Wikipedia shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.22 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor sa korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipedia Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Mediawiki razgovor Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Spravica Razgovor o spravici Definicija spravice Razgovor o definiciji spravice 4 1774 41260733 41254332 2022-08-01T11:49:23Z Edgar Allan Poe 29250 /* Filozofija i religija */ wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" width="100%" | width="70%" valign="top" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | <span style="font-size:15pt">Izabrani članci na Wikipediji</span> [[File:Cscr-featured.png<!--Please do NOT replace this icon with the SVG version, which the wiki software converts to a PNG of inferior quality.-->|left|50px|Ova zvijezda na Wikipediji tradicionalno označava izabrane članke.]] Naziv '''izabrani članak''' se koristi za one članke na srpskohrvatskoj Wikipediji koji svojom kvalitetom odudaraju od ostalih, odnosno zaslužuju biti navedeni na naslovnoj strani. Trenutno postoji '''{{formatnum: <onlyinclude>392</onlyinclude>}}''' izabranih/a od ukupno {{NUMBEROFARTICLES}} članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{Prečac|WP:IČ}} '''Izabrani sadržaj:''' * [[Wikipedia:Izabrani članci|Izabrani članci]] ** [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka|Arhiva izabranih članaka]] ** [[Šablon:Izabrani članak|Aktualni izabrani članak]] ** [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|Kandidati za izabrani članak]] ** [[Wikipedia:Izabrani_članci/Pravila izbora Izabranih članaka|Pravila izbora za izabrani članak]] |- | colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:0.5em 0.5em 0.5em 0.5em;" valign="top"| <!-- {{Navbox generic | navbar = bez | state = collapsed | title = Izabrani članci po godinama | titlestyle = background:#FFF | groupstyle = background:#FFF | group1 = [[Wikipedia:Izabrani članci/2007.|2007.]] | popis1 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2007.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2007.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2007.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2007.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2007.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2007.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2007.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2007.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2007.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2007.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2007.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2007.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2007.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2007.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2007.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2007.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2007.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2007.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2007.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2007.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2007.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2007.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2007.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2007.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2007.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2007.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2007.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2007.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2007.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2007.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2007.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2007.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2007.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2007.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2007.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2007.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2007.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2007.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2007.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2007.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2007.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2007.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2007.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2007.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2007.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2007.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2007.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2007.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2007.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2007.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2007.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2007.|52.]]''' | group2 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2008.|2008.]] | popis2 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2008.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2008.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2008.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2008.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2008.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2008.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2008.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2008.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2008.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2008.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2008.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2008.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2008.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2008.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2008.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2008.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2008.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2008.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2008.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2008.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2008.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2008.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2008.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2008.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2008.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2008.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2008.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2008.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2008.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2008.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2008.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2008.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2008.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2008.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2008.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2008.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2008.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2008.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2008.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2008.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2008.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2008.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2008.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2008.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2008.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2008.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2008.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2008.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2008.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2008.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2008.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2008.|52.]]''' | group3 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2009.|2009.]] | popis3 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2009.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2009.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2009.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2009.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2009.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2009.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2009.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2009.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2009.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2009.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2009.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2009.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2009.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2009.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2009.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2009.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2009.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2009.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2009.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2009.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2009.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2009.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2009.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2009.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2009.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2009.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2009.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2009.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2009.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2009.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2009.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2009.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2009.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2009.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2009.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2009.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2009.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2009.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2009.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2009.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2009.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2009.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2009.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2009.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2009.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2009.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2009.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2009.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2009.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2009.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2009.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2009.|52.]]''' | group4 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2010.|2010.]] | popis4 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2010.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2010.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2010.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2010.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2010.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2010.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2010.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2010.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2010.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2010.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2010.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2010.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2010.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2010.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2010.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2010.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2010.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2010.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2010.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2010.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2010.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2010.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2010.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2010.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2010.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2010.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2010.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2010.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2010.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2010.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2010.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2010.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2010.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2010.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2010.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2010.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2010.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2010.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2010.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2010.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2010.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2010.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2010.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2010.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2010.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2010.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2010.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2010.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2010.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2010.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2010.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2010.|52.]]''' | group5 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2011.|2011.]] | popis5 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2011.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2011.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2011.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2011.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2011.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2011.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2011.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2011.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2011.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2011.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2011.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2011.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2011.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2011.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2011.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2011.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2011.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2011.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2011.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2011.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2011.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2011.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2011.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2011.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2011.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2011.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2011.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2011.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2011.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2011.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2011.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2011.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2011.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2011.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2011.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2011.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2011.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2011.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2011.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2011.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2011.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2011.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2011.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2011.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2011.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2011.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2011.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2011.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2011.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2011.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2011.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2011.|52.]]''' }}--> |- ! colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;"|<span style="font-size:12pt">Sadržaj</span> <div align="center"><br /> <p style="font-variant: small-caps; text-align: center; font-size: 100%;">[[#Geografija|Geografija]] · [[#Biologija|Biologija]] · [[#Povijest/Historija|Povijest/Historija]] · [[#Biografije|Biografije]] · [[#Društvo|Društvo]] · [[#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]] · [[#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]] · [[#Sport|Sport]] · [[#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]</p> </div> |} {| width="100%" style="background:#FFFAF0; border:solid 1px #4169E1;" cellspacing="0" cellpadding="10" |- | |-valign="top" |width="50%"| {| width="100%" |[[Image:P geography.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Geografija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:France_cities.png|left|100px|border]][[Datoteka:Coat of arms of Benin.svg|right|100px]][[Datoteka:NoviBG Nov30 2005.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Lion-persepolis.JPG|left|100px]]</div> '''Države:''' {{flagicon|EGI}} [[Egipat]] • {{flagicon|UZB}} [[Uzbekistan]] • {{flagicon|FRA}} [[Francuska]] • {{flagicon|VEN}} [[Venezuela]] • {{flagicon|CAM}} [[Kambodža]] • {{flagicon|HON}} [[Honduras]] • {{flagicon|BEN}} [[Benin]] • {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]] • {{flagicon|FIJ}} [[Fidži]] • {{flagicon|WAL}} [[Wales]] • {{flagicon|IRN}} [[Iran]] • {{flagicon|KUB}} [[Kuba]] • {{flagicon|EST}} [[Estonija]] '''Gradovi:''' [[Ljubljana]] • [[Novi Beograd]] • [[Vancouver]] • [[Persepolis]] • [[Šibenik]] • [[Teheran]] '''Seizmologija:''' [[Potresi u Iranu]] '''Ostalo:''' [[Goli otok]] • [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[San Francisco Bay Area]] • [[Geografija Irana]] • [[Geografija Albanije]] |width="50%"| {| width="100%" | [[Image:P biology.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biologija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Spinosaurus BW2.png|right|100px|border]][[Datoteka:Cicerbita_alpina_mg-k.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Harbour seal breast feeding 1150144.jpg|right|100px|border]]</div> '''Općenito:''' [[Permsko-trijasko izumiranje]] • [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] • [[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu]] • [[Genetika čovjeka]] • [[Održivost]] • [[Abiogeneza]] '''Biljke:''' [[Rosulja]] • [[Glavočike]] '''Insekti:''' [[Obične golupke]] • [[Bogomoljke]] '''Vodozemci:''' [[Vodozemci]] '''Reptili:''' [[Krokodil]] • ''[[Edmontosaurus]]'' • [[Pterosauri]] • ''[[Pterodactylus]]'' • [[Dromeosauridi]] • ''[[Spinosaurus]]'' • [[Fiziologija dinosaura]] '''Ptice:''' [[Vatroglavi kraljić]] '''Sisavci:''' [[Rudolfijev kit]] • ''[[Homo floresiensis]]'' • [[Snježni leopard]] • [[Rakun]] • [[Divovska vidra]] '''Ostalo:''' [[Meduze]] • [[Koraljni greben]] • [[Fauna Škotske]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P icon Colosseum.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Povijest/Historija=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Minoan_Ash.png|left|100px|border]][[Datoteka:Kusatma_Zonaro.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Les_Tr%C3%A8s_Riches_Heures_du_duc_de_Berry_f%C3%A9vrier.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Washington Crossing the Delaware by Emanuel Leutze, MMA-NYC, 1851.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Byzantine_empire_1355.jpg|left|100px|border]]</div> '''Mjesno određena:''' [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] • [[Historija Kine]] '''Prapovijest:''' '''Stari vijek:''' [[Minojska erupcija]] • [[Heladski period]] • [[Majanski kalendar]] '''Klasična antika:''' [[Bitka kod Kane]] • [[Ropstvo u staroj Grčkoj]] • [[Pelazgi]] • [[Žene u antičkom Rimu]] • [[Liturgija u staroj Grčkoj]] • [[Lelantski rat]] • [[Prostitucija u antičkom Rimu]] • [[Ropstvo u antičkom Rimu]] • [[Rimsko Carstvo]] • [[Termopilska bitka]] • [[Ahemenidska Monarhija]] • ''[[Praefectus urbi]]'' '''Srednji vijek:''' [[Bizantsko-osmanski ratovi]] • [[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]] • [[Srednji vijek]] • [[Kasni srednji vijek]] • [[Bitka kod Karbale]] • [[Pečenezi]] • ''[[Anali franačkog kraljevstva]]'' • [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Encyclopedie_frontispice_full.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Katyń.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Caspar_David_Friedrich_-_Wanderer_above_the_sea_of_fog.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Soviet_Mobile_Laser_in_Afghanistan_by_Edward_L._Cooper,_1985.jpg|right|100px|border]]</div> '''Novi vijek:''' [[Francuski revolucionarni kalendar]] • [[Ku Klux Klan]] • [[Rat Canudosa]] • ''[[Code civil]]'' • [[Krimski rat]] • [[Prosvjetiteljstvo]] • [[Romantizam]] • [[Bitka kod Visa]] • [[Velika Kolumbija]] • [[Talijanska renesansa]] • [[Portugalska renesansa]] • [[Renesansa u Škotskoj]] • [[Reformacija]] • [[Poljska renesansa]] • ''[[Devedeset pet teza]] • [[Elizabetansko doba]] '''Najnovije doba (1900 - ):''' [[Uskršnji ustanak]] • [[Drugi svjetski rat]] • [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] • [[Opsada Skadra]] • [[Bitka za Moskvu]] • [[Bitka za Vukovar]] • [[Drugi čečenski rat]] • [[Katinjski masakr]] • [[Sovjetska invazija Poljske]] • [[Rat u Bosni i Hercegovini]] • [[Afgansko-sovjetski rat]] • [[Opsada Dubrovnika]] • [[Deportacija krimskih Tatara]] • [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] • [[Benešovi dekreti]] • [[Neoklasicizam]] • [[Invazija Poljske]] • [[Hladni rat]] • [[Bitka za Srbiju 1944.]] • [[Demokratska Kampućija]] • [[Grčki građanski rat]] • [[Bitka na Neretvi]] • [[Operacija Crno]] • [[Kambodžanski genocid]] • [[Fudbalski rat]] • [[Operacija Weiss]] • [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] • [[Napad četnika na Užičku Republiku]] • [[Vijetnamski rat]] • [[Bitka na Sutjesci]] • [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]] • [[Holokaust u Litvaniji]] • [[Nezavisna Albanija]] • [[Estonski rat za nezavisnost]] '''Ostalo:''' [[1991]] • [[2015]] • [[1974]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P philosophy1.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biografije=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Edgar Allan Poe 2.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija i teologija:''' [[Kelsos]] • [[Markion]] • [[Ali]] • [[Hasan ibn Ali]] • [[Bertrand Russell]] • [[Kusam ibn Abas]] • [[Seneka]] • [[Posejdonije]] • [[Džemaludin Čaušević]] '''Književnost:''' [[Victor Hugo]] • [[Lewis Carroll]] • [[Franz Kafka]] • [[André Malraux]] • [[William Faulkner]] • [[Hesiod]] • [[Albert Camus]] • [[Apolonije Rođanin]] • [[Jean Anouilh]] • [[Edgar Allan Poe]] • [[H. P. Lovecraft]] • [[Ian Fleming]] • [[Lukijan]] '''Muzika:''' [[Himzo Polovina]] • [[Britney Spears]] • [[Roy Orbison]] • [[Safri Duo]] • [[Talk Talk]] • [[Simge (pjevačica)]] '''Film:''' [[Marlene Dietrich]] • [[Sunny Leone]] • [[Branko Lustig]] • [[Nebojša Glogovac]] '''Likovna umjetnost:''' [[Vojin Bakić]] • [[Piet Mondrian]] • [[Salvador Dalí]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Albert_Einstein_1947.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Larry Bird Lipofsky.jpg|right|border|100px|border]]</div> '''Nauka:''' [[Albert Einstein]] • [[Ernst Herzfeld]] • [[Husein Nasr]] '''Tehnologija:''' '''Politika:''' [[Willy Brandt]] • [[Adolf Hitler]] • [[George H. W. Bush]] • [[Dimitrije Tucović]] • [[Ulysses S. Grant]] • [[John Brown (abolicionist)]] • [[Gaj Julije Cezar]] • [[Konstantin Veliki]] • [[Anwar Sadat]] • [[Edvard Beneš]] • [[Joseph Goebbels]] • [[Reinhard Heydrich]] • [[Hermann Göring]] • [[Mahmud Ahmadinežad]] • [[Rómulo Betancourt]] • [[Domaslava]] • [[Harry S. Truman]] • [[Alfred Rosenberg]] '''Sportaši:''' [[Novak Đoković]] • [[Bill Russell]] • [[Larry Bird]] • [[Kevin McHale (košarkaš)]] '''Ostalo:''' [[Braća Kray]] • [[Jack Trbosjek]] • [[Pocahontas]] • [[Roland Freisler]] • [[Leopold i Loeb]] • [[Smrt Edgara Allana Poea]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P social sciences.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;margin-bottom:0px;"><br /> ===Društvo=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Iranrood Section.png|right|100px|border]]</div> '''Ekonomija i gospodarstvo:''' [[Iranrud]] '''Jezik i pismo:''' [[Vulgarni latinski jezik]] • [[Srpskohrvatski jezik]] • [[Dorski dijalekt]] • [[Afrički romanski jezik]] • [[Albanski jezik]] '''Gastronomija:''' [[Ishrana u staroj Grčkoj]] '''Demografija:''' [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] • [[Egzodus Jevreja iz arapskih država]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Scottish independence referendum results.png|left|100px]][[Datoteka:Royal_Coat_of_Arms_of_the_United_Kingdom_(Both_Realms).svg|right|100px]][[Datoteka:Leffler_-_WomensLib1970_WashingtonDC.jpg|right|100px]]</div> '''Politika:''' [[Parlament]] • ''[[God Save the Queen]]'' • [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] • [[Britanska monarhija]] • ''[[Save Our Children]]'' • [[Komunistička partija Jugoslavije]] • [[Samoupravni socijalizam]] '''Pravo:''' ''[[Code civil]]'' • [[Brak]] • [[Rat]] '''Psihologija:''' [[Seksualna revolucija]] '''Ostalo:''' ''[[The Washington Post]]'' • [[Ljudski rad]] • [[LGBT historija u Njemačkoj]] • [[Hominizacija]] • [[Kineski kalendar]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:p_art.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Umjetnost i kultura === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:GothamCentralCVR20.PNG|left|80px|border]][[Datoteka:1984first.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:P.Oxy._XI_1358_fr._2.jpg|right|80px]][[Datoteka:Digimon Adventure 1999.jpg|left|80px]]</div> '''Likovna umjetnost:''' [[Otonska renesansa]] • [[Srednjovjekovna umjetnost]] • [[Zapadno slikarstvo]] • [[Vikinška umjetnost]] '''Književnost:''' [[Rimska književnost]] • [[Starogrčka književnost]] • [[Znanstvena fantastika]] • ''[[Decameron]]'' • ''[[Nineteen Eighty-Four]]'' • [[Sherlock Holmes]] • ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' • [[Grčka komedija]] • ''[[Katalog žena]]'' • ''[[Apokolocintoza]]'' • [[Nobelova nagrada za književnost]] • [[Narodna književnost]] • [[Srednjovjekovna latinska književnost]] • [[Rimska komedija]] • [[Grčki epski ciklus]] • [[Oksirinhijski papirusi]] • ''[[Antigone]]'' • ''[[Ten Little Niggers]]'' • [[Ono (lik)]] • [[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]] • [[Vizantijska književnost]] • [[Albanska književnost]] • [[Teatar u starom Rimu]] '''Strip''': ''[[Usagi Yojimbo]]'' • [[Joker (strip)]] • [[Penguin]] • [[Riddler]] • [[Mr. Freeze]] • [[Two-Face]] • [[Mad Hatter (DC Comics)]] • [[Batman]] • [[Calendar Man]] • [[Scarecrow]] • [[Professor Pyg]] '''Anime:''' ''[[Sailor Moon]]'' • [[Aria (anime)|''Aria'']] • ''[[Cardcaptor Sakura]]'' • [[Leomon]] • ''[[The Rose of Versailles]]'' • ''[[Cobra (anime)|Cobra]]'' • ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' • ''[[Psycho-Pass]]'' • ''[[InuYasha]]'' • ''[[Spirited Away]]'' • "[[Perfect World]]" • [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • "[[Saint's Supper]]" • "[[The Gates of Judgment]]" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:It (2017) poster.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:Blade_Runner_poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:Naked poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:CostaGavrasZ.jpg|right|80px|border]]</div> '''Muzika:''' [[Album]] • [[Popularna muzika u SFRJ]] • [[Novi val]] • [[Synthpop]] '''TV serije:''' [[Queer as Folk (US)|''Queer as Folk'' (US)]] • [[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (TV serija)]] • [[Battlestar Galactica (miniserija)|''Battlestar Galactica'' (miniserija)]] • [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] • [[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'' (TV serija)]] • [[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV serija)]] '''Film:''' [[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]] • ''[[Cliffhanger]]'' • [[Holivudska crna lista]] • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Lea i Darija]]'' • [[Conan the Barbarian (film, 1982)|''Conan the Barbarian'' (1982)]] • ''[[Svećenikova djeca]]'' • ''[[Les Vampires]] • [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]] • ''[[Blade Runner]]'' • ''[[Star Trek IV: The Voyage Home]]'' • [[Produkcijski kodeks MPAA]] • ''[[The Royal Tenenbaums]]'' • ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' • ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • ''[[RoboCop]]'' • ''[[The Deer Hunter]]'' • ''[[Z (film)|Z]]'' • [[The Killing Fields (film)|''The Killing Fields'']] • [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] • ''[[Desjat negritjat]]'' • ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' • [[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]] • ''[[Being There]]'' • ''[[Pulp Fiction]]'' • [[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'' '''Arhitektura:''' [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] '''Video igre:''' ''[[Civilization]]'' |-valign="top" | {| width="100%" |[[Image:P religion.png|30px]] [[Image:P philosophy.png|30px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Filozofija i religija === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Raphael School of Athens.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Brooklyn Museum - The Exhortation to the Apostles (Recommandation aux apôtres) - James Tissot.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija:''' [[Antička filozofija]] • [[O strastima (Hrizip)|''O strastima'']] '''Religija:''' [[Historijski Isus]] • [[Kritika Biblije]] • [[Rano hrišćanstvo]] • [[Ateizam]] • [[Hadis o dvanaest nasljednika]] • [[Imamet]] • [[Kult heroja]] '''Ezoterija:''' '''Mitologija:''' [[Kibela]] • [[Grčka mitologija]] • [[Rimska mitologija]] • [[Kupidon i Psiha]] • [[Kupidon]] | {| width="100%" |[[Image:P sport.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Sport === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:PAN-TUN (32).jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|right|100px|border]]</div> '''Sportovi:''' '''Takmičenja:''' [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.]] • [[UEFA Euro]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] • [[UEFA Euro 2016.]] • [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]] • [[Afrički kup nacija 2010.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.]] • [[UEFA Euro 2020.]] • [[EHF Euro 2020.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] • [[EHF Euro 2022.]] '''Momčadi:''' [[Rukometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa]] • [[Boston Celtics]] • [[Dream Team]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P physics.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Tehnika i znanost/nauka === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|left|90px|border]][[Datoteka:History_of_water_on_Mars.jpeg|right|80px|border]][[Datoteka:1l7v_opm.png|right|80px|border]][[Datoteka:Nh-pluto_crop.png|left|90px|border]]</div> '''Tehnika:''' [[SMS Viribus Unitis]] • [[Global Positioning System]] '''Astronomija:''' [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] • [[Život na Marsu]] • [[90377 Sedna]] • [[Pluton (astronomija)|Pluton]] • [[Svemirski centar Imam Homeini]] • [[Komet Shoemaker-Levy 9]] • [[Historija opservacije Marsa]] • [[Neptun (planeta)]] • [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] • [[Merkur]] '''Kemija:''' [[Itrij]] • [[ABC proteini]] • [[Lipidi]] • [[Botulinski toksin]] '''Medicina:''' [[Rak pluća]] • [[Žuta groznica]] • [[Epilepsija]] • [[Meningitis]] • [[Tradicionalna medicina]] • [[Gojaznost]] • [[Shizofrenija]] • [[Migrena]] • [[Kontrola rađanja]] • [[Spavanje]] • [[Magnetna rezonantna tomografija]] • [[Denga groznica]] • [[Bolest kretanja]] • [[Antraks]] • [[Srednjovjekovna medicina]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:IPod family.png|right|100px|border]][[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|100px|border|right]]</div> '''Matematika:''' [[Euklidov algoritam]] '''Informatika:''' [[Malware]] • [[Apple Inc.]] • [[Spyware]] • [[Commodore International]] • [[Facebook]] • [[YouTube]] '''Fizika:''' [[Elektroenergetika]] |} __NOTOC__ [[Kategorija:Izabrani članci| ]] mgobxyiptm0iziaw2ugxh50el9p600m 41260734 41260733 2022-08-01T11:49:52Z Edgar Allan Poe 29250 /* Društvo */ wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" width="100%" | width="70%" valign="top" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | <span style="font-size:15pt">Izabrani članci na Wikipediji</span> [[File:Cscr-featured.png<!--Please do NOT replace this icon with the SVG version, which the wiki software converts to a PNG of inferior quality.-->|left|50px|Ova zvijezda na Wikipediji tradicionalno označava izabrane članke.]] Naziv '''izabrani članak''' se koristi za one članke na srpskohrvatskoj Wikipediji koji svojom kvalitetom odudaraju od ostalih, odnosno zaslužuju biti navedeni na naslovnoj strani. Trenutno postoji '''{{formatnum: <onlyinclude>392</onlyinclude>}}''' izabranih/a od ukupno {{NUMBEROFARTICLES}} članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{Prečac|WP:IČ}} '''Izabrani sadržaj:''' * [[Wikipedia:Izabrani članci|Izabrani članci]] ** [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka|Arhiva izabranih članaka]] ** [[Šablon:Izabrani članak|Aktualni izabrani članak]] ** [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|Kandidati za izabrani članak]] ** [[Wikipedia:Izabrani_članci/Pravila izbora Izabranih članaka|Pravila izbora za izabrani članak]] |- | colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:0.5em 0.5em 0.5em 0.5em;" valign="top"| <!-- {{Navbox generic | navbar = bez | state = collapsed | title = Izabrani članci po godinama | titlestyle = background:#FFF | groupstyle = background:#FFF | group1 = [[Wikipedia:Izabrani članci/2007.|2007.]] | popis1 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2007.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2007.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2007.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2007.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2007.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2007.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2007.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2007.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2007.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2007.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2007.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2007.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2007.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2007.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2007.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2007.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2007.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2007.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2007.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2007.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2007.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2007.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2007.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2007.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2007.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2007.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2007.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2007.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2007.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2007.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2007.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2007.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2007.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2007.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2007.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2007.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2007.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2007.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2007.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2007.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2007.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2007.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2007.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2007.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2007.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2007.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2007.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2007.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2007.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2007.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2007.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2007.|52.]]''' | group2 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2008.|2008.]] | popis2 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2008.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2008.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2008.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2008.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2008.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2008.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2008.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2008.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2008.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2008.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2008.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2008.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2008.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2008.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2008.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2008.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2008.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2008.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2008.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2008.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2008.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2008.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2008.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2008.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2008.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2008.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2008.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2008.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2008.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2008.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2008.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2008.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2008.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2008.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2008.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2008.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2008.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2008.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2008.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2008.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2008.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2008.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2008.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2008.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2008.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2008.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2008.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2008.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2008.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2008.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2008.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2008.|52.]]''' | group3 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2009.|2009.]] | popis3 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2009.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2009.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2009.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2009.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2009.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2009.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2009.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2009.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2009.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2009.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2009.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2009.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2009.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2009.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2009.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2009.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2009.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2009.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2009.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2009.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2009.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2009.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2009.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2009.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2009.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2009.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2009.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2009.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2009.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2009.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2009.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2009.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2009.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2009.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2009.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2009.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2009.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2009.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2009.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2009.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2009.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2009.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2009.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2009.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2009.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2009.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2009.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2009.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2009.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2009.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2009.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2009.|52.]]''' | group4 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2010.|2010.]] | popis4 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2010.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2010.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2010.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2010.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2010.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2010.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2010.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2010.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2010.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2010.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2010.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2010.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2010.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2010.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2010.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2010.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2010.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2010.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2010.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2010.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2010.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2010.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2010.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2010.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2010.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2010.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2010.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2010.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2010.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2010.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2010.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2010.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2010.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2010.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2010.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2010.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2010.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2010.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2010.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2010.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2010.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2010.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2010.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2010.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2010.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2010.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2010.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2010.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2010.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2010.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2010.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2010.|52.]]''' | group5 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2011.|2011.]] | popis5 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2011.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2011.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2011.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2011.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2011.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2011.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2011.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2011.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2011.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2011.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2011.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2011.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2011.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2011.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2011.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2011.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2011.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2011.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2011.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2011.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2011.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2011.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2011.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2011.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2011.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2011.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2011.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2011.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2011.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2011.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2011.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2011.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2011.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2011.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2011.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2011.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2011.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2011.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2011.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2011.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2011.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2011.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2011.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2011.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2011.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2011.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2011.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2011.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2011.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2011.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2011.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2011.|52.]]''' }}--> |- ! colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;"|<span style="font-size:12pt">Sadržaj</span> <div align="center"><br /> <p style="font-variant: small-caps; text-align: center; font-size: 100%;">[[#Geografija|Geografija]] · [[#Biologija|Biologija]] · [[#Povijest/Historija|Povijest/Historija]] · [[#Biografije|Biografije]] · [[#Društvo|Društvo]] · [[#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]] · [[#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]] · [[#Sport|Sport]] · [[#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]</p> </div> |} {| width="100%" style="background:#FFFAF0; border:solid 1px #4169E1;" cellspacing="0" cellpadding="10" |- | |-valign="top" |width="50%"| {| width="100%" |[[Image:P geography.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Geografija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:France_cities.png|left|100px|border]][[Datoteka:Coat of arms of Benin.svg|right|100px]][[Datoteka:NoviBG Nov30 2005.