id>
      <parentid>41260703</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]] na [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]: ovaj ⋮simbol se počinje koristiti za označavanje spektra za razliku od binarnih opcija, pa tako uključuje i trans* i rodno nekonformirajuće osobe</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="479" xml:space="preserve">== Sudionice i sudionici ==

Mislim da ovdje ima smisla dati i vidljivost i prednost sudionicama...pa razmisli da to možda  istakneš i u nazivu! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:14, 31 juli 2022 (CEST)

:Nažalost je što u većini indo-evropskih jezika muški rod &quot;default&quot; za &quot;neutralno&quot; obraćanje. To možeš i ti uraditi, slobodno. :p [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:55, 1 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>iwkkymd4wa38sljzcj8hrwst8rin4eb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salamon od Mađarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673354</id>
    <revision>
      <id>41261649</id>
      <parentid>41261523</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T00:57:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5862" xml:space="preserve">'''Salamon''' ([[1053]] – [[1087]]) bio je [[Spisak vladara Mađarske|kralj Mađarske]] od [[1063]] do [[1074.]]
{{Vladar
| ime = Salamon
| slika = Salamoun.jpg
| opis_slike = 
| puno_ime = 
| datum_rođenja = oko [[1053.]]
| mesto_rođenja = (nepoznato)
| država_rođenja = 
| datum_smrti = mart [[1087.]]
| mesto_smrti =  [[Pula]] ili [[Bugarska]] (?)
| država_smrti = 
| sahranjen = 
| funkcija = '''''Kralj Kraljevine Ugarske'''''
| vladavina = [[1063]] — [[1074.]]
| prethodnik = [[Béla I od Mađarske|Béla I]]
| naslednik = [[Geza I od Mađarske|Geza I]]
| dinastija = [[Arpadovići|Árpád]]
| otac = [[Andrija I od Mađarske|András I.]]
| majka = [[Anastasija Jaroslavna|Anastasiя Яroslavna]]
| supružnik = [[Judith od Švapske]] 
| deca = 
}}
== Život ==
Rođen je [[1053.]] kao sin kralja [[Andrija I od Mađarske|Andrása]] i [[Anastasija Jaroslavna|Anastasije Kijevske]]. Za kralja ga je okrunio njegov otac [[1057.]] ili [[1058.]], kada je Salamon još bio dijete, i dao mu za ženu [[Judith od Švapske|Juditu od Švapske]], kćer cara [[Heinrich III, sveti rimski car|Henrika III.]], koji je priznao nezavisnost [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Mađarske]] od [[Sveto Rimsko Carstvo|carstva]]. Tako čineći, [[Andrija I od Mađarske|András]] je se čvrsto povezao sa [[Salijska dinastija|Salijskom dinastijom]], što mu je zagarantovalo jedno solidno savezništvo sa carstvom. Međutim njegov najveći unutarnji neprijatelj je postao brat [[Béla I od Mađarske|Béla]], koji je nerado prihvatio naslov vojvode i sprijateljio se s poljskim kraljem [[Boleslav II od Poljske|Boleslavom Okrutnom]] kako bi, temeljeći se na neispoštovanim prijašnjim sporazumima s Andrásom, zbacio brata s prijestolja. Na jeseni [[1060.]] su se dvije strane pobile na istoku rijeke [[Tisa|Tise]], pobjedu na polju je odnio Béla dok su njegovi ljudi uhitili Andrása koji će umrijeti u pritvoru. Béla će u decembru 1060. dobiti krunu Mađarske a njegov nepunoljetni unuk Salamon će sa majkom pobjeći u zemlje carstva i nastaniti se u [[Melk]] pod zaštitom [[Ernst od Austrije|Ernesta od Babenberga]]. Stoga