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Lion-persepolis.JPG|left|100px]]</div> '''Države:''' {{flagicon|EGI}} [[Egipat]] • {{flagicon|UZB}} [[Uzbekistan]] • {{flagicon|FRA}} [[Francuska]] • {{flagicon|VEN}} [[Venezuela]] • {{flagicon|CAM}} [[Kambodža]] • {{flagicon|HON}} [[Honduras]] • {{flagicon|BEN}} [[Benin]] • {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]] • {{flagicon|FIJ}} [[Fidži]] • {{flagicon|WAL}} [[Wales]] • {{flagicon|IRN}} [[Iran]] • {{flagicon|KUB}} [[Kuba]] • {{flagicon|EST}} [[Estonija]] '''Gradovi:''' [[Ljubljana]] • [[Novi Beograd]] • [[Vancouver]] • [[Persepolis]] • [[Šibenik]] • [[Teheran]] '''Seizmologija:''' [[Potresi u Iranu]] '''Ostalo:''' [[Goli otok]] • [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[San Francisco Bay Area]] • [[Geografija Irana]] • [[Geografija Albanije]] |width="50%"| {| width="100%" | [[Image:P biology.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biologija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Spinosaurus BW2.png|right|100px|border]][[Datoteka:Cicerbita_alpina_mg-k.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Harbour seal breast feeding 1150144.jpg|right|100px|border]]</div> '''Općenito:''' [[Permsko-trijasko izumiranje]] • [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] • [[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu]] • [[Genetika čovjeka]] • [[Održivost]] • [[Abiogeneza]] '''Biljke:''' [[Rosulja]] • [[Glavočike]] '''Insekti:''' [[Obične golupke]] • [[Bogomoljke]] '''Vodozemci:''' [[Vodozemci]] '''Reptili:''' [[Krokodil]] • ''[[Edmontosaurus]]'' • [[Pterosauri]] • ''[[Pterodactylus]]'' • [[Dromeosauridi]] • ''[[Spinosaurus]]'' • [[Fiziologija dinosaura]] '''Ptice:''' [[Vatroglavi kraljić]] '''Sisavci:''' [[Rudolfijev kit]] • ''[[Homo floresiensis]]'' • [[Snježni leopard]] • [[Rakun]] • [[Divovska vidra]] '''Ostalo:''' [[Meduze]] • [[Koraljni greben]] • [[Fauna Škotske]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P icon Colosseum.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Povijest/Historija=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Minoan_Ash.png|left|100px|border]][[Datoteka:Kusatma_Zonaro.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Les_Tr%C3%A8s_Riches_Heures_du_duc_de_Berry_f%C3%A9vrier.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Washington Crossing the Delaware by Emanuel Leutze, MMA-NYC, 1851.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Byzantine_empire_1355.jpg|left|100px|border]]</div> '''Mjesno određena:''' [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] • [[Historija Kine]] '''Prapovijest:''' '''Stari vijek:''' [[Minojska erupcija]] • [[Heladski period]] • [[Majanski kalendar]] '''Klasična antika:''' [[Bitka kod Kane]] • [[Ropstvo u staroj Grčkoj]] • [[Pelazgi]] • [[Žene u antičkom Rimu]] • [[Liturgija u staroj Grčkoj]] • [[Lelantski rat]] • [[Prostitucija u antičkom Rimu]] • [[Ropstvo u antičkom Rimu]] • [[Rimsko Carstvo]] • [[Termopilska bitka]] • [[Ahemenidska Monarhija]] • ''[[Praefectus urbi]]'' '''Srednji vijek:''' [[Bizantsko-osmanski ratovi]] • [[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]] • [[Srednji vijek]] • [[Kasni srednji vijek]] • [[Bitka kod Karbale]] • [[Pečenezi]] • ''[[Anali franačkog kraljevstva]]'' • [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Encyclopedie_frontispice_full.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Katyń.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Caspar_David_Friedrich_-_Wanderer_above_the_sea_of_fog.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Soviet_Mobile_Laser_in_Afghanistan_by_Edward_L._Cooper,_1985.jpg|right|100px|border]]</div> '''Novi vijek:''' [[Francuski revolucionarni kalendar]] • [[Ku Klux Klan]] • [[Rat Canudosa]] • ''[[Code civil]]'' • [[Krimski rat]] • [[Prosvjetiteljstvo]] • [[Romantizam]] • [[Bitka kod Visa]] • [[Velika Kolumbija]] • [[Talijanska renesansa]] • [[Portugalska renesansa]] • [[Renesansa u Škotskoj]] • [[Reformacija]] • [[Poljska renesansa]] • ''[[Devedeset pet teza]] • [[Elizabetansko doba]] '''Najnovije doba (1900 - ):''' [[Uskršnji ustanak]] • [[Drugi svjetski rat]] • [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] • [[Opsada Skadra]] • [[Bitka za Moskvu]] • [[Bitka za Vukovar]] • [[Drugi čečenski rat]] • [[Katinjski masakr]] • [[Sovjetska invazija Poljske]] • [[Rat u Bosni i Hercegovini]] • [[Afgansko-sovjetski rat]] • [[Opsada Dubrovnika]] • [[Deportacija krimskih Tatara]] • [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] • [[Benešovi dekreti]] • [[Neoklasicizam]] • [[Invazija Poljske]] • [[Hladni rat]] • [[Bitka za Srbiju 1944.]] • [[Demokratska Kampućija]] • [[Grčki građanski rat]] • [[Bitka na Neretvi]] • [[Operacija Crno]] • [[Kambodžanski genocid]] • [[Fudbalski rat]] • [[Operacija Weiss]] • [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] • [[Napad četnika na Užičku Republiku]] • [[Vijetnamski rat]] • [[Bitka na Sutjesci]] • [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]] • [[Holokaust u Litvaniji]] • [[Nezavisna Albanija]] • [[Estonski rat za nezavisnost]] '''Ostalo:''' [[1991]] • [[2015]] • [[1974]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P philosophy1.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biografije=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Edgar Allan Poe 2.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija i teologija:''' [[Kelsos]] • [[Markion]] • [[Ali]] • [[Hasan ibn Ali]] • [[Bertrand Russell]] • [[Kusam ibn Abas]] • [[Seneka]] • [[Posejdonije]] • [[Džemaludin Čaušević]] '''Književnost:''' [[Victor Hugo]] • [[Lewis Carroll]] • [[Franz Kafka]] • [[André Malraux]] • [[William Faulkner]] • [[Hesiod]] • [[Albert Camus]] • [[Apolonije Rođanin]] • [[Jean Anouilh]] • [[Edgar Allan Poe]] • [[H. P. Lovecraft]] • [[Ian Fleming]] • [[Lukijan]] '''Muzika:''' [[Himzo Polovina]] • [[Britney Spears]] • [[Roy Orbison]] • [[Safri Duo]] • [[Talk Talk]] • [[Simge (pjevačica)]] '''Film:''' [[Marlene Dietrich]] • [[Sunny Leone]] • [[Branko Lustig]] • [[Nebojša Glogovac]] '''Likovna umjetnost:''' [[Vojin Bakić]] • [[Piet Mondrian]] • [[Salvador Dalí]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Albert_Einstein_1947.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Larry Bird Lipofsky.jpg|right|border|100px|border]]</div> '''Nauka:''' [[Albert Einstein]] • [[Ernst Herzfeld]] • [[Husein Nasr]] '''Tehnologija:''' '''Politika:''' [[Willy Brandt]] • [[Adolf Hitler]] • [[George H. W. Bush]] • [[Dimitrije Tucović]] • [[Ulysses S. Grant]] • [[John Brown (abolicionist)]] • [[Gaj Julije Cezar]] • [[Konstantin Veliki]] • [[Anwar Sadat]] • [[Edvard Beneš]] • [[Joseph Goebbels]] • [[Reinhard Heydrich]] • [[Hermann Göring]] • [[Mahmud Ahmadinežad]] • [[Rómulo Betancourt]] • [[Domaslava]] • [[Harry S. Truman]] • [[Alfred Rosenberg]] '''Sportaši:''' [[Novak Đoković]] • [[Bill Russell]] • [[Larry Bird]] • [[Kevin McHale (košarkaš)]] '''Ostalo:''' [[Braća Kray]] • [[Jack Trbosjek]] • [[Pocahontas]] • [[Roland Freisler]] • [[Leopold i Loeb]] • [[Smrt Edgara Allana Poea]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P social sciences.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;margin-bottom:0px;"><br /> ===Društvo=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Iranrood Section.png|right|100px|border]]</div> '''Ekonomija i gospodarstvo:''' [[Iranrud]] '''Jezik i pismo:''' [[Vulgarni latinski jezik]] • [[Srpskohrvatski jezik]] • [[Dorski dijalekt]] • [[Afrički romanski jezik]] • [[Albanski jezik]] '''Gastronomija:''' [[Ishrana u staroj Grčkoj]] '''Demografija:''' [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] • [[Egzodus Jevreja iz arapskih država]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Scottish independence referendum results.png|left|100px]][[Datoteka:Royal_Coat_of_Arms_of_the_United_Kingdom_(Both_Realms).svg|right|100px]][[Datoteka:Leffler_-_WomensLib1970_WashingtonDC.jpg|right|100px]]</div> '''Politika:''' [[Parlament]] • ''[[God Save the Queen]]'' • [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] • [[Britanska monarhija]] • ''[[Save Our Children]]'' • [[Komunistička partija Jugoslavije]] • [[Samoupravni socijalizam]] '''Pravo:''' ''[[Code civil]]'' • [[Brak]] • [[Rat]] '''Psihologija:''' [[Seksualna revolucija]] '''Ostalo:''' ''[[The Washington Post]]'' • [[Ljudski rad]] • [[LGBT historija u Njemačkoj]] • [[Hominizacija]] • [[Kineski kalendar]] • [[Samoubistvo]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:p_art.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Umjetnost i kultura === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:GothamCentralCVR20.PNG|left|80px|border]][[Datoteka:1984first.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:P.Oxy._XI_1358_fr._2.jpg|right|80px]][[Datoteka:Digimon Adventure 1999.jpg|left|80px]]</div> '''Likovna umjetnost:''' [[Otonska renesansa]] • [[Srednjovjekovna umjetnost]] • [[Zapadno slikarstvo]] • [[Vikinška umjetnost]] '''Književnost:''' [[Rimska književnost]] • [[Starogrčka književnost]] • [[Znanstvena fantastika]] • ''[[Decameron]]'' • ''[[Nineteen Eighty-Four]]'' • [[Sherlock Holmes]] • ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' • [[Grčka komedija]] • ''[[Katalog žena]]'' • ''[[Apokolocintoza]]'' • [[Nobelova nagrada za književnost]] • [[Narodna književnost]] • [[Srednjovjekovna latinska književnost]] • [[Rimska komedija]] • [[Grčki epski ciklus]] • [[Oksirinhijski papirusi]] • ''[[Antigone]]'' • ''[[Ten Little Niggers]]'' • [[Ono (lik)]] • [[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]] • [[Vizantijska književnost]] • [[Albanska književnost]] • [[Teatar u starom Rimu]] '''Strip''': ''[[Usagi Yojimbo]]'' • [[Joker (strip)]] • [[Penguin]] • [[Riddler]] • [[Mr. Freeze]] • [[Two-Face]] • [[Mad Hatter (DC Comics)]] • [[Batman]] • [[Calendar Man]] • [[Scarecrow]] • [[Professor Pyg]] '''Anime:''' ''[[Sailor Moon]]'' • [[Aria (anime)|''Aria'']] • ''[[Cardcaptor Sakura]]'' • [[Leomon]] • ''[[The Rose of Versailles]]'' • ''[[Cobra (anime)|Cobra]]'' • ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' • ''[[Psycho-Pass]]'' • ''[[InuYasha]]'' • ''[[Spirited Away]]'' • "[[Perfect World]]" • [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • "[[Saint's Supper]]" • "[[The Gates of Judgment]]" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:It (2017) poster.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:Blade_Runner_poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:Naked poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:CostaGavrasZ.jpg|right|80px|border]]</div> '''Muzika:''' [[Album]] • [[Popularna muzika u SFRJ]] • [[Novi val]] • [[Synthpop]] '''TV serije:''' [[Queer as Folk (US)|''Queer as Folk'' (US)]] • [[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (TV serija)]] • [[Battlestar Galactica (miniserija)|''Battlestar Galactica'' (miniserija)]] • [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] • [[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'' (TV serija)]] • [[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV serija)]] '''Film:''' [[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]] • ''[[Cliffhanger]]'' • [[Holivudska crna lista]] • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Lea i Darija]]'' • [[Conan the Barbarian (film, 1982)|''Conan the Barbarian'' (1982)]] • ''[[Svećenikova djeca]]'' • ''[[Les Vampires]] • [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]] • ''[[Blade Runner]]'' • ''[[Star Trek IV: The Voyage Home]]'' • [[Produkcijski kodeks MPAA]] • ''[[The Royal Tenenbaums]]'' • ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' • ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • ''[[RoboCop]]'' • ''[[The Deer Hunter]]'' • ''[[Z (film)|Z]]'' • [[The Killing Fields (film)|''The Killing Fields'']] • [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] • ''[[Desjat negritjat]]'' • ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' • [[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]] • ''[[Being There]]'' • ''[[Pulp Fiction]]'' • [[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'' '''Arhitektura:''' [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] '''Video igre:''' ''[[Civilization]]'' |-valign="top" | {| width="100%" |[[Image:P religion.png|30px]] [[Image:P philosophy.png|30px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Filozofija i religija === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Raphael School of Athens.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Brooklyn Museum - The Exhortation to the Apostles (Recommandation aux apôtres) - James Tissot.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija:''' [[Antička filozofija]] • [[O strastima (Hrizip)|''O strastima'']] '''Religija:''' [[Historijski Isus]] • [[Kritika Biblije]] • [[Rano hrišćanstvo]] • [[Ateizam]] • [[Hadis o dvanaest nasljednika]] • [[Imamet]] • [[Kult heroja]] '''Ezoterija:''' '''Mitologija:''' [[Kibela]] • [[Grčka mitologija]] • [[Rimska mitologija]] • [[Kupidon i Psiha]] • [[Kupidon]] | {| width="100%" |[[Image:P sport.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Sport === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:PAN-TUN (32).jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|right|100px|border]]</div> '''Sportovi:''' '''Takmičenja:''' [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.]] • [[UEFA Euro]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] • [[UEFA Euro 2016.]] • [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]] • [[Afrički kup nacija 2010.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.]] • [[UEFA Euro 2020.]] • [[EHF Euro 2020.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] • [[EHF Euro 2022.]] '''Momčadi:''' [[Rukometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa]] • [[Boston Celtics]] • [[Dream Team]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P physics.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Tehnika i znanost/nauka === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|left|90px|border]][[Datoteka:History_of_water_on_Mars.jpeg|right|80px|border]][[Datoteka:1l7v_opm.png|right|80px|border]][[Datoteka:Nh-pluto_crop.png|left|90px|border]]</div> '''Tehnika:''' [[SMS Viribus Unitis]] • [[Global Positioning System]] '''Astronomija:''' [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] • [[Život na Marsu]] • [[90377 Sedna]] • [[Pluton (astronomija)|Pluton]] • [[Svemirski centar Imam Homeini]] • [[Komet Shoemaker-Levy 9]] • [[Historija opservacije Marsa]] • [[Neptun (planeta)]] • [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] • [[Merkur]] '''Kemija:''' [[Itrij]] • [[ABC proteini]] • [[Lipidi]] • [[Botulinski toksin]] '''Medicina:''' [[Rak pluća]] • [[Žuta groznica]] • [[Epilepsija]] • [[Meningitis]] • [[Tradicionalna medicina]] • [[Gojaznost]] • [[Shizofrenija]] • [[Migrena]] • [[Kontrola rađanja]] • [[Spavanje]] • [[Magnetna rezonantna tomografija]] • [[Denga groznica]] • [[Bolest kretanja]] • [[Antraks]] • [[Srednjovjekovna medicina]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:IPod family.png|right|100px|border]][[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|100px|border|right]]</div> '''Matematika:''' [[Euklidov algoritam]] '''Informatika:''' [[Malware]] • [[Apple Inc.]] • [[Spyware]] • [[Commodore International]] • [[Facebook]] • [[YouTube]] '''Fizika:''' [[Elektroenergetika]] |} __NOTOC__ [[Kategorija:Izabrani članci| ]] c51cmngxcpm0539xwoly0u00cgqa77b 41260735 41260734 2022-08-01T11:50:03Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" width="100%" | width="70%" valign="top" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | <span style="font-size:15pt">Izabrani članci na Wikipediji</span> [[File:Cscr-featured.png<!--Please do NOT replace this icon with the SVG version, which the wiki software converts to a PNG of inferior quality.-->|left|50px|Ova zvijezda na Wikipediji tradicionalno označava izabrane članke.]] Naziv '''izabrani članak''' se koristi za one članke na srpskohrvatskoj Wikipediji koji svojom kvalitetom odudaraju od ostalih, odnosno zaslužuju biti navedeni na naslovnoj strani. Trenutno postoji '''{{formatnum: <onlyinclude>394</onlyinclude>}}''' izabranih/a od ukupno {{NUMBEROFARTICLES}} članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{Prečac|WP:IČ}} '''Izabrani sadržaj:''' * [[Wikipedia:Izabrani članci|Izabrani članci]] ** [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka|Arhiva izabranih članaka]] ** [[Šablon:Izabrani članak|Aktualni izabrani članak]] ** [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|Kandidati za izabrani članak]] ** [[Wikipedia:Izabrani_članci/Pravila izbora Izabranih članaka|Pravila izbora za izabrani članak]] |- | colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:0.5em 0.5em 0.5em 0.5em;" valign="top"| <!-- {{Navbox generic | navbar = bez | state = collapsed | title = Izabrani članci po godinama | titlestyle = background:#FFF | groupstyle = background:#FFF | group1 = [[Wikipedia:Izabrani članci/2007.|2007.]] | popis1 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2007.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2007.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2007.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2007.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2007.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2007.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2007.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2007.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2007.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2007.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2007.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2007.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2007.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2007.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2007.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2007.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2007.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2007.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2007.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2007.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2007.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2007.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2007.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2007.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2007.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2007.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2007.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2007.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2007.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2007.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2007.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2007.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2007.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2007.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2007.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2007.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2007.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2007.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2007.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2007.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2007.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2007.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2007.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2007.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2007.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2007.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2007.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2007.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2007.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2007.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2007.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2007.|52.]]''' | group2 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2008.|2008.]] | popis2 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2008.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2008.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2008.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2008.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2008.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2008.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2008.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2008.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2008.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2008.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2008.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2008.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2008.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2008.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2008.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2008.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2008.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2008.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2008.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2008.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2008.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2008.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2008.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2008.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2008.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2008.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2008.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2008.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2008.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2008.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2008.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2008.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2008.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2008.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2008.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2008.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2008.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2008.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2008.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2008.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2008.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2008.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2008.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2008.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2008.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2008.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2008.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2008.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2008.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2008.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2008.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2008.|52.]]''' | group3 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2009.|2009.]] | popis3 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2009.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2009.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2009.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2009.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2009.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2009.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2009.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2009.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2009.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2009.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2009.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2009.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2009.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2009.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2009.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2009.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2009.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2009.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2009.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2009.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2009.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2009.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2009.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2009.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2009.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2009.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2009.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2009.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2009.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2009.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2009.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2009.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2009.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2009.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2009.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2009.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2009.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2009.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2009.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2009.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2009.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2009.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2009.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2009.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2009.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2009.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2009.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2009.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2009.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2009.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2009.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2009.|52.]]''' | group4 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2010.|2010.]] | popis4 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2010.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2010.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2010.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2010.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2010.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2010.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2010.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2010.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2010.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2010.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2010.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2010.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2010.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2010.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2010.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2010.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2010.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2010.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2010.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2010.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2010.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2010.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2010.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2010.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2010.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2010.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2010.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2010.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2010.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2010.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2010.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2010.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2010.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2010.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2010.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2010.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2010.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2010.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2010.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2010.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2010.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2010.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2010.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2010.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2010.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2010.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2010.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2010.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2010.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2010.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2010.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2010.|52.]]''' | group5 = [[Wikipedija:Izabrani članci/2011.|2011.]] | popis5 = '''[[Wikipedija:Izabrani članci/1, 2011.|1.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/2, 2011.|2.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/3, 2011.|3.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/4, 2011.|4.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/5, 2011.|5.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/6, 2011.|6.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/7, 2011.|7.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/8, 2011.|8.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/9, 2011.|9.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/10, 2011.|10.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/11, 2011.|11.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/12, 2011.|12.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/13, 2011.|13.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/14, 2011.|14.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/15, 2011.|15.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/16, 2011.|16.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/17, 2011.|17.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/18, 2011.|18.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/19, 2011.|19.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/20, 2011.|20.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/21, 2011.|21.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/22, 2011.|22.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/23, 2011.|23.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/24, 2011.|24.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/25, 2011.|25.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/26, 2011.|26.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/27, 2011.|27.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/28, 2011.|28.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/29, 2011.|29.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/30, 2011.|30.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/31, 2011.|31.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/32, 2011.|32.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/33, 2011.|33.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/34, 2011.|34.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/35, 2011.|35.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/36, 2011.|36.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/37, 2011.|37.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/38, 2011.|38.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/39, 2011.|39.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/40, 2011.|40.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/41, 2011.|41.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/42, 2011.|42.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/43, 2011.|43.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/44, 2011.|44.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/45, 2011.|45.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/46, 2011.|46.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/47, 2011.|47.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/48, 2011.|48.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/49, 2011.|49.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/50, 2011.|50.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/51, 2011.|51.]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/52, 2011.|52.]]''' }}--> |- ! colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;"|<span style="font-size:12pt">Sadržaj</span> <div align="center"><br /> <p style="font-variant: small-caps; text-align: center; font-size: 100%;">[[#Geografija|Geografija]] · [[#Biologija|Biologija]] · [[#Povijest/Historija|Povijest/Historija]] · [[#Biografije|Biografije]] · [[#Društvo|Društvo]] · [[#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]] · [[#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]] · [[#Sport|Sport]] · [[#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]</p> </div> |} {| width="100%" style="background:#FFFAF0; border:solid 1px #4169E1;" cellspacing="0" cellpadding="10" |- | |-valign="top" |width="50%"| {| width="100%" |[[Image:P geography.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Geografija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:France_cities.png|left|100px|border]][[Datoteka:Coat of arms of Benin.svg|right|100px]][[Datoteka:NoviBG Nov30 2005.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Lion-persepolis.JPG|left|100px]]</div> '''Države:''' {{flagicon|EGI}} [[Egipat]] • {{flagicon|UZB}} [[Uzbekistan]] • {{flagicon|FRA}} [[Francuska]] • {{flagicon|VEN}} [[Venezuela]] • {{flagicon|CAM}} [[Kambodža]] • {{flagicon|HON}} [[Honduras]] • {{flagicon|BEN}} [[Benin]] • {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]] • {{flagicon|FIJ}} [[Fidži]] • {{flagicon|WAL}} [[Wales]] • {{flagicon|IRN}} [[Iran]] • {{flagicon|KUB}} [[Kuba]] • {{flagicon|EST}} [[Estonija]] '''Gradovi:''' [[Ljubljana]] • [[Novi Beograd]] • [[Vancouver]] • [[Persepolis]] • [[Šibenik]] • [[Teheran]] '''Seizmologija:''' [[Potresi u Iranu]] '''Ostalo:''' [[Goli otok]] • [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[San Francisco Bay Area]] • [[Geografija Irana]] • [[Geografija Albanije]] |width="50%"| {| width="100%" | [[Image:P biology.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biologija=== </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Spinosaurus BW2.png|right|100px|border]][[Datoteka:Cicerbita_alpina_mg-k.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Harbour seal breast feeding 1150144.jpg|right|100px|border]]</div> '''Općenito:''' [[Permsko-trijasko izumiranje]] • [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] • [[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu]] • [[Genetika čovjeka]] • [[Održivost]] • [[Abiogeneza]] '''Biljke:''' [[Rosulja]] • [[Glavočike]] '''Insekti:''' [[Obične golupke]] • [[Bogomoljke]] '''Vodozemci:''' [[Vodozemci]] '''Reptili:''' [[Krokodil]] • ''[[Edmontosaurus]]'' • [[Pterosauri]] • ''[[Pterodactylus]]'' • [[Dromeosauridi]] • ''[[Spinosaurus]]'' • [[Fiziologija dinosaura]] '''Ptice:''' [[Vatroglavi kraljić]] '''Sisavci:''' [[Rudolfijev kit]] • ''[[Homo floresiensis]]'' • [[Snježni leopard]] • [[Rakun]] • [[Divovska vidra]] '''Ostalo:''' [[Meduze]] • [[Koraljni greben]] • [[Fauna Škotske]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P icon Colosseum.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Povijest/Historija=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Minoan_Ash.png|left|100px|border]][[Datoteka:Kusatma_Zonaro.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Les_Tr%C3%A8s_Riches_Heures_du_duc_de_Berry_f%C3%A9vrier.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Washington Crossing the Delaware by Emanuel Leutze, MMA-NYC, 1851.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Byzantine_empire_1355.jpg|left|100px|border]]</div> '''Mjesno određena:''' [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] • [[Historija Kine]] '''Prapovijest:''' '''Stari vijek:''' [[Minojska erupcija]] • [[Heladski period]] • [[Majanski kalendar]] '''Klasična antika:''' [[Bitka kod Kane]] • [[Ropstvo u staroj Grčkoj]] • [[Pelazgi]] • [[Žene u antičkom Rimu]] • [[Liturgija u staroj Grčkoj]] • [[Lelantski rat]] • [[Prostitucija u antičkom Rimu]] • [[Ropstvo u antičkom Rimu]] • [[Rimsko Carstvo]] • [[Termopilska bitka]] • [[Ahemenidska Monarhija]] • ''[[Praefectus urbi]]'' '''Srednji vijek:''' [[Bizantsko-osmanski ratovi]] • [[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]] • [[Srednji vijek]] • [[Kasni srednji vijek]] • [[Bitka kod Karbale]] • [[Pečenezi]] • ''[[Anali franačkog kraljevstva]]'' • [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Encyclopedie_frontispice_full.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Katyń.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Caspar_David_Friedrich_-_Wanderer_above_the_sea_of_fog.jpg|left|100px|border]][[Datoteka:Soviet_Mobile_Laser_in_Afghanistan_by_Edward_L._Cooper,_1985.jpg|right|100px|border]]</div> '''Novi vijek:''' [[Francuski revolucionarni kalendar]] • [[Ku Klux Klan]] • [[Rat Canudosa]] • ''[[Code civil]]'' • [[Krimski rat]] • [[Prosvjetiteljstvo]] • [[Romantizam]] • [[Bitka kod Visa]] • [[Velika Kolumbija]] • [[Talijanska renesansa]] • [[Portugalska renesansa]] • [[Renesansa u Škotskoj]] • [[Reformacija]] • [[Poljska renesansa]] • ''[[Devedeset pet teza]] • [[Elizabetansko doba]] '''Najnovije doba (1900 - ):''' [[Uskršnji ustanak]] • [[Drugi svjetski rat]] • [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] • [[Opsada Skadra]] • [[Bitka za Moskvu]] • [[Bitka za Vukovar]] • [[Drugi čečenski rat]] • [[Katinjski masakr]] • [[Sovjetska invazija Poljske]] • [[Rat u Bosni i Hercegovini]] • [[Afgansko-sovjetski rat]] • [[Opsada Dubrovnika]] • [[Deportacija krimskih Tatara]] • [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] • [[Benešovi dekreti]] • [[Neoklasicizam]] • [[Invazija Poljske]] • [[Hladni rat]] • [[Bitka za Srbiju 1944.]] • [[Demokratska Kampućija]] • [[Grčki građanski rat]] • [[Bitka na Neretvi]] • [[Operacija Crno]] • [[Kambodžanski genocid]] • [[Fudbalski rat]] • [[Operacija Weiss]] • [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] • [[Napad četnika na Užičku Republiku]] • [[Vijetnamski rat]] • [[Bitka na Sutjesci]] • [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]] • [[Holokaust u Litvaniji]] • [[Nezavisna Albanija]] • [[Estonski rat za nezavisnost]] '''Ostalo:''' [[1991]] • [[2015]] • [[1974]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P philosophy1.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> ===Biografije=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Edgar Allan Poe 2.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija i teologija:''' [[Kelsos]] • [[Markion]] • [[Ali]] • [[Hasan ibn Ali]] • [[Bertrand Russell]] • [[Kusam ibn Abas]] • [[Seneka]] • [[Posejdonije]] • [[Džemaludin Čaušević]] '''Književnost:''' [[Victor Hugo]] • [[Lewis Carroll]] • [[Franz Kafka]] • [[André Malraux]] • [[William Faulkner]] • [[Hesiod]] • [[Albert Camus]] • [[Apolonije Rođanin]] • [[Jean Anouilh]] • [[Edgar Allan Poe]] • [[H. P. Lovecraft]] • [[Ian Fleming]] • [[Lukijan]] '''Muzika:''' [[Himzo Polovina]] • [[Britney Spears]] • [[Roy Orbison]] • [[Safri Duo]] • [[Talk Talk]] • [[Simge (pjevačica)]] '''Film:''' [[Marlene Dietrich]] • [[Sunny Leone]] • [[Branko Lustig]] • [[Nebojša Glogovac]] '''Likovna umjetnost:''' [[Vojin Bakić]] • [[Piet Mondrian]] • [[Salvador Dalí]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Albert_Einstein_1947.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Larry Bird Lipofsky.jpg|right|border|100px|border]]</div> '''Nauka:''' [[Albert Einstein]] • [[Ernst Herzfeld]] • [[Husein Nasr]] '''Tehnologija:''' '''Politika:''' [[Willy Brandt]] • [[Adolf Hitler]] • [[George H. W. Bush]] • [[Dimitrije Tucović]] • [[Ulysses S. Grant]] • [[John Brown (abolicionist)]] • [[Gaj Julije Cezar]] • [[Konstantin Veliki]] • [[Anwar Sadat]] • [[Edvard Beneš]] • [[Joseph Goebbels]] • [[Reinhard Heydrich]] • [[Hermann Göring]] • [[Mahmud Ahmadinežad]] • [[Rómulo Betancourt]] • [[Domaslava]] • [[Harry S. Truman]] • [[Alfred Rosenberg]] '''Sportaši:''' [[Novak Đoković]] • [[Bill Russell]] • [[Larry Bird]] • [[Kevin McHale (košarkaš)]] '''Ostalo:''' [[Braća Kray]] • [[Jack Trbosjek]] • [[Pocahontas]] • [[Roland Freisler]] • [[Leopold i Loeb]] • [[Smrt Edgara Allana Poea]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P social sciences.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;margin-bottom:0px;"><br /> ===Društvo=== </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Iranrood Section.png|right|100px|border]]</div> '''Ekonomija i gospodarstvo:''' [[Iranrud]] '''Jezik i pismo:''' [[Vulgarni latinski jezik]] • [[Srpskohrvatski jezik]] • [[Dorski dijalekt]] • [[Afrički romanski jezik]] • [[Albanski jezik]] '''Gastronomija:''' [[Ishrana u staroj Grčkoj]] '''Demografija:''' [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] • [[Egzodus Jevreja iz arapskih država]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Scottish independence referendum results.png|left|100px]][[Datoteka:Royal_Coat_of_Arms_of_the_United_Kingdom_(Both_Realms).svg|right|100px]][[Datoteka:Leffler_-_WomensLib1970_WashingtonDC.jpg|right|100px]]</div> '''Politika:''' [[Parlament]] • ''[[God Save the Queen]]'' • [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] • [[Britanska monarhija]] • ''[[Save Our Children]]'' • [[Komunistička partija Jugoslavije]] • [[Samoupravni socijalizam]] '''Pravo:''' ''[[Code civil]]'' • [[Brak]] • [[Rat]] '''Psihologija:''' [[Seksualna revolucija]] '''Ostalo:''' ''[[The Washington Post]]'' • [[Ljudski rad]] • [[LGBT historija u Njemačkoj]] • [[Hominizacija]] • [[Kineski kalendar]] • [[Samoubistvo]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:p_art.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Umjetnost i kultura === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:GothamCentralCVR20.PNG|left|80px|border]][[Datoteka:1984first.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:P.Oxy._XI_1358_fr._2.jpg|right|80px]][[Datoteka:Digimon Adventure 1999.jpg|left|80px]]</div> '''Likovna umjetnost:''' [[Otonska renesansa]] • [[Srednjovjekovna umjetnost]] • [[Zapadno slikarstvo]] • [[Vikinška umjetnost]] '''Književnost:''' [[Rimska književnost]] • [[Starogrčka književnost]] • [[Znanstvena fantastika]] • ''[[Decameron]]'' • ''[[Nineteen Eighty-Four]]'' • [[Sherlock Holmes]] • ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' • [[Grčka komedija]] • ''[[Katalog žena]]'' • ''[[Apokolocintoza]]'' • [[Nobelova nagrada za književnost]] • [[Narodna književnost]] • [[Srednjovjekovna latinska književnost]] • [[Rimska komedija]] • [[Grčki epski ciklus]] • [[Oksirinhijski papirusi]] • ''[[Antigone]]'' • ''[[Ten Little Niggers]]'' • [[Ono (lik)]] • [[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]] • [[Vizantijska književnost]] • [[Albanska književnost]] • [[Teatar u starom Rimu]] '''Strip''': ''[[Usagi Yojimbo]]'' • [[Joker (strip)]] • [[Penguin]] • [[Riddler]] • [[Mr. Freeze]] • [[Two-Face]] • [[Mad Hatter (DC Comics)]] • [[Batman]] • [[Calendar Man]] • [[Scarecrow]] • [[Professor Pyg]] '''Anime:''' ''[[Sailor Moon]]'' • [[Aria (anime)|''Aria'']] • ''[[Cardcaptor Sakura]]'' • [[Leomon]] • ''[[The Rose of Versailles]]'' • ''[[Cobra (anime)|Cobra]]'' • ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' • ''[[Psycho-Pass]]'' • ''[[InuYasha]]'' • ''[[Spirited Away]]'' • "[[Perfect World]]" • [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • "[[Saint's Supper]]" • "[[The Gates of Judgment]]" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:It (2017) poster.jpg|right|80px|border]][[Datoteka:Blade_Runner_poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:Naked poster.jpg|left|80px|border]][[Datoteka:CostaGavrasZ.jpg|right|80px|border]]</div> '''Muzika:''' [[Album]] • [[Popularna muzika u SFRJ]] • [[Novi val]] • [[Synthpop]] '''TV serije:''' [[Queer as Folk (US)|''Queer as Folk'' (US)]] • [[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (TV serija)]] • [[Battlestar Galactica (miniserija)|''Battlestar Galactica'' (miniserija)]] • [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] • [[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'' (TV serija)]] • [[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV serija)]] '''Film:''' [[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]] • ''[[Cliffhanger]]'' • [[Holivudska crna lista]] • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Lea i Darija]]'' • [[Conan the Barbarian (film, 1982)|''Conan the Barbarian'' (1982)]] • ''[[Svećenikova djeca]]'' • ''[[Les Vampires]] • [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]] • ''[[Blade Runner]]'' • ''[[Star Trek IV: The Voyage Home]]'' • [[Produkcijski kodeks MPAA]] • ''[[The Royal Tenenbaums]]'' • ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' • ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • ''[[RoboCop]]'' • ''[[The Deer Hunter]]'' • ''[[Z (film)|Z]]'' • [[The Killing Fields (film)|''The Killing Fields'']] • [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] • ''[[Desjat negritjat]]'' • ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' • [[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]] • ''[[Being There]]'' • ''[[Pulp Fiction]]'' • [[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'' '''Arhitektura:''' [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] '''Video igre:''' ''[[Civilization]]'' |-valign="top" | {| width="100%" |[[Image:P religion.png|30px]] [[Image:P philosophy.png|30px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Filozofija i religija === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:Raphael School of Athens.jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Brooklyn Museum - The Exhortation to the Apostles (Recommandation aux apôtres) - James Tissot.jpg|right|100px|border]]</div> '''Filozofija:''' [[Antička filozofija]] • [[O strastima (Hrizip)|''O strastima'']] '''Religija:''' [[Historijski Isus]] • [[Kritika Biblije]] • [[Rano hrišćanstvo]] • [[Ateizam]] • [[Hadis o dvanaest nasljednika]] • [[Imamet]] • [[Kult heroja]] '''Ezoterija:''' '''Mitologija:''' [[Kibela]] • [[Grčka mitologija]] • [[Rimska mitologija]] • [[Kupidon i Psiha]] • [[Kupidon]] | {| width="100%" |[[Image:P sport.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Sport === </div> |} <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:PAN-TUN (32).jpg|right|100px|border]][[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|right|100px|border]]</div> '''Sportovi:''' '''Takmičenja:''' [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.]] • [[UEFA Euro]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] • [[UEFA Euro 2016.]] • [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]] • [[Afrički kup nacija 2010.]] • [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.]] • [[UEFA Euro 2020.]] • [[EHF Euro 2020.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] • [[EHF Euro 2022.]] '''Momčadi:''' [[Rukometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa]] • [[Boston Celtics]] • [[Dream Team]] |- | colspan="2" | {| width="100%" |[[Image:P physics.png|60px]] | width="100%"|<div style="border-bottom: solid 2px #4169E1;"><br /> === Tehnika i znanost/nauka === </div> |} |-valign="top" | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|left|90px|border]][[Datoteka:History_of_water_on_Mars.jpeg|right|80px|border]][[Datoteka:1l7v_opm.png|right|80px|border]][[Datoteka:Nh-pluto_crop.png|left|90px|border]]</div> '''Tehnika:''' [[SMS Viribus Unitis]] • [[Global Positioning System]] '''Astronomija:''' [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] • [[Život na Marsu]] • [[90377 Sedna]] • [[Pluton (astronomija)|Pluton]] • [[Svemirski centar Imam Homeini]] • [[Komet Shoemaker-Levy 9]] • [[Historija opservacije Marsa]] • [[Neptun (planeta)]] • [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] • [[Merkur]] '''Kemija:''' [[Itrij]] • [[ABC proteini]] • [[Lipidi]] • [[Botulinski toksin]] '''Medicina:''' [[Rak pluća]] • [[Žuta groznica]] • [[Epilepsija]] • [[Meningitis]] • [[Tradicionalna medicina]] • [[Gojaznost]] • [[Shizofrenija]] • [[Migrena]] • [[Kontrola rađanja]] • [[Spavanje]] • [[Magnetna rezonantna tomografija]] • [[Denga groznica]] • [[Bolest kretanja]] • [[Antraks]] • [[Srednjovjekovna medicina]] | <div style="float: right; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0;">[[Datoteka:IPod family.png|right|100px|border]][[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|100px|border|right]]</div> '''Matematika:''' [[Euklidov algoritam]] '''Informatika:''' [[Malware]] • [[Apple Inc.]] • [[Spyware]] • [[Commodore International]] • [[Facebook]] • [[YouTube]] '''Fizika:''' [[Elektroenergetika]] |} __NOTOC__ [[Kategorija:Izabrani članci| ]] 8hrymo51non8wnqimri4a6s9qcmxovr 0 2716 41260681 41137247 2022-07-31T19:12:47Z Vipz 151311 specifičniji link wikitext text/x-wiki {{redirect|Staljin}} {{Politički vođa | ime = Josif Staljin<br /><small>Ио́сиф Виссарио́нович<br />Джугашвили "Сталин"</small><br />იოსებ ბესარიონის ძე სტალინი | datum rođenja = [[18. 12.]] [[1878]]. | mjesto rođenja = [[Gori]], [[Ruska Imperija|Rusija]]<br /><small>(danas [[Gruzija]])</small> | datum smrti = [[5. 3.]] [[1953]]. | mjesto smrti = [[Moskva]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]<br /><small>(danas [[Rusija]])</small> | malaslika = | opis male slike = | slika = JStalin Secretary general CCCP 1942.jpg | veličina = | opis slike = | podpredsjednik = | podpremijer = | zamjenik = | stranka = [[Komunistička partija SSSR-a|KP SSSR]] | potpis = | supruga = 1. [[Jekaterina Svanidze]]<br />2. [[Nadežda Allilujeva]] | položaj = [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Generalni sekretar]] [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KP Sovjetskog Saveza]] | čin2 = [[Premijer Sovjetskog Saveza|Predsjedavajući Vijeća ministara<br>Sovjetskog Saveza]] | zanimanje = | fusnote = {{sup|a}} Nakon Staljinove smrti, [[Georgij Maljenkov]] je privremeno bio čelnik Partije jer je u tom trenutku bio njezin najviši živući dužnosnik; Staljinov službeni nasljednik, [[Nikita Hruščov]], preuzeo je čelnu poziciju [[14. 9.]] [[1953.]] godine. | nasljednik = [[Georgij Maljenkov]] {{small|(''[[de facto]]'')}}{{sup|a}} | prethodnik = [[Vjačeslav Molotov]]<br>{{small|(kao Odgovorni sekretar)}} | nasljednik2 = [[Georgij Maljenkov]] | prethodnik2 = [[Vjačeslav Molotov]] | predsjednik = | mandat_start = [[3. 4.]] [[1922]]. | mandat_kraj = [[16. 10.]] [[1952]]. | mandat_start2 = [[6. 5.]] [[1941]]. | mandat_kraj2 = [[5. 3.]] [[1953]]. | vjera = [[ateizam]] }} '''Josif Visarionovič Staljin''' (pravo prezime '''Džugašvili''', {{lang-ka|იოსებ ბესარიონის ძე სტალინი}}, {{lang-ru|Ио́сиф Виссарио́нович Джугашвили "Сталин"}}) ([[Gori]], 18. decembra 1878. – [[Moskva]], 5. marta 1953.), sovjetski političar i državnik. S titulom [[Vođe Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara]] komunističke partije vladao [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] oko 25 godina. Tokom tog razdoblja ovaj beskrupulozni, ali efikasni organizator, vodeći se vlastitim konceptom stvaranja [[Socijalizam u jednoj zemlji|socijalizma u jednoj zemlji]] i provodeći [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]] i [[Kolektivizacija|kolektivizaciju]], pretvara poljoprivrednu državu u industrijsku supersilu. Ova državna transformacija se provodi zajedno s zatvaranjem milijuna ljudi u [[gulag]]e, a na svom samom početku je proizvela i katastrofalnu [[glad]] poznatu pod imenom [[Holodomor]] ({{oddo|1932|1933}}) od koje će preminuti oko 4,000.000 ljudi. Potom će u događaju poznatom pod imenom [[Velika čistka]] ({{oddo|1936|1939}}) strijeljati veliki broj svojih bivših i potencijalnih budućih političkih protivnika i stotine hiljada drugih osoba čime ''[[de facto]]'' preuzima svu vlast u državi. Ubrzo potom [[1939]]. godine sudjeluje u potpisivanju [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakta Ribbentrop-Molotov]] s [[Treći Rajh|Trećim Rajhom]] čime odgađa ulazak SSSR-a [[Drugi svjetski rat|u rat]] i istovremeno vraća državu na [[Evropa|evropske]] granice iz doba [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Nakon [[Operacija Barbarossa|napada Trećeg Rajha na SSSR]] [[1941]]. godine Staljin predvodi svoju državu do pobjede [[1945]]. godine koju dočekuje na vrhuncu moći, ali istovremeno i kao iscrpljena osoba drastično pogoršanog zdravstvenog stanja. U poratnom razdoblju SSSR postaje jedna od dvije priznate [[Supersila|supersile]] s [[Varšavski pakt|komunističkim tampon državama]] između sebe i [[NATO|kapitalističkog svijeta]]. Tokom poratne obnove dolazi do početka [[Hladni rat|Hladnog rata]] i izbijanja [[Korejski rat|Korejskog rata]] kojem se on na početku nije niti protivio, a niti ga podržavao. Staljin umire [[5. 3.]] [[1953]]. kada izbija do tada prikrivena borba za njegovog nasljednika iz koje će kao pobjednik izlazi [[Nikita Hruščov]] koji [[1956]]. godine osuđuje svog prethodnika. Više od 70 godina nakon smrti Staljin ostaje vrlo kontroverzna osoba. Dio [[Rusi|Rusa]] uopće nema definiran stav o njemu, drugi dio ga smatra velikim menadžerom i modernizatorom što se od [[2008]]. godine uči u ruskim [[škola]]ma<ref name="Telegraph1562012">[[#Telegraph1562012|Ruvinsky (15.6.2012.)]]</ref> ili ako ništa drugo [[Veliki domovinski rat|pobjednikom u ratu]],<ref name="RT2252013">[[#RT2252013|RT (22.5.2013.)]]</ref> a treći i po broju najmanji dio stanovništva smatra ga masovnim ubojicom.<ref name="Telegraph1562012"/> == Djetinjstvo i mladost == {{Dvostruka slika|right|Stalin 1894.jpg|140|Stalin 1902.jpg|153|<center>Staljin sa 16 (lijevo) i 23 godine (desno)}} Staljin se rodio [[21. 12.]] [[1878]]. godine u [[Gruzija|gruzijskom]] gradu [[Gori]]. Njegov otac Visarion Ivanovič je bio [[stolar]], dok mu je majka [[Jekatarina Geladze]] bila domaćica koja je povremeno obavljala kućne poslove kod bogatijih gruzijskih porodica. Uz pomoć jedne od tih porodica on će naučiti [[ruski jezik]], a potom možda i dobiti pomoć pri upisu u školu za pravoslavne svećenike. Kako je do upisa u školu došlo u skladu s majčinim željama odnosno protiv onih Visariona Ivanoviča, on će izazvati incident u [[Gori]]ju nakon čega od strane policije biva izbačen iz grada. Kako je tokom početnog školovanja primjećen potencijal Staljin dobiva stipendiju za školovanje sjemeništu u Goriju gdje će se upisati tokom jeseni [[1894]]. u doba kada je ono već desecima godina bilo poznato kao centar okupljanja i stvaranja gruzijskih revolucionara<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 29.-32.</ref>. Tokom školovanja će upoznati pisca i revolucionara [[Lado Kechoveli|Lada Kechovelija]] kojeg će potom sam Staljin nazivati svojim učiteljem. Ubrzo će se obojica učlaniti u markističku organizaciju (Kechoveli [[1897]]., Staljin [[1898]].<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 35.</ref>), a potom [[1899]]. godine Staljin biva izbačen iz sjemeništa. Razlozi za izbacivanje su ostali nejasni pošto je s jedne strane [[Bogoslovija|sjemenište]] kao razlog za izbacivanje [[29. 5.]] [[1899]]. spomenulo nepojavljivanje na ispitima<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 36.</ref>, dok će Staljin spominjati svoju marksističku aktivnost što nije mogla biti istina s obzirom da je istovremeno dobio potvrdu o uspješno završenoj 5. godini školovanja<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 37.</ref>. Postoji i verzija po kojoj je izbačen zbog nemogućnosti plaćanja školarine<ref>[[#Montefiore2007|Montefiore (2007.)]], str. 61.</ref>. Bez obzira na stvarne razlog izbacivanja, iste [[1899]]. Staljin je uz pomoć tamo stečenog znanja i vlastite sposobnosti postao lokalno poznati [[pjesnik]] zahvaljući poeziji koju je napisao [[1895]]. godine<ref name="Guardian1952007">[[#Guardian1952007|Montefiore (19.5.2007.)]]</ref>, uvjereni [[lamarkizam|lamarkist]] što kasnije dovodi do njegove podrške [[Trofim Lisenko|Trofimu Lisenku]]<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 183.</ref>, te uvjereni [[Marksizam|marksist]]. == Revolucionar (1900. – 1917.) == [[Datoteka:Stalin's Mug Shot.jpg|mini|lijevo|275px|<center>Slike Staljina u policijskom dosjeu [[1911]]. godine]] Dolazak budućeg sovjetskog predsjednika [[Mihail Kalinjin|Mihaila Kalinjina]] na [[Kavkaz]]a dovodi [[1900]]. godine do radikaliziranja tamošnjih marksista koji se organiziranjem [[štrajk]]ova počinju boriti za popularnost na Kavkazu. Staljin će u tom cilju [[1901]]. dobiti zadatak da pokrene lokalnu marksističku organizaciju u mjestu [[Batumi]] gdje godinu dana kasnije izbija veliki [[štrajk]] nakon čega on biva uhapšen i protjeran u [[Sibir]]. Dok se nalazio u Sibiru unutar ruskih marksista su nastale frakcije Lenjinovih boljševika i Martovljevih [[Menjševici|menjševika]] s tim da će prevlast u cjelokupnom [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] imati prvi, a u [[Gruzija|Gruziji]] koja je ruska pokrajina ovi drugi. Staljin koji se vraća u Gruziju [[1904]]. godine dava svoju lojalnost [[boljševici]]ma čime postaje jedan od njihovih najvažnijih članova partije na tom području. Tokom [[1904]]. godine on organizira uspješni štrajk u gradu [[Baku]]u, a iduće godine izlazi njegovo prvo političko djelo "Kratko o neslaganju u partiji". On istovremeno na području Gruzije koja je kao i cijelo [[Rusko Carstvo]] potreseno [[Prva ruska revolucija|Prvom ruskom revolucijom]] vodi boljševičku paravojnu organizaciju koja se bavi napadom na policiju i [[pljačka]]ma. Veliki dio tamo opljačkanog novca Staljin je slao [[Lenjin]]u što dovodi do porasta njegovog značaja u boljševičkoj frakciji i potom organizacije velike pljačke banke u [[Tbilisi]]ju [[1907]]. tokom koje je ubijeno 40 ljudi<ref name="Guardian1952007"/> i ukradeno oko 3,400.000 [[USD]] u današnjem novcu. [[Lenjin]] će o tadašnjem Staljinu reći da je on baš čovjek kakav mu je potreban<ref name="Guardian1952007"/>, a to će i dokazati pozivajući Staljina na okupljanja najvažnijih ruskih marksista [[1904]]., [[1905]]. i [[1907]]. godine. Nakon službenog raspada markističke [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]] [[1912]]. na boljševike i menjševike i potom hapšenja velikog broja prvih, Staljin biva postavljen u [[centralni komitet]] boljševičke partije i za glavnog urednika časopisa ''[[Pravda (ruske novine)|Pravda]]'' koji se izdaje u [[Petrograd]]u. Naredne [[1913]]. godine Staljin će na zahtjev Lenjina napisati političko djelo "Marksizam i nacionalno pitanje" koje će potencijalno biti vezano s kasnijim njegovim postavljanjem za ministra. Tokom svoje revolucionarne karijere Staljin biva više puta uhapšen od strane ruske policije i gotovo uvijek uspijeva vrlo brzo pobjeći iz [[Sibir]]a natrag u [[Gruzija|Gruziju]] ili [[Petrograd]]. Nakon vremenski posljednjeg hapšenja [[1913]]. on se prema svemu sudeći miri sa sudbinom i ne uspijeva ili ne želi pobjeći, tako da u [[Sibir]]u zasniva porodicu<ref name="BBC2732001">[[#BBC2732001|BBC (27.3.2001.)]]</ref>. == Komesar za nacionalnosti (1917. – 1923.) == U pripremi [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] i njenom samom organiziranju, Staljin će odigrati manju ulogu prije svega kao urednik ''[[Pravda (ruske novine)|Pravde]]'', časopisa boljševičke partije. Nakon uspjeha revolucije, glavne teze njegovog djela "Marksizam i nacionalno pitanje" postaju sastavni dio prvog sovjetskog [[ustav]]a, a on sam biva postavljen na položaj [[Narodni komesarijat za nacionalnosti|narodnog komesara za nacionalnosti]]. Tokom [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] i potom [[Poljsko-sovjetski rat|onog s Poljskom]], Staljin obnavlja prijateljstvo s [[Kliment Vorošilov|Vorošilovom]] odnosno neprijateljstvo s Trockim, te u vojsci stvara tzv. grupu iz [[Volgograd|Caricina]] koja će ga kasnije podržavati u političkom osvajanju vlasti. Njegova politička pozicija tokom četri godine obavljanja ministarskih i vojnih dužnosti bila je [[Populizam|populistička]] za današnje standarde. Kao i većina boljševika protivio se korištenju carskih oficira pri zapovjedanju vojnim trupama što je [[Trocki]] podržavao, a potom se usprotivio i upotrebi vojske protiv nezadovoljnih radnika što je Trocki zahtijevao. U pogledu nacionalnog pitanja Staljin nije izbjegavao niti sukob s Lenjinom protivljeći se davanju samostalnosti [[nacija]]ma unutar bivšeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Po njegovom često javno kazanom mišljenju, nacije dotadašnje ruske države su se dijelile u tri skupine. U prvoj su [[Poljaci]] i [[Finci]] koji su bili u nekoj vrsti unije s Ruskim Carstvom pa imaju pravo na nezavisnost. Članovi druge skupine su bili prije svega [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]], ali i drugi kao npr. [[Tatari]] koji su činili temelje ruske države, pa stoga nisu imali pravo na nezavisnost. Zadnju skupinu su činili [[Centralna Azija|centralnoazijski]] narodi i oni s [[Kavkaz]]a koji su po njemu bili previše zaostali da bi imali vlastitu državu<ref>[[#Uljanov1931|Uljanov (1931.)]], str. 624.</ref>. Iako se po pitanju ovih zadnjih našao u sukobu s [[Lenjin]]om, njegovo razmišljanje bilo je podržano od većine prije svega ruskih boljševika. Do vrhunca tih razlika u razmišljanju između [[Lenjin]]a kao vođe revolucije i Staljina kao komesara za nacionalnosti doći će [[1922]]. tokom rasprave o budućnosti države i dvije gruzijske krize ([[Invazija Crvene armije na Gruziju|1921.]] i 1922.) do kojih dolazi uz njegov blagoslov. Dok se Lenjin zalagao za stvaranje federacije Ujedinjenih Sovjetskih Republika Evrope i Azije, Staljin se zalagao za direktnu [[aneksija|aneksiju]] Sovjetske Ukrajine, Sovjetske Bjelorusije i drugih u [[Sovjetska Rusija|Sovjetsku Rusiju]] čime je ponovno zastupao popularno stajalište među ruskim boljševicima. Tokom ove rasprave doći će do stvaranja [[SSSR|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] kao neke vrste kompromisa između Lenjinovog i Staljinovog gledišta<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 53.</ref>. Neupitno dokazane Staljinove organizacijske sposobnosti kao i istovremena suprotna stajališta u odnosu na Lenjinove konačno dovode do ukidanja njegovog ministarstva odnosno postavljanja Staljina na položaj generalnog sekretara komunističke partije koja je u to doba bila potpuno neorganizirana. Na tom položaju on će naslijediti svog prijatelja i saveznika [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslava Molotova]]. == Borba za vlast (1922. – 1930.) == {{Quote box|width=30%|align=right|quote=''Ja sam bio nepoznat, bez talenta za teoretiziranje i generalno drugorazredni političar. Trocki je bio veliki govornik i javno znani Lenjinov prijatelj. Kako da ga ja porazim? Trocki je pogriješio jer je sve htio rješavati glasovanjem Centralnog komiteta. U kontrastu s tim obični članovi partije mene su podržali radi uspjeha u organizaciji partije.''|source=Staljin (1937.)<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 78.</ref>}} [[Lenjin]] će doživjeti svoj prvi [[srčani udar]] nešto više od mjesec dana nakon što je Staljina postavio na položaj generalnog sekretara partije, zbog čega je on postao i ''[[de facto]]'' predsjednik [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] Komunističke partije [[SSSR]]-a<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 250.</ref>. Osim te dvije partijske pozicije Staljin je [[1922]]. ujedno bio i predsjednik ustavotvorne komisije, ali to ga je sve u javnosti stavljalo na tek četvrto mjesto tadašnje službene hijerarhije. [[Lav Trocki|Lava Trockija]] tada su svi smatrali [[Lenjin]]ovim nasljednikom jer je imao svoju političku bazu u vojsci kao ministar rata, a osim toga bio je istovremeno prvi zamjenik premijera (Lenjina). Nakon njega je po svojim političkim funkcijama dolazio [[Lev Kamenev]] koji je tada bio zamjenik premijera i ''de facto'' predsjednik [[politbiro]]a, a treći u tadašnjoj službenoj političkoj hijerarhiji bio je [[Grigorij Zinovjev]], predsjednik [[Kominterna|Kominterne]]. [[Datoteka:Lenin and stalin crop.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Lenjin]] i Staljin [[1922]].]] Iako je Staljin službeno bio tek na četvrtom mjestu, članovi partije znali su da će se borba za vlast voditi između arogantnog Trockog i ambicioznog Staljina<ref name="BukharinSmirnov1988.440443">[[#BukharinSmirnov1988|Bukharin; Smirnov (1988.)]], str. 440.-443.</ref>. U doba postavljanja na položaj generalnog sekretara partija je bila u totalnoj anarhiji ili kako je to Zinovjev rekao: "Rad Partije je blokiran zbog borbe za vlast članova partije"<ref>[[#Zinovjev241922|Zinovjev (2.4.1922.)]]</ref>. Dotadašnji pokušaj da [[Moskva]] određuje pozicije svih članova partije Staljin je zamijenio postavljanjem podobnih osoba samo na važnije pozicije, dok je na nižim razinama dopustio da lokalna partija sama izabere svoje sekretare koji izborom dobivaju praktički diktatorske ovlasti na na toj razini pošto ih potom nije bilo moguće smijeniti. Zbog takve svoje politike, ''de facto'' partijske [[diktatura|diktature]] na svim razinama i Sultan-Galijeve afere, Staljin se cijelu [[1923]]. brani od kritika svojih partijskih protivnika koji zahtijevaju realnu unutarstranačku demokraciju gdje članovi mogu smijeniti partijske dužnosnike i zamijeniti ih drugima. Tek kada je Lenjin umro [[1924]]. Staljin odgovara otvoreno, napadački na napade frakcije Trockog koji želi demokraciju riječima: "[[Demokracija]] zahtjeva određeni nivo kulture od članova partije i organizacije u cijelosti, mi je danas ne možemo dopustiti"<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 75.</ref>. Tokom borbe za vlast [[1924]]. dužnosnici partije su trebali izabrati između na jednoj strani vizije Trockog o unutarstranačkoj demokraciji i svjetskoj revoluciji, te na drugoj strani vizije Staljina o koji im garantira dotadašnje partijske položaje i stvaranje [[Socijalizam|socijalizma]] u jednog državi. Vizija Trockog je bila jednostavno neprihvatljiva partijskim dužnosnicima kojima je prioritet bio očuvanje dobivenih položaja. [[Datoteka:Lev Trotsky.jpg|mini|175px|<center>[[Lav Trocki]], Staljinov najpoznatiji protivnik u borbi za vlast]] Jedino što je moglo [[1924]]. zaustaviti taj pohod na vlast bio je tzv. [[Lenjinov testament]] u kojem je on osudio sve svoje potencijalne nasljednike<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>. Po tom testamentu Staljin ima preveliku moć u svojim rukama i pitanje je da li će ju znati ispravno koristiti<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>, dok je Trocki koji vodi borbu protiv [[Centralni komitet|centralnog komiteta]] možda najsposobniji čovjek, ali problem je u njegovoj aroganciji i pretjeranom bavljenju administrativnim poslom<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>. Po Lenjinovim riječima to su dva lidera između kojih će se voditi borba za vlast. U doba kada su te riječi kao i druge u kojima je detaljnije osudio Staljina postale poznate partiji Staljin je već bio pobijedio [[Trocki|Trockog]] u borbi za vlast, tako da on početkom [[1925]]. biva smijenjen s pozicije ministra rata. Ta politička pobjeda koja dolazi uz pomoć [[Grigorij Zinovjev|Zinovjeva]] i [[Lev Kamenev|Kameneva]] koji su također bili osuđeni u Lenjinovom testamentu<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/> dovodi istovremeno do raspada ovog političkog saveza odnosno krajem [[1925]]. stvaranja tzv. ujedinjene opozicije Trocki-Kamenev-Zinovjev protiv Staljina. Ovaj savez tada više nije imao nikakve šanse jer je po podacima ureda za informiranje napisanog u decembru [[1926]]. održano više od 100 okupljanja ovog saveza samo u [[Moskva|Moskvi]], [[Lenjingrad]]u i [[Odesa|Odesi]], dok je on na svim drugim mjestima praktički ignoriran. Te [[1926]]. godine svakom realističnom sovjetskom političaru postalo je jasno da bi njegovo protivljenje onome što je Trocki još [[1923]]. godine nazvao režimom partijskih sekretara ravno političkom samoubojstvu<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 76.</ref> što na kraju dovodi do nestanka stvarne opozicije Staljinu. Posljednji samostalni visokorangirani sovjetski komunist koji je još ostao na svojoj dužnosti [[1927]]. bio je [[Nikolaj Buharin]] kojeg u svom tzv. testamentu Lenjin naziva ljubimcem partije i osobom koju se vrlo teško može smatrati [[Marksizam|marksistom]]<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>. Njegova neupitna podrška među [[Komunizam|komunistima]] nepopularnoj [[Nova ekonomska politika|Novoj ekonomskoj politici]]<ref name="Perišić5122013">[[#Perišić5122013|Perišić (5.12.2013.)]]</ref>, protivljenje industrijalizaciji i kolektivizaciji označilo je njegov politički poraz i smjenu do koje dolazi u aprilu [[1929]]. godine. Nakon što je porazivši jednog po jednog svoje političke protivnike osvojio vlast u partiji, Staljin još uvijek u svojim rukama nije u pravnom smislu imao vlast u državi pošto ni premijer [[Aleksej Rikov]] niti [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednik]] SSSR-a [[Mihail Kalinjin]] nisu bili pod njegovom kontrolom. Do tog posljednjeg političkog obračuna u borbi za vlast dolazi [[1930]]. godine kada [[Aleksej Rikov]] na [[19. 12.]] biva smijenjen s pozicije premijera i zamijenjen s [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslavom Molotovom]]. Po završetku ove borbe Staljin će svojim poraženim protivnicima dopustiti da otiđu u izgnanstvo, ali tu ponudu će prihvatiti samo [[Trocki]]{{#tag:ref|[[Lev Kamenev|Kamenev]] će nakon smjene krajem [[1926]]. godine biti poslan u [[Kraljevina Italija|Italiju]] kao ambasador<ref>[[#RTLKamenev|Russiapedia: L. Kamenev ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>, a [[Nikolaj Buharin|Buharin]] će nakon što prizna "svoje pogreške" biti [[1935]]. poslan u [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]]<ref>[[#RTNBukharin|Russiapedia: N. Bukharin ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>.|group=n}}. == Prvi među jednakima (1930. – 1935.) == === Holodomor === {{glavni|Holodomor}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Kažu nam druže Terehov da si odličan govornik, ali izgleda i da odlično pišeš priče. Izmisliti takvu priču o gladi u Ukrajini?! Mislio si da ćeš nas uplašiti, ali to neće uspjeti. Zar ne bi bilo bolje da napustiš poziciju sekretara i učlaniš se u [[Unija sovjetskih pisaca|udruženje sovjetskih pisaca]]: ti ćeš izmišljati priče, a budale će ih čitati.''|izvor=Staljin (17. 6. 1932.), govor članu ukrajinske<br />delegacije prilikom prijave [[Holodomor]]a u politbiro}} Po izvršenoj smjeni premijera Staljin 1930. godine ''[[de facto]]'' postaje prvi među jednakima u sovjetskom politibirou. To jačanje njegove osobne moći dolazi istovremeno s početkom prisilne [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] koja se provodi već 1929. godine. Zadovoljstvo početnim rezultatima na području donje [[Volga|Volge]]<ref>[[#Conquest1986|Conquest (1986.)]], str. 85.-116.</ref> će rezultirati agresivnijim pristupom, a kada [[žetva]] [[1930]]. ispuni sva državna očekivanja zaključak Staljina koji uvijek posebno kontrolira proizvodnju žita će biti da je taj rezultat postignut zbog kolektivizacije, a ne povoljnih vremenskih uvjeta. Upozorenja ministra poljoprivrede [[Jakov Jakovljev|Jakovljeva]] iz [[1931]]. da je navedeni ishod postignut iscrpljivanjem zemlje i ignoriranjem pravila [[plodored]]a će biti ignorirana od Staljina i [[politbiro]]a<ref name="DaviesHarris2005.132">[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 132.</ref>, a praktički istovremeno će [[30. 7.]] [[1931]]. godine biti donesena i katastrofalna odluka da se [[domaće životinje]] prisilno stave u [[kolhoz]]<ref name="DaviesHarris2005.136">[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 136.</ref>. Iscrpljenost poljoprivredne zemlje, nedostatak mehanizacije, masovno umiranje teglećih životinja u kolhozima (broj [[Domaći konj|konja]] je smanjen sa 35,000.000 [[1. 7.]] [[1929]]. na 16,000.000 [[1. 7.]] [[1934]].<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 124.</ref>) i loši vremenski uvjeti dovode do drastičnog smanjenja proizvodnje [[Žitarice|žita]], a kao odgovor Staljin šalje [[Policija|policiju]] i [[NKVD|tajnu službu]] da oduzimaju žito seljacima što će rezultirati masovnom glađu. Na zahtjeve [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|ukrajinskog rukovodstva]] koje [[17. 6.]] [[1932]]. godine dolazi tražiti pomoć Staljin odgovora da je glad napad na vlast [[Komunistička partija|komunističke partije]] i da su oni za to sami krivi, ali u privatnoj poruci ministru [[Lazar Kaganovič|Kaganoviću]] koji je pored ostalog bio zadužen za oduzimanje žita seljacima priznaje postojanje "apsurdne gladi" u Ukrajini<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 84.</ref>. Tokom ljeta [[1932]]. godine, suočeni s prije svega izgladnjelim seoskim stanovništvom, donesen je drakonski zakon kojim se krađa žita osuđuje [[Smrtna kazna|smrtnom kaznom]], a kada ubrzo potom jedan čuvar ubija maloljetnog izgladnjelog lopova dolazi do svađe u politbirou. Ministar obrane [[Kliment Vorošilov]] je ubojicu osudio na 10 godina robije samo da bi nakon svađe Staljin poništio odluku i ubojicu ne samo oslobodio nego i unaprijedio<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 91.</ref>. Tek nakon što te brutalne mjere nisu stvorile [[Žitarice|žito]] kojeg nije bilo i nakon što su milijuni umrli od gladi, politbiro predvođen Staljinom napokon počinje popuštati. Prva od mjera postaje smanjenje državnih zahtjeva za žitom tako da je prvobitni državni zahtjev usmjeren prema [[Seljak|seljacima]] smanjen više puta sa 25,800.000 na 19,600.000 [[tona]] žita, a potom će [[1933]]. kada postaje prekasno za veliki broj žrtava biti dano 1,600.000 tona pomoći glađu pogođenim krajevima<ref name="DaviesHarris2005.132"/>. Iako ne postoje točne brojke pretpostavlja se da će od na ovaj način izazvane gladi umrijeti oko 3,900.000 ljudi, dok će cjelokupni demografski gubitak iznositi oko 10,000.000 ljudi<ref>[[#LB1412010|LB (14.1.2010.)]]</ref>. Ti milijuni umrlih postaju neupitna odgovornost Staljina koji kada je postala očita katastrofa priznaje da je ministar poljoprivrede Jakovljev bio u pravu pa se na njegov prijedlog već [[26. 3.]] [[1932]]. poništava kolektivizacija seljačkih životinja<ref name="DaviesHarris2005.136"/>, a krajem [[1932]]. biti će vraćen u upotrebu plodored. U svom februarskom govoru [[1933]]. Staljin događaje iz prošle godine po pitanju seoskih životinja opisuje kao nesporazum sa [[Seljak|seljacima]] i najavljuje kako je državni cilj da svaki seljak ima svoju [[Krava|kravu]]<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 137.</ref>. Ta kao i ona "greška" o obrađivanju poljoprivrednog zemljišta će na kraju koštati 3,900.000 života, a naposljetku će u Velikoj čistki oduzeti i život ministra poljoprivrede iz jednostavnog razloga što je bio u pravu odnosno Staljin u krivu. === Industrijalizacija === {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Mi smo 50 ili 100 godina iza razvijenih država. Moramo to nadoknaditi kroz 10 godina ili će nas oni uništiti.''|izvor=Staljin (4. 2. 1931.)<ref>[[#Stalin1976|Stalin (1976.)]], str. 530.</ref>}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Ganut sam ljubavlju naroda prema vladaru. Ništa nije bilo pripremljeno... Narod treba cara kojeg će obožavati, za kojega će živjeti i raditi.''|izvor=Staljin (1935.), nakon iznenadnog posjeta [[Moskovski metro|Moskovskom metrou]]}} Polovicom [[1920-ih]] [[SSSR]] se našao na ekonomskoj prekretnici. [[Nova ekonomska politika]] koja stupa na snagu [[1921]]. uspijeva stabilizirati sovjetsku ekonomiju, ali istovremeno dovodi do drastičnog povećanja klasnih razlika na selu i stvaranja kulaka što je bilo neprihvatljivo komunističkoj vladi. Drugi razlog tadašnjeg političkog nezadovoljstva ekonomijom su činile neispunjene stope ekonomskog rasta koje nisu bile dovoljne da se u dogledno vrijeme dostignu kapitalističke države. Politički vrh SSSR-a tada biva podijeljen po pitanju kako dalje. [[Nikolaj Buharin|Buharinova]] skupina je htjela nastaviti s dosadašnjom politikom, [[GOSPLAN]] je želio da se ulaže u laku industriju s nadom da će jeftina ulaganja u nju podići sovjetsku ekonomiju, a skupina oko [[Lav Trocki|Trockog]] je zahtijevala ubrzanu industrijalizaciju. [[Nova ekonomska politika]], iako omiljena od zapadnih akademika, bila je jednostavno osuđena na propast pošto je njena budućnost ovisila o političkoj odluci po pitanju toga koliko je brzo potrebno izgraditi sovjetsku industriju<ref>[[#Davies1998|Davies (1998.)]], str. 37.</ref> pa je stoga njeno ukidanje dočekano sa zadovoljstvom i olakšanjem<ref name="Perišić5122013"/>. [[Datoteka:Bucharin.bra.jpg|mini|lijevo|175px|<center>[[Nikolaj Buharin]], tvorac [[Nova ekonomska politika|Nove ekonomske politike]] i žestoki protivnik industrijalizacije]] Na kraju će [[Staljin]] kao politički pobjednik u borbi za vlast nametnuti Trockijev plan ubrzane industrijalizacije s početnim idejnim projektom [[Jevgenij Preobraženskij|Jevgenija Preobraženskog]] koji se temeljio u prvoj fazi na prodaji poljoprivrednih dobara oduzetih seljacima za početnu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]]. Sam daljnji ekonomski projekt ubrzane industrijalizacije će imati svoje temelje u djelu [[Grigorij Feldman|Grigorija Feldman]] iz [[1928]]. po kojem dobiva naziv Feldmanov ekonomski model. Po ovom ekonomskom modelu kratkoročno žrtvovanje lake industrije to jest životnih uvjeta stanovništva na uštrb teške industrije će dugoročno gledano dovesti do stvaranja industrijaliziranog društva i poboljšanja životnih uvjeta<ref>[[#Nafziger2006|Nafziger (2006.)]], str. 68.-69.</ref>. U doba kada se prvi petogodišnji plan već nalazio u fazi realizacije, Staljin [[1929]]. naređuje da se u njega uključi i kolektivizacija što zbog povoljnih vremenskih uvjeta [[1930]]. prolazi bez problema, ali će potom dovesti do [[Holodomor]]a i javno izraženog nezadovoljstva ranije spomenutog Preobraženskog. Iako je osnovni navedeni razlog za industrijalizaciju bila prijetnja napadom kapitalističkih država na [[SSSR]], tokom ove po pitanju industrije uspješne petoljetke investicije u vojnu proizvodnju će činiti samo 2,6% ukupne proizvodnje u [[1930]]. godini<ref name="Boobbyer2000.62">[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 62.</ref>, a [[1932]]. će narasti na 10,8%<ref>[[#HarrisonDavies1997|Harrison; Davies (1997.)]], str. 369.</ref> ili 11%<ref name="Boobbyer2000.62"/> zavisno od izvora podataka. Kako je osnovni cilj prvog petogodišnjeg plana bilo stvaranje industrijskih temelja on biva ostvaren pošto je proizvodnja električne energije povećana za 270%, [[cement]]a, [[Nafta|nafte]] i [[Lijevano željezo|lijevanog željeza]] za gotovo 100%, a [[čelik]]a za gotovo 50%. Tokom drugog petogodišnjeg plana će se nastaviti taj proces ubrzane industrijalizacije kao i u trećem tokom kojeg [[SSSR]] prelazi na vojnu ekonomiju tako da više od 70% svih industrijskih investicija ulazi u vojnu industriju, kao i 32,6% državnog [[budžet]]a<ref>[[#Dunn1995|Dunn (1995.)]], str. 20.</ref>. Bez obzira na te industrijske uspjehe, Staljinova politika ubrzane industrijalizacije se u prvoj polovici [[1930-ih]] našla u krizi zbog poljoprivrednih problema, industrijskih nesreća i pada životnog standarda. Kako bi izbjegao potencijalne partijske kritike, Staljin kao prvi među jednakima u ovom razdoblju odbija sazivati sastanke Centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije SSSR-a]] koji po partijskom statusu ima teoretsku mogućnost da ga smijeni<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 80.</ref>. To pitanje nezadovoljstva dijela partije ovom politikom će u drugoj polovici [[1930-ih]] postati jedan od razloga za pokretanje [[Velika čistka|velike čistke]] u kojoj će među ostalima nastradati i veliki broj ekonomista koji su joj se protivili. {| class="floatright" style="text-align:right; font-size:90%; border: 1px solid" |- bgcolor="#dddddd" ! align="left" |Proizvodnja ![[1928]]. ![[1937]]. !{{porast}} Rast |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Čelik]], mln. t. |4,3 |17,7 |412% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Ugljen]], mln. t. |35,5 |128 |361% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Nafta]], mln. t. |11,6 |28,5 |246% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Električna energija|El. energija]], mlrd. kWh |5,0 |36,2 |724% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Papir]], hilj. t. |284 |832 |293% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Cement]], mln. t. |1,8 |5,5 |306% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |Obojeni [[metal]]i, mln. t. |3,4 |13 |382% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Lijevano željezo]], mln. t. |3,3 |14,5 |439% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Automobil]]i, hilj. kom. |0,8 |200 |25000% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Koža (materijal)|Kožna]] [[obuća]], mln. pari |58,0 |183 |316% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Šećer]], hilj. t. |1283 |2421 |189% |- bgcolor="#eeeeee" |colspan="4" align="left"|<small>'''Izvor''': Centralni statistički zavod SSSR-a</small><ref>[[#CSU1968|CSU (1968.)]]</ref> |} Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] SSSR počinje sa svojom ubrzanom obnovom kojom bez obzira na glad koja [[1947]]. zahvaća cijelu [[Evropa|Evropu]] vraća ekonomiju na predratno stanje, a [[1950]]. proizvodnja teške industrije je izjednačena s onom [[1940]]. godine. Također, proizvodnja lake industrije je 8% veća<ref>Vidi:<br />• [[#Davies1998|Davies (1998.)]], str. 64. i 66.<br />• [[#Allen2003|Allen (2003.)]], str. 189.</ref>. Kako je Staljin izgradio ekonomski model na strogo centraliziranoj i komandnoj ekonomiji, njen ekonomski uspjeh je ovisio o sposobnosti upravljača tj. donošenju ispravnih odluka. Pogrešne ekonomske odluke njegovih nasljednika ubrzo dovodi do početka postepenog urušavanja sovjetske ekonomije i povećanja smrtnosti stanovništva. Nakon što je svojim investicijama u [[zdravstvo]] Staljin povećao [[život]]ni vijek stanovnika za 22 godine u razdoblju od [[1926]]. do [[1958]]., smanjenje tih ulaganja od strane njegovih nasljednika dovodi [[1965]]. do iz zapadne perspektive neobjašnjivog pada životnog vijeka sovjetskih stanovnika koji će trajati do [[Raspad SSSR|propasti SSSR-a]]<ref>[[#ShkolnikovMeslé1996|Shkolnikov; Meslé (1996.)]]</ref>. Slične pogrešne odluke njegovih nasljednika stvaraju situaciju da SSSR kao dotadašnji izvoznik [[pšenica|pšenice]] od [[1963]]. postaje uvoznik, a kompletnu ekonomsku situaciju SSSR-a nakon [[1968]]. godine [[Mihail Gorbačov]] će opisati riječima: "Osim prodaje [[Votka|votke]] i viših cijena [[Nafta|nafte]] sovjetska ekonomija nije rasla u zadnjih 20 godina"<ref>[[#Roberts29102002|Roberts (29.10.2002.)]], str. 259.-260.</ref>, tako da Staljinov plan o stvaranju pravog [[Komunizam|komunističkog sistema]] gdje stanovnici imaju radno vrijeme od 6 ili samo 5 sati<ref>[[#Stalin1972|Stalin (1972.)]], str. 71.</ref> nikada neće biti ostvaren. Staljinov model modernizacije putem gradnje teške industrije će tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] postati interesantan primjer drugim nerazvijenim državama koje teže svom ubrzanom razvoju. Prva država koja će ga potpuno samostalno primjeniti biva [[Jawaharlal Nehru|Nehruova]] demokratska [[Indija]] [[1956]]. godine. Indijski ekonomski model se kao i Staljinov tada temeljio na gradnji teške industrije i infrastrukture putem uvoza strojeva koji će graditi strojeve, ali za razliku od tog modela nije dopuštao smanjivanje proizvodnje lake industrije. Kako niti drugi niti treći indijski petogodišnji plan nisu ispunili očekivanja po pitanju rasta, Indija [[1969]]. godine odustaje od ovog ekonomskog modela<ref name="Nafziger2006.6970">[[#Nafziger2006|Nafziger (2006.)]], str. 69.-70.</ref>. Za razliku od Indije komunistička [[Kina]] će do početka [[1960-ih]] uz pomoć sovjetskih savjetnika<ref name="Nafziger2006.6970"/> odnosno potom samostalno slijepo kopirati Staljinov tip modernizacije. Kao što su u [[SSSR]]-u polovicom [[1960-ih]] postali jasni nedostaci ovog modela zbog malene osobne potrošnje tako je to postalo jasno u Kini tokom [[1970-ih]] nakon čega [[Deng Xiaoping]] pokreće masovne ekonomske reforme koje će dovesti do stvaranja najbrže rastuće ekonomije u svijetu<ref>[[#Nafziger2006|Nafziger (2006.)]], str. 72.</ref>. == Diktator (1936. – 1941.) == === Partijske čistke === {{glavni|Velika čistka}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Moje najveće zadovoljstvo je izabrati žrtvu, pripremiti detaljni plan, pokrenuti nezaustavljivu [[Osveta|osvetu]] i onda otići u krevet. Za mene nema ničeg slađeg na cijelom svijetu.''|izvor=Staljin<ref>[[#Spectator952007|Mirsky (9.5.2007.)]]</ref>}} [[Datoteka:Sergei Kirov and Joseph Stalin, 1934.jpg|mini|275px|<center>Staljin i [[Sergej Kirov]] ([[Soči]], [[1934]].) čije će ubojstvo postati službeni razlog za pokretanje [[Velika čistka|Velike čistke]]]] Kao odgovor na ubojstvo [[Sergej Kirov|Sergeja Kirova]] ([[1. 12.]] [[1934]].), sovjetski centralni komitet istog dana donosi novi zakon o kaznenom postupku kako bi se država zaštitila od [[terorist]]a i terorističkih grupa<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 65.</ref>. Osim neobičnih istraživačkih tehnika (sprečavanje spavanja, samica do 20 dana, smanjivanje količine hrane u zatvoru) koje će sigurnosne službe koristiti po javnom memorandumu iz [[1947]].<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 57.</ref> po odluci centralnog komiteta od [[10. 1.]] [[1939]]., od [[1937]]. godine mučenje je bila zakonski prihvatljiva metoda dobivanja priznanja<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 66.</ref>. Iako su već [[1935]]. godine bili na snazi prvi od tih zakona koji će se koristiti u Velikoj čistki, tada još ništa nije bilo definitivno odlučeno. Te odlučujuće godine vodstvo [[SSSR]]-a je moralo odlučiti između usporavanja industrijalizacije radi velikog broja nesreća prouzročenih neškolovanim radnicima ([[1934]]. godine se dogodilo 62.000 problema na željezničkim prugama) i drugih mjera. Tu tadašnju neodlučnost je najbolje prikazao [[Lazar Kaganovič]] u svom govoru kojim kritizira suce zbog malog broja osuda za prometne i industrijske nesreće, ali istovremeno ih upozorava da paze kako ne bi pokrenuli masovno kažnjavanje<ref>[[#RosenbergSiegelbaum1993|Rosenberg; Siegelbaum (1993.)]], str. 232.</ref>. Na kraju teško ali ipak uspješno, Staljin će u prvoj polovici [[1936]]. godine ostalim članovima politibiroa uspjeti nametnuti nastavak industrijalizacije i [[Velika čistka|Veliku čistku]], iako ta odluka ipak ne prolazi bez otpora u državnom vrhu. Nakon prvog moskovskog suđenja direktor [[NKVD]]-a [[Genrih Jagoda]] službeno zahtjeva prestanak čistke nakon čega je odmah smjenjen [[26. 9.]] [[1936]]. i zamjenjen [[Nikolaj Ježov|Nikolajom Ježovom]], a nakon drugog moskovskog suđenja u doba zasjedanja plenuma centralnog komiteta koji odlučuje o pokretanju masovne čistke kojoj se žestoko protivi [[Grigorij Ordžonikidze]], ministar teške industrije i član politbiroa vrši samoubojstvo [[18. 2.]] [[1937]]. godine. Devet dana nakon Ordžonikidzeove smrti, plenum kojim i službeno počinje masovna čistka će završiti s radom. Jedna od posljednjih točaka plenuma bilo je glasovanje o sudbini [[Nikolaj Buharin|Buharina]] i bivšeg premijera [[Aleksej Rikov|Alekseja Rikova]]. Po sačuvanim podacima [[Nikita Hruščov]] je glasovao za suđenje bez smrtne kazne, [[Nikolaj Ježov]], [[Semjon Buđoni]] i [[Pavel Postišev]] su glasovali za [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]], dok su [[Vjačeslav Molotov]] i [[Kliment Vorošilov]] glasovali "kako Staljin kaže" pa će optuženi na kraju biti osuđeni i pogubljeni. Tokom cjelokupnog razdoblja Velike čistke biti će pogubljen veliki broj ranije politički poraženih Staljinovih neprijatelja što će biti bezbroj puta ponavljano u knjigama i filmovima, dok će istovremeno biti ignorirana činjenica da tadašnji politbiro djeluje zajedno tokom cijele čistke. Od devet članova politibiroa (Staljin, [[Andrej Andrejev|Andrejev]], [[Lazar Kaganovič|Kaganovič]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Stanislav Kosior|Kosior]], [[Valerijan Kujbišev|Kujbišev]], [[Vjačeslav Molotov|Molotov]], [[Grigorij Ordžonikidze|Ordžonikidze]] i [[Kliment Vorošilov|Vorošilov]]) koji donosi protuterorističke zakone [[1. 12.]] [[1934]]., samo će Kosior koji je ujedno bio prvi sekretar komunističke partije Ukrajine biti smijenjen, uhapšen i potom strijeljan. {{Dvostruka slika|left|1936 genrich grigorijewitsch jagoda.jpg|170|Ezhov NI.jpg|162|<center>[[Genrih Jagoda]], ministar unutrašnjih poslova i šef [[NKVD]]-a, nakon neslaganja s provođenjem [[Velika čistka|Velike čistke]] biva smijenjen, zatvoren i pogubljen|<center>[[Nikolaj Ježov]], ministar unutrašnjih poslova SSSR-a koji će kao nasljednik Jagode provoditi [[Velika čistka|Veliku čistku]] između [[26. 9.]] [[1936]]. i [[25. 11.]] [[1938]].}} Najvažnije političke žrtve Staljinove Velike čistke će na kraju biti bivši Lenjinov zamjenik i premijer [[Aleksej Rikov]], oba bivša generalna sekretara kominterne [[Grigorij Zinovjev]] i [[Nikolaj Buharin]], bivši zamjenik premijera [[Lev Kamenjev]], bivši ukrajinski premijer [[Kristijan Rakovskij]], dotadašnji premijer Uzbečke SSR [[Fajzula Hojajev]], dotadašnji prvi sekretar komunističke partije Bjelorusije [[Vasilij Šarangovič]], direktori [[NKVD]]-a [[Genrih Jagoda]] i [[Nikolaj Ježov]], te veliki broj bivših ministara. Osim bivših visokih političara koji će biti uhapšeni i smaknuti po lažnim optužbama, godine [[1937]]. na red dolazi vojni vrh [[Crvena armija|Crvene armije]]. Prvi na udaru ove čistke se našao Staljinov stari protivnik maršal [[Mihail Tuhačevski]] i njemu vjerni oficiri koji će biti osuđeni i strijeljani [[11. 6.|11.]] i [[12. 6.]] [[1937]]. godine, nakon čega počinje puno šira čistka unutar oficirskih redova čiji finalni rezultat biva da je 36.671 oficir<ref name="Beevor1998.23">[[#Beevor1998|Beevor (1998.)]], str. 23.</ref> smijenjen, uhapšen ili pogubljen<ref name="Glantz11102001.22">[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 22.</ref>. Među njima će se osim Tuhačevskog naći još dva od pet sovjetskih [[maršal]]a. Prvi od njih biva [[Aleksandar Jegorov]] kojeg Staljin javno osuđuje [[22. 1.]] [[1938]]. riječima "Mi znamo da postoji pet maršala SSSR-a i da među njima Jegorov najmanje zaslužuje svoj položaj, a ja čak niti ne spominjem Tuhačevskog..."<ref>[[#Pečenkin1612004|Pečenkin (16.1.2004.)]]</ref> biva ubrzo smijenjen, uhapšen i kasnije strijeljani, dok maršal [[Vasilij Bljuher]] biva uhapšen nakon [[Bitka za Hasansko jezero|Bitke za Hasansko jezero]] (završava [[11. 8.]] [[1939]].) i nakon što je već ranije njegov načelnik [[NKVD]]-a [[Genrih Ljuškov]] prebjegao u [[Japan]] s kolekcijom tajnih sovjetskih dokumenata. Tadašnji premijer [[Vjačeslav Molotov]], koji će ujedno potpisati na desetke hiljada smrtnih kazni u razdoblju od [[1936]]. do [[1939]]. godine, pred kraj života će čistku vojnih oficira opravdavati riječima: "1937. godina je bila potrebna... Malo je vjerojatno da su oni bili špijuni, ali su održavali kontakte sa stranim službama. Osnovna stvar je bila da se njima u trenutku odluke nije moglo vjerovati. Staljin je po mom mišljenju bio u pravu. Neka se nevine glave kotrljaju, ali onda u doba rata neće biti neodlučnosti. Da, greške su se događale, ali recimo [[Konstantin Rokosovski]] i [[Kiril Meretskov]] su bili oslobođeni"<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 75.-76.</ref>. Zajedno s čistkom bivših i tadašnjih visokorangiranih političkih i vojnih dužnosnika, tadašnji partijski vrh je poslao svojim regionalnim organizacijama zadatak da pohapse kao narodne neprijatelje točno određeni broj osoba. Tog zadatka će se regionalne organizacije prihvatiti s oduševljenjem i zahtjevati direktno od Staljina i direktora [[NKVD]] da se kvote za hapšenje povećaju zbog velikog broja "neprijatelja". Konkretan primjer takvog zahtjeva je onaj kojim [[Irkutsk]] [[25. 8.]] [[1938]]. godine zahtijeva da im se poveća kvota kako bi uhapsili dodatnih 5000 ljudi{{#tag:ref|Zahtjev partijskog rukovodstva Irkustska Staljinu i Ježovu [[25. 8.]] [[1938]]. godine.|group=n}}. Te entuzijastički provodene čistke na lokalnom nivou će [[1938]]. proizvesti dovoljnu zabrinutost u [[Moskva|Moskvi]] da se zajedničkim dekretom centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|komunističke partije SSSR]] i sovjetske vlade [[17. 11.]] [[1938]]. naredi zaustavljanje [[Velika čistka|Velike čistke]] što će pored ostalog dovesti do oslobađanja između 150.000 i 200.000 zatvorenika tokom [[1939]]. i [[1940]]. godine<ref>[[#RIA24112010|RIA (24.11.2010.)]]</ref>. {| class="floatright" style="text-align:center; font-size:90%; border: 1px solid" |- bgcolor="#dddddd" !Godina !Zatvorenici<br />u gulagu |- bgcolor="#eeeeee" |[[1934]]. | align="right" | 510 307 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1935]]. | align="right" | 965 742 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1936]]. | align="right" | 1 296 494 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1937]]. | align="right" | 1 196 369 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1938]]. | align="right" | 1 881 570 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1939]]. | align="right" | 1 672 438 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1940]]. | align="right" | 1 659 992 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1941]]. | align="right" | 1 929 729 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1942]]. | align="right" | 1 777 043 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1943]]. | align="right" | 1 484 182 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1944]]. | align="right" | 1 179 819 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1945]]. | align="right" | 1 460 677 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1946]]. | align="right" | 1 703 095 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1947]]. | align="right" | 1 721 543 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1948]]. | align="right" | 2 199 535 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1949]]. | align="right" | 2 356 685 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1950]]. | align="right" | 2 561 351 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1951]]. | align="right" | 2 528 146 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1952]]. | align="right" | 2 504 514 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1953]]. | align="right" | 2 468 524 |- bgcolor="#eeeeee" |colspan="2" align="left"|<small>'''Napomena''': Zajedno<br />su prikazani politički<br />i obični zatvorenici</small> |} Po pitanju konkretnog broja žrtava [[Velika čistka|Velike čistke]] među službenim sovjetskim dokumentima postoje samo malene razlike. [[Nikita Hruščov|Hruščovljeva]] komisija pod predsjedanjem Pjotra Pospelova će [[9. 2.]] [[1956]]. godine izaći sa zaključkom kako je [[1937]]. i [[1938]]. osuđeno 1,548.366 ljudi radi protusovjetske djelatnosti, s tim da je njih 681.692 osuđeno na smrt. Sa zaključcima ove komisije će se složiti historičar Viktor Zemskov, ali on navodi kako se i nakon službenog završetka Velike čistke dalje provode hapšenja ljudi zbog protusovjetske djelatnosti pa kao primjer pokazuje da će između [[1941]]. i [[1946]]. po toj optužbi biti uhapšeno 599.909 ljudi od čega će njih 45.045 biti pogubljeno<ref>[[#Zemskov1995|Zemskov (1995.)]]</ref>. S druge strane, navedene brojeve o uhapšenima i pogubljenima doživotno je osporavao [[Roman Rudenko]] koji je [[1953]]. osudio [[Lavrentij Berija|Lavrentija Beriju]] na smrt i potom vršio dužnost glavnog tužitelja [[SSSR]]-a. On se nije slagao s tim brojevima s obzirom da je po podacima tužiteljstva u cjelokupnom razdoblju od [[1921]]. do [[1. 2.]] [[1954]]. zbog protusovjetske djelatnosti osuđeno 3,777.380 ljudi, od čega njih 642.980 na smrt<ref>[[#Krasnov2005|Krasnov (2005.)]]</ref>. Međutim, njegove brojeve će kasnije uspješno osporiti akademska zajednica. Bez obzira na točan broj žrtava i motive pokretanja čistke, oko njenog finalnog rezultata se svi slažu – Staljin je zahvaljujući njoj postao apsolutni [[Vođe Sovjetskog Saveza|vladar SSSR-a]] tako da će još nacistička delegacija [[1939]]. tokom potpisivanja [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Ribbentrop-Molotov]] evidentirati da se samo [[Vjačeslav Molotov|Molotov]] odnosi prema Staljinu kao sebi ravnom, dok svi ostali kao podređeni prema nadređenom. === Broj ubijenih === {{glavni|Gulag}} [[Datoteka:Canal Mer Blanche.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Prisilni rad]] na izgradnji [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bjelomorsko-baltičkog kanala]] [[1932]].]] Prije [[Raspad SSSR|propasti Sovjetskog Saveza]] odnosno u doba [[Hladni rat|Hladnog rata]], zapadni historičari su broj osoba umrlih nasilnom smrću tokom vladavine Staljina procjenjivali između 3,000.000 i 60,000.000<ref>Vidi:<br />• [[#White2011|White (2011.)]]<br />• [[#Solženjicin1974|Solženjicin (1974.)]]</ref>, ali prava istina će biti otkrivena otvaranjem sovjetskih državnih arhiva tokom [[1990-ih]] odnosno početkom [[21. vijek]]a. Po službenim sovjetskim podacima, između [[1921]]. kada još uvijek vlada [[Lenjin]] i [[1953]]. godine kada umire Staljin, biti će izvršena [[smrtna kazna]] nad 799.455 osoba<ref>[[#Guardian1292002|Milne (12.9.2002.)]]</ref>, njih dodatnih 1,700.000 će preminuti u [[Gulag|gulazima]], a još 390.000 kulaka će umrijeti tokom nasilnih preseljenja. U skladu s tim se po službenim sovjetskim podacima procjenjuje da je ubijeno oko 3,000.000 ljudi{{#tag:ref|Popis političkih presuda je sljedeći: 4,060.306 osuđenih od toga 799.455 na smrtnu kaznu, 2,634.397 na zatvorsku kaznu i/ili gulag, 413.512 na preseljavanje, 215.942 na nešto drugo. Popis običnih kriminalnih presuda iznosi 14,269.753 i one su bile podijeljene na 34.228 smrtnih kazni, 2,066.637 zatvorskih kazni u trajanju maksimalno od 1 godine, 4,362.973 presuda na kazne od 2 do 5 godina zatvora, 1,611.293 kazni zatvora između 6 i 10 godina, te 286.795 kazni zatvora visine iznad 10 godina. Ostale presude nisu završile [[zatvor|zatvorskim kaznama]]<ref>[[#Wheatcroft1999|Wheatcroft (1999.)]], str. 338.</ref>.|group=n}}. Osim tih presuda koje je [[država]] službeno registrirala tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], SSSR će počiniti ono što se danas smatra [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] koji nisu ušli u službenu evidenciju. Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] je najpoznatiji od tih zločina [[Katinjski masakr]] u kojemu je bilo pogubljeno oko 22.000 [[Poljaci|poljskih]] zarobljenika, a sličnu sudbinu doživjelo je i 158.000 sovjetskih vojnika koji su strijeljani tokom rata zbog [[dezerter]]stva<ref>[[#WashingtonPost542006|Nagorski (5.4.2006.)]]</ref>. Na taj službeno potvrđen broj žrtava zapadni historičari kao npr. Simon Sebag Montefiore i Robert Gellately dodaju osobe koje su u istražnom [[zatvor]]u umrli tokom ispitivanja i [[Mučenje|mučenja]] pa stoga nisu u evidenciji osuđenih<ref>[[#Gellately2007|Gellately (2007.)]], str. 256.</ref>. Nakon što su historičarima postali dostupni sovjetski arhivi, procjena broja ubijenih tokom Staljinove vladavine je tako smanjena na onu između 4,000.000 i 10,000.000<ref>Vidi:<br />• [[#GettyRitterspornZemskov1993|Getty; Rittersporn; Zemskov (1993.)]]<br />• [[#Wheatcroft1996|Wheatcroft (1996.)]], str. 1321.-1322.<br />• [[#Wheatcroft1990|Wheatcroft (1990.)]], str. 355.-366.</ref> u što nisu uračunate žrtve [[Holodomor]]a. Neki historičari među Staljinove žrtve računaju i onih između 6,000.000 i 8,000.000 umrlih od gladi tokom [[Holodomor]]a na cijelom području SSSR-a, iako je to u akademskoj zajednici kontroverzno pitanje pošto ne postoji slaganje da li je tu bilo riječi o namjerno izazvanoj smrtonosnoj gladi<ref>[[#Ellman2005|Ellman (2005.)]], str. 823.-824.</ref> ili neočekivanoj posljedici [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]<ref>Vidi:<br />• [[#DaviesWheatcroft2004|Davies; Wheatcroft (2004.)]]<br />• [[#Andreev1993|Andreev; Darskiĭ; Kharʹkova (1993.)]]</ref>. Ako se broju ubijenih po raznim presudama i umrlih u gulagu dodaju oni umrli u [[Holodomor]]u onda se dolazi do minimalnog broja od 10,000.000 smrtno nastradalih osoba tokom Staljinove vladavine<ref>[[#Rosefielde1997|Rosefielde (1997.)]], str. 321.-322.</ref>, dok mnogi historičari kao realan ili minimalan broj navode 20,000.000 žrtava<ref>Vidi:<br />• [[#Jakovlev2002|Jakovlev (2002.)]], str. 234.<br />• [[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 649.<br />• [[#Brent2008|Brent (2008.)]], str. 3.</ref>. [[Robert Conquest]], bivši [[UK|britanski]] propagandni agent i na [[Zapadni svijet|Zapadu]] uvaženi historičar koji je napisao proslavljene knjige o [[Velika čistka|Velikoj čistki]] i [[Holodomor]]u, tokom godina svoje će procjene Staljinovih žrtava smanjivati s početnih 30,000.000 na 20,000.000, te na kraju minimalno 15,000.000<ref>[[#Conquest2008|Conquest (2008.)]], Uvod</ref>. == Generalisimus == {{glavni|Istočni front (Drugi svjetski rat)|Pakt Ribbentrop-Molotov}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''[[Velika Britanija]] je usmjerila [[Treći Rajh]] na SSSR. Vrlo dobro, ali zašto [[SSSR]] ne bi za promjenu usmjerio Treći Rajh na Veliku Britaniju?''|izvor=Staljin (10. 3. 1939.), govor na 18. kongresu<br />komunističke partije Sovjetskog Saveza}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-H27337, Moskau, Stalin und Ribbentrop im Kreml.jpg|mini|175px|<center>Susret Staljina i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentropa]] [[1939]]. tokom potpisivanja [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Sovjetsko-njemačkog pakta o nenapadanju]]]] Dolaskom [[Adolf Hitler|Hitlera]] na vlast praktički odmah dolazi do zahlađenja u odnosima [[Nacistička Njemačka|Njemačke]] i [[SSSR]]-a zabrinutog nacističkom agresivnošću i ideološkim programom izloženim u knjizi ''[[Mein Kampf]]''. Nakon što [[Francuska]] i [[Velika Britanija]] odbijaju zajedno sa [[SSSR]]-om braniti [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] [[1938]]. godine i potpisuju [[Münchenski sporazum]], ona će na proljeće [[1939]]. biti okupirana od Trećeg Rajha. Staljin u isto vrijeme drži govor u kojemu prvi put spominje mogućnost dogovora s Trećim Rajhom kako bi se izbjegao potencijalni međusobni rat. Taj govor drži u doba kada je ideja o ratu Trećeg Rajha i SSSR-a do obostranog uništenja bila popularna među elitom u zapadnim državama<ref>Vidi:<br />• [[#Berry2003|Berry (2003.)]]<br />• [[#BBCerbpa|BBC: Appeasement ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref><ref name="Jones2003">[[#Jones2003|Jones (2003.)]]</ref>, tako da npr. budući američki predsjednik [[Harry S. Truman|Harry Truman]] [[24. 6.]] [[1941]]. kaže kako u ratu između Nijemaca i Sovjeta treba pomagati stranu koja gubi kako bi se dovelo od njihovog obostranog uništenja<ref>[[#Times271951|Times (2.7.1951.)]]</ref>. [[Datoteka:Matsuoka signs the Soviet–Japanese Neutrality Pact-1.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Potpisivanje [[Sovjetsko-japanski pakt o nenapadanju|Sovjetsko-japanskog pakta]] o nenapadanju [[1941]].]] [[Datoteka:Tehran Conference, 1943.