je Sveti Rimski Car odbio mirovni sporazum sa novim mađarskim kraljem te je uz odobrenje Carske Diete naredio pohod protiv Béle. Béla je umro u nesrećnom udesu u septembru iste godine, prije nego što će carska armija stići u Mađarsku. Njegova tri sina, [[Geza I od Mađarske|Geza]], [[Ladislav I Sveti|László]] i Lampert, su pobjegla u [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|Kraljevinu Poljsku]], dok je Salamon zajedno s carskom vojskom [[Heinrich IV, svetorimski car|Henrika IV.]] ušao bez otpora u [[Székesfehérvár|Stolni Biograd]] i proglasio se kraljem. U septembru 1063 je svečano okrunjen. Kada je se carska vojska povukla iz zemlje, Salamonovi rođaci su se vratili iz Poljske, ali je odmah zatim mađarski klir počeo pregovore da bi se izbjegao novi [[građanski rat]]. Na kraju su dvije strane postigle sporazum koji je potpisan u [[Győr]]u 20. januara 1064. Géza i njegova braća su priznali Salamona kao zakonitog kralja, a Salamon im je dodijelio očev odnosno [[Béla I od Mađarske|Bélin]] ''[[Vojvodstvo|ducatus]]''. Odnosi između [[Geza I od Mađarske|Geze]] i Salamona su ostali napeti, ipak su rođaci dobro surađivali u razdoblju između [[1064.]] i [[1071.]] godine. U godini [[1071.]] su [[Pečenezi]] opljačkali [[Srijem]], pa su zbog toga Salamon i Géza krenuli u napad premu jugu, ne bi li zaustavili put Pečenezima prema mađarskoj [[Panonska nizija|Panoniji]], i po tom su se sukobili sa [[Bizantsko Carstvo|bizanstskom vojskom]]. Nakon tri mjeseca opsade Mađari su zauzeli [[Beograd]] a bizantski zapovjednik Niketa je predao tvrđavu vojvodi Gézi umjesto kralju Salamonu. Podjela ratnog plijena izazvala je novi sukob između Salamona i rođaka Géze, jer je potonji dobio samo četvrtinu plijena od kralja rođaka. Sljedeće godine [[Bizantsko Carstvo|Bizant]] je ponovno zauzeo [[Beograd]], zbog čega je Salamon odlučio ponovno napasti Bizantsko Carstvo ali je dobio slabu potporu od rođakova, pa je samo Géza odlučio ga pratiti. No, u južnom pohodu njihovi odnosi su se pokvarili te pri povratku Salamon i Géza su počeli se pripremati za neizbježni međusobni sukob i tražili pomoć iz inozemstva. Salamonova kraljevska vojska je na rijeci [[Tisa|Tisi]] razbila Gézine trupe u februaru [[1074.]] Međutim je ubrzo u Ugarsku stigla jaka vojska Gézinog šurjaka, [[Moravska|moravskog]] vojvode [[Otto I od Olomouca|Ota od Olomouca]] i u odlučujućoj bitci ([[Bitka kod Mogyoróda]], mart [[1074.]]), Salamon je poražen i prisiljen pobjeći s bojnog polja. Gézini vojnici su zatim dugo progonili Salamona ali je kralj uspio pobjeći u [[Mosonmagyaróvár|Moson]], gdje su boravile njegova majka i žena. Tu je kraljica majka okrivila svog sina za poraz, što je Salamona ispunilo tolikom ljutnjom da je htio udariti svoju majku u lice, ali je ga supruga zadržala uhvativši ga za ruku. Car [[Heinrich IV, svetorimski car|Henrik IV]] je u augustu napao Mađarsku i marširao do [[Vác]]a, ali se ubrzo povukao iz Mađarske ne porazivši Gézu. Salamon je pokušao uvjeriti papu [[Grgur VII|Grgura VII]] da ga podrži protiv Géze, no papa ga je osudio jer je Salamon prije prihvatio svoje kraljevstvo kao feud od njemačkog kralja, pa je stoga papa zahtijevao suverenitet nad Ugarskom. &lt;br/&gt;
Prema predaji, Salamon je umro u martu [[1087.]] godine u špilji kod [[Pula|Pule]] gdje se povukao u pustinjački život.