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Staljin, [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelt]] i [[Winston Churchill|Churchill]] na [[Teheran]]skoj [[Teheranska konferencija|konferenciji]] [[1943]].]] Predratna Staljinova politika se temeljila na dva stajališta koja se bez obzira na sve promjene neće mijenjati. Prvi od njih je bio odugovlačenje ulaska u rat do [[1943]]. kada će po završetku trećeg petogodišnjeg plana [[Sovjetski Savez|SSSR]] imati dovoljno snage za rat s Trećim Rajhom<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 147.</ref>, a drugi se ticao širenja sigurnosne zone oko Sovjetskog Saveza pokušajem stvaranja obrambenog saveza s [[Francuska|Francuskom]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], [[Poljska|Poljskom]] i [[Rumunija|Rumunijom]]<ref name="DaviesHarris2005.146">[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 146.</ref>. Kako zapadne sile odbijaju prijedlog SSSR-a za obranu Čehoslovačke [[1938]]., a potom i [[Poljska|Poljske]] godinu kasnije<ref name="DaviesHarris2005.146"/>, SSSR potpisuje [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] s Trećim Rajhom kojim ostaje izvan ratnih zbivanja s nadom da će rat Trećeg Rajha i anglo-francuskog saveza što duže trajati. Značaj ovog pakta žestoko kritiziranog na zapadu<ref name="Jones2003"/> osim podjele [[Rumunija|Rumunije]], [[Estonija|Estonije]], [[Letonija|Letonije]], [[Litvanija|Litvanije]], [[Finska|Finske]] i Poljske (koja je ranije bila agresor na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]) na interesne sfere čime se SSSR vraća na evropske granice iz doba [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] predstavlja i promašaj anglo-američkih pokušaja da izazovu rat Trećeg Rajha i SSSR-a<ref name="Jones2003"/>. Prvih dana nakon [[Operacija Barbarossa|napada Trećeg Rajha]] [[22. 6.]] [[1941]]. Staljin u dogovoru s članovima vlade potpisuje na desetke dekreta kojima se pored ostalog osnivaju glavni štab s miješanim vojnim i političkim osobama, savjet za evakuaciju ljudi i materijala iz ratne zone, kao i ured za ratnu propagandu<ref>[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 90.</ref>. Do stvarne vojne krize dolazi [[28. 6.]] [[1941]]. kada Nijemci osvajaju [[Minsk]], a sovjetska vojna komanda gubi potpunu kontrolu nad jedinicama na liniji fronte<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 375.</ref> nakon čega se Staljin povlači i odbija kontakte s ostalim sovjetskim liderima. Dva dana kasnije on prima delegaciju [[politbiro]]a i vraća se na dužnost nakon što je od njih ''[[de facto]]'' ponovno izabran da vodi državu<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 377.</ref>. Reakcija [[Crvena armija|Crvene armije]] u prvim danima rata je bila provođenje u djelo na zahtjev ministra obrane unapred pripremljenog vojnog plana za obranu domovine čiju su osnovu činili protunapadi i izbacivanje napadača s državnog teritorija<ref>[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 21.</ref> iako za to nije bilo niti logističkih niti organizacijskih mogućnosti, između ostalog i zbog [[Velika čistka|Staljinovih čistki]] ({{oddo|1936|1939}}) u kojima je 36.671 oficir<ref name="Beevor1998.23"/> smijenjen, uhapšen ili pogubljen<ref name="Glantz11102001.22"/>. Tokom rata Staljin koji je po historičaru [[Geoffrey Roberts|G. Robertsu]]<ref>[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 159.-162.</ref> i maršalu Žukovu<ref>[[#Zhukov1973|Zhukov (1973.)]], str. 90.</ref> slušao savjete svojih oficira na proljeće [[1942]]. će savete glavnog štaba odbiti i podržati prijedlog frontovskog zapovjednika maršala Timošenka s katastrofalnim posljedicama u [[Druga bitka za Harkov|Drugoj bitki za Harkov]]. [[Crvena armija]] će u njoj od [[12. 5.|12.]] do [[28. 5.]] [[1942]]. imati oko 277.000 ubijenih ili zarobljenih vojnika, a biti će uništeno i 1250 [[tenk]]ova<ref>[[#Glantz1998|Glantz (1998.)]], str. 218.</ref>. Dugo nakon ove katastrofe Staljin i tamošnji politički komesar [[Nikita Hruščov|Hruščov]] će svatko u svojoj verziji događaja optuživati onog drugog za poraz, dok su za to u stvarnosti bili odgovorni oboje zajedno s maršalom [[Semjon Timošenko|Timošenkom]]<ref>[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 42.</ref>. Vremenski posljednja kontroverzna Staljinova odluka je bila ona da se opozove plan napada na [[Berlin]] s ciljom da grad bude zauzet [[16. 2.]] [[1945]]. Tu kontroverznu odluku donesenu u doba [[Konferencija u Jalti|Jaltske konferencije]] Staljin ne donosi sam nego dogovoru s podijeljenim glavnim štabom tako da će nju javno kritizirati maršali [[Ivan Konjev|Konjev]] i [[Konstantin Rokosovski|Rokosovski]], dok će ju podržavati [[Georgij Žukov|Žukov]]<ref>[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 91.</ref>. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[Veliki domovinski rat|istočnom frontu]], bez obzira na organičenu uključenost u konkretne vojne operacije, Staljin se našao u svom elementu. Dokumenti iz ruskih arhiva dokazuju da je on bio vrhovni organizator sovjetskih ratnih napora koji nadgleda vojnu strategiju, ratnu proizvodnju, propagandu i praktički sve drugo<ref>[[#Pechatnov2008|Pechatnov (2008.)]], str. 180.</ref> od veličine bajoneta pa do naslova u časopisu ''Pravda'' i tamošnjih autora tekstova<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 367.</ref>. Njegovo rukovođenje ekonomijom i ratom će biti hvaljeno već prvo od samog Hitlera<ref>[[#CameronStevens2000|Cameron; Stevens (2000.)]], str. 587.</ref>, a potom od Žukova nakon Staljinove smrti<ref name="Roberts2006.1.15">[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 1.-15.</ref>, zatim Averella Harrimana kao specijalnog savjetnika američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosvelta]]<ref name="Roberts2006.1.15"/>, te mnogih drugih zapadnih lidera tog doba koji su bili šokirani otkrićem svih detalja kojima se Staljin bavio tokom upravljanja ratom<ref name="Roberts2006.1.15"/>. Rezultat takvih njegovih ratnih napora bivaju [[Ljudski rad|radni dani]] bez odmora koji traju po 14 i 15 sati što dovodi do drastičnog pogoršavanja [[Zdravlje|zdravstvenog stanja]] Staljina koji tada ima 66 godina. == Zadnje godine == {{glavni|Hladni rat|Rezolucija Informbiroa}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Veza koja nas je spajala više ne postoji i mi moramo naći novi temelj za naše bliske odnose u budućnosti. To neće uvijek biti lako, ali [[Isus]] je rekao traži pa ćeš i naći.''|izvor=Staljin ([[Septembar|sep.]] 1945.), govor delegaciji [[Senat SAD|američkog senata]]<ref>[[#USDS1945|US Department of State (1945.)]], str. 882.-883.</ref>}} Kraj rata Staljin dočekuje kao zdravstveno slomljena osoba koja po riječima kćerke Svjetlane oko dana njemačke kapitulacije preživljava prvi lagani [[srčani udar]]. Potpuno svjestan svog zdravstvenog stanja on napušta dotadašnji direktni sistem upravljanja državom i prelazi na onaj gdje daje državne smjernice i presuđuje u raspravama, dok sve ostalo potpada pod direktnu kontrolu drugih članova politbiroa i ministara. Prvo od pitanja koje se pojavilo još u ratu biva što učiniti stanovništvom teritorija koje je bilo pod nacističkom kontrolom. Tokom [[1944]]. godine Staljin će prihvatiti radikalni prijedlog [[Lavrentij Berija|Berije]] o masivnim preseljenjima stanovništva baziranim na etničkom modelu što dovodi do preseljenja [[Tatari|Tatara]], [[Grci|Grka]], [[Kurdi|Kurda]] i drugih iz perifernih područja [[SSSR]]-a u njegovu unutrašnjost<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 150.</ref>. [[Datoteka:Potsdam conference 1945-8.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Clement Attlee|Attlee]], [[Harry S. Truman|Truman]] i Staljin na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] [[1945]].]] Drugo unutrašnjopolitičko pitanje biva ono poratne rekonstrukcije koje će istovremeno biti vezano s vanjskom politikom. Staljinov osnovni početni cilj biva dobivanje pomoći za obnovu u ratu porušenih dijelova SSSR-a od strane [[SAD]]-a, miran suživot dvije supersile i stvaranje prijateljskih [[kapitalizam|kapitalističkih]] ili [[komunizam|komunističkih]] režima u susjedstvu<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 153.</ref>. Te [[1945]]. i naredne [[1946]]. godine [[Čehoslovačka]]<ref>[[#Holy1996|Holy (1996.)]], str. 18.</ref> i [[Mađarska]]<ref>[[#Andorka1999|Andorka (1999.)]], str. 8.</ref>, koje se u skladu s [[Konferencija u Jalti|dogovorom na Jalti]] nalaze u sovjetskoj zoni utjecaja, imaju više manje slobodne izbore na kojima komunisti nisu uspjeli osvojiti vlast. Međutim, sve se mijenja nakon [[Winston Churchill|Churchilovog]] govora o [[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]] i početku [[Hladni rat|Hladnog rata]] kada sve države [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] dobivaju [[Jednopartijski sistem|jednopartijske sisteme]]. [[Datoteka:Molotov.jpg|mini|175px|<center>[[Vjačeslav Molotov]], vjerni Staljinov prijatelj još od [[1912]].]] Dok se tako suprotno Staljinovim željama i očekivanjima počela kretati internacionalna situacija, u [[Kremlj]]u je počela smrtonosna borba za vlast koja će trajati duže od sedam godina. Manje od mjesec dana nakon sastanka s američkom delegacijom početkom oktobra [[1945]]. Staljin doživljava teži [[srčani udar]] nakon kojeg [[Molotov]] preuzima vlast, a u [[Zapadni svijet|zapadnim državama]] u medijima izlaze vijesti o njegovoj smrti<ref>Vidi:<br />• [[#VictoriaAdvocate631953|Victoria Advocate (6.3.1953.)]], str. 5.<br />• [[#Advertiser25101945|Advertiser (25.10.1945.)]]</ref>. Nakon djelomičnog oporavka Staljin se vraća na vlast čime počinje Molotovljev spori pad s najviših dužnosti i uspon [[Andrej Ždanov|Ždanova]] što biva potvrđeno u februaru [[1946]]. kada on preuzima kontrolu partije. Ždanovljeva smrt zbog ljekarske greške [[1948]]. godine koja postaje jedna od izvora kasnije [[Ljekarska afera|ljekarske afere]] dovodi do početka nove borbe za nasljednika Staljina. Na početku najbolje pozicije u toj borbi zauzimaju [[Georgij Maljenkov]] u partiji i tehnokrat [[Nikolaj Voznesneskij]] kao budući premijer<ref name="Medvedev2003.46">[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 46.</ref> protiv koga će se urotiti Berija i ranije spomenuti Maljenkov, što dovodi do njegovog hapšenja i pogubljenja. Sljedeći planirani nasljednik za mjesto premijera postaje također tehnokrat [[Vjačeslav Mališev]] koji biva postavljen na mjesto Staljinova zamjenika u vladi, ali bez podrške partije on neće [[1953]]. godine biti u stanju preuzeti vlast, a prije kraja te godine biti će na smrt ozračen tokom testiranja hidrogenske bombe<ref name="Medvedev2003.46"/>. Tokom svog ovog vremena Molotov ostaje na položaju prvog zamjenika predsjednika vlade iako gubi položaj ministra vanjskih poslova. Postaje potpuno ignoriran u partiji, a žena mu biva uhapšena. Osim političke borbe za vlast posljednje Staljinove godine obilježavaju takozvana ždanovščina u sklopu koje se naređuje umjetnicima da stvaraju djela skladu s zahtjevima partije. Poznatiji tadašnji sovjetski umjetnici koji su se našli pod kritikom ždanovščine bivaju pored ostalog pisci [[Ana Akhmatova]] i [[Mihail Zoščenko]], kompozitori [[Dmitrij Šostakovič]], [[Sergej Prokofjev]] i [[Aram Hačaturjan]], tj. sva tri tadašnja kompozitorska velikana<ref>[[#LAWeekly1182008|Haskins (11.8.2008.)]]</ref> jer navodno njihova djela glorificiraju [[buržuj]]ski način razmišljanja i [[individualizam]]. Rezultat ove državne politike koja će trajati do [[1954]]. godine biva nanošenje katastrofalne štete sovjetskoj kulturi poratnog razdoblja. Na naučnom području državna politika postaje rusifikacija raznih naučnih otkrića s kraja [[19. vijek|19.]] i početka [[20. vijek]]a. Po tada izdanim sovjetskim medijima prvi [[avion]] nisu izgradila [[braća Wright]] nego [[Aleksandar Možajkij]], [[električna energija|elektičnu energiju]] su otkrili [[Pavel Jabločkov]] i [[Aleksandar Nikolajevič Lodigin|Aleksandar Lodigin]], a [[radio]] je izumio [[Aleksandar Popov]]. [[Datoteka:Mao, Bulganin, Stalin, Ulbricht Tsedenbal.jpeg|mini|lijevo|250px|<center>[[Mao Cedung]] i Staljin u [[Moskva|Moskvi]] [[1949]].]] Svoje posljednje godine života Staljin provodi zabrinut za budućnost komunističkog sistema kakvog je izgradio što je [[1950]]. na svoj direktni način rekao na sastanku politibiroa riječima "Kada ja otiđem kapitalisti će Vas utopiti kao slijepe mačiće"<ref>Vidi:<br />• [[#Swedin2010|Swedin (2010.)]], str. 79.<br />• [[#NSNS1993|New Statesman (1993.)]], str. 17.<br />• [[#RosefieldeQuinnMills2007|Rosefielde; Quinn Mills (2007.)]], str. 329.</ref>. [[Datoteka:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|mini|175px|<center>[[Josip Broz Tito]], jugoslavenski lider čije odbijanje Staljinovih direktiva dovodi do raskida odnosa između [[SFRJ|Jugoslavije]] i [[SSSR]]-a]] Njegov potpuno nepotreban sukob s [[Tito]]m kojeg je sam stvorio [[1948]]. kratko kasnije postaje argument za ideju stvaranja neutralnih država od [[Jadransko more|Jadrana]] do [[Baltičko more|Baltika]] koje bi se nalazile između [[NATO]]-a i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] kao garanti mira ili preciznije prva linija obrane komunističkih država. Taj prijedlog čiji završni pokušaj u [[Evropa|Evropi]] čini takozvana [[Staljinova nota]] iz [[1952]]. biva odbačen od strane zapadnih demokracija kao što je [[1947]]. godine bio propao i pokušaj dogovora s [[Čang Kaj-Šek]]om<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 155.</ref> nakon čega je Staljin dao podršku [[Mao Cedung]]u za osvajanje vlasti. Kako se Staljinu zdravlje pogoršavalo, njegovi su odmori trajali sve duže i duže pa preostali članovi politbiroa počinju od [[1950]]. djelovati kao kolektivno predsjedništvo. Nakon povratka s odmora dugog šest mjeseci Staljin se vraća u [[Moskva|Moskvu]] koju više nikada neće napustiti od [[22. 12.]] [[1951]]. godine. Na proljeće sljedeće godine, tokom redovnog zdravstveno pregleda, kremljski doktor Vinogradov šokiran zdravstvenim stanjem pacijenta postavlja dijagnozu [[hipertenzija|hipertenzije]] i [[ateroskleroza|ateroskleroze]] s povremenim poremećajima moždanih funkcija. U skladu s dijagnozom Vinogradov proglašava Staljina nesposobnim za vršenje državnih dužnosti, nakon čega će on šest mjeseci kasnije biti uhapšen, a Staljinov medicinski dosje uništen. Završni čin Staljinove vladavine postaje 19. kongres komunističke partije ([[5. 10.]] [[1952]].) na kojem njegov izvještaj čitaju [[Georgij Maljenkov|Maljenkov]] i [[Nikita Hruščov|Hruščov]] dok Staljin u svom govoru direktno kritizira Molotova i Mikojana, a indirektno i Maljenkova<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 41. {{Citat|I can so clearly remember Malenkov's face when the shouting began in the hall. It was the face of a man who had just managed to evade an immediate and tangible threat to his life...|[[Konstantin Simonov]]}}</ref>. Tokom kongresa on odustaje od mjesta generalnog sekretara, a osniva prošireni prezidijum komunističke partije od 36 članova gdje su njegove stare kolege (Molotov, Maljenkov, [[Anastas Mikojan|Mikojan]], [[Lazar Kaganovič|Kaganovič]]...) u manjini. Njegova odluka o smjeni stare generacije nije bila potez ludosti nego racionalna odluka o uništenju očekivanih nasljednika ili kako je to [[Lavrentij Berija|Berija]] komentirao: "Nitko od nas neće biti Staljinov nasljednik, on želi nekog iz mlađe generacije". Glavni cilj [[Ljekarska afera|ljekarske afere]] na kojoj Staljin radi posljednjih mjeseci prvo bivaju prije svega [[Jevreji|jevrejski]] doktori, a potom početkom [[1953]]. godine sovjetski mediji počinju javno kritizirati sigurnosnu službu tj. Beriju pa [[SAD]] donosi zaključak da je on vrlo vjerojatni cilj nove čistke<ref>[[#Klejn2007|Klejn (2007.)]]</ref>. Još [[1952]]. godine Berijin prijatelj [[Sergej Štemenko]] biva smijenjen s položaja šefa glavnog štaba [[Crvena armija|Crvene armije]], a sljedeće godine biva pripremljen njegov nalog za hapšenje. Sličnu sudbinu doživljavaju njegova ljubavnica i saveznici u [[Gruzija|Gruziji]] koji bivaju uhapšeni u tzv. mingrelijanskoj aferi koja je pokrenuta još [[1951]]. godine<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 632.-640.</ref>. == Smrt i nasljednici == {{glavni|Destaljinizacija}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Znam da će nakon moje smrti gomila smeća biti bačena na moj grob, ali vjetar historije će to prije ili kasnije odnijeti bez ikakve milosti.''|izvor=Staljin [[Vjačeslav Molotov|Molotovu]] 1943.<ref>[[#ChuevMolotov1993|Chuev; Molotov (1993.)]], str. 140.</ref>}} Staljin je [[1. 3.]] [[1953.]] doživio katastrofalni [[moždani udar]] u 18:30 po svjedočanstvu njegovih čuvara. Sljedećih nekoliko sati, iako u Staljinovoj sobi nije bilo pokreta na što su ukazivali ugrađeni senzori<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 10.</ref>, čuvari neće reagirati. Do promjene dolazi oko 22:00 kada ulaze u sobu i otkrivaju onesposobljenog Staljina, obavještavaju svog zapovjednika, Beriju, Maljenkova i Hruščova. Iako će doktori tek sljedećeg dana u 07:00 pregledati pacijenta i zaključiti da je riječ o moždanom udaru sa smrtonosnim posljedicama, već ranije počinje dogovaranje oko podjele vlasti. {{Dvostruka slika|left|Bundesarchiv Bild 183-29921-0001, Bulganin, Nikolai Alexandrowitsch.jpg|150|Bundesarchiv Bild 183-B0628-0015-035, Nikita S. Chruschtschow.jpg|160|<center>[[Nikolaj Bulganin]], Hruščovljev saveznik [[1953]]. koji će mu 4 god. kasnije otkazati podršku|<center>[[Nikita Hruščov]] stupa na vlast [[1953]]., osuđuje Staljina i pokreće [[Destaljinizacija|destaljinizaciju]]}} U tom prvom dogovoru politički blokovi koje čine [[Nikita Hruščov]] (najstariji aktivni član [[politbiro]]a) i [[Nikolaj Bulganin]] (zamjenik premijera), zapovjednik Staljinove garde [[Semjon Ignjatev]]<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 640.</ref> (koji je i ministar državne sigurnosti) i [[Mihail Suslov]] (ideolog), [[Georgij Maljenkov]] (predstavnik partije) i [[Lavrentij Berija]] (šef [[NKVD]]-a), postižu dogovor po kojemu Berijina frakcija dobiva unutrašnju sigurnost i položaj premijera (Maljenkov), Hruščovljeva dobiva ministarstvo obrane, dok Suslovljeva zadržava ideologiju. Već toga dana po naređenju Mihaila Suslova dolazi da zabrane izlaženja tekstova koji govore o tzv. [[Ljekarska afera|ljekarskoj aferi]] čime se ''[[de facto]]'' završava ta u to doba pripremana nova čistka<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 21.</ref>. Staljin će od posljedica tog moždanog udara umrijeti [[5. 3.]] [[1953]]. godine, a u toku sljedećih mjeseci savez Bulganina i Hruščova nadjačava uz pomoć vojske onaj Maljenkova i Berije tako da prvi postaje [[Premijer Sovjetskog Saveza|premijer SSSR-a]] odnosno drugi generalni sekretar komunističke partije. U svom govoru održanom [[25. 2.]] [[1956]]. godine [[Nikita Hruščov]] počinje proces [[Destaljinizacija|destaljinizacije]] osudom Staljina prije svega zbog [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] i [[Velika čistka|Velike čistke]]. Ovaj govor je važniji iz legitimističkih nego nekih drugih gledišta pošto se njegove optužbe ne slažu s činjenicama<ref>Vidi:<br />• [[#Getty1985|Getty (1985.)]], str. 217.<br />• [[#Thurston1996|Thurston (1996.)]], str. 22. i 118.<br />• [[#Holmstroma2662012|Holmstroma (26.6.2012.)]], str. 119.</ref><ref name="Roberts2006.3.4">[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 3.-4.</ref>. Navedena Hruščovljeva osuda Staljina dovodi do zahlađenja odnosa s [[NR Kina|Kinom]]<ref>[[#PeoplesDaily1471964|People's Daily (14.7.1964.)]]</ref> i do pokušaja njegove neuspješne smjene [[1957]]. godine od strane Maljenkova i Molotova. Tokom tog pokušaja biti će pored ostalog održana i žestoka verbalna rasprava o pojedinačnoj odgovornosti članova Staljinovog rukovodstva po pitanju [[Holodomor]]a i [[Velika čistka|Velike čistke]] što je jedini znani slučaj njihovog suočavanja s tim zločinima. Nikita Hruščov nije bio monumentalna ličnost nego običan, čak malo priprost čovjek koji je dobro došao za opuštanje atmosfere u [[SSSR]]-u nakon Staljinove vladavine, ali čije prijetnje ratom drugim državama ili neobične ekonomske odluke poput sađenja [[kukuruz]]a u polarnom krugu nisu dobro sjele drugim članovima partije, a njemu samom su dale nadimak Ivan-Budalica na prijestolju<ref>[[#Ruskivjesnik23112013|Šenkman (23. 11. 2013.)]]</ref>. Već [[1960]]. i [[1961]]. godine Hruščov biva prisiljen prihvatiti smjenu sedam članova politbiroa, a tri godine kasnije će i on sam biti smijenjen. [[Mihail Suslov]], odabrani ideološki nasljednik Staljina kojeg još [[1947]]. u doba [[Andrej Ždanov|Ždanovljeva]] života [[CIA]] u evidenciji navodi kao najvažnijeg sovjetskog političara bez članstva u [[politbiro]]u<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 53.-54.</ref>, drži govor kojim [[1964]]. osuđuje [[Nikita Hruščov|Nikitu Hruščova]] što dovodi do njegove smijene, a [[1969]]. godine će izvršiti i djelomičnu rehabilitaciju Staljina u [[SSSR]]-u koja ostaje na snazi gotovo do prestanka postojanja države. Politička pobjeda Suslova u neku ruku je predstavljala i pobjedu Staljina pošto vlast u državi preuzimaju on, Brežnjev i [[Aleksej Kosigin]] tj. osobe koje su [[5. 3.]] [[1953]]. godine od strane [[Nikita Hruščov|Hruščova]], [[Georgij Maljenkov|Maljenkova]] i [[Lavrentij Berija|Beriju]] bile izbačene iz [[politbiro]]a. == Staljinizam ili marksizam == {{glavni|Staljinizam}} [[Datoteka:Karl Marx 001.jpg|mini|175px|<center>[[Karl Marx]], osnivač [[Marksizam|marksizma]]]] Tokom svoje vladavine počevši još [[1920-ih]], Staljin stvara ideologiju [[Staljinizam|staljinizma]] koja govori o stvaranju socijalističkog društva u jednoj državi dok se istovremeno službeno pridržava ideologije [[Marksizam|marksizma]] i [[Marksizam-lenjinizam|lenjinizma]] koje pozivaju na svjetsku revoluciju. Zbog te osnovne razlike [[Akademik|akademici]] su podijeljeni u dvije škole zavisno od pitanja je li staljinizam drastično različit od marksizma ili je njegov prirodni nasljednik. Wolfgang Leonhard kao zagovornik prve skupine smatra da su ideje stvaranja socijalizma u jednoj država i miran suživot s kapitalističkim državama dokaz velike [[Šizma|šizme]] staljinizma i marksizma<ref>[[#Leonhard1974|Leonhard (1974.)]], str. 99.-125.</ref>. Takvu interpretaciju podržava i Robert C. Tucker koji kaže da je staljinistička ideja socijalizma u jednoj državi temeljno različita od marksističke ideje svjetske [[Revolucija|revolucije]]<ref>[[#Tucker1974|Tucker (1974.)]], str. 118., 156., 174.-175. i 245.-248.</ref>. Po završetku [[Hladni rat|Hladnog rata]] njima će se pridružiti i Terry Martin, ali on kao razlog navodi odbijanje [[Marksizam|marksističke teorije]] da su [[Nacija|nacije]] moderne tvorevine što biva zamijenjeno postavljanjem [[Rusi|ruskog naroda]] u centar i prijateljstvom među narodima<ref>[[#Martin2001|Martin (2001.)]], str. 442.</ref>. Na suprotnoj strani u ovoj akademskoj raspravi nalazi se Evan Mawdsley sa stavom da su osnovne ideje Marxa, [[Lenjin]]a i Staljina identične: antikapitalizam, [[Radnička klasa|radništvo]], okrutna [[klasna borba]] i da se teorija socijalizma u jednoj državi ne razlikuje od kasnog [[Marksizam-lenjinizam|lenjinizma]]<ref>[[#Mawdsley1998|Mawdsley (1998.)]], str. 5.-10.</ref>. Erik van Ree će cijelu situaciju po pitanju staljinizma pokušat objasniti činjenicom da se Staljin od početka nalazio u ideološkoj klopci jer se morao službeno predstavljati kao ideološki nasljednik [[marksizam|marksizma]] i [[Marksizam-lenjinizam|lenjinizma]]. To je značilo da se ne može pozivati na njemačke nacionalne boljševike koji su mu bili inspiracija jer ih je [[Lenjin]] osudio, a niti na [[Jakobinci|jakobinski revolucionarni nacionalizam]] jer je [[Karl Marx]] proglasio nacije modernim tvorevinama. U ideološkom smislu Staljin se mogao pozivati na [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]] pošto se ideja socijalizma u jednoj državi djelomično poklapa s njegovim djelom o historijskim i nehistorijskim narodima, ali ono je bilo zabranjeno u [[SSSR]]-u jer su u njemu osuđeni [[Slaveni]] i [[Rusi]]. Rezultat svega toga postaje činjenica da Staljin nikada nije govorio ili zapisivao izvore iz kojih dolazi njegova ideja socijalizma u jednoj državi koja čini osnovnu razliku između staljinizma i marksizma<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 179.</ref>. == Pjesnik i čitatelj == {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Ako želiš poznavati ljude oko sebe otkrij što čitaju.''|izvor=Staljin<ref name="Montefiore2004.86">[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 86.</ref>}} {{Dvostruka slika|left|Ill3.jpg|150|Joseph Stalin and Maxim Gorky, 1931.jpg|173|<center>[[Ilija Čavčadze]], [[Gruzija|gruz.]] knez koji [[1895]]. izdaje Staljinovu poeziju|<center>Staljin i književnik [[Maksim Gorki]] kraj [[Moskovski Kremlj|Moskovskog Kremlja]] [[1931]].}} Tokom svojih tinejdžerskih godina Staljin se osim [[Škola|školovanjem]], čitanjem djela [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] i [[William Shakespeare|Shakespearea]] bavio i pisanjem [[poezija|poezije]]<ref>[[#Huffington1832012|Lundberg (18.3.2012.)]]</ref>. Već sa 17 godina imati će smjelosti pristupiti knezu [[Ilija Čavčadze|Iliji Čavčadzeu]], pokretaču [[Gruzija|gruzijske]] kulturne i nacionalne obnove koji će kasnije biti kanoniziran, kako bi mu uručio na pregled svoju [[Poezija|poeziju]]. Čavčadze će biti oduševljen tom poezijom i samim Staljinom kojeg naziva "mladim čovjekom s vatrenim očima" pa objavljuje njegovu poeziju koja će ući u gruzijsku tradiciju<ref name="Guardian1952007"/>. Iako će se Staljin tokom [[Revolucija|revolucionarne]] i vladajuće karijere odreći svoje [[Poezija|poezije]], ona se učila u gruzijskim školama do [[1970-ih]] samo ne pod njegovim autorskim imenom već kao poezija nepoznatog pjesnika<ref name="Guardian1952007"/>. Kao punoljetna osoba koja je odustala od [[Poezija|poezije]] Staljin se vratio svojoj prvoj ljubavi tj. čitanju knjiga. <!--Tokom [[1920-ih]] godina Staljin će po podacima [[Kremlj]]a čitati ili barem prolistati oko 500 [[knjiga]] godišnje, dok će se u kasnijem razdoblju taj broj nešto smanjiti, ali će i dalje ostati ogroman<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 90.</ref>.--> U njegovoj osobnoj kolekciji će se na kraju naći 20.000 [[knjiga]] kojima se redovito služio<ref name="Montefiore2004.86"/>. Pošto je bio čitao gotovo sve, od knjige ''Isusov život'' pa do djela [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]] i [[Ernest Hemingway|Hemingwayja]]<ref name="Montefiore2004.86"/>, to ga je učinilo najnačitanijim liderom [[Rusija|Rusije]] od [[Katarina Velika|Katarine Velike]] do [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]<ref name="Montefiore2004.86"/>. Po riječima [[Vjačeslav Molotov|Molotova]]<ref name="Montefiore2004.86"/>, Staljin je posebno dobro znao [[Antika|antiku]] i [[Mitologija|mitologiju]], a sve ostale osobe iz ovog doba kažu<ref name="Montefiore2004.86"/> da je u razgovorima s sugovornicima citirao gotovo sve od [[Biblija|Biblije]] do ''[[Osudy dobrého vojáka Švejka za světové války|Dobrog vojnika Švejka]]''. Gruzijski filozof [[Šalva Nutsubidze]] s kojim je često raspravljao će dugo nakon početka destaljinizacije izjaviti<ref name="Montefiore2004.86"/> da su njegovi komentari o djelima bili uvijek precizni i dobri<ref name="Montefiore2004.86"/>. Svojim gostima Staljin je znao čitati prije svega gruzijski ep ''Vitez u panterovoj koži'' i ''[[The Last of the Mohicans|Posljednjeg Mohikanca]]''<ref name="Montefiore2004.86"/>. Bez obzira na sve preferirao je pisce [[19. vijek]]a u odnosu na one [[20. vijek|20.]] tako da su po njegovom mišljenju [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškin]] i [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovski]] uvijek bili bolji<ref name="Montefiore2004.86"/> od [[Dmitrij Šostakovič|Šoštakovića]] i [[Ana Ahmatova|Ahmatove]]. Neobičan izuzetak od tog mišljenja je bio [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]] kojeg istovremeno obožava i zabranjuje jer "kvari" mlade<ref name="Montefiore2004.86"/>. Od suvremenih sovjetskih pisaca Staljin je razumio da su [[Osip Mandeljštam|Mandeljštam]], [[Boris Pasternak|Pasternak]] i [[Mihail Bulgakov|Bulgakov]] umjetnički geniji<ref name="Montefiore2004.87">[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 87.</ref>, ali to neće spriječiti da prvi od njih na kraju umre na putu prema [[gulag]]u zbog kritiziranja Staljina. S druge strane, kada su potonjeg napali zbog "antikomunističkog djela" ''Bjeg'' naredio je da prestanu sve kritike<ref name="Montefiore2004.87"/>, a slično je učinio kada u teatru biva izfučkano djelo Petar Veliki Aleskeja Tosltoja [[1934]]. godine. U konkretnom slučaju on će javno pokazati svu svoju moć rekavši da je djelo dobro, ali da glavni lik nije dovoljno herojski prikazan nakon čega fućkanje odmah prestaje. Bez obzira na svoje lične ukuse ili možda baš zbog njih, Staljin će u umjetničkim djelima svoga doba preferirati [[realizam]], pa u skladu s tim nameće državnu politiku [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]]<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 85.-87.</ref>. == Porodica == {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Bio je loš sin, otac i muž. Posvetio je cijeli svoj život politici i borbi a ne obitelji, tako da su udaljeni ljudi rodbinski nepovezani s njim uvijek bili važniji od njegove porodice.''|izvor=kćerka Svjetlana o Staljinu<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 297.</ref>}} U doba Staljinovog stupanja na političke dužnosti [[1918]]. godine, njegov otac je već godinama bio mrtav, a njegova majka koja je do tada gotovo cijeli život služila bogataše sada dobiva dvije sluškinje da se brinu o njoj. Iako će Staljin [[1921]]. narediti komunističkoj partiji [[Gruzija|Gruzije]] da se brine o njegovoj majci, on će je samo jednom posjetiti i to [[1936]]. godine. Tokom 16 godina vremena ({{oddo|1922|1937}}) svojoj majci je napisao samo 18 sačuvanih pisama. Za svako od tih kratkih pisama Staljin će potrošiti sate i sate pišući ih tako da je po svjedočanstvu usvojenog sina Artima on jednom frustrirano rekao: "Kakav sam ja [[Gruzijci|Gruzijac]] kada mi za napisati pismo majci na [[Gruzijski jezik|gruzijskom jeziku]] trebaju dva sata. Ja moram dobro razmisli prije svake napisane riječi!"<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 299.-300.</ref>. Dok je Staljinova žena bila živa ona je redovno kontaktirala njegovu majku, ali nakon njene smrti ta veza se prekinula. Brigu o Staljinovoj majci će na kraju preuzeti [[Lavrentij Berija]] koji će se njome poslužiti kao odskočnom daskom za političku karijeru. {{Dvostruka slika|right|Ekaterina Svanidze, Jekaterina Swanidze.jpg|144|Могила жены Сталина на Новодевичьем кладбище.JPG|151|<center>[[Ekaterina Svanidze|Ekaterina]] ({{oddo|1885|1907}}),<br />Staljinova prva žena|<center>[[Nadežda Alilujeva|Nadežda]] ({{oddo|1901|1932}}),<br />Staljinova druga žena}} Staljinov najstariji sin Jakov se rodio [[1907]]., ali kako mu je majka umrla krajem iste godine dok se Staljin bavio [[revolucija|revolucionarnim]] aktivnostima, odrastati će u porodici [[ujak]]a tako da tek [[1921]]. godine upoznaje oca i počinje kod njega živjeti. Tokom pohađanja [[univerzitet]]a devetnaestogodišnji Jakov će se zaljubiti i zaručiti protivno očevim željama što nakon žestoke rasprave dovodi do Jakovljevog pokušaja [[Samoubojstvo|samoubojstva]] i Staljinovog dizanja ruku od uplitanja u život sina<ref>[[#HronoDJJ|Hrono: Jakov J. Dž. ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>. Nakon izbijanja rata otac će urediti da mu sinovi obavezno završe na [[front]]u<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 372.</ref> gdje već [[1941]]. godine biva zarobljen od Nijemaca i korišten pored ostalog putem [[fotomontaža]] kao njihovo [[propaganda|propagandno oružje]] protiv [[SSSR]]-a. U skladu s tadašnjim zakonom, Staljin naređuje da njegova žena bude uhapšena<ref>[[#Independent1722013|Paterson (17.2.2013.)]]</ref>, a na slobodu će biti puštena tek na proljeće [[1943]]. kada je osudila Jakovljevu "izdaju"<ref>[[#HronoJIM|Hrono: Judif I. M. ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>. Nakon što će Staljin odbiti da u zamjenu za sina pusti [[Friedrich Paulus|feldmaršala Paulusa]], Jakov će biti pogubljen. Staljinova druga žena biti će Gruzijka [[Nadežda Alilujeva]] koja je bila 23 godine mlađa od njega. Tokom 13 godina braka par će imati dvoje djece, ali Nadeždina psihička nestabilnost koju neki dijagnoziraju kao [[bipolarni afektivni poremećaj]] odnosno drugi kao [[klinička depresija|kliničku depresiju]]<ref name="Telegraph29112011">[[#Telegraph29112011|Daily Telegraph (29. 11. 2011.)]]</ref> dovesti će [[1932]]. do tragedije kada ona nakon svađe sa Staljinom na partijskom okupljanju vrši [[samoubojstvo]]. Po Svjetlaninom svjedočenju napisanom 35 godina kasnije, Nadežda je ostavila oproštajnu poruku u kojem je dala svoju podršku [[Nikolaj Buharin|Buharinu]] u borbi za vlast protiv muža. U prvo vrijeme Staljina slomljenog tugom zbog ženine smrti će čuvati da ne izvrši samoubojstvo, ali vremenom će ta tuga biti pretvorena u bijes i zlobu usmjerenu prema protivnicima<ref>[[#Allilueva1967|Allilueva (1967.)]]</ref>. {{Dvostruka slika|left|Ekaterina Dzhugashvili.jpg|160|Joseph Stalin with daughter Svetlana, 1935.jpg|216|<center>Staljinova majka Ekaterina [[1892]].|<center>Staljin s kćerkom Svjetlanom [[1935]].}} Tokom braka Nadežde i Staljina biti će rođeno dvoje djece. Prvi od njih je bio sin Vasilij koji će kasnije tokom suđenja o svom [[Djetinjstvo|djetinjstvu]] reći: "U ranom djetinjstvu sam ostao bez majke, a kako otac nije imao vremena da se brine za mene odgojen sam od strane njegovih tjelohranitelja koji nisu bili moralni ljudi... Rano sam počeo piti i pušiti"<ref name="Zenkovič2992011.4">[[#Zenkovič2992011|Zenkovič (29.9.2011.)]], str. 4.</ref>. Po Staljinovom historičaru Montefioru, Vasilij je postao [[playboy]] i [[Alkoholizam|alkoholičar]] koji će kratko učestvovati u [[Drugi svjetski rat|ratu]]. Nakon što u zračnoj borbi sruši nekoliko aviona on biva povučen s [[front]]a kako bi snimao filmove. Bez obzira na to Staljin će ga promovirati do čina [[general-potpukovnik]]a, a kratko prije smrti će ga poslati i na neuspješno odvikavanje od alkohola nakon što je bio prouzročio nesreću u pijanom stanju. Vasilijeva sudbina biva finalno određena kada je manje od 60 dana nakon očeve smrti uhapšen ([[28. 4.]] [[1953]].<ref name="Zenkovič2992011.4"/>) i potom osuđen na osam godina robije. Najmlađe Staljinovo dijete je bila kćer Svjetlana koja postaje očeva mezimica. Nakon majčine smrti odrasti će pod pažnjom dadilje i [[tjelohranitelj]]a. Tokom cjelokupnog djetinjstva ona će uživati status malene carice<ref name="Telegraph29112011"/> što će kasnije dovesti do stvaranja nestabilne ličnosti. Kada joj nije dopušteno da se uda za sina od [[Lavrentij Berija|Lavretnija Berije]]<ref name="Telegraph29112011"/> ona će početi nagovarati oca protiv njega<ref>[[#Independent671994|Higgins (6.7.1994.)]]</ref>. Tokom kasnijeg života prvo će pobjeći na [[Zapadni svijet|Zapad]] i osuditi [[SSSR|sovjetski režim]], zatim se [[1984]]. godine vratila u SSSR i osudila [[SAD|američki režim]]<ref name="Telegraph29112011"/>, a potom ponovno prebjegla u SAD. Posljednje Staljinovo službeno dijete bio je usvojeni sin Artim koji će o svom djetinjstvu u [[Kremlj]]u uvijek lijepo pričati. Za razliku od Vasilija on će vlastitim zaslugama postati više puta ranjavani heroj SSSR i godinama nakon Staljinove smrti će biti postavljen za zapovjednika zračne obrane [[Dnjepropetrovsk]]a gdje se gradilo sovjetsko [[nuklearno oružje]]<ref>[[#Guardian2412008|Hearst (24.1.2008.)]]</ref>. Osim njih Staljin će imati i vanbračnog sina tokom svog života u [[sibir]]skom izgnanstvu<ref name="BBC2732001"/> kojeg nakon [[1917]]. godine nikada neće sresti. == Staljin danas == {{Dvostruka slika|right|May Day in London.jpg|170|Bottes Staline Memento Park.jpg|193|<center>[[CPGB-ML|Komunistička partija Velike Britanije (CPGB-ML)]] na maršu u [[London]]u [[2008]]. s plakatima Staljina|<center>Ostaci spomenika Staljinu u [[Park Memento|Parku Memento]] ([[Budimpešta]], [[Mađarska]]), uništenog [[1989]]. godine}} Više od 60 godina nakon Staljinove smrti on ostaje iznimno kontroverzna osoba i kod običnih stanovnika i kod intelektualaca. U [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] i [[SAD]]-u, Staljin je u trenutku smrti smatran dobroćudnim diktatorom, državnikom i osobom koja je vodila svoj narod u pobjedničkom obrambenom ratu nad Hitlerom<ref name="Roberts2006.3.4"/>. Taj prikaz tadašnje slike Staljina u zapadnim medijima vrlo dobro prikazuje posmrtnica ''[[New York Times]]a'' gdje ga se u uvodu naziva pripadnikom grupe revolucionara koja stvara prvu [[Marksizam|marksističku državu]] i potom [[diktator]]om koji je provodio industrijalizaciju i gradnju socijalizma<ref>[[#NYT631953|New York Times (6.3.1953.)]]</ref>. Kasnije za tamošnje stanovništvo izloženo [[Hladni rat|hladnoratovskoj]] [[propaganda|propagandi]] demonizacije Staljina<ref name="Jones2003"/><ref>[[#JuragaBooker2002|Juraga; Booker (2002.)]], str. 2.</ref> i onoj vrlo sličnoj izjednačavanja [[Komunizam|komunizma]] s [[Nacizam|nacizmom]] pod imenom [[totalitarizam|totalitarizma]]<ref>Vidi:<br />• [[#Defty2004|Defty (2004.)]], odl. 2.-5.<br />• [[#Siegel1998|Siegel (1998.)]], str. 200. {{Citat|Concepts of totalitarianism became most widespread at the height of the Cold War. Since the late 1940s, especially since the Korean War, they were condensed into a far-reaching, even hegemonic, ideology, by which the political elites of the Western world tried to explain and even to justify the Cold War constellation.}}• [[#Guilhot2005|Guilhot (2005.)]], str. 33. {{Citat|The opposition between the West and Soviet totalitarianism was often presented as an opposition both moral and epistemological between truth and falsehood. The democratic, social, and economic credentials of the Soviet Union were typically seen as "lies" and as the product of a deliberate and multiform propaganda...In this context, the concept of totalitarianism was itself an asset. As it made possible the conversion of prewar anti-fascism into postwar anti-communism.}}• [[#Caute2009|Caute (2009.)]], str. 95.-99.<br />• [[#Reisch2005|Reisch (2005.)]], str. 153.-154.</ref> on postaje amoralni [[Psihopatija|psihopat]] s [[Paranoja|paranoidnim]] i [[gangster]]skim mentalitetom<ref name="IBTimes532013">[[#IBTimes532013|Ghosh (5.3.2013.)]]</ref> koji je pobio nepoznate desetke milijuna ljudi. Pojedini zapadni autori u pretjerivanju odlaze tako daleko da mu pripisuju smrt do čak 60 milijuna ljudi<ref name="IBTimes532013"/>. [[Savjet Evrope]] će [[2006]]. godine donijeti [[Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006|rezoluciju o potrebi osude zločina totalitarnih komunističkih režima]], nakon čega će dvije godine kasnije [[23. 8.]] biti proglašen Evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Na području bivšeg [[SSSR]]-a situacija je mnogo kompleksnija pošto se gleda njegov cjelokupni efekt na razvoj tamošnjeg društva. S jedne strane se našla [[Ukrajina]] u kojoj je bio [[Holodomor]] gdje je stanovništvo podijeljeno s 36% ispitanih koji Staljina smatraju velikim liderom i 34% koji se tome protive<ref>[[#UBO2572011|UBO (25.7.2011.)]]</ref>, a s druge strane tu je njegova rodna [[Gruzija]] gdje je obožavan kao gruzijski sin koji je vladao carstvom i na kojeg danas pozitivno gleda 45% tamošnjeg stanovništva, dok samo 20% ima negativno mišljenje o njemu<ref>[[#PRI532013|McCarthy (5.3.2013.)]]</ref>. U [[Armenija|Armeniji]] 38% stanovnika misli da trebaju danas lidera kao što je Staljin, ali istovremeno njih 72% ne bi živjelo u državi kojom on upravlja<ref>[[#CivilNet342013|CivilNet (3.4.2013.)]]</ref>. Slična situacija je i u [[Rusija|Rusiji]] gdje se popularnost Staljina kreće oko 50%<ref name="RT2252013"/><ref>Vidi:<br />• [[#Reuters2572007|Reuters (25.7.2007.)]]<br />• [[#Independent1452008|Walker (14.5.2008.)]]</ref> {{S-start}} {{S-off}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=[[Narodni komesarijat za nacionalnosti|Narodni komesar za nacionalnosti]] [[Ruska SFSR|RSFSR]]|years=[[1917]]. – [[1923]].}} {{S-aft|after=Nitko}} {{S-break}} {{S-bef|before=[[Vjačeslav Molotov]]}} {{S-ttl|title=[[Premijer Sovjetskog Saveza|Predsjednik]] [[Skupština ministara (Soviet Union)|Skupštine ministara SSSR-a]]<br /><small>(Komesar narodne skupštine do 1946.)</small>|years=[[1941]]. – [[1953]].}} {{S-aft|after=[[Georgij Maljenkov]]}} {{S-break}} {{S-bef|before=[[Semjon Timošenko]]}} {{S-ttl|title=[[Ministarstvo obrane Sovjetskog Saveza|Ministar obrane SSSR-a]]<br /><small>(Narodni komesar do 1946.)</small>|years=[[1941]]. – [[1947]].}} {{S-aft|after=[[Nikolaj Bulganin]]}} {{S-break}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=Predsjednik [[Državni komitet obrane|Državnog komiteta obrane]]|years=[[1941]]. – [[1945]].}} {{S-aft|after=Nitko}} {{S-break}} {{S-ppo}} {{S-break}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=[[Vođe Sovjetskog Saveza|Generalni sekretar SSSR-a]]|years=[[1922]]. – [[1953]].}} {{S-aft|after=[[Nikita Hruščov]]}} {{S-break}} {{S-mil}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=[[Generalissimus Sovjetskog Saveza|Generalissimo SSSR-a]]|years=[[1945]]. – [[1953]].}} {{S-aft|after=Nitko}} {{s-break}} {{s-hon}} {{s-bef | before = [[Adolf Hitler]]}} {{s-ttl | title = [[Time Person of the Year|Osoba godine časopisa ''Time'']] | years = [[1939]].}} {{s-aft | after = [[Winston Churchill]]}} {{s-break}} {{s-bef | before = [[Franklin D. Roosevelt]]}} {{s-ttl | title = [[Time Person of the Year|Osoba godine časopisa ''Time'']] | years = [[1942]].}} {{s-aft | after = [[George Marshall]]}} {{S-end}} == Povezano == * [[Staljinizam]] == Napomene == <references group=n/> == Izvori == === Bilješke === {{izvori|5}} === Bibliografija === <div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> ;Monografije {{div col|cols=3}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Allen2003|prezime=Allen|ime=Robert Carson|naslov=Farm to Factory: A Reinterpretation of the Soviet Industrial Revolution|serija=Princeton Economic History of the Western World|izdavač=Princeton University Press|lokacija=Princeton, New Jersey; Oxford|datum=2003.|isbn=9780691006963|oclc=51020332}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Allilueva1967|prezime=Allilueva|ime=Svetlana|naslov=Dvadcat' pisem k drugu|izdavač=Harper & Row|lokacija=New York|url=http://lib.ru/MEMUARY/ALLILUEWA/letters.txt|datum=1967.|oclc=2805954}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Andorka1999|prezime=Andorka|ime=Rudolf|naslov=A Society Transformed: Hungary in Time-space Perspective|izdavač=Central European University Press|lokacija=Budapest|datum=1999.|isbn=9789639116498|oclc=41086724}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Andreev1993|prezime=Andreev|ime=Evgeniĭ Mikhaĭlovich|urednik=Darskiĭ, Leonid Evseevich; Kharʹkova, Tatʹi︠a︡na Leonidovna|naslov=Naselenie Sovetskogo Soi︠u︡za: 1922-1991|izdavač=Nauka|lokacija=Moskva|datum=1993.|isbn=9785020134799|oclc=29588348}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Beevor1998|prezime=Beevor|ime=Antony|naslov=Stalingrad|izdavač=Viking Press|lokacija=New York|datum=1998.|isbn=9780670870950|oclc=38930619}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Boobbyer2000|prezime=Boobbyer|ime=Philip|naslov=The Stalin Era|serija=Routledge sources in history|izdavač=Routledge|lokacija=London; New York|datum=2000.|isbn=9780415182973|oclc=43903629}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Brent2008|prezime=Brent|ime=Jonathan|naslov=Inside the Stalin Archives: Discovering the New Russia|format=[[PDF]]|izdavač=Atlas; Turnaround|lokacija=New York; London|url=http://web.archive.org/web/20090224230330/http://atlasandco.com/images/uploads/samples/pdf/InsideStalinArchives-web.pdf|datum=2008.|isbn=9780977743339|oclc=227016357}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=BukharinSmirnov1988|prezime=Bukharin|ime=Nikolaj|koautori=Smirnov, Georgij Lukič|naslov=Lenin V.I. Izbrannye proizvedenii︠a︡ v 4 tomakh|svezak=IV|izdanje=2. izdanje|izdavač=Institut marksizma-leninizma; Izdvo politicheskoĭ literatury|lokacija=Moskva|url=http://stalin.edusite.ru/p3aa1.html|datum=1988.|isbn=9785250006347|oclc=702696609}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=CameronStevens2000|prezime=Cameron|ime=Norman|urednik=Stevens, R. H.; Trevor-Roper, H. R.|naslov=Hitler's Table Talk, 1941-1944: His Private Conversations|izdanje=3. izdanje|izdavač=Enigma Books|lokacija=New York City|url=http://www.archive.org/stream/HitlersTableTalk#page/n591/mode/2up|datum=2000.|isbn=9781929631056|oclc=44848323}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Caute2009|prezime=Caute|ime=David|naslov=Politics and the Novel During the Cold War|izdavač=Transaction Publishers|lokacija=New Brunswick, New Jersey|datum=2009.|isbn=9781412811613|oclc=629804606}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=ChuevMolotov1993|prezime=Chuev|ime=Feliks Ivanovich|koautori=Molotov, Vyacheslav Mikhaylovich|urednik=Resis, Albert|naslov=Molotov Remembers: Inside Kremlin Politics, Conversations with Felix Chuev|izdavač=University of Michigan; Ivan R. Dee|lokacija=Chicago|datum=1993.|isbn=9781566630276|oclc=28148163}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Conquest1986|prezime=Conquest|ime=Robert|naslov=The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-famine|izdavač=Oxford University Press|lokacija=New York|datum=1986.|isbn=9780195040548|oclc=13270411}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Conquest2008|prezime=Conquest|ime=Robert|naslov=The Great Terror: A Reassessment|izdanje=40th Anniversary ed.|izdavač=Oxford University Press|lokacija=Oxford; New York|origdatum=1968.|datum=2008.|isbn=9780195316995|oclc=187417785}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=CSU1968|autor=CSU|naslov=SSSR v cifrah v 1967 godu: kratkij statističeskij sbornik|izdavač=Centralʹnoe statističeskoe upravlenie SSSR|lokacija=Moskva|datum=1968.|oclc=758314901}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Davies1998|prezime=Davies|ime=Robert William|naslov=Soviet Economic Development from Lenin to Khrushchev|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge; New York|datum=1998.|isbn=9780521622608|oclc=37300721}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=DaviesWheatcroft2004|prezime=Davies|ime=Robert William|koautori=Wheatcroft, Stephen G.|naslov=The Years of Hunger: Soviet Agriculture, 1931-1933|izdavač=Palgrave Macmillan|lokacija=New York; Basingstoke|datum=2004.|isbn=9780333311073|oclc=52251306}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=DaviesHarris2005|prezime=Davies|ime=Sarah|koautori=Harris, James R.|naslov=Stalin: A New History|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, UK; New York|datum=2005.|isbn=9780521851046|oclc=60320249}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Defty2004|prezime=Defty|ime=Andrew|naslov=Britain, America and Anti-Communist Propaganda 1945–53: The Information Research Department|serija=Studies in intelligence series|izdavač=Routledge|lokacija=London; New York|datum=2004.|isbn=9780714654430|oclc=54960114}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Dunn1995|prezime=Dunn|ime=Walter Scott|naslov=The Soviet Economy and the Red Army, 1930-1945|izdavač=Praeger; Greenwood Publishing Group|lokacija=Westport, Connecticut|datum=1995.|isbn=9780275948931|oclc=32090263}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Gellately2007|prezime=Gellately|ime=Robert|naslov=Lenin, Stalin, and Hitler: The Age of Social Catastrophe|izdavač=Alfred A. Knopf|lokacija=New York|datum=2007.|isbn=9781400040056|oclc=82287392}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Getty1985|prezime=Getty|ime=John Archibald|naslov=Origins of the Great Purges: The Soviet Communist Party Reconsidered, 1933-1938|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge; New York|datum=1985.|isbn=9780521259217|oclc=10878460}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Glantz1998|prezime=Glantz|ime=David M.|naslov=Kharkov 1942: Anatomy of a Military Disaster|izdavač=Sarpedon|lokacija=Rockville Centre, New York|datum=1998.|isbn=9781885119544|oclc=39696614}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Glantz11102001|prezime=Glantz|ime=David M.|naslov=The Soviet-German War 1941-1945: Myths and Realities: A Survey Essay|izdavač=Clemson University|lokacija=Clemson, South Carolina|url=http://sti.clemson.edu/index.php?option=com_docman&task=doc_details&Itemid=310&gid=189|datum=11. 10. 2001.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Guilhot2005|prezime=Guilhot|ime=Nicolas|naslov=The Democracy Makers: Human Rights and International Order|izdavač=Columbia University Press|lokacija=New York|datum=2005.|isbn=9780231131247|oclc=56922440}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Holy1996|prezime=Holy|ime=Ladislav|naslov=The Little Czech and the Great Czech Nation: National Identity and the Post-Communist Social Transformation of Society|serija=Cambridge studies in social and cultural anthropology|svezak=CIII|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge; New York|datum=1996.|isbn=9780521554695|oclc=33949160}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Jakovlev2002|prezime=Jakovlev|ime=Aleksandr Nikolaevič|urednik=Austin, Anthony; Hollander, Paul|naslov=A Century of Violence in Soviet Russia|izdavač=Yale University Press|lokacija=New Haven, Connecticut|datum=2002.|isbn=9780300087604|oclc=186582780}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=JuragaBooker2002|prezime=Juraga|ime=Dubravka|koautori=Booker, M. Keith|naslov=Socialist Cultures East and West: A Post-Cold War Reassessment|izdavač=Praeger|lokacija=Westport, Connecticut|datum=2002.|isbn=9780275974909|oclc=48620228}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Krasnov2005|prezime=Krasnov|ime=P.|naslov=Mif o massovyh repressijah|url=http://pobeda1945-art.ru/gal5/books/biblio_14/Main.htm|datum=2005.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Leonhard1974|prezime=Leonhard|ime=Wolfgang|naslov=Three Faces of Marxism: The Political Concepts of Soviet Ideology, Maoism, and Humanist Marxism|izdavač=Holt, Rinehart & Winston|lokacija=New York|datum=1974.|isbn=9780030886201|oclc=491163608}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Martin2001|prezime=Martin|ime=Terry|naslov=The Affirmative Action Empire: Nations and Nationalism in the Soviet Union, 1923-1939|serija=Wilder House series in politics, history, and culture|izdavač=Cornell University Press|lokacija=Ithaca; London|datum=2001.|isbn=9780801438134|oclc=47075297}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Mawdsley1998|prezime=Mawdsley|ime=Evan|naslov=The Stalin Years: The Soviet Union, 1929-1953|izdavač=Manchester University Press|lokacija=Manchester|datum=1998.|isbn=9780719045998|oclc=60197220}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Medvedev2003|prezime=Medvedev|ime=Zhores Aleksandrovich|koautori=Medvedev, Roy Aleksandrovich|urednik=Dahrendorf, Ellen|naslov=The Unknown Stalin|izdavač=I. B. Tauris|lokacija=London|datum=2003.|isbn=9781860647680|oclc=61175381}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Montefiore2004|prezime=Montefiore|ime=Simon Sebag|naslov=Stalin: The Court of the Red Tsar|izdavač=Alfred A. Knopf|lokacija=New York|datum=2004.|isbn=9781400042302|oclc=53926883}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Montefiore2007|prezime=Montefiore|ime=Simon Sebag|naslov=Young Stalin|izdavač=Alfred A. Knopf|lokacija=New York|datum=2007.|isbn=9781400044658|oclc=148857728}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Nafziger2006|prezime=Nafziger|ime=E. Wayne|naslov=Economic Development|izdanje=4. izdanje|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge|origdatum=1984.|datum=2006.