==Bibliografija==
* Simon de Kéza, ''[[Gesta Hunnorum et Hungarorum]]'', 1282–1285.
* Kálti Márk et al., ''[[Chronicon Pictum]]'', 1358–1373. 

{{start box}}
{{succession box|title=[[Kralj Mađarske]]|before=[[Béla I od Mađarske|Béla I]]|after=[[Geza I od Mađarske|Geza I]]|years=1063 – 1074}}
{{end box}}

[[Kategorija:Mađarski vladari]]</text>
      <sha1>cf3ws33be1j76kzajzo5cas8467w2qg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chminjanska Nova Ves</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673357</id>
    <revision>
      <id>41261688</id>
      <parentid>41261578</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T11:25:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>oprava</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1519" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Chminjanska Nova Ves
|originalni_naziv   = Chminianska Nová Ves
|slika              = Slovakia Sariska highlands 176.jpg
|opis_slike         = 
|kraj               = [[Prešovski kraj|Prešovski]]
|okrug              = [[Okrug Prešov|Prešov]]
|populacija         = 1259&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 423
|poštanski_kod      = 082 33
|pozivni_broj       = (+421) 51
|registarska_oznaka = PO
|gšir               = 49.0039
|gduž               = 21.0815
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Chminjanska Nova Ves''' ({{jez-svk|Chminianska Nová Ves}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prešov|okrugu Prešov]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 1259 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0417/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-03}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Chminianska Nová Ves}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}
* [http://www.e-obce.sk/okres/presov.html Naselja okruga Prešov] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Prešov}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Prešov]]
[[Kategorija:Prešovski kraj]]</text>
      <sha1>ndaniwstcx9mc2pewu7igaoyoz90mmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aarschot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673364</id>
    <revision>
      <id>41261628</id>
      <timestamp>2022-08-12T14:09:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4059" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Aarschot
| ime_genitiv =Aarschota
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Aarschot_-_'s_Hertogenmolens_met_sas.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute    =59
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =04
| dužina-minute    =50
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Leuven (arondisman)|Leuven]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Gwendolyn Rutten 

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =62.5 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =30,594&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =489.5 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =013-016-014&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj=3200&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Aarschot''' je [[grad]] i [[općina]] od 30,594 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/
 | title =''Belgium: Vlaams-Brabant''
 | accessdate =10.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]]].

== Geografske karakteristike ==

Aarschot se prostire duž [[rijeka|rijeke]] [[Demer]], udaljen 18 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Leuven]]a.

== Historija ==

Aarschot je od [[11. vijek]]a bio [[glavni grad|prijestolnica]] vlastite [[grofovija|grofovije]], koju je krajem [[12. vijek]]a [[aneksija|anektiralo]] [[Brabantsko vojvodstvo]].&lt;ref name=his/&gt;
Kasnije je bio sjedište vikont]]a ([[1518]].) a od [[1533]]. i [[vojvodstvo|vojvodstva]]. Od [[1587]]. je [[domena]] [[porodica|porodice]] Croÿ, a nakon njih porodice Arenberg. 
Krajem [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] dolazi do procvata [[manufaktura|manufakturne]] proizvodnje [[tekstil]]a.&lt;ref name=his/&gt; 

Grad je više puta razaran, a i za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref name=his&gt; {{cite web
   |url=https://www.ensie.nl/geschiedenis-lexicon/aarschota i za
   |title =Aarschot
   |publisher =Geschiedenis Lexicon Ensie
   |language =nizozemski
   |accessdate =10.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Aarschot}}
*[https://www.aarschot.be/ ''Aarschot'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>5tfvay2hgtoywv8qhaj2l43wdw5xk2k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261629</id>
      <parentid>41261628</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T14:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4053" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Aarschot
| ime_genitiv =Aarschota
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Aarschot_-_'s_Hertogenmolens_met_sas.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute    =59
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =04
| dužina-minute    =50
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Leuven (arondisman)|Leuven]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Gwendolyn Rutten 

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =62.5 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =30,594&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =489.5 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =013-016-014&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj=3200&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Aarschot''' je [[grad]] i [[općina]] od 30,594 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/
 | title =''Belgium: Vlaams-Brabant''
 | accessdate =10.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]]].

== Geografske karakteristike ==

Aarschot se prostire duž [[rijeka|rijeke]] [[Demer]], udaljen 18 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Leuven]]a.