|isbn=9780521829663|oclc=845946661}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Reisch2005|prezime=Reisch|ime=George A.|naslov=How the Cold War Transformed Philosophy of Science: To the Icy Slopes of Logic|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge; New York|datum=2005.|isbn=9780521546898|oclc=55886401}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Roberts2006|prezime=Roberts|ime=Geoffrey|naslov=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939-1953|izdavač=Yale University Press|lokacija=New Haven, Connecticut; London|datum=2006.|isbn=9780300112047|oclc=70673207}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=RosefieldeQuinnMills2007|prezime=Rosefielde|ime=Steven|koautori=Quinn Mills, Daniel|naslov=Masters of Illusion: American Leadership in the Media Age|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge; New York|datum=2007.|isbn=9780521857444|oclc=64098445}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=RosenbergSiegelbaum1993|prezime=Rosenberg|ime=William G.|koautori=Siegelbaum, Lewis H.|naslov=Social Dimensions of Soviet Industrialization|serija=Indiana-Michigan series in Russian and East European studies|izdavač=Indiana University Press|lokacija=Bloomington|datum=1993.|isbn=9780253349934|oclc=25965905}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=ShkolnikovMeslé1996|prezime=Shkolnikov|ime=Vladimir M.|koautori=Meslé, France|urednik=DaVanzo, Julie; Farnsworth, Gwendolyn|poglavlje=The Russian Epidemiological Crisis as Mirrored by Mortality Trends|naslov=Russia's Demographic Crisis|izdavač=RAND|lokacija=Santa Monica, California|stranica=str. 113.-162.|url=http://www.rand.org/pubs/conf_proceedings/CF124/cf124.chap4.html|datum=1996.|isbn=9780833024466|oclc=35452952}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Siegel1998|prezime=Siegel|ime=Achim|naslov=The Totalitarian Paradigm After the End of Communism: Towards a Theoretical Reassessment|serija=Poznań studies in the philosophy of the sciences and the humanisties|svezak=LXV|izdavač=Rodopi|lokacija=Amsterdam; Atlanta, Georgia|datum=1998.|isbn=9789042005525|oclc=40267222}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Solženjicin1974|prezime=Solženjicin|ime=Aleksandar Isaevič|autorlink=Aleksandar Solženjicin|urednik=Whitney, Thomas Porter|naslov=The Gulag Archipelago, 1918-1956: An Experiment in Literary Investigation|izdavač=Harper & Row|lokacija=New York|datum=1974.|isbn=9780060139148|oclc=802879}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Stalin1972|prezime=Stalin|ime=Joseph Vissarionovich|naslov=Economic Problems of Socialism in the U.S.S.R.|izdavač=Foreign Languages Press|lokacija=Peking|url=http://www.marx2mao.com/Stalin/EPS52.html#c7|datum=1972.|oclc=1030035}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Stalin1976|prezime=Stalin|ime=Joseph Vissarionovich|poglavlje=The Tasks of Economic Executives|naslov=Problems of Leninism|izdavač=Foreign Languages Press|lokacija=Peking|url=http://marx2mao.com/Stalin/TEE31.html|datum=1976.|oclc=3106310}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Swedin2010|prezime=Swedin|ime=Eric Gottfrid|naslov=When Angels Wept: A What-If History of the Cuban Missile Crisis|izdavač=Potomac Books|lokacija=Washington, D.C.|datum=2010.|isbn=9781597975179|oclc=861823117}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Thurston1996|prezime=Thurston|ime=Robert W.|naslov=Life and Terror in Stalin's Russia, 1934-1941|izdavač=Yale University Press|lokacija=New Haven|datum=1996.|isbn=9780300064018|oclc=33132601}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Tucker1974|prezime=Tucker|ime=Robert Charles|naslov=Stalin As Revolutionary, 1879-1929: A Study in History and Personality|izdavač=Chatto & Windus|lokacija=London|datum=1974.|isbn=9780701120542|oclc=16250284}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Uljanov1931|prezime=Uljanov|ime=Vladimir Iljič|autorlink=Vladimir Lenjin|naslov=Sochineniia|izdanje=3. izdanje|izdavač=Gos. sotsial'no-ekonomicheskoe|lokacija=Moskva|datum=1931.|oclc=822638443}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=USDS1945|autor=United States Department of State|urednik=Franklin, William M.|poglavlje=Union of Soviet Socialist Republics|naslov=Foreign relations of the United States: diplomatic papers, 1945. Europe|serija=FRUS: diplomatic papers|svezak=V|izdavač=U.S. Government Printing Office|lokacija=Washington, D.C.|stranica=809.-1173.|url=http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/FRUS/FRUS-idx?type=goto&id=FRUS.FRUS1945v05&isize=M&submit=Go+to+page&page=882|origdatum=1945.|datum=1968.|oclc=716192123}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Zhukov1973|prezime=Zhukov|ime=Georgii Konstantinovich|naslov=The Memoirs of Marshal Zhukov|izdanje=2. izdanje|izdavač=Delacorte Press|lokacija=New York|datum=1973.|isbn=9780224619240|oclc=301464274}} {{div col end}} ;Periodika {{div col|cols=3}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Ellman2005|prezime=Ellman|ime=Michael J.|naslov=The Role of Leadership Perceptions and of Intent in the Soviet Famine of 1931 – 1934|format=[[PDF]]|serija=Europe-Asia Studies|svezak=LVII. 6|izdavač=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|lokacija=Glasgow|stranica=str. 823.-841.|url=http://www.paulbogdanor.com/left/soviet/famine/ellman.pdf|datum=2005.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668130500199392|oclc=4892813385}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=GettyRitterspornZemskov1993|prezime=Getty|ime=John Archibald|koautori=Rittersporn, Gábor Tamás; Zemskov, Viktor Nikolaevič|naslov=Victims of the Soviet Penal System in the Pre-War Years: A First Approach on the Basis of Archival Evidence|serija=The American Historical Review|svezak=XCVIII. 4|izdavač=Oxford University Press; American Historical Association|lokacija=Washington, D.C.|stranica=str. 1017.-1049.|datum=1993.|issn=0002-8762|doi=10.2307/2166597|oclc=4891868071}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=HarrisonDavies1997|prezime=Harrison|ime=Mark|koautori=Davies, Robert William|naslov=The Soviet Military-Economic Effort during the Second Five-Year Plan (1933—1937)|format=[[PDF]]|serija=Europe-Asia Studies|svezak=IL. 3|izdavač=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|lokacija=Glasgow|stranica=str. 369.-406.|url=http://wrap.warwick.ac.uk/220/1/WRAP_Harrison_7470248-161008-eas97a_postprint.pdf|datum=1997.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668139708412447}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Holmstroma2662012|prezime=Holmstroma|ime=Sven-Eric|naslov=Khrushchev Lied|serija=Journal of the Research Group on Socialism and Democracy|svezak=XXVI. 2|izdavač=Taylor & Francis|lokacija=London|stranica=str. 119.-124.|datum=26. 6. 2012.|issn=0885-4300|doi=10.1080/08854300.2012.686278}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Klejn2007|prezime=Klejn|ime=Boris|naslov=«Delo vračej»: vzgli︠a︡d s Zapada|serija=Lekhaim|svezak=CLXXXII|izdavač=Čabad Lubavitč|lokacija=Moskva|url=http://www.lechaim.ru/ARHIV/182/kleyn.htm|datum=2007.|issn=0869-5792}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Pechatnov2008|prezime=Pechatnov|ime=Vladimir Olegovich|naslov=Stalin’s Wars: From World War to Cold War, 1939–1953 (review)|serija=Journal of Cold War Studies|svezak=X. 2|izdavač=MIT Press Journals|lokacija=Cambridge, Massachusetts|stranica=str. 179.-181.|url=http://muse.jhu.edu/journals/cws/summary/v010/10.3.pechatnov.html|datum=2008.|issn=1531-3298|oclc=5183609518}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Roberts29102002|prezime=Roberts|ime=Paul Craig|naslov=My Time with Soviet Economics|format=[[PDF]]|serija=The Independent Review|svezak=VII. 2|izdavač=The Independent Institute|stranica=str. 259.-264.|lokacija=Oakland, California|url=http://www.independent.org/pdf/tir/tir_07_2_roberts.pdf|datum=29. 10. 2002.|issn=1086-1653}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Rosefielde1997|prezime=Rosefielde|ime=Steven|naslov=Documented Homicides and Excess Deaths: New Insights into the Scale of Killing in the USSR during the 1930s|format=[[PDF]]|serija=Communist and Post-Communist Studies|svezak=XXX. 3|izdavač=Elsevier|lokacija=Amsterdam|stranica=str. 321.-333.|url=http://www.paulbogdanor.com/left/soviet/rosefielde.pdf|datum=1997.|issn=0967-067X|doi=10.1016/S0967-067X(97)00011-1|oclc=4932948532}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Wheatcroft1990|prezime=Wheatcroft|ime=Stephen G.|naslov=More Light on the Scale of Repression and Excess Mortality in the Soviet Union in the 1930s|format=[[PDF]]|serija=Soviet Studies|svezak=XLII. 2|izdavač=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|lokacija=Glasgow|stranica=str. 355.-367.|url=http://sovietinfo.tripod.com/WCR-Scale_Repression.pdf|datum=1990.|issn=0038-5859|doi=10.1080/09668139008411872|oclc=4892801936}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Wheatcroft1996|prezime=Wheatcroft|ime=Stephen G.|naslov=The Scale and Nature of German and Soviet Repression and Mass Killings, 1930–45|format=[[PDF]]|serija=Europe-Asia Studies|svezak=XLVIII. 8|izdavač=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|lokacija=Glasgow|stranica=str. 1319.-1353.|url=http://sovietinfo.tripod.com/WCR-German_Soviet.pdf|datum=1996.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668139608412415|oclc=4637995005}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Wheatcroft1999|prezime=Wheatcroft|ime=Stephen G.|naslov=Victims of Stalinism and the Soviet Secret Police: The Comparability and Reliability of the Archival Data-Not the Last Word|format=[[PDF]]|serija=Europe-Asia Studies|svezak=LI. 2|izdavač=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|lokacija=Glasgow|stranica=str. 315.-345.|url=http://www.melgrosh.unimelb.edu.au/documents/2228_R.pdf|datum=1999.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668139999056|oclc=4892811902}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Zemskov1995|prezime=Zemskov|ime=Viktor Nikolaevič|naslov=K voprosu o masshtabah repressij v SSSR|serija=Sot︠s︡iologicheskie issledovanii︠a︡|svezak=IX|izdavač=Nauka|lokacija=Moskva|url=http://scepsis.net/library/id_957.html|datum=1995.|issn=0132-1625}} {{div col end}} ;Mediji i eseji {{div col|cols=3}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Berry2003|prezime=Berry|ime=Stephen|naslov=A Bigger Danger Than The Germans|izdavač=Libertarian Alliance (LA)|lokacija=London|url=http://www.la-articles.org.uk/win.htm|datum=2003.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=RTNBukharin|prezime=Dmitriev|ime=Oleg|naslov=Nikolay Bukharin|serija=Russiapedia|izdavač=[[Russia Today]]|lokacija=Moscow|url=http://russiapedia.rt.com/prominent-russians/politics-and-society/nikolay-bukharin/|datum={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=IBTimes532013|prezime=Ghosh|ime=Palash R.|naslov=How Many People Did Joseph Stalin Kill?|izdavač=International Business Times|lokacija=New York City|url=http://www.ibtimes.com/how-many-people-did-joseph-stalin-kill-1111789|datum=5. 3. 2013.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=LAWeekly1182008|prezime=Haskins|ime=Ann|naslov=Media City Ballet Pays Tribute to Aram Khachaturian|izdavač=LA Weekly|lokacija=Los Angeles|url=http://www.laweekly.com/2008-08-14/stage/terpsichorean-titan/|datum=11. 8. 2008.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Guardian2412008|prezime=Hearst|ime=David|naslov=Major General Artyom Sergeyev|izdavač=[[The Guardian]]|lokacija=London|url=http://www.theguardian.com/world/2008/jan/24/russia.obituaries|datum=24. 1. 2008.|issn=0261-3077}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Independent671994|prezime=Higgins|ime=Andrew|naslov=A son emerges from the shadows: Sergo Beria comes out of 41 years of anonymity and tells Andrew Higgins in Kiev about his father, Stalin's dreaded henchman|izdavač=[[The Independent]]|lokacija=London|url=http://www.independent.co.uk/news/world/a-son-emerges-from-the-shadows-sergo-beria-comes-out-of-41-years-of-anonymity-and-tells-andrew-higgins-in-kiev-about-his-father-stalins-dreaded-henchman-1411967.html|datum=6. 7. 1994.|issn=0951-9467}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Jones2003|prezime=Jones|ime=Mark|naslov=Stalin, appeasement, and the Second World War|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.columbia.edu/~lnp3/mark_jones/appeasement.htm|datum=2003.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Huffington1832012|prezime=Lundberg|ime=John|naslov=Poems by Some of History's Most Powerful|izdavač=[[The Huffington Post]]|lokacija=New York City|url=http://www.huffingtonpost.com/john-lundberg/stalin-poetry_b_1354335.html|datum=18. 3. 2012.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=PRI532013|prezime=McCarthy|ime=Bridgid|naslov=Why Stalin Remains Popular in Parts of Former Soviet Union|izdavač=Public Radio International|lokacija=Minneapolis|url=http://www.pri.org/stories/2013-03-05/why-stalin-remains-popular-parts-former-soviet-union|datum=5. 3. 2013.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Guardian1292002|prezime=Milne|ime=Seumas|naslov=The battle for history|izdavač=[[The Guardian]]|lokacija=London|url=http://www.theguardian.com/education/2002/sep/12/highereducation.historyandhistoryofart?view=mobile|datum=12. 9. 2002.|issn=0261-3077}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Spectator952007|prezime=Mirsky|ime=Jonathan|naslov=A monster in the making|izdavač=The Spectator|lokacija=London|url=http://www.spectator.co.uk/books/29924/a-monster-in-the-making/|datum=9. 5. 2007.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Guardian1952007|prezime=Montefiore|ime=Simon Sebag|naslov=Before the terror|izdavač=[[The Guardian]]|lokacija=London|url=http://www.theguardian.com/books/2007/may/19/featuresreviews.guardianreview32|datum=19. 5. 2007.|issn=0261-3077}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=WashingtonPost542006|prezime=Nagorski|ime=Andrew|naslov=Recording a Hidden History|izdavač=[[The Washington Post]]|lokacija=Washington, D.C.|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/04/AR2006040401908.html|datum=5. 4. 2006.|issn=0190-8286}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Independent1722013|prezime=Paterson|ime=Tony|naslov=Joseph Stalin’s hated son surrendered to the Nazis, archives reveal|izdavač=[[The Independent]]|lokacija=London|url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/joseph-stalins-hated-son-surrendered-to-the-nazis-archives-reveal-8498745.html|datum=17. 2. 2013.|issn=0951-9467}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Pečenkin1612004|prezime=Pečenkin|ime=Aleksandr|naslov=Donos na maršala|izdavač=Nezavisimaja Gazeta|lokacija=Moskva|url=http://nvo.ng.ru/history/2004-01-16/5_donos.html|datum=16. 1. 2004.}} * {{sh icon}} {{citat knjiga|ref=Perišić5122013|prezime=Perišić|ime=Vuk|naslov=Dugi marš u budućnost|izdavač=Financijsko-poslovni mjesečnik Banka|lokacija=Zagreb|url=http://www.banka.hr/komentari-i-analize/dugi-mars-u-buducnost|datum=5. 12. 2013.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Telegraph1562012|prezime=Ruvinsky|ime=Vladimir|naslov=Josef Stalin: revered and reviled in modern Russia|izdavač=The Daily Telegraph|lokacija=London|url=http://www.telegraph.co.uk/sponsored/rbth/features/9335008/josef-stalin-revered-reviled.html|datum=15. 6. 2012.|issn=0307-1235}} * {{sh icon}} {{citat knjiga|ref=Ruskivjesnik23112013|prezime=Šenkman|ime=Jan|naslov=Nikita Hruščov iliti Ivan-Budalica na prijestolju|izdavač=Ruski vjesnik|lokacija=Moskva|url=http://ruskivjesnik.com/politics/2013/11/23/nikita_hruscov_iliti_ivan-budalica_na_prijestolju_23683.html|datum=23. 11. 2013.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Independent1452008|prezime=Walker|ime=Shaun|naslov=The Big Question: Why is Stalin still popular in Russia, despite the brutality of his regime?|izdavač=[[The Independent]]|lokacija=London|url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-why-is-stalin-still-popular-in-russia-despite-the-brutality-of-his-regime-827654.html|datum=14. 5. 2008.|issn=0951-9467}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=White2011|prezime=White|ime=Matthew|poglavlje=Stalin|naslov=Source List and Detailed Death Tolls for the Primary Megadeaths of the Twentieth Century|izdavač=Necrometrics|lokacija=USA|url=http://necrometrics.com/20c5m.htm#Stalin|datum=2011.}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=Zenkovič2992011|prezime=Zenkovič|ime=Natalʹi͡a Aleksandrovna|poglavlje=Sekretnyĭ uznik|naslov=Taĭny ushedshego veka|izdavač=Rudocs|lokacija=Moskva|url=http://rudocs.exdat.com/docs/index-49779.html?page=4|datum=29. 9. 2011.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Zinovjev241922|prezime=Zinovjev|ime=Grigorij|autorlink=Grigorij Zinovjev|urednik=Baggins, Brian|naslov=On Certain Members of the Former Workers' Opposition|izdavač=Pravda|lokacija=Moskva|url=http://www.marxists.org/history/ussr/government/party-congress/11th/02.htm|datum=2. 4. 1922.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Advertiser25101945|autor=Advertiser|naslov=Embassy Denies Rumors That Stalin Dead|izdavač=The Advertiser|lokacija=Adelaide|url=http://trove.nla.gov.au/ndp/del/article/48674159|datum=25. 10. 1945.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=BBC2732001|autor=BBC|naslov=Stalin grandson found in Siberia|izdavač=[[British Broadcasting Corporation]]|lokacija=London|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1245986.stm|datum=27. 3. 2001.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=BBCerbpa|autor=BBC|naslov=An evaluation of the reasons for the British policy of appeasement, 1936-1938|izdavač=[[British Broadcasting Corporation]]|lokacija=London|url=http://www.bbc.co.uk/bitesize/higher/history/roadwar/appease/revision/2/|datum={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=CivilNet342013|autor=CivilNet|naslov=Democrats who love Stalin|izdavač=CivilNet|lokacija=Yerevan|url=http://civilnet.am/2013/04/03/democrats-who-love-stalin/|datum=3. 4. 2013.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Telegraph29112011|autor=Daily Telegraph|naslov=Lana Peters|izdavač=The Daily Telegraph|lokacija=London|url=http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/politics-obituaries/8922681/Lana-Peters.html|datum=29. 11. 2011.|issn=0307-1235}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=HronoDJJ|autor=Hrono|urednik=Sergeev, Artem|naslov=Džugašvili Jakov Josifovič|izdavač=Hrono|lokacija=Moskva|url=http://hrono.ru/biograf/bio_d/dzugashvili_jak.php|datum={{CURRENTYEAR}}.}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=HronoJIM|autor=Hrono|naslov=Judif Isaakovna Melcer|izdavač=Hrono|lokacija=Moskva|url=http://hrono.ru/biograf/bio_m/melcer.php|datum={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=NSNS1993|autor=New Statesman|naslov=New Statesman, New Society, Volume 6, Issues 251-267|izdavač=Statesman & Nation Publishing Company|lokacija=London|datum=1993.}} * {{uk icon}} {{citat knjiga|ref=LB1412010|autor=LB|naslov=Nalivajchenko nazval kolichestvo zhertv golodomora v Ukraine|izdavač=Leviy Bereg|lokacija=Kiev|url=http://lb.ua/news/2010/01/14/19793_nalivaychenko_nazval_kolichestvo_zh.html|datum=14. 1. 2010.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=NYT631953|autor=NYT|naslov=Stalin Rose From Czarist Oppression to Transform Russia Into Mighty Socialist State|izdavač=[[The New York Times]]|lokacija=New York City|url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/1221.html|datum=6. 3. 1953.|issn=0362-4331}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=PeoplesDaily1471964|autor=People's Daily; Red Flag|urednik=Martens, Rolf|naslov=Comment on the Open Letter of the Central Committee of the CPSU (IX)|izdavač=Foreign Languages Press|lokacija=Beijing|url=http://www.marxists.org/reference/archive/mao/works/1964/phnycom.htm|origdatum=14. 7. 1964.|datum=1997.|oclc=14701439}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Reuters2572007|autor=Reuters|naslov=Russian youth: Stalin good, migrants must go: poll|izdavač=[[Reuters]]|lokacija=Moscow|url=http://www.reuters.com/article/2007/07/25/us-russia-youth-idUSL2559010520070725|datum=25. 7. 2007.}} * {{ru icon}} {{citat knjiga|ref=RIA24112010|autor=RIA|naslov=Jeksperty MGU nashli fakticheskie oshibki v uchebnike Barsenkova i Vdovina|izdavač=RIA Novosti|lokacija=Moskva|url=http://ria.ru/society/20101124/300515272.html#13812256847943|datum=24. 11. 2010.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=RT2252013|autor=RT|naslov=Russians name Brezhnev best 20th-century leader, Gorbachev worst|izdavač=[[Russia Today]]|lokacija=Moscow|url=http://rt.com/politics/brezhnev-stalin-gorbachev-soviet-638/|datum=22. 5. 2013.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=RTLKamenev|autor=RT|naslov=Lev Kamenev|serija=Russiapedia|izdavač=[[Russia Today]]|lokacija=Moscow|url=http://russiapedia.rt.com/prominent-russians/politics-and-society/lev-kamenev/|datum={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=Times271951|autor=Times|naslov=National Affairs: Anniversary Remembrance|izdavač=[[The Times]]|lokacija=London|url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,815031,00.html|datum=2. 7. 1951.|issn=0140-0460}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=UBO2572011|autor=UBO|naslov=Stalin remains popular with many Ukrainians|izdavač=Ukraine Business Online|lokacija=Kyiv|url=http://www.ukrainebusiness.com.ua/news/3084.html|datum=25. 7. 2011.}} * {{en icon}} {{citat knjiga|ref=VictoriaAdvocate631953|autor=Victoria Advocate|naslov=Stalin's Death Listed 5 Times Since 1926|izdavač=The Victoria Advocate|lokacija=Victoria, Texas|url=http://news.google.com/newspapers?nid=861&dat=19530306&id=HQNkAAAAIBAJ&sjid=YIEMAAAAIBAJ&pg=2200,4228133|datum=6. 3. 1953.}} {{div col end}} </div> == Eksterni linkovi == * [http://www.sovetika.ru Sovetika.ru - sajt o sovjetskoj eri] {{ru icon}} * [http://www.marxists.org/archive/trotsky/works/1936-rev/index.htm Lav Trocki: Izdana revolucija] {{en icon}} * [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1946stalin.html Modern History Sourcebook: Staljinov odgovor Churchillu 1946.] {{en icon}} * [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1956khrushchev-secret1.html Modern History Sourcebook: Nikita Hruščov: Tajni govor - o kultu ličnosti, 1956.] {{en icon}} * [http://assets.cambridge.org/0521826284/sample/0521826284WS.pdf Paul R. Gregory: Politička ekonomija staljinizma - dokazi iz sovjetskih tajnih arhiva] {{en icon}} * [https://web.archive.org/web/20040830200053/http://geocities.com/deweytextsonline/isr.htm John Dewey: Utisci Sovjetske Rusije] {{en icon}} * [http://www.historyguide.org/europe/cult.html Staljin i kult ličnosti] {{en icon}} * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/RUSstalin.htm Spartacus Educational: Staljinova biografija] {{en icon}} * [http://eserver.org/clogic/2005/furr.html Grover Furr: Staljin i borba za demokratsku reformu - prvi dio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012213641/http://eserver.org/clogic/2005/furr.html |date=2008-10-12 }} i [http://eserver.org/clogic/2005/furr2.html drugi dio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090222145647/http://eserver.org/clogic/2005/furr2.html |date=2009-02-22 }} {{en icon}} * [http://images.library.pitt.edu/cgi-bin/i/image/image-idx?c=stalinka Stalinka: digitalna knjižnica o Staljinu i staljinizmu] {{en icon}} * [http://www.polit.ru/research/2006/01/16/demography.html Demografske katastrofe 20. vijeka], poglavlje iz Višenevskijevog djela "Demografska modernizacija Rusije od 1900. do 2000." {{ru icon}} * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people/Stalin,+Joseph Staljinova bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828131524/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FStalin%2C+Joseph |date=2006-08-28 }} {{en icon}} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Иосиф Виссарионович Сталин |commonssh = Josif Staljin |commonscat = Joseph Stalin |commonscatsh = Josif Staljin }} {{Vođe Sovjetskog Saveza}} {{Komunizam}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Maršali Sovjetskog Saveza}} {{Lifetime|1878|1953|Staljin}} [[Kategorija:Ruski političari]] [[Kategorija:Gruzijski političari]] [[Kategorija:Sovjetski političari]] [[Kategorija:Komunisti]] [[Kategorija:Ruski ateisti]] [[Kategorija:Sovjetski komandanti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Sovjetski političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Biografije, Korejski rat]] 00f5tzspu4p9ae155p9z50r8wwp6ktw 0 2942 41260664 41177394 2022-07-31T13:57:31Z Jarash 4947 /* Povijest i ekonomija */ veza [[1830-e]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pacificocean.png|right|Tihi ocean]] '''Tihi ocean''' (od [[latinski jezik|latinskog]] ''Mare Pacifium'', [[srpskohrvatski]] ''Mirno more''), najveća je [[more|morska]] površina na [[zemlja (planet)|svijetu]]. Ime mu je dao Matej [[Ferdinand Magellan]], poznati [[Portugal|portugalski]] istraživač-moreplovac. Ovaj ocean zauzima trećinu Zemljine površine, bolje rečeno ''179,7 milijuna km²'', što je više od ukupne površine cjelokupnog Zemljinog kopna. Proteže se na približno 15.500 [[kilometar]]a, od [[Beringovo more|Beringovog mora]] na [[Arktik]]u, na sjeveru; do ledenih dijelova [[Antarktik]]e na jugu; iako se dio na Antarktici naziva i [[Južni ocean]]. Tihi ocean najširi je na 5° sjeverne [[geografska širina|zemljopisne širine]]. Proteže se na 19.800 kilometara od [[Indonezija|Indonezije]] do obala [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Peru]]a. Najdublja točka ujedno je najdublja točka na svijetu. Zove se [[Marijanski rov|Marijanska brazda]], a podatak o njenoj dubini stalno varira, posljednji podatak kaže da je dubina Marijanske brazde 11.022 metara ispod razine [[more|mora]]. Inače prosječna dubina Tihog oceana je 4.300 metara. Tihi ocean sadrži oko 25.000 [[ostrvo|otoka]] (više nego u svim drugim [[ocean]]ima zajedno), od kojih je većina južno od [[ekvator]]a. Jedna teorija govori kako se [[litosferne ploče|tektonske ploče]] u Tihom oceanu smanjuju, dok se one u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]] povećavaju. Duž nepravilnih zapadnih granica Tihog oceana leže mnoga [[rubno more|rubna mora]], od kojih su najveća [[Koraljno more|Koraljno]], [[Južno kinesko more|Južnokinesko]], [[Japansko more|Japansko]], [[Tasmansko more|Tasmansko]] i [[Žuto more]]. [[Malajski prolaz|Malajskim prolazom]] je spojen s [[Indijski ocean|Indijskim]] na zapadu, te [[Magellanov tjesnac|Magellanovim tjesnacem]] na istoku s [[Atlantik]]om. Prema sjeveru, [[Beringov prolaz]] spaja ga s [[Arktički ocean|Arktičkim oceanom]]. Kako se Tihi ocean širi na ±&nbsp;180° [[geografska dužina|zemljopisne dužine]], gdje zapad postaje istok, ''[[Azija|azijska]] strana'' oceana pravilno se smatra ''istočnim Tihim oceanom'', a suprotna je strana ''zapadni Tihi ocean''. [[Datumska granica]] većim dijelom prati ±180° zemljopisne dužine koja razgraničava istočni i zapadni dio. No, na nekim se mjestima odvaja od te zemljopisne odrednice. Tako na sjeveru skreće prema istoku da bi zaobišla najistočniji dio [[Azija|Azje]], zatim skreće prema zapadu obilazeći [[Aleuti|Aleutske otoke]] da bi zatim puno južnije jako skrenula prema zapadu kako bi obuhvatila otočnu državu [[Kiribati]] i još neke manje [[ostrvo|otoke]]. Tijekom [[Ferdinand Magellan|Magellanovog]] putovanja do [[Filipini|Filipina]], po izlasku iz prolaza kroz [[Ognjena zemlja|Ognjenu zemlju]] (prolaz je kasnije po njemu dobio ime) poznatom po silovitim olujama, učinilo mu se da je Tihi ocean vrlo miran ocean, po čemu je dobio i ime. Ipak, nije uvijek miran. Kopno raspršeno po Tihom oceanu podložno je [[vulkan]]skim erupcijama i [[potres]]ima. Također, brojni tajfuni počinju upravo na tom području. No, najopasniji su [[cunami]]ji (koji su posljedica podvodnih potresa) s ogromnim valovima koji uništavaju otoke i [[grad]]ove na svom putu. == Karakteristike vode == [[Temperatura|Temperature]] mora u Tihom oceanu kreću se od smrzavajućih na [[zemljopisni pol|Zemljinim polovima]] do vrlo toplih (oko 29&nbsp;°C) na [[ekvator]]u. [[Salinitet]] također varira po [[geografska dužina|zemljopisnoj dužini]]. Voda bliže ekvatoru manje je slana od one u umjerenom pojasu zbog mnogo obilnih padalina na ekvatoru tijekom cijele godine. Također, salinitet vode na polovima vrlo je nizak zbog malenog ili nikakvog isparavanja vode. No, po prosjeku temperatura, Tihi ocean ''topliji'' je od [[Atlantik|Atlantskog oceana]]. Morske struje na [[sjeverna hemisfera|sjevernoj polutci]] uglavnom se kreću u smjeru kazaljke na satu, a na [[južna hemisfera|južnoj polutci]] obrnuto. Sjevernoekvatorska struja tjerana [[vetar|vjetrovima]] kreće se [[geografska širina|širinom]] 15°N u smjeru zapada da bi kod [[Filipini|Filipina]] skrenula na sjever i postala topla japanska ili [[Kuroshio struja]]. Na oko 45°N Kuroshio struja skreće prema istoku gdje se račva. Dio struje skreće prema sjeveru postajući [[Aleutska struja]]. Drugi dio vodenih masa skreće prema jugu i ponovo dolazi u područje sjevernoekvatorske struje. U blizini [[Severna Amerika|Sjeverne Amerike]], Aleutska struja također se račva. Sjeverni dio ulazi u [[Beringovo more]] kružeći njime u smjeru kazaljke na satu. Južni krak usporava i nastavlja prema jugu kao [[kalifornijska struja]]. Južnoekvatorska struja prati [[ekvator]] u smjeru zapada. Istočno od [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] skreće prema jugu da bi se na oko 50°S, priključila [[Antarktička struja|antarktičkoj struji]]. U blizini [[Čile|čileanske]] obale, južnoekvatorska se struja dijeli; jedan ogranak teče oko [[Rt Horn|rta Horn]], a drugi skreće prema sjeveru i formira peruansku ili [[Humboldtova struja|Humboldtovu struju]]. == Geološki podaci == [[Datoteka:View-from-Spanish-Bay.jpg|250px|thumb|right|Pogled na Tihi ocean.]] Andesitska linija najvažnija je linija koja služi za odvajanje regija u Tihom oceanu. Odvaja dublji dio oceana s [[magmatske stene|eruptivnim stijenama]] od plićeg dijela s dijelovima kopna. Ova linija prati zapadni rub [[Kalifornija|kalifornijskih]] [[ostrvo|otoka]] i prolazi [[Aleuti]]ma, onda sve do [[poluotok]]a [[Kamčatka|Kamčatke]] u [[Rusija|Rusiji]], poslije ide [[Japan]]om, a onda u [[Oceanija|Oceaniju]] na [[Solomonski Otoci|Solomonske otoke]] i [[Novi Zeland]]. Zatim se nastavlja sjeveroistočno zapadnom granicom [[Kordiljeri|Kordiljera]] duž [[Južna Amerika|Južne Amerike]], te svoj put završava preko [[Meksiko|Meksika]] opet u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. U sklopu zatvorene putanje Andesitske linije, nalaze se brojne [[vulkan]]ske planine, otoci i stijene koje karakteriziraju središnji Tihi ocean. Ovdje se [[lava]] nježno uzdiže i gradi ogromne podvodne vulkanske planine. No, izvan Andesitske linije, vulkani su eksplozivni i tvore takozvani [[Vatreni pojas Pacifika|Pacifički vatreni prsten]]. == Kopnene mase == [[Datoteka:Pacific elevation.jpg|thumb|250px|Tihi ocean je pun [[vulkan]]a i [[ocean]]skih brazdi.]] Najveća je kopnena masa na čitavom Tihom oceanu [[Nova Gvineja]], ujedno i drugi najveći [[ostrvo|otok]] na [[zemlja (planet)|svijetu]]. Gotovo su svi otoci i [[atol]]i između koordinata 30°N i 30°S, tj. od jugoistočne [[Azija|Azije]] do [[Uskršnji otok|Uskršnjeg otoka]]. [[Polinezija|Polinezijski]] trokut, koji spaja [[Havaji|Havaje]], [[Novi Zeland]] i Uskršnji otok, okružuje sve ostale otočne cjeline ([[Kukova Ostrva|Cookovi otoci]], [[Samoa]], [[Tokelau]], [[Tonga]], [[Tuamotu]], [[Tuvalu]] i [[Wallis i Futuna]]). Sjeverno od [[ekvator]]a i zapadno od datumske granice nalazi se nevjerojatno mnogo malih [[Mikronezija|mikronezijskih]] otoka, uključujući [[Karolinski otoci|Karolinske]], [[Marijanski otoci|Marijanske]] i [[Maršalovi Otoci|Marshallove otoke]]. U jugozapadnom kutu Tihog oceana leže otoci iz [[Melanezija|melanezijske]] grupe, kojima dominira [[Nova Gvineja]]. Ostali otoci iz ove grupe uključuju [[Fidži]], [[Nova Kaledonija|Novu Kaledoniju]], [[Solomonski Otoci|Solomonske otoke]] i [[Vanuatu]]. Otoci Tihog oceana se dijele na tri osnovne vrste: * kontinentalne otoke, koji uključuju otoke [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Filipini|Filipina]], te imaju sličnu strukturu kao obližnje kopno; * visoke otoke, koji imaju [[vulkan]]sko porijeklo i najčešće aktivne vulkane; * koraljne grebene i koraljne platforme, od kojih je zasigurno najpoznatiji [[Australija|australski]] [[veliki koraljni greben]]. Postoje i koraljni otoci, od kojih su najpoznatiji [[Makatea]] i Tuamotu iz grupe otoka [[Francuska Polinezija|Francuske Polinezije]]. == Povijest i ekonomija == ''Vidi i: [[Oceanija]]'' [[Datoteka:Captainjamescookportrait.jpg|right|thumb|200px|[[James Cook]], poznati [[Englezi|engleski]] istraživač iz [[17. vijek|17. stoljeća]].]] Važne su se ljudske migracije dogodile na Tihom oceanu u [[prahistorija|prapovijesti]], od kojih je najistaknutija bila [[Polinezija|polinezijska]] migracija od [[Azija|azijskog]] ruba oceana do [[Tahiti]]ja i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. [[Evropa|Europljani]] su došli u kontakt s [[Oceanija|Oceanijom]] u [[16. vijek|16. stoljeću]]. Prvi istraživač koji je zapisao svoja putovanja do Oceanije bio je [[Vasco Núñez de Balboa]] ([[1513]].), a potom i [[Ferdinand Magellan]] tijekom svojih putovanja od [[1519]]. do [[1522]]. [[1564]]., [[konkvistadori]] su prešli Tihi ocean krenuvši iz [[Meksiko|Meksika]]. Ostatak 16. stoljeća prošao je pod najsnažnijim [[španija|španjolskim]] utjecajem. Brodovi su kretali iz Španjolske do [[Filipini|Filipina]], [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i [[Solomonski Otoci|Solomonskih otoka]]. U [[17. vijek|17. stoljeću]], [[Nizozemci]] su, ploveći oko [[Afrika|Afrike]], vodili glavnu riječ u [[trgovina|trgovini]]. [[Abel Tasman]] otišao je dalje otkrivši [[Tasmanija|Tasmaniju]] i [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] godine [[1642]]. U [[18. vijek|18. stoljeću]], [[Rusi]] su počeli iskorištavati [[Aljaska|Aljasku]] i [[Aleuti|Aleute]], [[Francuzi]] [[Polinezija|Polineziju]], a [[Englezi]], posebno [[James Cook]], otkrili su [[Australija|Australiju]] i [[Havaji|Havaje]]. [[Imperijalizam]] u [[19. vijek|19. stoljeću]] za posljedicu je imao okupaciju brojnih [[Oceanija|oceanijskih]] teritorija od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]], a potom i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Jedan od najvećih doprinosa u povijesti [[oceanografija|oceanografije]] imao je [[Charles Darwin]] [[1830-e|1830ih]] na brodu ''[[Beagle]]''. Iako je [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] prisvojio [[Filipini|Filipine]], [[Japan]] je imao većinu zapadnopacifičkih otoka tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. No, do kraja rata, Japanu su, kao jednoj od poraženih zemalja, oduzeti svi posjedi. Sedamnaest neovisnih zemalja nalazi se u Tihom oceanu: [[Australija]], [[Fidži]], [[Japan]], [[Kiribati]], [[Maršalovi Otoci|Maršalovi otoci]], [[Mikronezija]], [[Nauru]], [[Novi Zeland]], [[Palau]], [[Papua Nova Gvineja]], [[Filipini]], [[Samoa]], [[Solomonski Otoci|Solomonski otoci]], [[Tajvan]], [[Tonga]], [[Tuvalu]] i [[Vanuatu]]. Jedanaest od ovih sedamnaest zemalja steklo je potpunu nezavisnost [[1960|1960.]] Sjevernomarijanski otoci zapravo su pod vlašću SAD-a, dok su [[Kukova Ostrva|Cookovi otoci]] i [[Niue]] u sličnim odnosima s Novim Zelandom. U sklopu Tihog oceana, osim SAD-a, svoje teritorije i danas imaju [[Čile]], [[Ekvador]], Francuska, Japan i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]. Iskorištavanje je tihooceanskih mineralnih dobara ''spriječeno'' zbog vrlo velikih dubina. U plitkim se dijelovima iskorištavaju [[zemni gas|prirodni plin]] i [[nafta]], dok se [[biser]]i skupljaju duž obala Australije, [[Nikaragva|Nikaragve]], [[Panama|Paname]] i Filipina, iako se aktivisti [[Greenpeace]]a žestoko protive ovom iskorištavanju. U Tihom oceanu živi neslućen broj [[riba]]. U dijelovima bliže obali najviše se lovi riba poput [[tuna|tune]], [[losos]]a, [[srdela]], [[sabljarka|sabljarki]], kao i [[školjke]]. [[1986]]. članice su južnopacifičkog ugovora odredile da je ogroman dio Tihog oceana nedostupan za nuklearna testiranja i odlaganje nuklearnog otpada na tom području. == Glavne luke == [[Datoteka:Ala Wai Harbor, Honolulu.jpg|right|thumb|250px|Predivan pogled na luku i Tihi ocean iz [[Honolulu]]a, glavne [[Havaji|havajske]] i jedne od glavnih pacifičkih luka.]] [[Datoteka:Pacific Ocean surface 1.jpg|thumb|Tihi ocean]] [[Datoteka:Pacific Ocean surface 2.jpg|thumb|Tihi ocean]] * [[Acapulco]], [[Meksiko]] * [[Anchorage]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * [[Auckland]], [[Novi Zealand]] * [[Bangkok]], [[Tajland]] * [[Brisbane]], [[Australija]] * [[Buenaventura]] * [[Callao]], [[Peru]] * [[Cebu]], [[Filipini]] * [[Guayaquil]], [[Ecuador]] * [[Hong Kong]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * [[Honolulu]], SAD * [[Kitimat]], [[Canada]] * [[Keelung]], [[Taiwan]] * [[Kobe]], [[Japan]] * [[Long Beach]], SAD * [[Los Angeles]], SAD * [[Metro Manila]], Filipini * [[Panamá|Panama City]], [[Panama]] * [[Portland]], SAD * [[Prince Rupert]], Kanada * [[San Diego]], SAD * [[San Francisco]], SAD * [[Sapporo]], Japan * [[Seattle]], SAD * [[Shanghai|Šangaj]], Kina * [[Singapur]] * [[Sydney]], Australija * [[Tijuana]], Meksiko * [[Valparaíso|Valparaiso]], [[Čile]] * [[Vancouver]], Kanada * [[Viktorija|Victoria]], Kanada * [[Vladivostok]], [[Rusija]] * [[Jokohama|Yokohama]], Japan == Vanjske veze == {{Commonscat|Pacific Ocean}} * [http://www.whoi.edu/imageOfDay.do Oceanography Image of the Day ], iz oceanografskih instituta * [http://www.epic.noaa.gov/epic/ewb/ EPIC Pacific Ocean Data Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100504012429/http://www.epic.noaa.gov/epic/ewb/ |date=2010-05-04 }} Vidljivo online * [http://www.mapsouthpacific.com/ Karta Tihog oceana] * [http://www.oscar.noaa.gov/datadisplay/ NOAA Ocean Surface Current Analyses - Realtime (OSCAR)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051229005041/http://www.oscar.noaa.gov/datadisplay/ |date=2005-12-29 }} Gotovo real-time prikaz iz satelita * [http://floats.pmel.noaa.gov/floats/ NOAA PMEL Argo profiling floats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210183949/http://floats.pmel.noaa.gov/floats/ |date=2006-02-10 }} Podatci o Tihom oceanu u realnom vremenu {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tihi ocean| ]] [[Kategorija:Oceani]] j1vtade8a8i1dvryodi6xy65cp4mbdz 0 3511 41260675 41259532 2022-07-31T17:55:58Z Alekol 2231 /* Oktobar/Listopad */ wikitext text/x-wiki {{Year dab|1992}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1992}} __NOTOC__ Godina '''1992''' ('''[[rimski brojevi|MCMXCII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]], po gregorijanskom kalendaru. Godina početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]]. [[UN]] je proglasila Međunarodnom godinom [[svemir]]a, povodom 500-godišnjice prvog putovanja [[Kristifor Kolumbo|Kristifora Kolumba]]. <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1992''': <br /> [[1992#Januar/Siječanj|1]] • [[1992#Februar/Veljača|2]] • [[1992#Mart/Ožujak|3]] • [[1992#April/Travanj|4]] • [[1992#Maj/Svibanj|5]] • [[1992#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1992#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1992#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1992#Septembar/Rujan|9]] • [[1992#Oktobar/Listopad|10]] • [[1992#Novembar/Studeni|11]] • [[1992#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1992#Rođenja|Rođenja]] • [[1992#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Boutros Boutros Ghali]] postaje novi generalni sekretar [[UN]]. * 1. 1. - Nakon Srbije i JNA juče, i Hrvatska prihvata plan o slanju plavih šlemova, uz demilitarizaciju tri ratne zone. Novogodišnja noć je prošla uz granatiranja i dejstva [[Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo|JRV]] od Jadrana do Drave. * [[2. 1.]] - U Sarajevu, uz posredovanje specijalnog izaslanika UN [[Cyrus Vance]]-a, Hrvatska i JNA potpisuju primirje - 15-to, stupa na sutra u 18:00. Objavljen je [[Vensov plan]]: demilitarizacija i stvaranje zaštićenih zona UN ([[UNPA]]). * 2. 1. - U Rusiji počinje Jeljcin-[[Jegor Gajdar|Gajdarova]] ekonomska reforma, "šok terapija": cene su liberalizovane, dolazi do hiperinflacije. * [[3. 1.]] - U Beogradu se okupljaju predstavnici 159 partija i traže novu Jugoslaviju (Srbija, Crna Gora, delovi Hrvatske i BiH). * 3. 1. - Pre primirja, Osijek je izložen jakom granatiranju, kao i Valpovo i Belišće. Završavaju se operacije [[Operacija Papuk '91.|Papuk '91.]] (HV u zapadnoj Slavoniji) i [[Operacija Udar-91|Udar-91]] (Novigrad i okolina kod Zadra). Primirje se drži, uz sporadična kršenja. * 3. 1. - U Čileu smenjen šef vojne fabrike oružja, u vezi sa skandalom oko nelegalnog slanja oružja u Hrvatsku. * [[4. 1.]] - Krajinski predsednik [[Milan Babić]] se protivi Vensovom planu jer predviđa povlačenje JNA i razoružavanje TO formacija. * [[5. 1.]] - Hrvatska zastava na [[Vojna luka Lora|Ratnoj luci Lora]] u Splitu. [[Datoteka:1997 Bosnia (30253337444).jpg|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - opštine]] [[Datoteka:BiH - ES N 1991 1.gif|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - naselja]] [[Datoteka:Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini u studenome 1991.png|mini|150px|left|Proglašene [[Srpska autonomna oblast|SAO]] u BiH]] [[Datoteka:HZ Herceg-Bosna.PNG|mini|150px|left|HZ Herceg-Bosna]] * [[7. 1.]] - [[MiG 21]] [[JNA|Jugoslovenske narodne armije]] (pilot [[Emir Šišić]]) oborio je kod [[Novi Marof|Novog Marofa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[helikopter]] s posmatračima [[Evropska zajednica|Evropske Zajednice]]. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru. Komandant RV i PVO gen-puk. [[Zvonko Jurjević]] je suspendovan. * [[8. 1.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 727|Rezolucija 727 SB UN]]: pozdravljeno potpisivanje primirja u Sarajevu, slanje 50 oficira za vezu (UNMLO), žaljenje zbog smrti posmatrača EZ, potvrđen embargo na oružje. * 8. 1. - Gen. arm. [[Veljko Kadijević]] se povlači s mesta saveznog sekretara za odbranu; načelnik Generalštaba, gen-puk. [[Blagoje Adžić]] je v.d. do maja. * 8. 1. - Miloševićevo pismo Babiću: građani Srbije nisu tvoji taoci, * 8. 1. - Američki predsednik [[George H. W. Bush]] se na večeri u Tokiju ispovraćao u krilo premijeru [[Kiichi Miyazawa|Miyazawi]]. * [[9. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] U sarajevskom "Holiday Innu" donesena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao jugoslovenske federalne jedinice, sa sedištem u Sarajevu. (od [[12. 8.]] [[Republika Srpska]]), predsednik [[Radovan Karadžić]]. * 9. 1. - Mirovna konferencija Evropske zajednice se ponovo sastala u Briselu. * [[11. 1.]] - Mišljenja br. 2 do 7 [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]]: Srbi u Hrvatskoj i BiH nemaju pravo na samoopredeljenje, već na sva manjinska prava; granice između republika mogu biti promenjene samo slobodnim sporazumom; [[BiH]] još ne može biti priznata, jer nije održala referendum o nezavisnosti; [[Hrvatska]] još ne može biti priznata, jer njen ustav nije uključio zahtevanu zaštitu manjina; [[Makedonija]] i [[Slovenija]] mogu biti priznate. * [[12. 1.]] - Petorica mrtvih u sukobu u [[Baranja|Baranji]], ali primirje se inače drži. * 11-12. 1. - Nezvanični albanski referendum o autonomiji Albanaca u Makedoniji - u aprilu će biti proglašena "[[Ilirida]]". * 12. 1. - [[Alžir]]u vojska otkazala drugi krug izbora, jer je u prvom dobro prošao [[Front islamskog spasa]], zbačen i predsednik [[Chadli Bendjedid]] - početak dugog i krvavog [[Alžirski građanski rat|Alžirskog građanskog rata]]. * [[13. 1.]] - [[Vatikan]] priznao Sloveniju i Hrvatsku. * [[14. 1.]] - U Jugoslaviju stigli oficiri za vezu UN, njih 50 zauzima pozicije pri komandama HV i JNA od 17-og. [[Datoteka:COA croatian embassy 7719.JPG|mini|120px|Znak veleposlanstva RH]] * [[15. 1.]] - ''[[Evropska zajednica]] odlučila priznati [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]'' (ovu drugu nakon uveravanja da će prava manjina biti poštovana) što se smatra pobedom stava Nemačke; time je od strane međunarodne zajednice priznat [[raspad SFRJ]]. Makedonija nije priznata od EZ zbog problema oko imena sa Grčkom, a priznaje je Bugarska (koja priznaje i BiH). * [[16. 1.]] - Potpisan ugovor kojim je okončan 12-godišnji građanski rat u [[El Salvador]]u. * [[17. 1.]] - [[Hrvatski veslački savez]] primljen u [[FISA|Međunarodnu veslačku federaciju]]. [[Veslanje]] je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju. * 17. 1. - Italijanski predsednik [[Francesco Cossiga]] je prvi evropski šef države u poseti Hrvatskoj i Sloveniji posle priznanja. * 17. 1. - ''[[Guardian]]'' objavljuje izveštaj tima eksperata u kome se tvrdi da je JNA sarađivala sa paravojskama u sistematskoj kampanji progona Hrvata.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/01/17/Confidential-report-finds-Yugoslav-army-part-of-atrocity-campaign/7514695624400/ Confidential report finds Yugoslav army part of atrocity campaign]. upi.com JAN. 17, 1992</ref> * [[18. 1.]] - Banjalučki korpus JNA zahteva da se na referendumu u BiH postavi pitanje o priključenju novoj Jugoslaviji. * 18. 1. - [[21. 2.]] - [[Kineska ekonomska reforma]]: [[Deng Xiaopingova južna turneja]] označava nastavak i jačanje ekonomskih reformi zastalih 1989 - "ne zanima me da li je mačka crna ili bela, ako lovi miševe". Generalni sekretar KKP [[Jiang Zemin]] će biti ponukan da prihvati tržišni put. * [[23. 1.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa srpske strane tokom rata.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/01/23/Helsinki-group-accuses-Serbian-forces-of-human-rights-breaches/3406696142800/ Helsinki group accuses Serbian forces of human rights breaches]. upi.com JAN. 23, 1992</ref> * [[24. 1.]] - [[Ricky Ray Rector]] pogubljen u Arkanzasu uz podršku guvernera [[Bill Clinton|Billa Clintona]], uprkos smanjenih mentalnih sposobnosti (čvrst stav tokom unutarpartijskih izbora). [[Datoteka:Srbija - Teritorijalna organizacija 1993.gif|mini|150px|[[Okruzi Srbije]]]] * [[25. 1.]] - Skupština BiH, u odsustvu srpskih partija, zakazala referendum za 29. 2. - 1. 3. * [[26. 1.]] - Skupština Nezavisnih pisaca i intelektualaca Srbije u beogradskom SKC-u, novo ime je [[Beogradski krug]]. * 26. 1. - Za nemačku marku 65 dinara, umesto 13. * [[28. 1.]] - Hrvatska i Slovenija dobile osmatrački status u [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|KEBS]] (Beograd ima pravo veta za puno članstvo), kao i Uzbekistan, Ukrajina, Bjelorusija i Armenija. * [[29. 1.]] - Ukaz o slobodi trgovine u Rusiji: legalizovano preduzetništvo; omogućena sitna trgovina na ulici, nužna u teškim ekonomskim uslovima. * 29. 1. - Uredbom Vlade [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] uvedeno 29 [[Okruzi Srbije|okruga]]. * [[30. 1.]] - Hrvatska strana traži da učestvuje u postavljanju lokalnih vlasti i policije na područjima pod srpskom kontrolom, što ugrožava mirovni plan UN. * 30. 1. - [[Argentina]] otvorila dosijea nacista koji su posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] pobegli u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. * [[31. 1.]] - Krnji SIV optužuje Hrvatsku za genocid nad Srbima, poslat memorandum UN, EZ, KEBS. * 31. 1. - Hrvatski diverzanti planirali srušiti [[Batinski most]] - deo je zarobljen (→ [[Somborska skupina]]). * [[31. 1.]]-[[2. 2.]] - Duga sednica u Beogradu, pritisak na Milana Babića da prihvati Vensov plan. === Februar/Veljača === <!-- {|style="float:right; margin: 0 0 1em 1em;" |__TOC__ |} --> * [[2. 2.]] - U [[HDZ BiH]] smenjen [[Stjepan Kljuić]] zbog protivljenja podeli BiH. * 2. 2. - Pijani i mentalno nestabilni vojnik JNA ubio trojicu vojnih lica u Bijeljini i tri osobe u [[Modran (Bijeljina)|Modranu]]. (→ [[:en:Bijeljina and Modran shootings|en]]) * [[3. 2.]] - Miting u Kninu u znak podrške Babiću, protiv Vensovog plana. * [[4. 2.]] - Grupa [[venezuela]]nskih oficira na čelu s potpukovnikom [[Hugo Chavez|Hugom Chavezom]] okupljenih u [[levica|ljevičarski]] pokret [[MBR-200]] poduzima neuspjeli pokušaj [[državni udar|državnog udara]]. * 4. 2. - [[Danijel Borović]] preletio iz Bihaća u Pulu sa [[MiG-21]] - prvi hrvatski nadzvučni zrakoplov (pismo iz bihaćke baze 7. 2. tvrdi da je on oborio helikopter misije EZ). * [[6. 2.]] - Tuđman pismom UN-u prihvata mirovni plan (prethodnog dana u izveštaju generalnog sekretara i on i Milan Babić označeni kao prepreke planu); u intervjuu ''Washington Postu'' objavljenom 10. 2. ipak tvrdi da namerava povratiti kontrolu nad Krajinom. * 6. 2. - Uspostavljeni hrvatsko-slovenski diplomatski odnosi, potpisan sporazum o gospodarskoj i financijskoj suradnji. * [[7. 2.]] - Potpisan [[Maastrichtski ugovor]], stupa na snagu [[1. 11.]]. * 7. 2. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 740|Rezolucija 740 SB UN]]: odobrava se plan za mirotvornu misiju u SFRJ, povećava se broj oficira za vezu sa 50 na 75, još nema uslova za slanje mirovnjaka - čeka se na Babića. * [[8. 2.]] - Vatikan objavio da je uspostavio pune diplomatske odnose sa Slovenijom i Hrvatskom, takođe i sa Ukrajinom. * [[8. 2.|8]] - [[23. 2.]] - [[Zimska olimpijada 1992|Zimske olimpijske igre]] u [[Albertville]]u. Prvo samostalno učešće [[Hrvatska na ZOI 1992.|Hrvatske]] i Slovenije, a poslednje SFR Jugoslavije (koju trenutno čine Srbija, Crna Gora i BiH). * [[9. 2.]] - Skupština [[RSK]] u [[Glina|Glini]] prihvatila Vensov plan, uprkos Babićevom protivljenju, koji sutradan u Kninu organizuje drugo glasanje sa suprotnim ishodom i zakazanim referendumom za 22 - 23. 2.. * [[10. 2.]] - [[Mike Tyson]] osuđen za silovanje [[Desiree Washington]]. * [[12. 2.]] - Hrvatska vlada reafirmira prihvatanje mirovnog plana, nakon što je to učinilo Vrhovno državno vijeće. <!-- ministar ino. poslova [[Zvonimir Šeparović]] i -->Ministar bez lisnice [[Dražen Budiša]] podnosi ostavku. * [[13. 2.]] - Krnje Predsedništvo SFRJ [[JNA]] odluku o "privremenom dislociranju" jedinica i ustanova JNA iz Makedonije - do 15. aprila, prema dogovoru Gligorov - Adžić. * [[13. 2.|13]] - [[14. 2.]] - Nacionalni lideri BiH razgovoraju o budućnosti te republike, pod okriljem EZ (bez rezultata). * [[14. 2.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa hrvatske strane tokom rata. * februar - [[Vojislav Šešelj]] predlaže izvesnog ''Alekseja II Romanova Anžujskog Dolgorukova Nemanjića'' za kralja Srbije (nasuprot princu [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandru Karađorđeviću]]). * [[15. 2.]] - Svečano obeležen kraj dugogodišnjeg raskola u [[SPC]]. * [[16. 2.]] - Skupština RSK u Glini glasa za smenu predsednika Babića (što on ne prihvata i saziva nove skupštine u Kninu). * 16. 2. - U [[Gospić]]u miniran spomenik Nikoli Tesli (obnovljen 2021). * 16. 2. - U izraelskom helikopterskom napadu u južnom Libanu ubijen [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar [[Hezbolah]]a; naslediće ga [[Hassan Nasrallah]]. * [[17. 2.]] - U [[Italija|Italiji]] po nalogu istražnog suca [[Antonio di Pietro|Antonija di Pietra]] i pod sumnjom za korupciju uhapšen [[Italijanska socijalistička partija|socijalistički]] političar [[Mario Chiesa]] što označava početak velike antikorupcijske akcije ''[[Mani pulite]]'' (Čiste ruke)- * 17. 2. - Narušavanje primirja kod Okučana (ubijen vojnik JNA) i Osijeka (ubijena dvojica Hrvata). * [[18. 2.]] - Generalni sekretar UN preporučuje slanje mirovnjaka u Hrvatsku. * [[20. 2.]] - U [[Engleska|Engleskoj]] formirana [[FA Premier League]]. [[Datoteka:Map I - National Battalions in UN Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina - Early 1993.gif|mini|200px|[[UNPROFOR]] (1993)]] * [[21. 2.