== Historija ==

Aarschot je od [[11. vijek]]a bio [[glavni grad|prijestolnica]] vlastite [[grofovija|grofovije]], koju je krajem [[12. vijek]]a [[aneksija|anektiralo]] [[Brabantsko vojvodstvo]].&lt;ref name=his/&gt;
Kasnije je bio sjedište vikont]]a ([[1518]].) a od [[1533]]. i [[vojvodstvo|vojvodstva]]. Od [[1587]]. je [[domena]] [[porodica|porodice]] Croÿ, a nakon njih porodice Arenberg. 
Krajem [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] dolazi do procvata [[manufaktura|manufakturne]] proizvodnje [[tekstil]]a.&lt;ref name=his/&gt; 

Grad je više puta razaran, a i za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref name=his&gt; {{cite web
   |url=https://www.ensie.nl/geschiedenis-lexicon/aarschot
   |title =Aarschot
   |publisher =Geschiedenis Lexicon Ensie
   |language =nizozemski
   |accessdate =10.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Aarschot}}
*[https://www.aarschot.be/ ''Aarschot'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>fwwl6ogr03uu9osh6rugm2g2q4pf5hp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261631</id>
      <parentid>41261629</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T15:21:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4051" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Aarschot
| ime_genitiv =Aarschota
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Aarschot_-_'s_Hertogenmolens_met_sas.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute    =59
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =04
| dužina-minute    =50
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Leuven (arondisman)|Leuven]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Gwendolyn Rutten 

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =62.5 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =30,594&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =489.5 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =013-016-014&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj=3200&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Aarschot''' je [[grad]] i [[općina]] od 30,594 [[stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/
 | title =''Belgium: Vlaams-Brabant''
 | accessdate =10.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]].

== Geografske karakteristike ==

Aarschot se prostire duž [[rijeka|rijeke]] [[Demer]], udaljen 18 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Leuven]]a.

== Historija ==

Aarschot je od [[11. vijek]]a bio [[glavni grad|prijestolnica]] vlastite [[grofovija|grofovije]], koju je krajem [[12. vijek]]a [[aneksija|anektiralo]] [[Brabantsko vojvodstvo]].&lt;ref name=his/&gt;
Kasnije je bio sjedište vikont]]a ([[1518]].) a od [[1533]]. i [[vojvodstvo|vojvodstva]]. Od [[1587]]. je [[domena]] [[porodica|porodice]] Croÿ, a nakon njih porodice Arenberg. 
Krajem [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] dolazi do procvata [[manufaktura|manufakturne]] proizvodnje [[tekstil]]a.&lt;ref name=his/&gt; 

Grad je više puta razaran, a i za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref name=his&gt; {{cite web
   |url=https://www.ensie.nl/geschiedenis-lexicon/aarschot
   |title =Aarschot
   |publisher =Geschiedenis Lexicon Ensie
   |language =nizozemski
   |accessdate =10.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Aarschot}}
*[https://www.aarschot.be/ ''Aarschot'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>3etdnchvacmk3vbes5b4wf1uu01159e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rotselaar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673365</id>
    <revision>
      <id>41261632</id>
      <timestamp>2022-08-12T16:01:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5342" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Rotselaar
| ime_genitiv =Rotselaara
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =BE Rotselaar IMG 2853.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike=

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute    =57
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =04
| dužina-minute    =43
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Leuven (arondisman)|Leuven]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Dirk Claes

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =37.6 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =17,294&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =459.9 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona= [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =016&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj=3110&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Rotselaar''' je [[grad]] i [[općina]] od 17,294 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/
 | title =''Belgium: Vlaams-Brabant''
 | accessdate =11.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]]. 
Pored samog Rotselaara koji je centar općine sastoji se i od [[naselje|naselja]]; Wezemaal i Werchter koja su kooptirana [[1977]].&lt;ref name=brit/&gt; 

== Geografske karakteristike ==

Rotselaar se prostire na [[ušće|ušću]] [[rijeka|rijeke]] [[Demer]] u [[Dijle]], udaljen desetak [[km]] [[sjever]]no od [[Leuven]]a.&lt;ref name=his/&gt; 

== Historija ==

[[Selo|Sela]] Rotselaar i Wezemaal prvi put su [[dokument]]irana  [[1044]]., a Werchter jedan [[vijek]] kasnije.&lt;ref name=his/&gt; 

Tokom [[12. vijek]]a Rotselaar i Wezemaal bila su [[domena|domene]] [[Brabantsko vojvodstvo|Brabantskog vojvodstva]], dok je Werchter bio domena [[grof]]ova od [[Aarschot]]a (kasnije [[dinastija|dinastije]] Berthouts). 
Negdje oko [[1170]]. [[vazal]]i [[Brabantsko vojvodstvo|brabantskih]] [[vojvoda]] naselili su se u Wezemaalu i Rotselaaru.&lt;ref name=his/&gt;

Ti vazali su se tokom [[13. vijek]]a domogli [[plemstvo|plemićkih]] [[titula]] a u [[14. vijek]]u uspjeli su ujediniti tri sela Wezemaal, Werchter i Rotselaar u [[Baron]]iju Rotselaar. 
Baronija Rotselaar je [[1516]]. postala [[domena]] [[porodica|porodice]] Croÿ, a od [[1533]]. je dio Vojvodstva Aarschot.&lt;ref name=his/&gt;

Sve do kraja [[19. vijek]] stanovnici su uglavnom živjeli od [[poljoprivreda|poljoprivrede]], tad se počela razvijati [[prehrambena industrija|industrija]].

Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Rotselaaru se odvila [[bitka]] u kojoj je poginulo 360 belgijskih i [[Njemačko Carstvo|njemačkih]] [[vojnik]]a.&lt;ref name=his&gt; {{cite web
   |url=https://stringfixer.com/nl/Wezemaal
   |title =Rotselaar
   |publisher =Stringfixer
   |language =nizozemski
   |accessdate =11.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

Najveće atrakcije su ostatci [[Cisterciti|cistercitske]] [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] Vrouwenpark i [[donžon]] [[zamak|zamka]] Ter Heiden iz [[15. vijek]]a.&lt;ref name=brit&gt; {{cite web
   |url=https://www.ensie.nl/betekenis/rotselaar?q=Rotselaar
   |title =Rotselaar
   |publisher =Geschiedenis Lexicon Ensie
   |language =nizozemski
   |accessdate =11.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Rotselaar je grad [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]], u novije vrijeme sve više stanovnika odlazi na posao u [[Leuven]] i [[Bruxelles]].&lt;ref name=brit/&gt; 

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Rotselaar}}
*[https://www.rotselaar.be/
[https://www.rotselaar.be ''Rotselaar'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>8tq6jdfpt16y711el5fqe8sfc4w8xd0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261634</id>
      <parentid>41261632</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T17:15:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5340" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Rotselaar
| ime_genitiv =Rotselaara
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =BE Rotselaar IMG 2853.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike=

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute    =57
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =04
| dužina-minute    =43
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Leuven (arondisman)|Leuven]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Dirk Claes

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =37.6 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =17,294&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =459.9 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona= [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =016&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj=3110&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Rotselaar''' je [[grad]] i [[općina]] od 17,294 [[stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/
 | title =''Belgium: Vlaams-Brabant''
 | accessdate =11.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]]. 
Pored samog Rotselaara koji je centar općine sastoji se i od [[naselje|naselja]] Wezemaal i Werchter koja su kooptirana [[1977]].&lt;ref name=brit/&gt; 

== Geografske karakteristike ==

Rotselaar se prostire na [[ušće|ušću]] [[rijeka|rijeke]] [[Demer]] u [[Dijle]], udaljen desetak [[km]] [[sjever]]no od [[Leuven]]a.&lt;ref name=his/&gt; 

== Historija ==

[[Selo|Sela]] Rotselaar i Wezemaal prvi put su [[dokument]]irana  [[1044]]., a Werchter jedan [[vijek]] kasnije.&lt;ref name=his/&gt; 

Tokom [[12. vijek]]a Rotselaar i Wezemaal bila su [[domena|domene]] [[Brabantsko vojvodstvo|Brabantskog vojvodstva]], dok je Werchter bio domena [[grof]]ova od [[Aarschot]]a (kasnije [[dinastija|dinastije]] Berthouts). 
Negdje oko [[1170]]. [[vazal]]i [[Brabantsko vojvodstvo|brabantskih]] [[vojvoda]] naselili su se u Wezemaalu i Rotselaaru.&lt;ref name=his/&gt;

Ti vazali su se tokom [[13. vijek]]a domogli [[plemstvo|plemićkih]] [[titula]] a u [[14. vijek]]u uspjeli su ujediniti tri sela Wezemaal, Werchter i Rotselaar u [[Baron]]iju Rotselaar. 
Baronija Rotselaar je [[1516]]. postala [[domena]] [[porodica|porodice]] Croÿ, a od [[1533]]. je dio Vojvodstva Aarschot.&lt;ref name=his/&gt;

Sve do kraja [[19. vijek]] stanovnici su uglavnom živjeli od [[poljoprivreda|poljoprivrede]], tad se počela razvijati [[prehrambena industrija|industrija]].

Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Rotselaaru se odvila [[bitka]] u kojoj je poginulo 360 belgijskih i [[Njemačko Carstvo|njemačkih]] [[vojnik]]a.&lt;ref name=his&gt; {{cite web
   |url=https://stringfixer.com/nl/Wezemaal
   |title =Rotselaar
   |publisher =Stringfixer
   |language =nizozemski
   |accessdate =11.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

Najveće atrakcije su ostatci [[Cisterciti|cistercitske]] [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] Vrouwenpark i [[donžon]] [[zamak|zamka]] Ter Heiden iz [[15. vijek]]a.&lt;ref name=brit&gt; {{cite web
   |url=https://www.ensie.nl/betekenis/rotselaar?q=Rotselaar
   |title =Rotselaar
   |publisher =Geschiedenis Lexicon Ensie
   |language =nizozemski
   |accessdate =11.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Rotselaar je grad [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]], u novije vrijeme sve više stanovnika odlazi na posao u [[Leuven]] i [[Bruxelles]].&lt;ref name=brit/&gt; 

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Rotselaar}}
*[https://www.rotselaar.be/
[https://www.rotselaar.be ''Rotselaar'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>d8p1u1pbhpbjq3vydd50ht3ql2ide8q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4673366</id>
    <redirect title="Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i" />
    <revision>
      <id>41261658</id>
      <timestamp>2022-08-13T06:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]] na [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]: ovaj ⋮simbol se počinje koristiti za označavanje spektra za razliku od binarnih opcija, pa tako uključuje i trans* i rodno nekonformirajuće osobe</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]</text>
      <sha1>bg3og1baazahpo7crmz0q9sxdnz0j5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4673367</id>
    <redirect title="Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i" />
    <revision>
      <id>41261660</id>
      <timestamp>2022-08-13T06:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>Zblace je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]] na [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]: ovaj ⋮simbol se počinje koristiti za označavanje spektra za razliku od binarnih opcija, pa tako uključuje i trans* i rodno nekonformirajuće osobe</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]</text>
      <sha1>6xiigkzo15aj940lgdjleae44r6p2z0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4673368</id>
    <revision>
      <id>41261665</id>
      <timestamp>2022-08-13T06:41:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK  */ nova sekcija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="349" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>2z2dvdm5tg484lf6p3a7h6etaq67yl0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261666</id>
      <parentid>41261665</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T06:43:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="539" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>8vnhl13eg9rhpepq42oz5mnlts97ggi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261679</id>
      <parentid>41261666</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:32:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1937" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>ckm80ogwvn41j85j539tan4845dri8t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261680</id>
      <parentid>41261679</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1975" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>hxvjt9x6t5ioxvzjm8sk01s3puyb8l4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261681</id>
      <parentid>41261680</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:38:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2342" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>pod7j216ji111nyg4emgx7svntfjn82</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261683</id>
      <parentid>41261681</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2611" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>cidoe0hkm79d5ftkc77rcufqjg8trok</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261684</id>
      <parentid>41261683</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:43:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2900" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>9by1txcz09rrg21sh93tuloq0xkohsc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261685</id>
      <parentid>41261684</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:49:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3295" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>j5x9ns7pnks9zh3vlacpytm3wnycy7c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261686</id>
      <parentid>41261685</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T11:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3810" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>g1g33r4ovixmzzom2en8sdnbxvu7f0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NIS</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673369</id>
    <redirect title="Naftna industrija Srbije" />
    <revision>
      <id>41261675</id>
      <timestamp>2022-08-13T09:52:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Naftna industrija Srbije]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" xml:space="preserve">#Redirect [[Naftna industrija Srbije]]</text>
      <sha1>10tng0ieneyxa8r2fpuy1tjn1f8ukxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673370</id>
    <revision>
      <id>41261676</id>
      <timestamp>2022-08-13T10:00:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <comment>Možda ovako? (da je slično kao na HR)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1292" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;background:#ABCDEF; border:1px solid #bbb; color:#000; font-size:110%;  margin:.3em 0; padding:.3em;&quot;&gt;[[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Predloženi članci|&lt;big&gt;'''Predloženi članci'''&lt;/big&gt;]] &lt;big&gt;•&lt;/big&gt; [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Potrebna dopuna|&lt;big&gt;'''Članci za dopunu'''&lt;/big&gt;]] &lt;big&gt;•&lt;/big&gt;[[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Napisani članci|&lt;big&gt;'''Napisani članci'''&lt;/big&gt;]] 
&lt;/div&gt;
Svi su suradnici pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.