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 743|Rezolucija SB UN 743]]: ustanovljena mirotvorna misija [[UNPROFOR]] za Hrvatsku - 14.000 mirotvoraca u srpskim enklavama u Hrvatskoj (sedište u Sarajevu, prvi komandant će biti indijski general [[Satish Nambiar]]). Za početak delimično slanje, zbog finansijskih pitanja. * 21-22. 2. - Konferencija o BiH u Lisabonu: predviđena konfederacija etničkih kantona, nalik na švajcarske, u postojećim granicama republike. * [[23. 2.]] - Srušena [[Crkva sv. Lovre u Petrinji]]. * [[24. 2.]] - Eksplozija u zgradi hrvatskog kulturnog društva u [[Odžak (BiH)|Odžaku]], BiH, 12 ranjenih. * 25 - 26. 2. - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: masakr u Hodžaliju, ubijeno nekoliko stotina azerbejdžanskih civila. * [[26. 2.]] - Skupština RSK u [[Borovo]]m selu smenila Babića i postavila [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] za predsednika (do 1994). * 26. 2. - JNA granatira Osijek, Vinkovce i Šibenik. * 26. 2. - "[[Izbrisani]]": MUP Slovenije izbrisao iz registra 25.671 osobu neslovenačke nacionalnosti. * [[27. 2.]] - Razgovori lidera u Sarajevu, prethodnog jutra eksplozijom oštećen spomenik NOB u Stocu. * [[28. 2.]] - Tenzije u BiH: Srbin i Musliman ubijeni na srpskoj barikadi kod [[Travnik]]a, eksplozije u [[Maglaj]]u i [[Banja Luka|Banja Luci]], mestimične srpske i hrvatske barikade. * 28. 2. - Usvojen ustav Srpske Republike BiH. * 28. 2. - Vojnik JNA ubijen u granatiranju kod Peruče. * 28. 2. - Rezolucijom SB UN 745, [[Kambodža]] privremeno stavljena pod vlast Ujedinjenih nacija (do 1993), uz slanje mirotvoraca . * [[29. 2.]]-[[1. 3.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|30px]] [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na koji je izašlo oko 64% biračkog tijela, uglavnom Muslimana i Hrvata, i skoro svi glasali potvrdno. * [[februar]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] u Srbiji prikuplja potpise za ostavku [[Slobodan Milošević|Miloševića]] - 320.000 krajem meseca. * krajem februara - Smena nesrpskih generala u JNA (prema NY Times). === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|Zastava [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]], maj 1992 - feb. 1998]] * [[1. 3.]] - Ubijen srpski svat [[Nikola Gardović]] na [[Baščaršija|Baščaršiji]] (za Srbe, prva žrtva rata u BiH) - Srbi uveče postavljaju barikade oko Sarajeva. JNA izveštava o napadima na kasarne kod [[Bihać]]a. * 1. 3. - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore (1992)|Referendum u Crnoj Gori]]: 96% za ostanak u Jugoslaviji, uz izlaznost 66% (Albanci i Muslimani uglavnom bojkotovali). * [[2. 3.]] - Srbi uveče uklonili barikade oko Sarajeva, bilo je i mrtvih. Barikade i drugde u BiH, uključujući i oko muslimanskih i hrvatskih enklava. * [[3. 3.]] - Objavljeni rezultati referenduma, Izetbegović traži priznanje. * [[4. 3.]] - Granatiranje i borbe u Bosanskom Brodu. * [[6. 3.]] - Bomba eksplodirala u jednoj banjalučkoj banci. * [[7. 3.]] - Artiljerijsko prepucavanje kod Osijeka (šteta i u gradu), takođe i Zadru i okolini. * 7. 3. - Slobodan Milošević povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Topčiderske zvezde. * 7. - 8. 3. - Etnički lideri BiH razgovaraju u Briselu. Prepucavanje u Čapljini. * [[8. 3.]] - U Beograd stigao gen. Nambijar sa 35-članom prethodnicom snaga UN - sedište UNPROFOR je u Sarajevu. * [[9. 3.]] - Miting u Beogradu, na godišnjicu 9-martovskih demonstracija, zatim studentski protesti koji traže Miloševićevu ostavku, novi ustav, amnestiju za izbegavanje mobilizacije (10 - 12. 3.). * 9. 3. - Konferencija šest republika u Briselu: teme su nasleđe, ekonomski odnosi, BiH. * [[11. 3.]] - Novi kurs, 85 dinara za marku. * [[12. 3.]] - [[Mauricijus]] postaje republika, ostavši u [[Komonvelt nacija|Komonveltu]]. * [[13. 3.]] - Barikade u tuzlanskom području, nakon što su sinoć ubijena dvojica policajaca u Kalesiji; jedan Musliman ubijen na barikadi, vojnik JNA ranjen ispred mostarskog aerodroma. * [[15. 3.]] - [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1991/92.]]: [[FK Velež]] odigrao poslednju utakmicu na [[Stadion HŠK Zrinjski|Stadionu pod Bijelim brijegom]], sa Zemunom, niški Radnički nije došao 29. 3..<ref>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-60746909 Rat u Bosni i Hercegovini i fudbal: Kako je sviran kraj za mostarski Velež na Stadionu pod Bijelim brijegom]. bbc.com 15 mart 2022</ref> (stadion 1994. dobija [[HŠK Zrinjski]]). * [[16. 3.]] - Prethodnica Unprofora stiže u UNPA zone u Hrvatskoj. * [[17. 3.]] - Barikade obe strane u Mostaru: presečeni svi putevi i pruge prema gradu, gde Muslimani i Hrvati protestuju zbog ponašanja rezervista JNA a Srbi traže proporcionalno učešće u policiji (barikade uklonjene 18-tog odn. 19-og). * [[18. 3.]] - U Sarajevu postignut sporazum, "''[[Kutiljerov plan]]''", "osnova za dalje pregovore"<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/03/18/Progress-made-toward-Bosnia-Hercegovina-agreement/2479700894800/ Progress made toward Bosnia-Hercegovina agreement]. upi.com 1992-03-18</ref> - nezavisna BiH, decentralizovana po etničkom principu - ubrzo dolazi do razlika u tumačenju. * 18. 3. - Beli Južnoafrikanci glasali za političke reforme koje će okončati [[apartheid]]. * [[21. 3.]] - Porinuta [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.]]. * [[22. 3.]] - Borbe između HOS i JNA kod Neuma, srpsko-muslimansko prepucavanje kod Goražda. * [[23. 3.]] - Granata pala pored hotela u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] u kome se nalaze belgijski oficiri - bez žrtava. Ima mrtvih u Osijeku i N. Gradiški (učestala kršenja primirja pred postavljanje mirovnjaka). Sukobi kod Neuma, Mostara, B. Broda i Jajca. * [[24. 3.]] - Helsinki: Slovenija, Hrvatska i Gruzija primljene u [[OEBS|KESS]]. Potpisan [[Ugovor o otvorenom nebu]], za osmatranje vojnih snaga (na snazi od 2002, SAD se povukle 2020, Rusija 2021). * [[25. 3.]] - Borbe u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] između Srba podržanih od JNA s jedne i Hrvata i Muslimana podržanih od HV s druge strane. Muslimanska strana će tražiti poništavanje sporazuma od 18. 3.. Lord Carrington kaže u Ljubljani da je Milošević pristao na specijalni status Srba u Hrvatskoj, bez promene granica.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/03/25/Sporadic-clashes-in-Croatia-Bosnia-Hercegovina/2394701499600/ Sporadic clashes in Croatia, Bosnia-Hercegovina]. upi.com MARCH 25, 1992</ref> * [[26. 3.]] - Hrvatsko-muslimanski zločin u selu [[Sijekovac]] kod B. Broda. * 26. 3. - JNA se povukla iz Makedonije. * [[27. 3.]] - Lideri BiH traže plave šlemove povodom borbi u Bosanskom Brodu (do sada 30-tak mrtvih i oko 7.000 izbeglica). * 27. 3. - Sukobi kod [[Neum]]a, između JNA i Hrvatske vojske. * 27. 3. - U Sarajevu proglašen ustav Srpske Republike BiH, zamišljene kao deo nove Jugoslavije. * [[28. 3.]] - [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] se predomislio u vezi Kutiljerovog plana. (?) U Derventi dogovoreno primirje u B. Brodu, uglavnom se drži, većina stanovnika prešla u Hrvatsku. * 28. 3. - Kongres srpskih intelektulaca BiH u Sarajevu. * [[30. 3.]] - [[64. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Silence of the Lambs]]'', ukupno pet nagrada od sedam nominacija; ''[[Terminator 2: Judgment Day]]'' četiri nagrade od šest nominacija; najbolji strani film je ''[[Mediterraneo]]''. * 30. 3. - Sastanak lidera BiH u Briselu. Razmena vatre između JNA i policije u Bihaću. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Barikade, od sinoć, i borbe u [[Bijeljina|Bijeljini]], tu su i "[[Arkanovi tigrovi|Arkanovci]]". Nastavak borbi u Bosanskom Brodu. SDS traži intervenciju JNA. * [[3. 4.]] - "Srpske odbrambene snage" preuzimaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]]. [[Datoteka:Map of Battle of Kupres toponyms.svg|mini|150px|[[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], prva faza]] * 3. 4. - Srpsko-hrvatska [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], HVO i HOS ga zauzimaju dva dana kasnije. Sukob između hrvatskih snaga i JNA u [[Mostar]]u. * 3. 4. - Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima. * [[4. 4.]] - [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]]. * 4. 4. - U riječku luku stigao prvi bataljon [[UNPROFOR]]-a, 1.300 Francuza. Artiljerijski dueli u istočnoj Slavoniji. * [[5. 4.]] - Veliki [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.|miting za mir]] u Sarajevu, snajperisti pucali na građane sa Holiday Inn-a, poginuli [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]] (za Bošnjake i Hrvate, prve žrtve rata). Građani ušli u Skupštinu BiH. * 5. 4. - Borbe izbile i u Sarajevu,<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/04/05/Fierce-fighting-envelops-Sarajevo/8874702450000/ Fierce fighting envelops Sarajevo]. upi.com APRIL 5, 1992</ref> nakon isticanja srpskog roka, u 14h, za povlačenje naređenja za mobilizaciju TO. Napadnute kasarne JNA, borbe oko aerodroma (→ [[Opsada Sarajeva]]). Borbe oko kasarne u [[Zvornik]]u. * 5. 4. - Prvi međunarodni let ''[[Croatia Airlines]]'', Zagreb-Frankfurt. * [[6. 4.]] - Ministri [[Evropska zajednica|EZ]] priznaju [[BiH]] (efektivno od sutradan), ponuđeno ukidanje sankcija ostatku SFRJ (Srbiji) pod uslovom poštovanja granica i manjinskih prava. * 6. 4. - Granatiran centar Sarajeva, snajperisti ponovo pucaju na demonstrante. Srpska policija zauzela policijsku školu.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/04/06/Bosnia-pushed-toward-civil-war/5801702532800/ Bosnia pushed toward civil war]. upi.com APRIL 6, 1992</ref> Tuđman izjavljuje da Hrvatska mora naći načina da zaštiti Hrvate u BiH. * [[7. 4.]] - [[SAD]] priznaju BiH, Sloveniju i Hrvatsku; skinute su sankcije sa Makedonije, još bez priznanja. * 7. 4. - Nakon napada hrvatskih snaga na mostarski aerodrom noćas, avijacija JNA gađala [[Široki Brijeg]] i [[Čitluk]]. * 7. 4. - Srpski napad na [[Foča|Foču]] (Muslimani zauzeli poštu a Srbi radio-stanicu). * 7. 4. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 749|Rezolucija SB UN 749]]: odobreno "što brže" raspoređivanje [[UNPROFOR]]-a. Boutros Ghalijev izveštaj pominje stotinu kršenja primirja dnevno. * 7. 4. - U srpskom Sarajevu osnovana Srpska novinska agencija - [[SRNA]]. Republika Srpska BiH proglašava nezavisnost u Banjaluci, [[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]] napuštaju predsednišvo BiH. * [[8. 4.]] - Bosanska vlada proglašava neposrednu ratnu opasnost, naređuje spajanje TO i Patriotske lige. [[Murat Šabanović]] na [[Višegrad]]skoj brani, preti da će je dići u vazduh ako napadi ne prestanu. * 8. 4. - [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|25px]] Osnovano [[Hrvatsko vijeće obrane]]. * [[9. 4.]] - Arkanovci zauzeli [[Zvornik]], zapadni diplomati govore o 20.000 muslimanskih izbeglica. * 9. 4. - Premijer [[John Major]] i [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]], usprkos očekivanja, pobjeđuju na parlamentarnim izborima i zadržavaju vlast u [[UK|Velikoj Britaniji]]. * [[10. 4.]] - [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]]: JNA povraća mjesto. * [[11. 4.]] - Radio Sarajevo javlja da je JNA preuzela Modriču. * 11. 4. - Prva sesija [[Beogradski krug|Beogradskog kruga]], srpskih antiratnih intelektualaca. * [[12. 4.]] - Uz posredovanje EZ dogovoreno primirje u BiH, bez efekta. JNA izjavljuje da je preuzela Stolac. Mobilizacija u Trebinju i Nevesinju zbog penetracije iz Hrvatske. * 12. 4. - Otvoren ''[[Euro Disneyland]]'' kod Pariza. * [[13. 4.]] - Nove borbe u BiH, otvorene ustave na višegradskoj brani, bez većih posledica. [[Haris Silajdžić]], ino. ministar BiH, u poseti SAD. * 13. 4. - Devalvacija dinara: 200 za marku (oko 560 dinara na crno). * [[14. 4.]] - Kolona Užičkog korpusa JNA ulazi u Višegrad, zvanično na poziv stanovnika, i zauzima branu - zapadne vlade to nazivaju agresijom (SAD sutradan prete Srbiji suspenzijom iz međunarodnih organizacija ako ne povuče snage u roku od 14 dana, ali odustaju). UNHCR kaže da u Bosni ima 134.400 izbeglica, uglavnom Muslimana i Hrvata. * [[15. 4.]] - [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. * [[april]] - Štrajk zaposlenih u [[Radio Beograd]]u, [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] na Dnevniku čita spisak novinara koje bi trebalo odstraniti sa državnog RTV. Mirovni projekat "Rimtutituki" beogradskih rokera (pesma "Slušaj 'vamo" s refrenom "Mir, brate, mir"). * [[16. 4.]] - [[Košarkaški klub Partizan]] osvojio Kup evropskih šampiona u [[Istanbul]]u, trojkom [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Saše Đorđevića]] u poslednjoj sekundi. * 16. 4. - JNA i srpske snage u potpunosti ovladale [[Višegrad]]om. KEBS osuđuje Srbiju i JNA za kršenje integriteta Bosne, preti izbacivanjem. * [[17. 4.]] - Srpske snage zauzele [[Foča|Foču]] nakon višednevnog granatiranja (→ [[Masakri u Foči]]), takođe i [[Bosanski Šamac]], napadaju Derventu. * [[18. 4.]] - Avioni sa američkom pomoći stižu 18-19-og u Sarajevo, koje je izloženo granatiranju nakon ultimatuma radio-televiziji da prekine emitovanje. Radio kaže da su JNA i srpske snage zauzele policijsku stanicu u [[Bratunac|Bratuncu]]. Arkanovci su ušli u Srebrenicu, do 8. maja - pljačke, paljevine i ubistva.<ref>[https://www.dw.com/bs/kako-je-po%C4%8Deo-rat-u-srebrenici/a-44596537 Kako je počeo rat u Srebrenici?]. dw.com 11.07.2018</ref> * [[19. 4.]] - JNA bombarduje [[Mostar]], zahtevajući povratak dvojice nestalih pilota. Narednih dana gađaju i druga mesta u zapadnoj Hercegovini i gube četiri aviona. * 19/[[20. 4.]] - JNA i srpske snage preuzele kontrolu u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]. * [[21. 4.]] - Jako granatiranje i borbe u Sarajevu narednih dana. * [[22. 4.]] - Radio [[B92]] i beogradski Centar za antiratnu akciju organizovali koncert na beogradskom Trgu Republike pod sloganom "Ne računajte na nas", sa 30-50.000 prisutnih. * [[23. 4.]] - EZ na Butmiru dogovara primirje u BiH, koje odmah pada. Srpske snage odbijene od [[Livno|Livna]]. * 23. 4. - UN izjavljuje da su proterani Hrvati iz [[Marinci (Nuštar)|Marinaca]] i [[Sarvaš]]a kod Osijeka. * [[24. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992-1996; 2001).svg|25px]] [[Pešavarski sporazum|Pešavarskim sporazumom]] formirana [[Islamska Država Afganistan]]; većina mudžahedinskih grupa i delovi Nadžibulahovog režima formiraju privremenu vladu. Mudžahedini narednih dana stavljaju [[Kabul]] pod kontrolu, ali [[Građanski rat u Afganistanu (1992-96)|međusobne borbe su već počele]]. * 24. 4. - Srpske snage zauzele [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] nakon trodnevnih borbi. Izjava Saveta bezbednosti UN zahteva od suseda BiH da prekinu mešanje (i Srbija i Hrvatska odbacuju takve tvrdnje), nema mogućnosti za mirovnjake. * [[26. 4.]] - Na Uskrs uveden [[makedonski denar]] (1:1 za [[jugoslovenski dinar]]). * 26. 4. - Borbe kod Zvornika, srpske snage u kontranapadu zauzimaju nekoliko sela. Avijacija JNA gađa [[Busovača|Busovaču]], jer je tamošnja baza blokirana. [[Datoteka:Yugoslavia 1997 UN map.png|mini|[[SR Jugoslavija]]]] * [[27. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|30px]] Proglašena [[SR Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]], koju čine ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]], proglašen je i [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|ustav]]. U pratećoj deklaraciji se kaže da SRJ nema teritorijalnih pretenzija na susedne republike. Zapadni diplomatski predstavnici, osim grčkog, nisu prisutni (zamenjena [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] 2003-2006 pa razdružena). * 27. 4. - Predsjedništvo BiH formalno zahteva povlačenje JNA. * 27. 4. - [[Hans-Dietrich Genscher]] objavljuje da podnosi ostavku, nakon 18 godina kao ministar inozemnih poslova SR Njemačke (u svibnju dolazi [[Klaus Kinkel]], do 1998). * [[28. 4.]] - Izetbegović ipak pristaje otići na pregovore u Lisabon, u direktnim kontaktima će učestovati ministar Silajdžić. * [[29. 4.]] - U [[Los Angeles]]u izbijaju [[Neredi u Los Angelesu 1992|šestodnevni rasni neredi]], nakon što su oslobođena odgovornosti četvorica policajaca optuženih za prebijanje kriminalca Rodneya Kinga. * 29. 4. - Do sada najjače granatiranje Mostara, kao odmazda za napade na pozicije JNA, čija je kasarna blokirana u gradu. Nakon nekoliko dana obnovljeno i granatiranje Sarajeva. * [[29. 4.]] - [[2. 5.]] - U [[Lisabon]]u nastavljeni pregovori o BiH, za neuspeh okrivljeni srpski lideri (nije ispunjeno podizanje barikada i povlačenje artiljerije). * [[30. 4.]] - BiH primljena u [[OEBS|KEBS]]. Kod [[Brčko]]g dignuta u vazduh dva mosta preko Save - početak borbi za grad. <gallery> Balkan battlegrounds LOC 2010588135-14.jpg|Zvornik - Srebrenica, apr.-dec. '92 Balkan battlegrounds LOC 2010588135-8.jpg|Kupres, april '92 Balkan battlegrounds LOC 2010588135-9.jpg|Posavski koridor, april-jun '92 Balkan battlegrounds LOC 2010588135-16.jpg|Hercegovina, Dubrovnik, april-jun '92 </gallery> === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - JNA zauzima predajnik na Vlašiću (ARBiH ga [[Operacija Vlašić|povraća 1995]]). Sledeće večeri počinje artiljerijski okršaj u Sarajevu. * [[2. 5.]] - Jake borbe u centru Sarajeva, na Skenderiji, pošto JNA pokušava deblokirati zgrade komande Druge vojne oblasti i kluba armije, koje su napadnute. U granatiranju i tenovskoj vatri pogođeno više zgrada (zapaljena Glavna pošta). Dobrinja je odsečena od ostatka Sarajeva. * 2. 5. - [[Alija Izetbegović]] i delegacija uhapšeni od strane [[JNA]] na sarajevskom aerodromu, po povratku iz Lisabona i odvedeni u Lukavicu - JNA želi da se povuče iz grada. * 2. 5. - Belgijski oficir, posmatrač EZ, ubijen u Mostaru - optužena JNA. * 2/[[3. 5.]] - Srpske snage kontrolišu [[Doboj]]. * [[3. 5.]] - [[Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici]]: prilikom razmene predsednika Izetbegovića za generala Kukanjca i pripadnike JNA, napadnuta kolona i ubijen jedan broj vojnih lica. * 3. 5. - U zračnom napadu na Slavonski Brod stradalo petero djece - ciljan je poslednji most iz Bosne preko Save. * [[4. 5.]] - Počinje [[Opsada Goražda]]. * [[5. 5.]] - Jugoslavija se odriče kontrole nad jedinicama JNA u BiH, građani SRJ se imaju povući do 19. 5.. * 5. 5. - Granatiran Osijek, stradala tri civila, uzbuna u Šibeniku. * 5. 5. - Ruski lideri na [[Krim]]u proglasili samoupravu (otcepljenje?) od [[Ukrajina|Ukrajine]], ali povukli objavu već kroz nekoliko dana. * [[6. 5.]] - [[Sporazum iz Graca]]: [[Radovan Karadžić|Karadžić]] i [[Mate Boban|Boban]] navodno dele Bosnu. * 6. 5. - Pucano iz snajpera na podsekretara UN Marracka Gouldinga i Aliju Izetbegovića tokom obilaska Baščaršije. * 6. 5. - [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] u selu [[Hrtkovci]] (prozvani "Srbislavci") pozvao na proterivanje Hrvata (prema optužnici [[ICTY]]). * [[7. 5.]] - Srpske snage zauzele [[Derventa|Derventu]]. (Tanjug) Hrvatska i srpska strana u Bosni objavile primirje, SAD upozoravaju da neće prihvatiti sporazum nauštrb Muslimana. * [[8. 5.]] - Savezno predsedništvo smenilo 40-tak generala, gen. [[Života Panić]] novi načelnik generalštaba, komandant Druge vojne oblasti gen. Milutin Kukanjac je razrešen. * 8. 5. - Srpske paravojne snage napuštaju [[Srebrenica|Srebrenicu]], zapaljeno je nekoliko desetina kuća i ubijeno 60 Muslimana u gradu i okolini (juče su Muslimani ubili sedmoro Srba u zasedi kod Osmače i danas predsjednika SDS-a u Srebrenici, u zasjedi kod Vidikovca). * [[9. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1992.|Pesma Evrovizije]] u Malmeu: pobedila [[Linda Martin]] iz Irske, [[Ekstra Nena]] iz SRJ ("Ljubim te pesmama") je 13. * [[10. 5.]] - Novo granatiranje i borbe u Sarajevu (oštećeni autobuska stanica, mlekara, sedište Crvenog krsta...). JNA pristala da preda vojnu bolnicu, četiri kasarne i još dva objekta u Sarajevu i baze u Travniku, Zenici i Konjicu. * [[11. 5.]] - Vlade zemalja Evropske zajednice odlučile da povuku ambasadore iz Beograda na konsultacije, jer sve strane u konfliktu snose odgovornost, ali "daleko najveći udeo pada na JNA i beogradske vlasti"; sutradan isto čini i SAD. TV Sarajevo izveštava da je "40.000" izbeglica napustilo Brčko. Srpske snage zauzele [[Kalesija|Kalesiju]] nakon 9 dana borbi. * [[12. 5.]] - [[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|25px]] Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u Banja Luci donela odluku o formiranju [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (gen. [[Ratko Mladić]] postao njen zapovjednik) i proglasila petodnevno primirje. Onesposobljen [[predajnik Hum]], TV-iji Sarajevo ostaje još samo bjelašnički; posmatrači EZ su napustili Sarajevo; pogođena železnička stanica. * 12. 5. - Generalni sekretar UN Butros Gali preporučio da se štab UNPROFOR-a izmesti iz Sarajeva (otišli 17. 5.). * [[13. 5.]] - Li Hongzhi predstavio [[Falun Gong]] u Kini. * [[14. 5.]] - Nakon muslimanskog pokušaja proboja oko [[Ilidža|Ilidže]], do sada najjače granatiranje Sarajeva, pogođen i hotel "Duga", sedište UN i okolne rafinerija i fabrika čokolade. * [[15. 5.]] - Napadnuta [[Tuzlanska kolona|kolona JNA]] prilikom povlačenja iz [[Tuzla|Tuzle]], najmanje 50 ubijenih. Sarajevski radio tvrdi da je JNA ponela oružje sa sobom, protivno dogovoru. * 15. 5. - Prekinuti svi putevi između istočnog i zapadnog dela Srpske republike. * 15. 5. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 752|Rezolucija SB UN 752]]: zahteva se od suseda [[BiH]] da poštuju njen integritet, povlačenje ili stavljanje pod kontrolu bh. vlade jedinica [[JNA]] i [[HV]] i raspuštanje paravojnih jedinica. Takođe se traži od Boutros-Ghalija da sastavi plan za slanje mirovnjaka i slanje humanitarne pomoći u Sarajevo. * 15. 5. - Ulica Maršala Tita u Beogradu preimenovana u Srpskih vladara. * 15. 5. - Još dva MiGa-21 preletela u Hrvatsku (Ivan Selak i Ivica Ivandić). * 15. 5. - UNPROFOR preuzima odgovornost za Istočnu Slavoniju, srpske i hrvatske snage odlaze (JNA objavila 21-og da prekida povlačenje jer mora štititi srpske enklave od hrvatskih napada). [[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-15.jpg|mini|150px|Foča-Goražde, maj-decembar '92]] * [[16. 5.]] - Pofalićka bitka, šifra "Grom": za muslimansku stranu, napadom prevenirano presecanje Sarajeva (linijom Pofalići – Kasarna „Maršal Tito“ – Most „Bratstvo-jedinstvo“ – Grbavica); za drugu stranu to je masakr nad Srbima u [[Pofalići]]ma. * 16. 5. - Nizom eksplozija uništen vojni [[Aerodrom Željava]] kod [[Bihać]]a (koštao više od 4 milijarde dolara). * [[17. 5.]] - Veći deo osoblja UN napustio Sarajevo. Organi Srpske republike BiH pozivaju izbeglice da se vrate iz Srbije i jave vojnim vlastima. * [[18. 5.]] - U Sarajevu potpisano tronedeljno primirje, za sutra predviđeno povlačenje JNA iz kasarni. Kolone automobila sa ženama i decom odlaze u pravcu Sarajeva (VRS sutradan zatvara put kod Ilidže). * [[20. 5.]] - Predsedništvo BiH proglašava JNA okupacionom vojskom, a Radovan Karadžić proglašava "opštu mobilizaciju" muškaraca od 18 do 60 i žena do 55 godina starosti. * 20. 5. - SAD povukle prava sletanja JAT-u, nakon što u BiH nije omogućen slobodan prolaz humanitarnim konvojima (jedan pripadnik MKCK je ubijen 18-og). Ovih dana je i naređeno zatvaranje konzulata SRJ u Njujorku i San Francisku do 31-og i proterivanje vojnih atašea. * [[21. 5.]] - Nakon dva dana, oko 5.000 izbeglica iz Sarajeva propušteno iz Ilidže prema Splitu, nakon što je Predsedništvo BiH pristalo da dopremi hranu kasarni Maršal Tito u gradu (na zahtev Ratka Mladića) (?). Granatom zapaljena "[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]]". * [[22. 5.]] - [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[BiH]] primljene u [[UN]]. SAD smatraju da bi SRJ morala tražiti učlanjenje, nema konsenzusa za isključenje Beograda iz UN. Silajdžić traži da se primeni Poglavlje 7 Povelje UN (sankcije). * 22. 5. - Suspendovane aktivnosti UNHCR u BiH, nakon otmice 11 kamiona sa hranom i lekovima. * [[22. 5.]] - [[19. 6.]] - [[Smrt 12 banjalučkih beba]]. * [[23. 5.]] - [[Operacija Jaguar]]: HV zauzela brdo Križ iznad [[Bibinje|Bibinja]], blizu Zadra. * 23. 5. - ARBiH povratila Kalesiju - "prvi oslobođeni grad BiH". * 23. 5. - U [[mafija]]škom atentatu ubijen [[italija]]nski istražni sudac [[Giovanni Falcone]]. * [[24. 5.]] - Kosovski Albanci na tajnim izborima izglasali [[Ibrahim Rugova|Ibrahima Rugovu]] za predsednika "Republike Kosovo". * [[25. 5.]] - JNA suspenduje povlačenje iz Sarajeva, navodno jer se gen. Mladić protivi ostavljanju oružja za sobom (juče je napuštena kasarna Viktor Bubanj). [[Sefer Halilović]] je postavljen za komandanta TO BiH. * [[26. 5.]] - Granatiranjem zapaljeno porodilište u sarajevskom naselju Jezero. Ruski ministar Kozirev u Sarajevu, dogovorena deblokada aerodroma (bez efekta). * 26. 5. - [[Opsada Dubrovnika]]: hrvatska [[Operacija Spaljena zemlja]] deblokira grad, nakon povlačenja JNA. * 26. 5. - Vlada SRJ nudi UN, koje razmatraju sankcije protiv nje, saradnju u okončanju borbi u BiH. * [[27. 5.]] - [[Masakr u ulici Vase Miskina]] u Sarajevu. JNA uveče napustila kasarnu "Jusuf Džonlić" (srpska TO je držala jednu polovinu do jula). * 27. 5. - EZ donela odluku o delimičnom trgovačkom embargu protiv SRJ. * [[28. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva poziva Slobodana Miloševića na ostavku, traži vladu nacionalnog jedinstva i spasa, faktički podržava opozicioni bojkot izbora; takođe podržava jedinstvo srpskog naroda i srpskih zemalja, kritikuje sankcije EZ. * [[29. 5.]] - Jako granatiranje Sarajeva, prvi put se koriste i VBR-ovi. Dubrovnik granatiran prvi put od decembra, sa zemlje i mora. * [[30. 5.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 757|Rezolucija SB UN 757]]: '''ekonomske sankcije''' prema [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] zbog nesprovođenja rezolucije 752 (Kina i Zimbabve uzdržani) - trgovački embargo, uključujući naftu, prekid vazdušnog i morskog saobraćaja, sportske, kulturne i naučne saradnje. * 30. 5. - Pre glasanja o sankcijama, Milošević poslao otvoreno pismo SDS BiH u kome osuđuje bombardovanje Sarajeva i traži odgovorne treba pozvati na odgovornost. Poziva SAD i Rusiju da donesu mir u BiH. * 30. 5. - ARBiH napada kasarnu Maršal Tito a VRS Dobrinju III i Koševo. JNA napušta akademiju u Pazariću. * Treća dekada maja - U okolini [[Prijedor]]a osnovani logori [[Keraterm]], [[Trnopolje]] i [[Omarska]]; napadnuta muslimanska sela [[Hambarine]] i [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]]. Takođe napadnuta srpska sela oko [[Konjic]]a, počinjeni ratni zločini. * [[31. 5.]] - U Prijedoru naređeno da nesrbi obilježe kuće bijelim čaršafima ili zastavama, te da na rukama nose bijele trake (od 2012. Dan bijelih traka). * 31. 5. - Granatiranje [[Trnovo (FBiH)|Trnova]], većina Muslimana zatim napušta mjesto. * 31. 5. - [[Datoteka:Ballot.gif|25px|Izbori]] Izbori za savezno Veće građana u SR Jugoslaviji: [[SPS]] 73, [[SRS]] 33, [[DPS]] Crne Gore 23 mesta; izbore bojkotuju [[DS]] i koalicija [[DEPOS]] (Demokratski pokret Srbije koji čine [[SPO]], nacionalno krilo DS [kasniji [[DSS]]], [[GSS]], [[Liberali Srbije|Nova Demokratija]]) - odziv je oko 56%. Istovremeno neuspeli referendum o grbu i himni Srbije (najviše za štit sa četiri ocila i Marš na Drinu). * 31. 5. - "Crni flor" - najveći [[Antiratni protesti u Beogradu 1991-1992|antiratni protest]] u Beogradu.<ref>Tamara Spaić [https://pescanik.net/crni-flor/ Crni flor]. pescanik.net 01/06/2021</ref> * 31. 5. - Jugoslavija zamenjena Danskom na predstojećem Evropskom prvenstvu u fudbalu, tim se vraća u zemlju sa priprema. * 24 - 31. 5. - [[JRM]] napustila [[Vis]] i [[Lastovo]]. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - U SRJ se uvode bonovi za benzin, nestašica i nekih drugih proizvoda. [[Datoteka:Sarajevo 8 june 1992.jpg|mini|200px|left|Sarajevo]] * 1. 6. - Objavljen izveštaj gen. sekretara UN o situaciji u BiH: situacija je složena, Hrvatska nije povukla trupe iz zemlje (neki diplomati nezadovoljni što izveštaj nije objavljen pre glasanja o sankcijama SRJ).<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/06/03/Diplomats-question-UN-leaders-report-on-Bosnia-Hercegovina/1699707544000/ Diplomats question U.N. leader's report on Bosnia-Hercegovina]. upi.com</ref> * 1. 6. - [[Nenad Kecmanović]] i [[Mirko Pejanović]] ulaze u Predsjedništvo BiH (Kecmanović već sledećeg meseca odlazi u Beograd). * 1. 6. - Hrvatska je članica [[UNESCO]]. * [[2. 6.]] - Referendum u [[Danska|Danskoj]] o [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskom ugovoru]] - 50,7% protiv. * 2. 6. - Humanitarni konvoj UN prema Dobrinji je zaustavljen paljbom, jedna osoba poginula. * [[3. 6.]] - Grupa studenata na Beogradskom univerzitetu počinje protest. * 3 - 12. 6. - [[Masakr u Ledićima 1992.|Masakr u Ledićima]] kod Trnova, ubijeno 24 Srba. * [[4. 6.]] - Sastanak NATO-a u Oslu: u principu pristaje da podrži mirovne operacije u Istočnoj Evropi, ako to KEBS zatraži; osuđena beogradska vlada ali i hrvatsko mešanje u BiH. * 4. 6.? - Hrvatska artiljerija gađa Trebinje, a granatiranje Dubrovnika se nastavlja do 8-og.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Opposing-forces-meet-on-fate-of-residents-trapped-by-fighting/6008708062400/ Opposing forces meet on fate of residents trapped by fighting]. upi.com</ref> * [[5. 6.]] - Evakuacija poslednje kasarne u Sarajevu, "Maršal Tito", bez teškog oružja. Postignut sporazum o otvaranju aerodroma za humanitarne pošiljke. * 6. 6. - [[Monika Seleš]] po treći put zaredom osvojila French Open. * 6/[[7. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, uništena napuštena kasarna "Maršal Tito", pogođeni mlekara, pekara. Oštećenje visokonaponskog voda izaziva nestanak vode, glavna pekara ne radi. * 7. 6. - U Sloveniji ubijen političar [[Ivan Kramberger]], navodno slučajno. [[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|200px|[[Operacija Lipanjske zore]]]] * 7 - 26. 6. - [[Operacija Lipanjske zore]] (Čagalj) - hrvatski uspjeh u dolini Neretve. [[Čapljina]] oslobođena 8-og, zapadni dio Mostara 11-og, Stolac 13-og. Operacija je praćena etničkim čišćenjem Srba, zločinima i razaranjem objekata. * [[8. 6.]] - Prvi pokušaj deblokade Sarajeva: TO BiH napada na više mesta, zauzima brdo Žuč iznad zapadnog dela grada.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Government-defense-forces-exchanged-fire-with-Serbian-guerrillas-Tuesday/6300708062400/ Government defense forces exchanged fire with Serbian guerrillas Tuesday...]. upi.com</ref> Zauzima Mojmilo, gubi ga sutradan. Veći deo Sarajeva bez struje i vode (struja donekle opravljena 16-og). * 8. 6. - Predsednik BiH Alija Izetbegović traži od SAD vazdušne udare na srpske artiljerijske pozicije oko Sarajeva, posle trodnevnog granatiranja. (?) * 8. 6. - [[Narodna banka Srbije|NBS]] dozvoljava [[Dafiment banka|Dafiment banci]] obavljanje devizno-valutnih poslova (u registar upisana [[2. 6.]], po drugi put). * 8. 6. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 758|Rezolucija SB UN 758]]: pojačana snaga i mandat UNPROFOR-a. Ovlašćeno slanje bataljona od 1.000 ljudi za preuzimanje sarajevskog aerodroma. * [[9. 6.]] - Studentske demonstracije u Podgorici osuđuju razaranje Sarajeva. * 9. 6. - Sporazum JNA i HV u Cavtatu o razmeni zarobljenih i humanitarnoj pomoći za to mesto. * [[10. 6.]] - [[Masakr u Čemernu]]: u selu kod Ilijaša ubijeno 32-oje Srba. * 10. 6. - Kod Mojmila, na ulazu u Sarajevo, napadnut konvoj UNPROFOR-a koji je trebao dočekati gen. MacKenzieja, čiji je zadatak da ispregovara otvaranje aerodroma. * [[11. 6.]] - Prvo zasedanje [[Skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]], za predsednika Veća građana izabran je [[Jugoslav Kostić]] (do 1993). * 11. 6. - Beogradski taksisti protestuju, tražeći više benzina na bonove, zakačili se sa Vojislavom Šešeljem. * [[12. 6.]] - Neuspešni muslimanski kontranapad na Vracama ([[Juka Prazina]]). Karadžić najavljuje jednostrano primirje za 15-ti (potpisano 14-og uveče), traži bar 800 UN posmatrača. * 12. 6. - Napad VRS na [[Bihać]] - [[Opsada Bihaća|opsada]] traje do avgusta 1995. * [[13. 6.]] - Klečeći protest muzičara i kompozitora ispred Predsedništva Srbije. Stejt Department savetuje Amerikancima da napuste Srbiju i Crnu Goru. * 13. 6. - "Trenutak Sister Souljah": kandidat [[Bill Clinton]] tokom sastanka sa Duginom koalicijom [[Jesse Jackson]]a oštro kritikovao crnu "reptivistkinju" [[Sister Souljah]] zbog komentara u vezi nemira u Los Angelesu. [[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-10.jpg|mini|200px|Posavski koridor, jun-jul '92]] [[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-17.jpg|mini|150px|Hercegovina, Dubrovnik, jun-oktobar '92]] * [[14. 6.]] - Hrvatske snage prelaze na lijevu stranu Neretve u Mostaru. * [[14. 6.|14]] - [[26. 6.]] - [[Operacija Koridor]] - opet uspostavljena veza između dve polovine Srpske republike BiH. * [[14. 6.]] - Litija prolazi Beogradom na čelu sa Patrijarhom Pavlom, prva posle 45 godina, za mir i protiv vlasti. Zasebni protest "Poslednje zvono", sa budilnicima, ispred Savezne skupštine. [[Datoteka:Dobrica Ćosić 2021 stamp of Serbia.jpg|mini|150px|left|[[Dobrica Ćosić]] na markici]] * [[15. 6.]] - [[Dobrica Ćosić]] izabran za prvog [[Spisak predsednika Jugoslavije|predsednika SRJ]] (smenjen posle nepunih godinu dana). * 15. 6. - [[Studentski protesti 1992.]] u Beogradu, do 10. jula - veliko okupljanje ispred rektorata, objavljen štrajk do Miloševićeve ostavke (trajaće do 10. jula, Šešelj pokazuje pištolj studentima 9-og). DEPOS je pomerio svoj protestni sabor sa 21. juna. * 15. 6. - Zajednička izjava predsednikâ Izetbegovića i Tuđmana pominje udružene vojne napore protiv "zajedničkog neprijatelja". * 15. 6. - Srušena pravoslavna [[Saborna crkva u Mostaru]]. * [[16. 6.]] - U Dobrinji poginuo novinar "Mladine" Ivo Štandeker, ranjena američka fotoreporterka Jana Schneider. * [[17. 6.]] - Nakon dva mirnija dana, novo granatiranje Sarajeva. Srpske snage napadaju Dobrinju (blizu sarajevskog aerodroma). * 17. 6. - Milošević primio delegaciju studenata i profesora (studentski lider [[Dragan Đilas]]): odbija studentske zahteve. * 17. 6. - Sporazum o razumevanju američkog i ruskog predsednika, Buša i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], o redukciji naoružanja (kasnije kodifikovan kao [[START II]]). * [[18. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 760|Rezolucija SB UN 760]]: iz sankcija prema SRJ izuzeta humanitarna roba (hrana, lekovi...). * 18. 6. - [[Smrt 12 banjalučkih beba]]: iz medicinskog centra u Banjaluci javljaju da je 14 osoba umrlo zbog nedostatka kiseonika, od toga 11 beba. Privatni francuski konvoj stiže u Sarajevo iz Beograda sa 180 tona pomoći, nakon 53 sata putovanja; istog dana stiže UNPROFOR-ov konvoj sa posmatračima. * [[19. 6.]] - ARBiH u Sarajevu napada Nedžariće. Borbe u Dobrinji i oko aerodroma. * [[19. 6.|19]] - [[20. 6.]] - Počeci [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]: neuspeli napadi [[HVO]]-a na Muslimane u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] i [[Gornji Vakuf|Gornjem Vakufu]]. * 19 - 21. 6. - [[Rat u Pridnjestrovlju]]: Bitka za Tighinu/[[Bender, Moldavija|Bender]], na desnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra,]] najveći je okršaj sukoba; moldavske trupe su ušle u grad, ali su pridnjestrovske snage u kontranapadu povratile pozicije. * [[20. 6.]] - Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i naređuje opštu mobilizaciju. Napadnut konvoj posmatrača koji su se povlačili iz aerodroma. Zgrada "Oslobođenja" u plamenu. Srbi napuštaju okolinu Visokog. * 20. 6. - Dogovor [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]] ([[Vaclav Klaus]] i [[Vladimir Mečijar]]) o mirnom razlazu [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. * [[21. 6.]] - [[Napad na Miljevački plato]] kod [[Drniš]]a, ubijeno 40 teritorijalaca [[RSK]]. Sutradan granatiran [[Knin]]. * [[22. 6.]] - UNPROFOR preuzima odgovornost za Sektor Zapad, u zapadnoj Slavoniji. * 22. 6. - U [[Jekaterinburg]]u pronađen kostur posljednjeg ruskog cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] i carice Aleksandre. * [[23. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, ponovo nestanak struje u velikom delu grada, avioni oštetili predajnik na Bjelašnici. * 23. 6. - Njujorški mafijaški bos [[John Gotti]] osuđen na doživotni zatvor. * [[24. 6.]] - Između Prnjavora i Dervente oboren prvi hrvatski MiG, sa puk. Antunom Radošem. * [[25. 6.]] - Carrington razgovara u Strasbourgu sa Miloševićem, Tuđmanom i Silajdžićem - krivi Miloševićevu "tvrdoglavost" za pat-poziciju. * [[26. 6.]] - Finale [[Euro 1992]] u Gothenborgu, Švedska: Danska, zamena za Jugoslaviju, pobedila je Nemačku 2:0. * 26. 6. - [[Operacija Koridor]] 92: na liniji Živkovo Polje-Filomena-rječica Tolisa kod Modriče se sastali Prvi krajiški i Istočnobosanski korpus, tj. dve polovine RS. Dva dana kasnije VRS zauzima i [[Modriča|Modriču]]. * 26. 6. - Završetak "Lipanjskih zora" (Dan oslobođenja mostarske općine). * 26. 6. - Generalni sekretar UN traži od Srba da prekinu napade na Sarajevo i stave svoje teško oružje pod kontrolu UN. * 26. 6. - Vojni sud JNA u Beogradu osuđuje na smrt Martina Sabljića, Zorana Šipoša i Nikolu Čibarića za zločine u Vukovaru. * [[27. 6.]] - U [[Višegrad]]u zapaljeno 70 Muslimana ([[Milan Lukić]] osuđen pred Haškim tribunalom). * [[28. 6.]] - Francuski predsednik [[François Mitterrand]] iznenada posetio Sarajevo. Dva francuska aviona sa hranom i lekovima su letela prema gradu, ali su zbog borbi oko aerodroma skrenuli u Split. * [[28. 6.]] - [[5. 7.]] - [[Vidovdanski sabor 1992.]] - DEPOS (Demokratski pokret Srbije) organizuje proteste u Beogradu koji traže Miloševićevu ostavku, tu je i krunski princ [[Aleksandar Karađorđević]], [[Patrijarh Pavle]] traži kraj nasilja u BiH. * [[29. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 761|Rezolucija SB UN 761]]: odobreni dodatni elementi Unprofora, 1.100 kanadskih vojnika, za bezbednost i funkcionisanje sarajevskog aerodroma, sa kojeg se povlače snage VRS, a istaknuta je zastava UN. Sleteo je jedan francuski avion sa pomoći. * 29. 6. - Telohranitelj ubio [[alžir]]skog šefa države [[Mohamed Boudiaf|Mohameda Boudiafa]]. * [[30. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 762|Rezolucija SB UN 762]]: od Hrvatske se traži povlačenje na položaje od pre [[21. 6.]], a od jedinica JNA zaostalih u Hrvatskoj, kao i srpskih teritorijalaca i paravojnih formacija da se pridržavaju mirovnog plana. * 30. 6. - Studentska šetnja Beogradom (na "Vidovdanskom saboru" je znatno opao broj prisutnih). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Jugoslovenski dinar: skinuta jedna nula, vezuje se za dolar umesto za marku (zvanično 200:1), inflacija je 102%. Datum izdanja novčanica od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (mladić). * 1. 7. - Izdat [[Bosanskohercegovački dinar]] - vredi samo na područjima pod kontrolom [[ARBIH]]. U ovo vreme je izdat i [[dinar Republike Srpske]], a na prostorima pod kontrolom HVO će se koristiti [[hrvatski dinar]] - svuda vredi [[Njemačka marka|marka]]. * 1. 7. - Karadžić objavio da je naredio primirje. * {{circa}} 1. 7. - Američka mornarica i vazduhoplovstvo se nalaze nekoliko dana u Jadranu, radi davanja podrške humanitarnim operacijama.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/07/01/Bush-says-US-force-off-Yugoslav-coast-shows-Washington-serious/7777709963200/ Bush says U.S. force off Yugoslav coast shows Washington 'serious']. upi.com JULY 1, 1992</ref> * 1 - 2. 7. - Velike protestne šetnje u Beogradu. * 1 - [[13. 7.]] - Hrvatska [[Operacija Tigar (1992)|Operacija Tigar]]: zauzimaju visove kod Dubrovnika. [[Datoteka:Sarajevo Airport from Trebević.jpg|mini|300px|Sarajevski aerodrom i Dobrinja, sa Trebevića (2017)]] * [[2. 7.]] - Prvi kanadski vojnici stižu na sarajevski aerodrom, kao i tri aviona. Operacija ''Provide Promise'' traje do januara 1996, sa 12.886 letova aviona iz 21 zemlje, sa dostavljenih 159.622 tone pomoći i odvezenih 1.300 ranjenih. Borbe oko trga Pere Kosorića. * [[3. 7.]] - [[Herceg-Bosna]] donosi odluku "o privremenom ustrojstvu izvršne vlasti i uprave na području HZ HB" - [[Mate Boban]] u Grudama proglašava samoupravu (SAD izjavljuju 6-og da se protive tom pokušaju). Ministar obrane BiH Jerko Doko izjavljuje da će HVO biti pod jedinstvenom komandom sa snagama BiH. * 3. 7. - Posrednik lord Carrington u Sarajevu: Izetbegović ne želi etničke regione a Karadžiću bi oni bili samo osnova za pregovore. * 3. 7. - [[Milan Panić]], mandatar savezne vlade, stigao u Beograd, nakon što su ga vlasti SAD izuzele od sankcija prema SRJ. * 6. 7. - [[Operacija Koridor]] 92: VRS zauzima [[Derventa|Derventu]] (Dan oslobođenja je 4. 7.). * [[6. 7.|6]]-[[29. 7.]] [[Kriza razoružanja Iraka]]: [[irak|iračka]] vlada odbija pristup posmatračima UN u Ministarstvo poljoprivrede, ovi neko vreme "kampuju" ispred zgrade. * 6-[[7. 7.]] - Samit G-7 u Minhenu: ne treba isključivati vojna sredstva za ispunjenje humanitarnih ciljeva u BiH. * [[7. 7.]] - Policija uveče sprečila studentsku šetnju do Miloševićeve rezidencije, studenti tokom noći blokirali više punktova u Beogradu. Farmeri sutradan blokiraju puteve severno od Beograda - traže više cene žita i više dizela (Vidovdanski sabor je završen 5-og). * 8 - 10. 7. - Sastanak [[OEBS|KEBS]] u Helsinkiju: suspendovano članstvo SRJ, jer je okrivljena za agresiju prema susedima (mandatar Panić je tražio da se odluka odloži za 100 dana). Sastanak Izetbegović-Buš 9-og. Buš šalje dva broda u Jadran, isključuje slanje vojnika. [[Zapadnoevropska unija|WEU]] i NATO su na margini sastanka dogovorili slanje mornarice za nadzor embarga. * [[9. 7.]] - Skupština Srbije usvaja niz zakona kojima se "Miloševiću daje kontrola nad ekonomijom".<ref>[http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/arhslgl/numberOverview/sgarh/14280# Службени гласник РС 46/1992 | Датум: 09.07.1992]. pravno-informacioni-sistem.rs</ref><ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/07/09/Serbias-communists-take-control-of-republics-economy/7531710654400/ Serbia's communists take control of republic's economy]. upi.com JULY 9, 1992</ref> Studenti ponovo šetaju gradom, Šešelj im nakon koškanja ispred skupštine pokazuje pištolj. * 9. 7. - UN u Beogradu postigao sporazum sa predsednikom RSK [[Goran Hadžić|Goranom Hadžićem]] o povratku "ružičastih zona" [[UNPA]] pod hrvatsku kontrolu. * [[10. 7.]] - [[Manuel Noriega]] osuđen na 40 godina zatvora u Majamiju, zbog trgovine drogom. * [[11. 7.]] - Ofanziva srpskih snaga na [[Goražde]]. * [[12. 7.]] - Zločini nad Srbima u okolini Srebrenice. * [[13. 7.]] - Bos. Srbi zauzimaju [[Odžak]]. Sarajevo bez struje. * 13. 7. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 764|Rez. SB UN 764]]: UNPROFOR na sarajevskom aerodromu pojačati za 500 ljudi, reafirmiše se da se sve strane moraju pridržavati [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i da će svi koji čine ili naređuju njihovo kršenje biti pojedinačno odgovorni (osnova [[ICTY|Haškog tribunala]]). * 13. 7. - Laburista [[Yitzhak Rabin]] je novi premijer Izraela, nakon [[Yitzhak Shamir|Yitzhaka Shamira]] iz Likuda (do atentata 1995). * [[14. 7.]] - [[Milan Panić]], [[SAD|američki]] biznismen srpskog porekla, postao prvi premijer SR Jugoslavije; uzima i resor odbrane - njegova politika je suprotstavljena Miloševićevoj, smenjen je krajem godine. * [[15. 7.]] - Granata ubila osam izbjeglica na igralištu u Slavonskom Brodu. Nemačka šalje jedan razarač u NATO-ovu operaciju nadzora u Jadranu - prva inostrana nehumanitarna misija te zemlje od svetskog rata. * [[16. 7.]] - Počinje operacija ''Maritime Monitor'': brodovi NATO i [[Zapadnoevropska unija|Zapadnoevropske unije]] nadgledaju na Jadranu sprovođenje sankcija protiv SRJ (prva takva operacija od Drugog svetskog rata); u novembru je zamenjuje operacija ''Maritime Guard''. VRS odsekla [[Bosanski Brod]]. * [[17. 7.]] - U Londonu dogovoreno 14-dnevno primirje u BiH, od 19-og, i stavljanje teškog oružja pod kontrolu UN. * [[17. 7.|17]] - [[20. 7.]] - 39. [[Pulski filmski festival]], prvi u samostalnoj Hrvatskoj: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Zlatna arena]] za film "[[Priča iz Hrvatske]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/39-pulski-filmski-festival/ 39. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[19. 7.]] - Premijer SRJ Milan Panić u poseti Sarajevu. * 19. 7. - Italijanska mafija ubila još jednog sudiju, [[Paolo Borsellino|Paola Borsellina]]; u eksploziji auto-bombe je poginulo i petoro policajaca iz pratnje. * [[20. 7.]] - Zbog jakih borbi, uprkos primirju dogovorenom pred EZ, na jedan dan suspendovan vazdušni humanitarni most prema Sarajevu. [[Datoteka:Transnistria since Asybaris.jpg|mini|120px|[[Pridnjestrovlje]]]] * [[21. 7.]] - Tuđman i Izetbegović potpisuju u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH. * 21. 7. - Gen. [[Lewis MacKenzie]], komandant operacija UN u Sarajevu, tvrdi da sve strane krše pravila ratovanja. * 21. 7. - Carrington u Beogradu: lideri Krajine odustaju od zahteva za nezavisnost kao preduslova za pregovore sa Hrvatskom. * 21. 7. - Zaključeno je primirje u [[Rat u Pridnjestrovlju|Ratu u Pridnjestrovlju]]. * [[23. 7.]] - Konvoj od oko 7-10.000, uglavnom muslimanskih, izbeglica iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] krenuo prema Karlovcu (deo izbeglica je zatim prevezen vozovima u Nemačku). * 23. 7. - [[Abhazija]] proglasila nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]] - sledećeg meseca izbija rat. * [[25. 7.]] - [[9. 8.]] - [[Olimpijada 1992|Olimpijada]] u [[Barcelona|Barceloni]]. Debituju Slovenija (2 bronze u veslanju), BiH, i [[Hrvatska na OI 1992.|Hrvatska]] (medalje: muška košarka srebro, teniseri dve bronze - [[Goran Ivanišević]] pojedinačno i u dublu sa [[Goran Prpić|Prpićem]]). Iz SR Jugoslavije smeju nastupiti samo pojedinci pod naslovom [[Nezavisni učesnici na Letnjim olimpijskim igrama 1992.|nezavisnih učesnika]] (medalje osvajaju [[Jasna Šekarić]] [srebro], te [[Aranka Binder]] i [[Stevan Pletikosić]] [bronze], svi u streljačkim disciplinama). [[Datoteka:L'arquer. Rosa Serra. 2012.JPG|mini|"Olimpijski strelac" i kotao za olimpijski plamen u Barceloni]] * [[26. 7.]] - Izdvajanjem iz [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] nastaje [[Demokratska stranka Srbije]], na čelu sa [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]]. * [[27. 7.]] - Mirovnjaci iz Francuske, Egipta i Ukrajine počinju zamenu kanadskih na sarajevskom aerodromu. Nastavak razgovora u Londonu - do 29-og, Silajdžić odbija razgovore dok se ne prekinu borbe. * [[29. 7.]] - U Sarajevo iz Splita stiže UNHCR-ov konvoj od 25 kamiona, do sada najveći. Zakon u Srbiji otežava organizovanje demonstracija. Panić u Londonu potvrđuje postojanje srpskih logora, nazivajući ih sramotom (ranije je Krajišnik tražio puštanje Srba iz muslimanskih i hrvatskih logora). Telefonske veze sa Sarajevom u prekidu. * 30. 7. - Ofanziva ARBiH oko Sarajeva, aerodrom nakratko zatvoren 31-og zbog granatiranja. * [[31. 7.]] - "[[Politika (novine)|Politika]]" štrajkuje zbog pokušaja podržavljenja - prvi put nakon 1944. da novine nisu izašle. * 31. 7. - Karadžić kaže da BiH kao država ne postoji, poriče postojanje srpskih logora, Srbi bi bili srećni delićem hrvatske obale uz Crnu Goru. === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Izdate nove novčanice od 1000 dinara (Nikola Tesla) i 5.000 dinara (Ivo Andrić). * 1. 8. - Evakuacija siročića autobusom iz Sarajeva, dve bebe stradale od snajpera. * [[2. 8.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] Izbori u Hrvatskoj, prvi posle neovisnosti: [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarni]] (apsolutna većina za [[HDZ]], 85 mandata) i [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 1992|predsjednički]] ([[Franjo Tuđman]] skoro 57%). * [[3. 8.]] - U Jovanici kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] pronađeno arheološko nalazište iz ranog [[paleolit]]a, [[ašelska kultura]]. [[Datoteka:Manjača Camp.jpg|mini|Logor Manjača]] * [[4. 8.]] - Savet bezbednosti UN zahteva slobodan pristup Crvenom krstu i drugima agencijama svim logorima i zatvorima, nakon izveštaja o "srpskim konc-logorima" (Keraterm, Omarska, Manjača, Trnopolje). Sarajevski aerodrom zatvoren na tri dana zbog granatiranja. Prekinut vodovod na Ilidži, veći deo Sarajeva nema vodu, jake borbe sledeće noći. * [[5. 8.]] - Međunarodni komitet Crvenog krsta: sve tri strane u BiH imaju centre za pritvor u kojima se krše ljudska prava. * [[6. 8.]] - Vatikan podržava intervenciju u BiH, kako bi se razoružali "oni koji bi da ubijaju". * [[7. 8.]] - ''Guardian'' objavljuje reportažu iz "istražnog centra" Omarska. Veći deo Sarajeva bez struje, što povlači i nestanak vode. * 7. 8. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 769|Rez. SB UN 769]]: odobreno pojačanje snage i mandata Unprofora. * 7. 8. - [[Hrvatske obrambene snage]] (Blaž Kraljević) zauzimaju delove opštine [[Trebinje]]. * [[8. 8.]] - [[Aleksa Buha]], ministar ino. poslova SrR BiH, izjavio u Beogradu da su Srbi u inostranstvu ponudili da učestvuju u kamikaze misijama po Evropi u slučaju "zapadne agresije" (''NY Times''). * 8. 8. - Finale olimpijskog košarkaškog turnira: američki ''[[Dream Team]]'' je pobedio Hrvatsku sa 117:85. * [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant [[HOS]] Hercegovine i general [[ARBIH]], i još osam pripadnika HOS poginuli u sukobu sa HVO u Kruševu kod Mostara. * 9 - 10. 8. - Paddy Ashdown obišao logore Kula kod Sarajeva i Manjača: loši uslovi ali nema sistematske torture ni ubijanja. * [[10. 8.]] - Tuđman podržava zapadnu intervenciju u BiH, koja bi trebala imati tri teritorijalne jedinice, strahuje od islamskog fundamentalizma. * [[12. 8.]] - Srpska Republika Bosna i Hercegovina promenila ime u [[Republika Srpska]]. Evakuacija 300 žena i dece iz Sarajeva, prema sporazumu RS, UNPROFOR i Dečije ambasade. * 12. 8. - Završena hrvatska [[Operacija Oslobođena zemlja]] u zaleđu Dubrovnika. * 12. 8. - Završen nacrt Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) - ratifikovan 1993, uz dodatke, na snazi 1994-2020. * [[13. 8.]] - Savet bezbednosti UN donosi rezolucije [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 770|770]] i [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 771|771]]: prvom se na osnovu poglavlja VII [[Povelja Ujedinjenih Nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] zahteva prekid borbi u BiH, slobodan pristup logorima i zatvorima i olakšanje dostave humanitarne pomoći, ako treba i silom (Kina, Indija i Zimbabve uzdržani). Drugom se osuđuju masovna kršenja humanitarnog prava i prvi put pominje "[[etničko čišćenje]]". * 13. 8. - Poseta premijera SRJ Panića Sarajevu, snajperom ubijen američki TV producent iz pratnje. * 13. 8. - SRJ, premijer Panić, priznaje Sloveniju. * 13. 8. - [[Lawrence Eagleburger]] je v.d. državnog sekretara SAD, nakon [[James Baker|Jamesa Bakera]]. [[Datoteka:1992 Georgia war.svg|mini|200px|Početak [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rata u Abhaziji]]]] * [[14. 8.]] - Kod osječkog naselja [[Nemetina]] najveća razmena zarobljenika, po Budimpeštanskom sporazumu premijera SRJ i RH od 7. 8. (kasnije Dan sjećanja na zatočene i nestale tijekom Domovinskog rata). * 14. 8. - Počinje [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rat u Abhaziji]]: gruzinske snage su poslate da povrate kontrolu nad [[Abhazija|Abhazijom]], separatistička vlada je napustila [[Suhumi]] četiri dana kasnije. * [[15. 8.]] - Prvi konvoj UNHCR stigao u Goražde. Srbi optužuju da je doneseno i oružje odn. da su muslimanski borci upotrebili konvoj kao štit. * [[15. 8.|15]] - [[28. 8.]] - Operacija Krug: ARBiH oslobađa lijevu obalu Drine kod Goražda. * [[17. 8.]] - U granatiranju zapaljen sarajevski [[Hotel Evropa (Sarajevo)|hotel Europa]]. * [[18. 8.]] - Uspostavljeni diplomatski odnosi SAD sa Slovenijom, Hrvatskom i BiH. Oko 1.000 žena i dece je evakuisano iz Sarajeva prema Beogradu. Sarajevski aerodrom zatvoren dva dana nakon što je kod Kiseljaka pucano na britanski avion. * [[19. 8.]] - Delegacija KEBS u Beogradu - posmatrači su poslani u Vojvodinu, Sandžak i na Kosovu. * [[20. 