== Predloženi članci ==
* __

== Potrebna dopuna ==
* [[Ankica Lepej]] - dodati fotografiju i medije

== Napisani članci ==
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen.svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (02).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (03).svg|100px|desno]]

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=#9ACD22
| &lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt; || '''Naziv''' || '''Stranica na drugom jeziku''' || '''Napomena''' || '''Stanje''' || '''Suradnik'''&lt;/small&gt; 
|-
|-
|-
| '''0.''' || [[Ankica Lepej]] || [[:en:Ankica Lepej]] || aktivistkinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Zblace|Zblace]]
|-
| '''1.''' || [[__]] || [[:en:__]] || __ || {{}} || [[Suradnik:]]
|-</text>
      <sha1>cnw5lzx3kgpq5xewv9c7ber5ty7kjfq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261677</id>
      <parentid>41261676</parentid>
      <timestamp>2022-08-13T10:02:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>147409</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1453" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;background:#ABCDEF; border:1px solid #bbb; color:#000; font-size:110%;  margin:.3em 0; padding:.3em;&quot;&gt;[[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Predloženi članci|&lt;big&gt;'''Predloženi članci'''&lt;/big&gt;]] &lt;big&gt;•&lt;/big&gt; [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Potrebna dopuna|&lt;big&gt;'''Članci za dopunu'''&lt;/big&gt;]] &lt;big&gt;•&lt;/big&gt;[[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Napisani članci|&lt;big&gt;'''Napisani članci'''&lt;/big&gt;]] 
&lt;/div&gt;
Svi su suradnici pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.

== Predloženi članci ==
* __

== Potrebna dopuna ==
* [[Ankica Lepej]] - dodati fotografiju i medije

== Napisani članci ==
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen.svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (02).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (03).svg|100px|desno]]

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=#9ACD22
| &lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt; || '''Naziv''' || '''Stranica na drugom jeziku''' || '''Napomena''' || '''Stanje''' || '''Suradnik'''&lt;/small&gt; 
|-
|-
|-
| '''0.''' || [[Ankica Lepej]] || [[:en:Ankica Lepej]] || aktivistkinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Zblace|Zblace]]
|-
| '''1.''' || [[__]] || [[:en:__]] || __ || {{}} || [[Suradnik:]]
|-</text>
      <sha1>0dildaucvicqeplf89gvq0cn8ppdgj3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chminjanske Jakubovani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673371</id>
    <revision>
      <id>41261687</id>
      <timestamp>2022-08-13T11:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1496" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Chminjanske Jakubovani
|originalni_naziv   = Chminianske Jakubovany
|slika              = Slovakia Sariska highlands 192.jpg
|opis_slike         = 
|kraj               = [[Prešovski kraj|Prešovski]]
|okrug              = [[Okrug Prešov|Prešov]]
|populacija         = 2775&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 425
|poštanski_kod      = 082 33
|pozivni_broj       = (+421) 51
|registarska_oznaka = PO
|gšir               = 49.0
|gduž               = 21.0
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Chminjanske Jakubovani''' ({{jez-svk|Chminianske Jakubovany}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prešov|okrugu Prešov]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 2775 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0417/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-03}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Chminianske Jakubovany}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}
* [http://www.e-obce.sk/okres/presov.html Naselja okruga Prešov] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Prešov}}

[[Kategorija:Okrug Prešov]]
[[Kategorija:Prešovski kraj]]</text>
      <sha1>68oaj9kuspc2swe9rsrdfi2tsrqab15</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>