8.]] - {{circa}} Ofanziva ARBiH protiv sarajevskog obruča, u pravcu Visokog. U granatiranju zapaljena zgrada bosanskog parlamenta. * [[21. 8.]] - [[Masakr na Korićanskim stijenama]] - ubijeno oko 200 Muslimana i Hrvata, bivših zatvorenika logora Trnopolje. Izaslanik UN za istraživanje kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji Tadeusz Mazowiecki stigao u Zagreb. * [[22. 8.]] - Američki obaveštajni zvaničnici: u srpskim logorima bilo ubistava i mučenja, bez dokaza za sistematska ubijanja. * [[25. 8.]] - Pogođen humanitarni avion koji je poletao iz Sarajeva, ranjeno pet mirovnjaka i novinar BBC Martin Bell. * 25/[[26. 8.]] - U granatiranju zapaljena [[Gradska vijećnica u Sarajevu]], izgorio veći dio knjižnog fonda i dokumenata. * [[26. 8.|26]]-[[27. 8.]] - Mirovna konferencija u [[London]]u povodom Bosne i Hercegovine: obećano da će se prekinuti opsade gradova, raspustiti logori i staviti teško oružje pod nadzor UN; Karadžić bi prepustio 20% osvojene teritorije. Sukob Miloševića i Panića. [[David Owen|Lord Owen]] je novi pregovarač EZ, nakon ostavke Lorda Carringtona. * 27. 8. - Operacija Southern Watch: uspostavljena zona neletenja na jugu Iraka. * [[28. 8.]] - U granatiranju Sarajeva pogođeno Predsjedništvo. * 28. 8. - Zapadnoevropska unija i NATO će staviti 5000 vojnika na raspolaganje UN, sporazum o strožijem sprovođenju sankcija na Jadranu i Dunavu. * [[29. 8.]] - Karadžić objavljuje da diže opsadu Goražda, ARBiH sutradan javlja da je izvršila proboj opsade. Talas srpskih izbeglica iz okoline grada, nakon povlačenja VRS. * [[30. 8.]] - Jedanaest civila stradalo na pijaci na Alipašinom polju. * [[31. 8.]] - Radikali tražili glasanje o poverenju saveznom premijeru Paniću, ali SPS podeljen. * avgust - Savezni premijer Milan Panić smenio pomoćnika ministra unutrašnjih poslova [[Mihalj Kertes|Mihalja Kertesa]], zbog "neslaganja sa planom vlade o zabrani etničkog čišćenja u Jugoslaviji" (u vezi Hrtkovaca). * avgust, zadnja dekada - Uragan ''Andrew'', kategorije 5, pustoši Bahame i jug SAD. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Izdate novčanice od 10.000 dinara (djevojčica) i 50.000 dinara (dječak). * [[2. 9.]] - Prva partija šahovskog meča [[Bobi Fišer|Fišer]]–[[Boris Spaski|Spaski]], kojeg na [[Sveti Stefan|Svetom Stefanu]] organizuje [[Jezdimir Vasiljević]], "Gazda Jezda". * 2. 9. - ARBiH napada srpske položaje kod Goražda. * [[3. 9.]] - Italijanski avion sa humanitarnom pomoći oboren kod [[Jasenik (Konjic)|Jasenika]], blizu Konjica, iznad teritorije HVO - suspendovani letovi. * [[4. 9.]] - Milanu Paniću nije izglasano nepoverenje. * [[6. 9.]] - Hrvatske snage zahtevaju od vlade BiH da povuku svoje jedinice iz zapadnih delova Sarajeva. * [[7. 9.]] - [[Građanski rat u Tadžikistanu]]: predsednik [[Rahmon Nabijev]] podnosi ostavku na nišanu. U novembru na čelo zemlje dolazi [[Emomali Rahmon]]ov. * [[8. 9.]] - Ubijena dvojica francuskih pripadnika UNPROFOR-a - konvoj je uleteo u okršaj ARBiH i VRS kod sarajevskog aerodroma. Oko polovine grada ima struju, nema vode. * [[9. 9.]] - Na zagrebačkom aerodromu zaplenjen iranski avion sa oružjem umesto humanitarne pomoći za BiH, po dojavi SAD (iranskih letova je bilo i ranije). * [[10. 9.]] - SAD optužuju vazduhoplovstvo bosanskih Srba da su koristili humanitarne letove kao štit (odn. protestuju jer srpski avioni prate humanitarne letove?). * 10. 9. - [[Vladislav Jovanović]], [[SRJ|savezni]] ministar ino. poslova, dao ostavku jer optužuje Panića da deluje protiv srpskih interesa. * [[11. 9.]] - Dogovor u principu između Hrvatske i SRJ o otvaranju autoputa Beograd-Zagreb i povlačenju jugoslovenske vojske sa [[Prevlaka|Prevlake]]. * [[12. 9.]] - Rok za koncentraciju srpskog teškog oružja radi nadzora UN (Sarajevo, Goražde, Bihać, Jajce). * 12. 9. - U Peruu uhvaćen [[Abimael Guzmán]], lider "[[Svetla staza|Svetle staze]]". * [[14. 9.]] - Ustavni sud BiH presudio da je Hrvatska zajednica [[Herceg-Bosna]] nezakonita. * 14. 9. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 776|Rezolucija SB UN 776]]: UNPROFOR ojačan za 5000 ljudi, radi zaštite humanitarnih konvoja i drugih humanitarnih aktivnosti. Napad VRS na Aziće (?) kod Sarajeva, grad je jako granatiran.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/09/15/UN-officials-say-Serbian-unmonitored-tanks-advancing-from-west/3453716529600/ U.N. officials say Serbian unmonitored tanks advancing from west]. upi.com Sept. 15, 1992</ref> * [[15. 9.]] - Pismo Vensa i Ovena Karadžiću u kome se žale na jučerašnje bombardovanje Bihaća i okolnih mesta (Bosanski Srbi jedini imaju vazduhoplovstvo). * pol. septembra? - Potpuno presečena voda i struja Sarajevu. [[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-12.jpg|mini|180px|Bosanski Brod, jul-okt.]] * [[16. 9.]] - Crna sreda: britanska konzervativna vlada morala izvesti funtu sterlinga iz Evropskog mehanizma deviznog kursa, jer se nije mogla održati iznad donjeg limita ([[George Soros]] zaradio milijardu dolara kladeći se na pad funte). Iz mehanizma je ispala i lira. * 16. 9. - Skupština Republike Srpske se izjasnila za savez sa SRJ. * [[18. 9.]] - Nova runda pregovora u Ženevi. Napad VRS iz pravca Vogošće, na severu Sarajeva; snage ARBiH su potisnute tu i kod Stupa, na zapadu. * [[19. 9.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 777|Rezolucija SB UN 777]]: [[SRJ]] ne može automatski nastaviti članstvo [[SFRJ]] u [[UN]], preporučuje se Generalnoj skupštini da SRJ mora ponovo zatražiti članstvo (GS isključuje SRJ tri dana kasnije). * 19. 9. - Protesti srpskih žena i dece zaustavili konvoj UN prema Srebrenici. [[Juka Prazina]] odbija komandu Sefera Halilovića. * [[20. 9.]] - Francuski referendum o Maastrichtskom sporazumu je prošao sa 51%. "Malo da" i dansko "ne" prošlog juna označavaju kraj lagodne evropske integracije i istaknutiji euroskepticizam. * [[23. 9.]] - Aneks ranijem sporazumu između BiH i Hrvatske, uspostavljen komitet zajedničke odbrane. * 23. 9. - Test ''DIVIDER'' operacije ''Julin'' u [[Nevada|Nevadi]] je poslednji američki nuklearni test. * [[25. 9.]] - Otvoren [[Kanal Rajna-Majna-Dunav]]. * [[26. 9.]] - Kopredsednici mirovne konferencije Vens i Oven izjavili da su čuli opis marša "3 do 4 hiljade" proteranih Muslimana preko linije fronta u Travnik, dva dana ranije (iz Bosanskog Petrovca, kao odmazda za ubistvo 16 Srba). * [[30. 9.]] - Predsednici SRJ i Hrvatske, [[Dobrica Ćosić]] i [[Franjo Tuđman]], potpisali u [[Ženeva|Ženevi]] sporazum o normalizovanju odnosa između dve države i povlačenju JNA sa Prevlake do 20. 10.. * 30. 9. - Proterivanje Muslimana sa [[Grbavica|Grbavice]] - 150-200 osoba. * 30. 9. - [[Philippe Morillon]] imenovan za komandanta UNPROFOR u BiH. * 30. 9. - Oko 1.000 hrvatskih izbeglica se pokušalo vratiti na područje pod srpskom kontrolom blizu Osijeka. * 30. 9. - U Beogradu osnovan [[Radio Indeks]]. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - U SAD počeo je s radom [[Cartoon Network]]. * 1. 10. - Više od 1.500 logoraša iz Trnopolja stiglo u Karlovac. * [[2. 10.]] - Američki predsednik Buš izjavio da je spreman upotrebiti silu kako bi se sprovela buduća zabrana vojnih letova u BiH, nakon izveštaja o dejstvima bosanskih Srba. * 2. 10. - [[Masakr u Carandiruu]], ubijeno 111 robijaša tokom i nakon pobune u zatvoru u Sao Paulu. * [[3. 10.]] - Nastavljeni humanitarni letovi za Sarajevo, nakon jednomesečne pauze. * 3. 10. - [[Sinéad O'Connor]] pocepala papinu sliku u TV emisiji ''Saturday Night Live'', protestujući protiv slučajeva zlostavljanja dece. * [[4. 10.]] - U Rimu je potpisan mirovni sporazum kojim je nakon 15 godina završen [[Građanski rat u Mozambiku]]. Žrtava je bilo preko milion, uključujući od gladi. Mirovnjaci iz UNOMOZ-a su prisutni do 1995, [[RENAMO]] obnavlja gerilske aktivnosti 2013. * 4. 10. - Izraelski avion, El Al Flight 1862, pao u [[Amsterdam]]u, poginulo 43. * [[5. 10.]] - Jako granatiranje Sarajeva, pogođene zgrade Elektroprivrede, trg Pera Kosorića, Holiday Inn, Pošta, predajnik na Humu... [[Datoteka:Fall of posavina (1992).png|mini|250px|Pad Posavine]] [[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-11.jpg|mini|200px|Posavski koridor, avg-jan.]] * [[6. 10.]] - [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) zauzela strateški značajan [[Bosanski Brod]] (Sarajevo smatra da su ga Hrvati prepustili) - borbe se nastavljaju oko Brčkog, Orašja i naročito Gradačca. * 6. 10. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 779|Rezolucija SB UN 779]] (u vezi Hrvatske): pozdravlja se deklaracija predsednikâ od 30. 9. (npr. da svi raseljeni imaju pravo na povratak i da su ništavne izjave o imovini date pod prinudom), uzbunjeni su zbog novih izveštaja o etničkom čišćenju u UNPA područjima. Istog dana [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 780|Rezolucija SB UN 780]]: ovlašćen Generalni sekretar da formira Komisiju eksperata koji će ispitati informacije o kršenju Ženevskih konvencija (petorica eksperata imenovani 26. 10.). * [[9. 10.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 781|Rezolucija 781 SB UN]]: zabrana vojnih letova iznad BiH (izuzimajući Unprofor), još se ne predviđa sila za sprovođenje. HVO i ARBiH nakratko presekle srpski koridor na potezu Gorica kod Brčkog. * [[11. 10.]] - Referendum o vanrednim izborima u Srbiji - nedovoljan odziv. * 11. 10. - ''Fidei depositum'': papa izdao [[Katekizam Katoličke crkve]]. * [[12. 10.]] - [[Kairski zemljotres (1992)|Kairski zemljotres]] izaziva razaranja i 545 mrtvih. * 12 - 18. 10. - Četrnaesti nacionalni kongres KP Kine: ističe "gradnja Socijalizma sa kineskim karakteristikama", Pokrenut je novi reformski proces u pravcu uspostavljanja modernog korporativnog sistema.<ref>[https://www.jri.co.jp/english/periodical/rim/1999/RIMe199904threereforms/ The "Three Reforms" in China: Progress and Outlook]. jri.co.jp</ref> * [[13. 10.]] - Karadžić pristaje da Vojska RS prizemlji avione (nudi prebacivanje u SRJ, ali banjalučki komandant to odbija). * 13. 10. - Okršaj policije sa Albancima u Prištini. * 13. 10. - Britanska vlada objavljuje plan zatvaranja jedne trećine jama rudnika uglja, sa 31.000 rudara. * [[14. 10.]] - U Sarajevu ponovo ima gasa posle deset dana. * [[15. 10.]] - Prvi britanski kontigent, od 2400 vojnika, poslat u Hrvatsku. * [[16. 10.]] - ARBiH u Sarajevu blokirala humanitarcima put sa aerodroma, plašeći se srpskog "tenkovskog napada" (do 18-og). * 16. 10. - Predsednik SRJ Ćosić apeluje na Miloševića da podnese ostavku. * [[18. 10.]] - U granatiranju Sarajeva, nakon relativno tihe sedmice, oštećen glavni mlin. * [[19. 10.]] - Sastanak predsednikâ Ćosića i Izetbegovića u Ženevi, obećavaju poništavanje etničkog čišćenja i kažnjavanje zločinaca. * 19. 10. - Republička policija zauzima zgradu saveznog MUP-a u Beogradu. * [[20. 10.]] - [[Muslimansko-hrvatski sukob]] u [[Vitez (grad)|Vitezu]], sutradan i u Novom Travniku. * 20. 10. - Jedinice JNA napustile dubrovačko ratište na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Unproforom, polustrvo Prevlaka pod kontrolom posmatrača UN. * 20. 10. - Ćosić i Tuđman potpisuju još jedan sporazum u Ženevi. [[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-13.jpg|mini|150px|Jajce, jul-nov.]] * [[21. 10.]] - Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]]. * [[22. 10.]] - [[Sjeverinski masakr]] - 16 građana Srbije, Muslimana, iz sela [[Sjeverin]], oteto iz autobusa na teritoriji BiH i ubijeno kod [[Višegrad]]a ([[Milan Lukić]] osuđen [[2002]]). * 22. 10. - Objavljeno da je otkrivena lokacija masovne grobnice [[Masakr na Ovčari|na Ovčari]]. * [[24. 10.]] (i ovih dana) - VRS granatira [[Brčko]] i [[Jajce]] i napreduje ka [[Gradačac|Gradačcu]], dok HVO napada [[Prozor]]; kod Trebinja borbe srpskih i hrvatskih snaga. * 24. 10. - Predsednik Ćosić raspisao vanredne savezne izbore za 20. 12. Skupština Srbije 27. 10. odobrava amandman kojim se omogućuju vanredni republički izbori. * [[25. 10.]] - Srbi u zapadnoj Slavoniji blokirali otvaranje auto-puta Beograd-Zagreb za civilni saobraćaj, tj. konvoje novinara iz Beograda i Zagreba koji su se trebali sastati u Okučanima. * [[26. 10.]] - HVO zauzima Prozor i proteruje muslimansko stanovništvo. * 26. 10. - [[Operacija Vlaštica]]: HV zauzima kotu iznad Dubrovnika. * [[28. 10.]] - Ženevski pregovarači Vens i Oven predstavili nacrt ustava BiH: federalna struktura nalik švajcarskoj, sa 7 do 10 regiona, ali ne po etničkoj osnovi (početkom naredne godine konkretizovano u [[Vens-Ovenov plan]]). * 28. 10. - [[Boris Jeljcin]] zabranjuje kao neustavan novoosnovani [[Front nacionalnog spasa (Rusija)|Front nacionalnog spasa]], savez komunista i nacionalista - Ustavni sud u februaru obara zabranu. * [[29. 10.]] - U sklopu [[operacija Vrbas|operacije Vrbas]], VRS zauzela [[Jajce]] - većina stanovništva beži u Travnik. * [[31. 10.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] priznao grešku crkve u vezi tretmana [[Galileo Galilej]]a. ===Novembar/Studeni=== [[Datoteka:Bill Clinton 1992.jpg|mini|[[Bill Clinton]]]] * [[3. 11.]] - Predsednički izbori u SAD: izabran je demokrat [[Bill Clinton]], nakon 12 godina Reagana i Busha - 43 prema 37,5% glasova, 32+1 prema 18 država, 370 prema 168 elektorskih glasova. Nezavisni kandidat [[Ross Perot]] je dobio 18,9% glasova. ** Demokrati zadržali većine u oba doma Kongresa (do preokreta 1994). Među novim članovima su [[Dianne Feinstein]] (Senat), [[Jerry Nadler]] i [[Jim Clyburn]] (Dom). * 3. 11. - Milan Panić preživeo glasanje o poverenju (18-17 za njega u Veću republika, dan nakon izgubljenog glasanja u Veću građana). * [[5. 11.]] - U Beogradu prvi broj pozorišnog lista "Ludus". * [[6. 11.]] - Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju. * [[10. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 786|Rez. SB UN 786]]: 75 osmatrača zabrane vojnih letova iznad BiH, usled čestih izveštaja o njenom kršenju. * [[11. 11.]] - [[Crkva Engleske]] dozvoljava ženama da postanu njeni svećenici. * [[16. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 787|Rez. SB UN 787]]: traži se poštovanje integriteta BiH, osuđuje se naročito bosansko-srpske snage zbog nepoštovanja ranijih rezolucija, traži povlačenje Hrvatske vojske iz BiH, pojačavaju sankcije protiv SRJ (blokada na Dunavu i Jadranu). * [[17. 11.]] - Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove [[CARNet]]. * [[19. 11.]] - Konvoj UN dopremio humanitarnu pošiljku u [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], uz razmenu paljbe sa srpskim snagama (prvi put od kada je to dozvoljeno). * 19. 11. - Komitet Saveta bezbednosti UN odobrio slanje opreme beogradskoj TV stanici [[Studio B]] (u decembru će je vlast oteti). * [[20. 11.]] - [[Zamak Windsor]] pogođen požarom u kojem stradaju neprocjenjiva umjetnička djela. * 20. 11. - Artiljerijski napad VRS na [[Travnik]]. * [[22. 11.]] - Brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije počeli da pretražuju brodove na ulazu u teritorijalne vode SRJ na Jadranu (sprovođenje pooštrene blokade). * [[25. 11.]] - Čehoslovački federalni parlament donosi odluku o prestanku postojanja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i njenoj podjeli ne nezavisne države - [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]]. * ca. 28. 11. - Borbe na severu Bosne, oko srpskog koridora. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - Savezni premijer [[Milan Panić]] istakao kandidaturu za predsednika Srbije, protiv Miloševića, ali nedavno usvojeni zakon zahteva jednogodišnje stanovanje u Srbiji (Vrhovni sud mu odobrava 9. 12.). * 1. 12. - Komisija za ljudska prava UN osudila bosanske Srbe kao najodgovornije za zločine u BiH (od 53 člana samo SRJ protiv). * 1. 12. - Opet prekinuti humanitarni letovi za Sarajevo zbog puščane vatre. * [[3. 12.]] - Nil Papvort poslao prvu [[SMS]] poruku: ''Merry Christmas''. * 1. 12. - Rezolucijom 794 Saveta bezbednosti UN dozvoljeno koaliciji na čelu sa [[SAD]] (UNITAF) da dopremi humanitarnu pomoć i uspostavi mir u [[Somalija|Somaliji]]. * 1. 12. - U Prištini ubijen jedan albanski demonstrant. * [[6. 12.]] - Snage VRS zauzele sarajevsko (ilidžansko) naselje Otes posle petodnevnih borbi; preimenovano u Zoranovo po poginulom pukovniku [[Zoran Borovina|Zoranu Borovini]]. * 6. 12. - Masa [[hinduizam|hinduskih]] demonstranata ruši džamiju [[Babri Masjid]] u gradu [[Ayodhya]] u državi [[Uttar Pradesh]], pokrećući tako val krvavih hindusko-muslimanskih sukoba i nereda širom [[Indija|Indije]], sa oko 2.000 žrtava. * 6. 12. - [[Milan Kučan]] reizabran za predsednika Slovenije. * [[7. 12.]] - Kontraofanziva ARBiH oko Sarajeva. * [[9. 12.]] - [[Princ Charles]] i [[princeza Diana od Walesa]] objavljuju rastavu. * 9. 12. - [[UNITAF]], Operacija Restore Hope: američke trupe se iskrcavaju u [[Somalija|Somaliji]]. {{Annotated image | image = RIAN archive 426989 IMF Managing Director Michel Camdessus and Russian Prime Minister Viktor Chernomyrdin meeting to sign credit agreement.jpg | image-width = 400 | image-left = -240 | image-top = -20 | width = 100 | height = 180 | float = right | annotations = | caption = [[Viktor Černomirdin]] }} * 9 - 14. 12. - Začetak ustavne krize u Rusiji: Kongres narodnih deputata odbija Jeljcinov predlog [[Jegor Gajdar|Jegora Gajdara]] za premijera. Jeljcin ne uspeva oduzeti kvorum Kongresu, postignut je sporazum o ustavnom referendumu na proleće a za premijera je izabran (do 1998). * [[11. 12.]] - U tjedniku [[Globus (tjednik)|Globus]] se pojavljuje tekst ''Hrvatske feministice siluju Hrvatsku'', napad na "Vještice iz Rija" ([[Jelena Lovrić]], [[Rada Iveković]], [[Slavenka Drakulić]], [[Vesna Kesić]] i [[Dubravka Ugrešić]]), tako nazvane jer su tokom održavanja svjetskog kongresa [[PEN]] centara u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] navodno lobirale protiv održavanja slijedećeg kongresa PEN-a u Hrvatskoj. Napadi na njih će trajati i tokom sledeće godine. * 11. 12. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 795|Rez. SB UN 795]]: odobreno slanje [[UNPROFOR]]-a u [[Makedonija|Makedoniju]], na granicu sa Albanijom i SRJ. * [[12. 12.]] - Zemljotres pogađa [[indonezija|indonežansko]] ostrvo [[Flores]] - 2500 mrtvih. * [[14. 12.]] - Predsednik SRJ Dobrica Ćosić podržao kandidaturu Milana Panića. * [[17. 12.]] - Potpisan [[Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini]] (NAFTA, na snazi od 1994). * [[18. 12.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 798|Rez. SB UN 798]]: zgroženi izveštajima o masovnom, organizovanom i sistematskom silovanju žena u BiH, naročito Muslimanki. * 18. 12. - Zatvoren [[Logor Manjača]]. * [[20. 12.]] - [[Datoteka:Roundel of Yugoslavia (1992–2003).svg|22px|Izbori]] U [[SRJ|SR Jugoslaviji]] održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori. ** [[Datoteka:SR Serbia coa.png|20px]] [[Slobodan Milošević]] reizabran (u prvom krugu pobedio [[Milan Panić|Milana Panića]]). Za skupštinu Srbije: [[SPS]] 101, [[SRS]] 73, [[DEPOS]] 50 mesta. Predstavnici [[opozicija|opozicije]] ukazali na brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora. ** [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|20px]] [[Momir Bulatović]] reizabran za predsednika Crne Gore, [[DPS]] ubedljiv 20. 12. i 10. 1. 1993.. * [[27. 12.]] - Izvešteno da je američki predsednik Buš upozorio "srpske lidere" (preds. Milošević i načelnik generalštaba Života Panić) da su SAD spremne upotrebiti vojnu silu ako "prošire rat" na Kosovo<ref>[http://www.nytimes.com/1992/12/28/world/bush-warns-serbs-not-to-widen-war.html?scp=519&sq=yugoslavia&st=nyt BUSH WARNS SERBS NOT TO WIDEN WAR], New York Times, December 28, 1992</ref>. * [[28. 12.]] - Razgovori u Ženevi - rasprava o detaljima mirovnog plana za BiH, Izetbegović kritikovan zbog "gomilanja snaga" ARBiH na Igmanu. * decembar, druga polovina - Oko 10.000 Srba pobeglo preko Drine, usled napredovanja ARBiH prema [[Bratunac|Bratuncu]]. * 28. 12. - Godišnja inflacija u SRJ 19.810%. * [[29. 12.]] - U Hrvatskoj doneseni Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2334.html Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi]. narodne-novine.nn.hr</ref> i Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2333.html Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj]. narodne-novine.nn.hr</ref> - 418 [[Hrvatske općine i gradovi|općina]] umjesto 100, i 20 [[Hrvatske županije|županija]] + Grad Zagreb. * 29. 12. - U Skupštini SRJ izglasano nepoverenje saveznoj vladi Milana Panića. * 29. 12. - Prema izjavi vlade, u Hrvatskoj ima 402.000 prognanika i 265.000 raseljenih osoba. * [[31. 12.]] - Generalni sekretar UN [[Boutros Boutros-Ghali]] i izaslanik Cyrus Vance u poseti Sarajevu, izviždani od stanovnika. === Kroz godinu === * [[Deng Xiaoping]] ubrzava tržišne reforme u NR Kini. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1992.}} * [[10. 1.]] - [[Šime Vrsaljko]], nogometaš * [[11. 1.]] - [[Filip Bradarić]], nogometaš * [[12. 1.]] - [[Georgia May Jagger]], model, kćerka Micka i Jerry Hall * [[5. 2.]] - [[Neymar]], fudbaler * [[27. 2.]] - [[Filip Krajinović]], teniser * [[10. 3.]] - [[Emily Osment]], glumica, pevačica * [[5. 4.]] - [[Mirna Radulović]], pevačica * [[11. 5.]] - [[Thibaut Courtois]], belgijski golman * [[17. 5.]] - [[Srećko Lisinac]], srpski odbojkaš * [[20. 5.]] - [[Damir Džumhur]], teniser * [[3. 6.]] - [[Mario Götze]], fudbaler * [[4. 6.]] - [[Dino Jelusić]], hrvatski pjevač * [[7. 6.]] - [[Franka Batelić]], pjevačica * [[10. 6.]] - [[Kate Upton]], model, glumica * [[11. 6.]] - [[Julian Alaphilippe]], biciklista * [[15. 6.]] - [[Mohamed Salah]], egipatski fudbaler * [[22. 7.]] - [[Selena Gomez]], pevačica, glumica * [[18. 8.]] - [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)]] * [[20. 8.]] - [[Demi Lovato]], glumica, pevačica * [[16. 9.]] - [[Nick Jonas]], pevač ''Jonas Brothers'' * [[21. 9.]] - [[Anđela Jovanović]], glumica * [[21. 10.]] - [[Bernard Tomic]], australski tenisač * [[7. 11.]] - [[Mia Dimšić]], pop-pjevačica i kantautorica * [[16. 11.]] - [[Marcelo Brozović]], nogometaš * [[23. 11.]] - [[Miley Cyrus]], američka pjevačica * 23. 11. - [[Mimi Mercedez]], srpska hip hop umetnica == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1992.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Grace Hopper]], kompjuterska naučnica, kontraadmiral SAD (* [[1906]]) * [[3. 1.]] - [[Judith Anderson]], glumica (* [[1897]]) * 3. 1. - [[Radomiro Tomic]], čileanski političar (* [[1914]]) * [[16. 1.]] - [[Ajahn Chah]], budistički učitelj (* [[1918]]) * [[20. 1.]] - [[Milovan Gavazzi]], etnolog (* [[1895]]) * [[23. 1.]] - [[Freddie Bartholomew]], glumac, TV režiser, producent (* [[1924]]) * [[26. 1.]] - [[José Ferrer]], glumac (* [[1912]]) * [[27. 1.]] - [[Ivica Čuljak]] - Satan Panonski, hrvatski pjevač (* [[1960]].) * [[29. 1.]] - [[Čedomir Drulović]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]]) * 29. 1. - [[Enver Krupić]], slikar (* [[1911]]) === Februar/Veljača === * [[10. 2.]] - [[Alex Haley]], američki pisac (* [[1921]].) * [[12. 2.]] - [[Marijan Kunšt]], hrvatski operni pjevač (* [[1924]].) * [[13. 2.]] - [[Antun Motika]], slikar (* [[1902]]) * [[14. 2.]] - [[Ivo Tomić]], sportski novinar i reporter (* [[1929]]) * [[16. 2.]] - [[Angela Carter]], spisateljica (* [[1940]]) * 16. 2. - [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar Hezbolaha (* [[1952]]) * [[20. 2.]] - [[Roberto D'Aubuisson]], desničarski lider u San Salvadoru (* [[1944]]) * 20. 2. - [[A. J. Casson]], slikar (* [[1898]]) * [[22. 2.]] - [[Markos Vafiadis]], grčki partizan (* [[1906]]) * [[25. 2.]] - [[Momčilo Tešić]], književnik (* [[1911]]) * 25. 2. - [[Zlatko Celent]], veslač, olimpijac (* [[1952]]) * [[26. 2.]] - [[Jovan Janićijević Burduš]], srpski glumac (* [[1932]]) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Karlo Štajner]], jugoslovenski komunista i pisac (* [[1902]]) * [[2. 3.]] - [[Sandy Dennis]], glumica (* [[1937]]) * [[3. 3.]] - [[Dobrivoje Vidić]], bivši predsednik predsedništva SR Srbije (* [[1918]]) * [[4. 3.]] - [[Art Babbitt]], animator (* [[1907]]) * [[6. 3.]] - [[Alojz Benac]], arheolog i historičar (* [[1914]]) * [[9. 3.]] - [[Menachem Begin]], bivši premijer Izraela, nobelovac za mir (* [[1913]]) * [[11. 3.]] - [[Richard Brooks]], filmski režiser, scenarista (* [[1912]]) * [[14. 3.]] - [[Jean Poiret]], glumac, režiser, scenarista (* [[1926]]) * [[20. 3.]] - [[Georges Delerue]], kompozitor (* [[1925]]) * [[23. 3.]] - [[Friedrich Hayek]], uticajni ekonomista, nobelovac (* [[1899]]) === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Leon Geršković]], učesnik NOB, pravnik, suosnivač "Slobodne Dalmacije" (* [[1910]]) * [[3. 4.]] - [[Ivan Rukavina]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1912]]) * [[5. 4.]] - [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve rata u Sarajevu (* '68. i '58.) * 5. 4. - [[Sam Walton]], osnivač ''Walmart''-a (* [[1918]]) * [[6. 4.]] - [[Isaac Asimov]], SF autor, biohemičar (* [[1920]]) * [[8. 4.]] - [[Daniel Bovet]], farmakolog, nobelovac za otkriće antihistamina (* [[1907]]) * [[11. 4.]] - [[Josip Vidmar]], društveno-politički radnik iz Slovenije (* [[1895]]) * [[19. 4.]] - [[Voja Carić]], pesnik za decu (* [[1922]]) * [[20. 4.]] - [[Benny Hill]], engleski komičar (* [[1924]].) * [[21. 4.]] - [[Vladimir Kirilovič]], glava kuće Romanov (* [[1917]]) * [[27. 4.]] - [[Olivier Messiaen]], kompozitor (* [[1908]]) * [[28. 4.]] - [[Francis Bacon (slikar)]] (* [[1909]]) * [[30. 4.]] - [[Stojan Ćelić]], slikar, profesor, akademik (* [[1925]]) === Maj/Svibanj === * [[6. 5.]] - [[Marlene Dietrich]], nemačka glumica (* [[1901]]) * [[11. 5.]] - [[Jovan Milićević (glumac)]] (* [[1923]]) * [[12. 5.]] - [[Robert Reed]], američki glumac (* [[1932]]) * [[13. 5.]] - [[Smiljana Mandukić]], balerina, koreograf, pedagog (* [[1908]]) * [[14. 5.]] - [[Nie Rongzhen]], poslednji maršal NR Kine (* [[1899]]) * [[23. 5.]] - [[Giovanni Falcone]], italijanski sudija (* [[1939]]) === Jun/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Philip Dunne]], scenarista, režiser (* [[1908]]) * [[3. 6.]] - [[Robert Morley]], glumac (* [[1908]]) * [[7. 6.]] - [[Ivan Kramberger]], slovenski pronalazač, političar (* [[1936]]) * [[8. 6.]] - [[Vinko Šamarlić]], džudista, policajac (* [[1964]]) * [[18. 6.]] - [[Ratko Dražević]], bivši operativac UDB-e i direktor Avala filma (* [[1918]]) * [[21. 6.]] - [[Li Xiannian]], bivši predsednik NR Kine (* [[1909]]) * [[25. 6.]] - [[James Stirling]], arhitekta (* [[1926]]) * [[28. 6.]] - [[Mihail Talj]], šahovski velemajstor (* [[1936]]) * [[29. 6.]] - [[Mohamed Boudiaf]], šef države Alžira (* [[1919]]) * [[30. 6.]] - [[Nevzet Nanić]], starješina ARBiH (* [[1968]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Borislav Pekić]], srpski književnik. (* [[1930]]) * [[4. 7.]] - [[Astor Piazzolla]], inovator tango muzike (* [[1921]]) * [[7. 7.]] - [[Andrija Andabak]], časnik HV (* [[1956]]) * [[11. 7.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser i scenarista (* [[1926]]) * [[13. 7.]] - [[Otmar Kreačić]], učesnik Španskog rata i NOB, d.-p. radnik, narodni heroj (* [[1913]]) * [[19. 7.]] - [[Paolo Borsellino]], italijanski sudija (* [[1940]]) * 19. 7. - [[Boro Radić]], kriminalac, starešina VRS (* ) * [[23. 7.]] - [[Suleiman Frangieh]], bivši predsednik Libana (* [[1910]]) * [[28. 7.]] - [[Jovan Rašković]], srpski političar i psihijatar. (* [[1929]]) * [[30. 7.]] - [[Joe Shuster]], kokreator ''Superman''-a (* [[1914]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - [[Jeff Porcaro]], rok bubnjar (* [[1954]]) * 5. 8. - [[Esad Sadiković]], ljekar, žrtva ratnog zločina (* ) * [[7. 8.]] - [[Moma Marković]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1912]]) * [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general ARBiH (* [[1947]]) * [[12. 8.]] - [[John Cage]], američki kompozitor (* [[1912]]) * [[17. 8.]] - [[Al Parker]], porno glumac, reditelj i producent (* [[1952]]) * [[18. 8.]] - [[John Sturges]], filmski režiser (* [[1910]]) * [[22. 8.]] - [[Ramiz Salčin]], borac ARBiH (* [[1954]]) * [[25. 8.]] - [[Mario Rosi]], dramaturg, novinar Radio Beograda (* [[1948]]) * [[26. 8.]] - [[Đurđica Barlović]], bivša pjevačica "Novih fosila" (* [[1950]]) === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Piotr Jaroszewicz]], bivši premijer NR Poljske (* [[1909]]) * [[2. 9.]] - [[Barbara McClintock]], genetičarka, nobelovka (* [[1902]]) * [[3. 9.]] - [[Bruno Bjelinski]], skladatelj (* [[1909]]) * [[11. 9.]] - [[Stojan Vujnović]], starješina HOS (* [[1953]]) * [[12. 9.]] - [[Anthony Perkins]], američki filmski i kazališni glumac (* [[1932]].) * [[13. 9.]] - [[Vladislav Mitrović]], episkop zahumsko-hercegovački i mitropolit dabrobosanski (* [[1913]]) * 13. 9. - [[Edin Salaharević]], košarkaš, žrtva ratnog zločina (* [[1973]]) * 13. 9. - [[Božidar Rašica]], arhitekt, scenograf i slikar (* [[1912]]) * [[15. 9.]] - [[Žarko Mitrović]], glumac (* [[1915]]) * [[20. 9.]] - [[Milutin Stojadinović]], episkop timočki (* [[1918]]) * [[23. 9.]] - [[Iso Lero Džamba]] (nestao), srpski kriminalac * [[25. 9.]] - [[Ivica Vdović]], rok bubnjar (* [[1961]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Drago Galić]], arhitek, sveučilišni nastavnik (* [[1907]]) * [[6. 10.]] - [[Denholm Elliott]], glumac (* [[1922]]) * [[8. 10.]] - [[Willy Brandt]], bivški kancelar SR Nemačke (* [[1913]]) * listopad - [[Neven Šegvić]], arhitekt (* [[1917]]) * [[16. 10.]] - [[Atanasije Urošević]], geograf, antropogeograf (* [[1898]]) * [[20. 10.]] - [[Koča Popović]], publicista, učesnik Španskog rata, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1908]]) * 20. 10. - [[Ivan Focht]], filozof i mikolog (* [[1927]]) * [[21. 10.]] - [[Jim Garrison]], tužilac, istraživač atentata na JFK (* [[1921]]) * 21. 10. - [[Ante Ciliga]], suosnivač KPJ, nacionalistički emigrant (* [[1898]]) * [[22. 10.]] - [[Cleavon Little]], glumac (* [[1939]]) * [[27. 10.]] - [[David Bohm]], teoretski fizičar (* [[1917]]) * [[28. 10.]] - [[Aleksandar Knežević]] Knele, srpski kriminalac (* [[1971]]) * [[30. 10.]] - [[Hajrudin Mešić]], starješina ARBiH (* [[1959]]) === Novembar/Studeni === * [[2. 11.]] - [[Hal Roach]], režiser i producent (* [[1892]]) * 2. 11. - [[Jerko Fućak]], teolog, bibličar (* [[1932]]) * [[5. 11.]] - [[Jan Oort]], astronom (* [[1900]]) * [[7. 11.]] - [[Alexander Dubček]], čehoslovački političar (* [[1921]]) * [[10. 11.]] - [[Chuck Connors]], glumac, sportista (* [[1921]]) * [[17. 11.]] - [[Milan Krivokuća]], osnivač sindikata strojovođa HŽ (* [[1948]]) * [[27. 11.]] - [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar (* [[1914]]) * [[28. 11.]] - [[Adil Bešić]], starješina ARBiH (* [[1964]]) * [[29. 11.]] - [[Jean Dieudonné]], matematičar (* [[1906]]) === Decembar/Prosinac === * [[3. 12.]] - [[Nureddin al-Atassi]], bivši predsednik Sirije (* 1929) * [[4. 12.]] - [[Zoran Borovina]], pukovnik VRS (* [[1952]]) * [[8. 12.]] - [[Smail Šikalo]], starješina ARBiH (* [[1967]]) * [[13. 12.]] - [[Aleksandar Tirnanić]], fudbaler i selektor (* [[1910]]) * [[15. 12.]] - [[Stojan Dečermić]], glumac (* [[1931]]) * [[18. 12.]] - [[Vojin Bakić]], kipar (* [[1915]]) * [[24. 12.]] - [[Peyo]], tvorac Štrumpfova (* [[1928]]) * [[28. 12.]] - [[Mirjana Dragičević]], žrtva ratnog zločina (* [[1983]]) * [[30. 12.]] - [[Mihailo Lalić]], književnik (* [[1914]]) === Kroz godinu === * [[Kuno Vidrić]], hrvatski i srpski planinar. (*[[1908]]). * [[Nisim Albahari]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1916]]) * [[Miodrag Žalica]], književnik (* [[1926]]) * [[Enver Krupić]], slikar (* 1911) * [[Nada Pani]], glumica (* 1920) * [[Fuad Muhić]], pravnik, sveučilišni profesor, političar (* 1941) == Dani sećanja == * == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georges Charpak]] (pronalazak i razvoj detektorâ čestica, naročito [[Višeanodni proporcionalni brojač|višeanodnog proporcionalnog brojača]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Rudolph A. Marcus]] (doprinos teoriji reakcija sa [[prenos elektrona|prenosom elektrona]] u hemijskim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]] (otkrića u vezi reverzibilne [[fosforilacija|fosforilacije]] proteina kao biološkog regulatornog mehanizma) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Derek Walcott]] (za poetsko delo velikog sjaja, podržano istorijskom vizijom, ishod multikulturalne posvećenosti) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Rigoberta Menchú Tum]] (rad za socijalnu pravdu i etno-kulturalno pomirenje na osnovu poštovanja prava domoradačkih naroda) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Gary S. Becker]] (proširenje domena mikroekonomske analize na širok spektar ljudskog ponašanja i interakcije, uključujući netržišno ponašanje) == Važniji pokretni dani == * [[4. 2.]] - [[Kineski kalendar|Kineska]] Nova godina * [[21. 3.]] - [[Novruz]], iranska Nova godina * [[4. 4.]] - [[Ramazanski bajram]] * [[19. 4.]] - [[Uskrs]] (zapadni) * [[26. 4.]] - [[Uskrs]] (pravoslavni) * [[11. 6.]] - [[Kurban-bajram]] == Reference == {{reflist}} == Literatura/Spoljne veze == * [http://www.pescanik.info/content/view/263/65/ 16 godina od početka opsade Sarajeva (Peščanik)] * [http://www.icty.org/maps/bcs/bih/bih.swf Interaktivna karta BiH (ICTY)] * [http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html Hronologija RSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090811043016/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html |date=2009-08-11 }} * [http://www.vreme.com/arhiva_html/457/11.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (4) (Vreme)] * {{en}} ''Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington)'': [http://www.uta.edu/cpsees/yec-192.txt January-June 1992] i [http://www.uta.edu/cpsees/yec-292.txt (jul-decembar) 1992] (pokriva ex-Yu prostor). == Takođe pogledati == * [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] {{commonscat|1992}} [[Kategorija:20. vijek|91992]] [[Kategorija:1992]] 2oe1buvmooyt1sp9a83mz89qw40kpkh 4 6344 41260660 41260129 2022-07-31T13:44:27Z BPipal (WMF) 161391 /* Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike */ nova sekcija wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ <!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--> <center><big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&action=edit&section=new Dodaj komentar!]'''</big></center> ---- <div class="MainPageBG" style="border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center"> <div style="font-size:85%">'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''<br> Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.<br> Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује. </div> </div> :[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' <small>(28. I 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' <small>(24. IX 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' <small>(6. VII 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' <small>(9. IX 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' <small>(23. VII 2008.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' <small>(19. III 2010.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' <small>(8. II 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' <small>(29. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' <small>(14. III 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' <small>(6. XII 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' <small>(16. I 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' <small>(3. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' <small>(24. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' <small>(22. VII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' <small>(14. XII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' <small>(30. IV 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' <small>(2. X 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' <small>(26. I 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' <small>(23. II 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' <small>(26. VII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' <small>(17. X 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' <small>(31. V 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' <small>(15. I 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' <small>(7. VII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' <small>(2. VII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' <small>(21. IX 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' <small>(21. VI 2021.)</small>]] {{div col end}} [[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]] <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца break=no width=20 searchbuttonlabel=Pretraži </inputbox> }} == Wikimedia HACKATHON 2021! == Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]] Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST) == Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia == {{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians! Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}. The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh Content translation tool]. We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions: * What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality? * What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia. * How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia? We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject. Thank you so much, as we look forward to your participation. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. :Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST) ::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]], ::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221 ::Also, you can modify the query by clicking on the "Fork" Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool. ::Thank you once again. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST) == KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata == Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje). Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST) :Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET) == Diskusija na temu konvertera lat-ćir == Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Stranica Crnogorci == Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše <s>velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju</s> o nastanku Crnogoraca od komunista. Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. --[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST) :Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje. :Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos. :Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST) == Privatna Vikipedija? == Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/ Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana. Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&type=revision&diff=41058215&oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&type=revision&diff=41060238&oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&type=revision&diff=41060239&oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama. Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo. [[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST) Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju. :U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli "operacija" za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST) == Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? == U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST) == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> ==Procena o dezinformacijama na hr.wiki== Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' ("Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji"). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' ("Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku"). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST) :Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' ("Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj"). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST) ::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti. ::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST) Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''. Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST) :Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom... :Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST) ::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST) ::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5905462&oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST) :::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST) :::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST) :Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo "spajanje" u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti). :Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite. :Konkretni prijedlozi: :#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja :#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije :#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih) :#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati "za svoju dušu" i traže interwiki regionalne "partnere" :#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti) :#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično. :Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST) Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST) ::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i "Prosto pravilo" kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom. ::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.) ::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo "kontroverznima" pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom "ispeglan" od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?. ::'''Treće''', što točno znači "ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim"? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano. ::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati "smerđati" hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići. ::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST) Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo "bojište" većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST) :{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj "prljavi" posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to "ne bi ovdje prošlo" jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko "etničkog" porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST) Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja ("idiot"), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST) == Read-only next Tuesday == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''. It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=21599852 --> == CEE Hub - istraživanje za razvoj == Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET) ==Novo za povezati na Vikipodatke 2== Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST) Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST) <small>(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)</small>{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao "Tirinška šuma". --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u] :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST) :::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST) :::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST) == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 16:14, 24 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Dodati... == ... <code><nowiki>{{Talkarchive}}</nowiki></code> za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST) == Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta == U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST) == [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? == Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda <s>već ovu srijedu navečer oko 20h</s> na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) # Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST) ... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) ::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST) :::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST) :::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST) ::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST) ::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST) == Blokirati... == ... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST) :Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST) == Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] == Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST) :{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST) :: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST) == [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] == Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST) : Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST) :: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST) == Novo za povezati na Vikipodatke 3 == Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST) :: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST) :::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST) ::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) ::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) ::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST) ::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) == New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]] [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' - Persian language e-books * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik & Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login! We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]]. Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]! --The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=21851699 --> == Neofašizam u Srbiji == Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''. Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST) :@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST) ::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST) :::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST) ::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&type=revision&diff=8771273&oldid=8183601 link]). --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST) :::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST) ::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u "Filosofiji palanke" - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST) :::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST) == Čudne radnje == Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć, Ornela, ptk, 27. augusta '21. :Nije "cenzura", nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti ("Julija" i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST) > Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to "um" može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje. Ornela :Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021. Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input. Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations. Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions. [[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST) == Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska == Dragi Vikipedijanci, zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST) == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> :Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET) == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22002240 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Rad sa novim suradnicama/korisnicama == [[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija... Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST) :{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST) == Activation of the Growth features at your wiki == Hello! Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. Let me know if you have any questions! [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST) == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="hr" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22185710 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 16:53, 5 novembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e == Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET) == META info o SH Wikipediji... == Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET) == Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu == Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja. Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET) == Wikipedia 20 == Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Nezavisni mediji i kultura u regiji == Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga? Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET) :{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET) ::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja). :: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima... :: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET) :::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET) ::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET) :::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == Za Wikivoyage na HBS? == Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog... Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET) == Sandbox link == Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET) :I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|^{<span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span>}]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku == Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja. * šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — <code><nowiki>{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}</nowiki></code> * šablon:'''j''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=j|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''ij''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ij|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''c/s''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=c|sr=s}}</nowiki></code> * šablon:'''k/h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=k|sr=h}}</nowiki></code> * šablon:'''u/o''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=o}}</nowiki></code> * šablon:'''u/i''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=i}}</nowiki></code> * šablon:'''ač/er''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ač|sr=er}}</nowiki></code> * šablon:'''r''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=r|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=h|sr=}}</nowiki></code> Bezveze primjer korištenja: M<code><nowiki>{{j}}</nowiki></code>esec je <code><nowiki>{{srhr|siječanj|januar}}</nowiki></code>. Sredina je <code><nowiki>{{srhr|tjedna|sedmice}}</nowiki></code>. Baš je l<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>ep dan za bavljenje finan<code><nowiki>{{c/s}}</nowiki></code>ijama. Odlučio sam danas igrati <code><nowiki>{{srhr|nogomet|fudbal}}</nowiki></code> sa svojim <code><nowiki>{{srhr|prijateljima|drugarima}}</nowiki></code>. Novak Đoković je najbolji tenis<code><nowiki>{{ač/er}}</nowiki></code> na sv<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>etu. Takođe<code><nowiki>{{r}}</nowiki></code> volim svoga <code><nowiki>{{k/h}}</nowiki></code>irurga. Gulim kr<code><nowiki>{{u/o}}</nowiki></code>mpir i pripremam tanj<code><nowiki>{{u/i}}</nowiki></code>re dok slušam <code><nowiki>{{srhr|glazbu|muziku}}</nowiki></code>. Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}</nowiki></code>. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET) {{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:02, 20 januar 2022 (CET) :Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) :Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET) ::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na "januar", svako će znati da je u pitanju "siječanj" i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači "sopstven" - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na "vlastit". Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET) :::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) == Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija == Poštovani članovi zajednice, Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022. Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja. Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju. ==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. Ovo je takođe i prilika da se upoznamo. Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu. Srdačan pozdrav --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET) == Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Poštovani članovi zajednice, Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. <br> Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. <br> * Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. ** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]''' ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe. * Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju]. <br> Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. <br> Srdačan pozdrav!<br> Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) <br> Tim za strategiju i upravljanje pokretom <section end="announcement-content" /> ==Prijedlog== Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET) :Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET) ::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati "događaje i vesti" na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET) == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor. Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! == Poštovani članovi zajednice,<br> <br> Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.<br> <br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.<br> Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. <br> Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.<br> Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki. Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija: * [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica. * [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022. ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).<br> Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org <br> <br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom <br /> Fondacija Wikimedia <br /><section end="announcement-content" /> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2022.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET) </div> == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. == Zdravo svima, Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]]. Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]]. Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org Lijep pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)<br> Strategija i upravljanje pokretom<br> Fondacija Wikimedia<section end="announcement-content" /> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a == Pozdrav svima,<br> Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.<br> '''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''<br> Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. <br> Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas]. Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja]. Srdačan pozdrav! <br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) <br> Facilitator, SEE <br> Movement Strategy and Governance <br> Wikimedia Foundation :Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET) === Glasanje je završeno. === :: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.<br> U toku je provera glasova i statistička analiza.<br> Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET) == Neopravdana težina == Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^. Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET) P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET) :Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 16 mart 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]] ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET) :::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 16 mart 2022 (CET) :Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET) ::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET) :Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Draft name space Drugi put == Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Spring 2022 == Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST) == Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a == Zdravo svima! Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. <br> : '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. <br> Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' <br> <br> * Šta znači ovakav rezultat? :: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.<br> * Koji su dalji koraci? :: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati. * Koji su mogući ishodi? :: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača. :: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama. <br> [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja. Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)<br> Facilitator SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Wikivoyage HBS chat == Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST) :{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST) ::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST) :Ako i kad imate vremena... :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] :@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]] :@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] :... :--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST) == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:150%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a. Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST) == Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci == Pozdrav svima!<br> Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.<br> Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.<br> Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na Wikimedia projektima.<br> Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.<br> Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:<br> * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.<br> Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vreme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. |- | Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.<br> Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačan pozdrav.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST) ::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p :::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, :::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-) :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST) :::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST) :::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Zdravo svima<br> Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a. Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica; # O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' <br> == Regionalne konsultacije == Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. === Predloženi termini i teme: === ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''<br> ------------ # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h ------------ '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] # Ideje zajednice :: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> :@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) ::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST) ::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST) [[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]] {{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego "monsieur Edgar" i ovdje si s "dobrim namjerama"? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer "što može poći po zlu?" --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST) == CG & CNR == Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST) == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas == Zdravo svima! Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće od 15. do 29. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?''' Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''23. jula - 1. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''2.-4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''15. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike == Zdravo svima, : Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. <br> : '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.''' ---- '''Naredni koraci:'''<br> Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST) qce47truyjmox20hbqv5jl0h9s0u197 41260662 41260660 2022-07-31T13:45:35Z BPipal (WMF) 161391 /* Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ <!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--> <center><big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&action=edit&section=new Dodaj komentar!]'''</big></center> ---- <div class="MainPageBG" style="border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center"> <div style="font-size:85%">'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''<br> Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.<br> Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује. </div> </div> :[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' <small>(28. I 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' <small>(24. IX 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' <small>(6. VII 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' <small>(9. IX 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' <small>(23. VII 2008.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' <small>(19. III 2010.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' <small>(8. II 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' <small>(29. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' <small>(14. III 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' <small>(6. XII 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' <small>(16. I 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' <small>(3. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' <small>(24. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' <small>(22. VII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' <small>(14. XII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' <small>(30. IV 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' <small>(2. X 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' <small>(26. I 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' <small>(23. II 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' <small>(26. VII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' <small>(17. X 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' <small>(31. V 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' <small>(15. I 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' <small>(7. VII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' <small>(2. VII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' <small>(21. IX 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' <small>(21. VI 2021.)</small>]] {{div col end}} [[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]] <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца break=no width=20 searchbuttonlabel=Pretraži </inputbox> }} == Wikimedia HACKATHON 2021! == Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]] Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST) == Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia == {{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians! Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}. The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh Content translation tool]. We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions: * What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality? * What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia. * How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia? We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject. Thank you so much, as we look forward to your participation. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. :Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST) ::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]], ::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221 ::Also, you can modify the query by clicking on the "Fork" Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool. ::Thank you once again. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST) == KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata == Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje). Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST) :Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET) == Diskusija na temu konvertera lat-ćir == Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Stranica Crnogorci == Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše <s>velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju</s> o nastanku Crnogoraca od komunista. Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. --[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST) :Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje. :Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos. :Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST) == Privatna Vikipedija? == Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/ Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana. Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&type=revision&diff=41058215&oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&type=revision&diff=41060238&oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&type=revision&diff=41060239&oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama. Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo. [[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST) Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju. :U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli "operacija" za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST) == Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? == U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST) == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> ==Procena o dezinformacijama na hr.wiki== Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' ("Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji"). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' ("Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku"). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST) :Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' ("Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj"). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST) ::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti. ::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST) Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''. Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST) :Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom... :Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST) ::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST) ::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5905462&oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST) :::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST) :::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST) :Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo "spajanje" u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti). :Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite. :Konkretni prijedlozi: :#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja :#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije :#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih) :#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati "za svoju dušu" i traže interwiki regionalne "partnere" :#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti) :#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično. :Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST) Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST) ::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i "Prosto pravilo" kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom. ::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.) ::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo "kontroverznima" pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom "ispeglan" od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?. ::'''Treće''', što točno znači "ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim"? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano. ::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati "smerđati" hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići. ::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST) Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo "bojište" većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST) :{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj "prljavi" posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to "ne bi ovdje prošlo" jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko "etničkog" porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST) Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja ("idiot"), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST) == Read-only next Tuesday == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''. It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=21599852 --> == CEE Hub - istraživanje za razvoj == Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET) ==Novo za povezati na Vikipodatke 2== Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST) Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST) <small>(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)</small>{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao "Tirinška šuma". --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u] :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST) :::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST) :::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST) == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 16:14, 24 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Dodati... == ... <code><nowiki>{{Talkarchive}}</nowiki></code> za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST) == Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta == U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST) == [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? == Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda <s>već ovu srijedu navečer oko 20h</s> na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) # Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST) ... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) ::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST) :::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST) :::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST) ::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST) ::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST) == Blokirati... == ... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST) :Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST) == Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] == Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST) :{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST) :: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST) == [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] == Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST) : Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST) :: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST) == Novo za povezati na Vikipodatke 3 == Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST) :: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST) :::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST) ::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) ::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) ::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST) ::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) == New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]] [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' - Persian language e-books * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik & Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login! We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]]. Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]! --The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=21851699 --> == Neofašizam u Srbiji == Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''. Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST) :@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST) ::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST) :::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST) ::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&type=revision&diff=8771273&oldid=8183601 link]). --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST) :::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST) ::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u "Filosofiji palanke" - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST) :::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST) == Čudne radnje == Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć, Ornela, ptk, 27. augusta '21. :Nije "cenzura", nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti ("Julija" i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST) > Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to "um" može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje. Ornela :Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021. Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input. Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations. Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions. [[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST) == Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska == Dragi Vikipedijanci, zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST) == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> :Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET) == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22002240 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Rad sa novim suradnicama/korisnicama == [[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija... Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST) :{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST) == Activation of the Growth features at your wiki == Hello! Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. Let me know if you have any questions! [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST) == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="hr" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22185710 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 16:53, 5 novembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e == Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET) == META info o SH Wikipediji... == Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET) == Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu == Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja. Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET) == Wikipedia 20 == Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Nezavisni mediji i kultura u regiji == Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga? Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET) :{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET) ::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja). :: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima... :: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET) :::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET) ::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET) :::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == Za Wikivoyage na HBS? == Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog... Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET) == Sandbox link == Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET) :I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|^{<span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span>}]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku == Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja. * šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — <code><nowiki>{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}</nowiki></code> * šablon:'''j''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=j|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''ij''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ij|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''c/s''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=c|sr=s}}</nowiki></code> * šablon:'''k/h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=k|sr=h}}</nowiki></code> * šablon:'''u/o''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=o}}</nowiki></code> * šablon:'''u/i''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=i}}</nowiki></code> * šablon:'''ač/er''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ač|sr=er}}</nowiki></code> * šablon:'''r''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=r|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=h|sr=}}</nowiki></code> Bezveze primjer korištenja: M<code><nowiki>{{j}}</nowiki></code>esec je <code><nowiki>{{srhr|siječanj|januar}}</nowiki></code>. Sredina je <code><nowiki>{{srhr|tjedna|sedmice}}</nowiki></code>. Baš je l<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>ep dan za bavljenje finan<code><nowiki>{{c/s}}</nowiki></code>ijama. Odlučio sam danas igrati <code><nowiki>{{srhr|nogomet|fudbal}}</nowiki></code> sa svojim <code><nowiki>{{srhr|prijateljima|drugarima}}</nowiki></code>. Novak Đoković je najbolji tenis<code><nowiki>{{ač/er}}</nowiki></code> na sv<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>etu. Takođe<code><nowiki>{{r}}</nowiki></code> volim svoga <code><nowiki>{{k/h}}</nowiki></code>irurga. Gulim kr<code><nowiki>{{u/o}}</nowiki></code>mpir i pripremam tanj<code><nowiki>{{u/i}}</nowiki></code>re dok slušam <code><nowiki>{{srhr|glazbu|muziku}}</nowiki></code>. Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}</nowiki></code>. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET) {{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:02, 20 januar 2022 (CET) :Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) :Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET) ::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na "januar", svako će znati da je u pitanju "siječanj" i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači "sopstven" - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na "vlastit". Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET) :::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) == Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija == Poštovani članovi zajednice, Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022. Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja. Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju. ==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. Ovo je takođe i prilika da se upoznamo. Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu. Srdačan pozdrav --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET) == Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Poštovani članovi zajednice, Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. <br> Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. <br> * Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. ** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]''' ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe. * Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju]. <br> Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. <br> Srdačan pozdrav!<br> Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) <br> Tim za strategiju i upravljanje pokretom <section end="announcement-content" /> ==Prijedlog== Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET) :Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET) ::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati "događaje i vesti" na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET) == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor. Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! == Poštovani članovi zajednice,<br> <br> Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.<br> <br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.<br> Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. <br> Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.<br> Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki. Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija: * [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica. * [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022. ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).<br> Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org <br> <br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom <br /> Fondacija Wikimedia <br /><section end="announcement-content" /> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2022.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET) </div> == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. == Zdravo svima, Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]]. Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]]. Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org Lijep pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)<br> Strategija i upravljanje pokretom<br> Fondacija Wikimedia<section end="announcement-content" /> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a == Pozdrav svima,<br> Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.<br> '''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''<br> Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. <br> Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas]. Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja]. Srdačan pozdrav! <br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) <br> Facilitator, SEE <br> Movement Strategy and Governance <br> Wikimedia Foundation :Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET) === Glasanje je završeno. === :: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.<br> U toku je provera glasova i statistička analiza.<br> Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET) == Neopravdana težina == Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^. Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET) P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET) :Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 16 mart 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]] ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET) :::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 16 mart 2022 (CET) :Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET) ::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET) :Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Draft name space Drugi put == Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Spring 2022 == Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST) == Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a == Zdravo svima! Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. <br> : '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. <br> Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' <br> <br> * Šta znači ovakav rezultat? :: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.<br> * Koji su dalji koraci? :: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati. * Koji su mogući ishodi? :: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača. :: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama. <br> [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja. Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)<br> Facilitator SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Wikivoyage HBS chat == Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST) :{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST) ::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST) :Ako i kad imate vremena... :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] :@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]] :@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] :... :--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST) == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:150%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a. Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST) == Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci == Pozdrav svima!<br> Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.<br> Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.<br> Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na Wikimedia projektima.<br> Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.<br> Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:<br> * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.<br> Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vreme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. |- | Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.<br> Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačan pozdrav.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST) ::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p :::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, :::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-) :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST) :::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST) :::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Zdravo svima<br> Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a. Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica; # O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' <br> == Regionalne konsultacije == Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. === Predloženi termini i teme: === ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''<br> ------------ # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h ------------ '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] # Ideje zajednice :: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> :@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) ::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST) ::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST) [[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]] {{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego "monsieur Edgar" i ovdje si s "dobrim namjerama"? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer "što može poći po zlu?" --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST) == CG & CNR == Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST) == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas == Zdravo svima! Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?''' Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike == Zdravo svima, : Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. <br> : '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.''' ---- '''Naredni koraci:'''<br> Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST) bgw1bt2eo3lvj4gci2q7x28qs4gks6c 41260663 41260662 2022-07-31T13:51:01Z BPipal (WMF) 161391 /* Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ <!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--> <center><big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&action=edit&section=new Dodaj komentar!]'''</big></center> ---- <div class="MainPageBG" style="border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center"> <div style="font-size:85%">'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''<br> Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.<br> Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује. </div> </div> :[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' <small>(28. I 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' <small>(24. IX 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' <small>(6. VII 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' <small>(9. IX 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' <small>(23. VII 2008.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' <small>(19. III 2010.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' <small>(8. II 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' <small>(29. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' <small>(14. III 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' <small>(6. XII 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' <small>(16. I 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' <small>(3. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' <small>(24. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' <small>(22. VII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' <small>(14. XII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' <small>(30. IV 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' <small>(2. X 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' <small>(26. I 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' <small>(23. II 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' <small>(26. VII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' <small>(17. X 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' <small>(31. V 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' <small>(15. I 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' <small>(7. VII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' <small>(2. VII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' <small>(21. IX 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' <small>(21. VI 2021.)</small>]] {{div col end}} [[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]] <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца break=no width=20 searchbuttonlabel=Pretraži </inputbox> }} == Wikimedia HACKATHON 2021! == Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]] Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST) == Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia == {{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians! Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}. The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh Content translation tool]. We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions: * What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality? * What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia. * How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia? We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject. Thank you so much, as we look forward to your participation. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. :Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST) ::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]], ::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221 ::Also, you can modify the query by clicking on the "Fork" Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool. ::Thank you once again. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST) == KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata == Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje). Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST) :Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET) == Diskusija na temu konvertera lat-ćir == Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Stranica Crnogorci == Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše <s>velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju</s> o nastanku Crnogoraca od komunista. Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. --[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST) :Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje. :Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos. :Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST) == Privatna Vikipedija? == Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/ Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana. Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&type=revision&diff=41058215&oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&type=revision&diff=41060238&oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&type=revision&diff=41060239&oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama. Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo. [[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST) Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju. :U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli "operacija" za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST) == Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? == U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST) == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> ==Procena o dezinformacijama na hr.wiki== Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' ("Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji"). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' ("Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku"). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST) :Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' ("Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj"). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST) ::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti. ::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST) Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''. Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST) :Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom... :Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST) ::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST) ::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5905462&oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST) :::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST) :::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST) :Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo "spajanje" u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti). :Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite. :Konkretni prijedlozi: :#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja :#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije :#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih) :#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati "za svoju dušu" i traže interwiki regionalne "partnere" :#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti) :#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično. :Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST) Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST) ::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i "Prosto pravilo" kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom. ::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.) ::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo "kontroverznima" pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom "ispeglan" od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?. ::'''Treće''', što točno znači "ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim"? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano. ::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati "smerđati" hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići. ::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST) Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo "bojište" većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST) :{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj "prljavi" posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to "ne bi ovdje prošlo" jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko "etničkog" porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST) Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja ("idiot"), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST) == Read-only next Tuesday == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''. It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=21599852 --> == CEE Hub - istraživanje za razvoj == Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET) ==Novo za povezati na Vikipodatke 2== Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST) Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST) <small>(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)</small>{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao "Tirinška šuma". --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u] :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST) :::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST) :::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST) == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 16:14, 24 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Dodati... == ... <code><nowiki>{{Talkarchive}}</nowiki></code> za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST) == Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta == U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST) == [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? == Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda <s>već ovu srijedu navečer oko 20h</s> na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) # Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST) ... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) ::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST) :::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST) :::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST) ::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST) ::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST) == Blokirati... == ... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST) :Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST) == Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] == Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST) :{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST) :: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST) == [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] == Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST) : Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST) :: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST) == Novo za povezati na Vikipodatke 3 == Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST) :: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST) :::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST) ::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) ::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) ::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST) ::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) == New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]] [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' - Persian language e-books * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik & Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login! We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]]. Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]! --The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=21851699 --> == Neofašizam u Srbiji == Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''. Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST) :@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST) ::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST) :::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST) ::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&type=revision&diff=8771273&oldid=8183601 link]). --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST) :::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST) ::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u "Filosofiji palanke" - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST) :::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST) == Čudne radnje == Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć, Ornela, ptk, 27. augusta '21. :Nije "cenzura", nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti ("Julija" i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST) > Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to "um" može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje. Ornela :Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021. Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input. Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations. Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions. [[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST) == Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska == Dragi Vikipedijanci, zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST) == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> :Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET) == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22002240 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Rad sa novim suradnicama/korisnicama == [[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija... Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST) :{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST) == Activation of the Growth features at your wiki == Hello! Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. Let me know if you have any questions! [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST) == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="hr" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22185710 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 16:53, 5 novembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e == Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET) == META info o SH Wikipediji... == Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET) == Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu == Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja. Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET) == Wikipedia 20 == Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Nezavisni mediji i kultura u regiji == Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga? Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET) :{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET) ::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja). :: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima... :: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET) :::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET) ::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET) :::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == Za Wikivoyage na HBS? == Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog... Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET) == Sandbox link == Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET) :I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|^{<span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span>}]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku == Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja. * šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — <code><nowiki>{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}</nowiki></code> * šablon:'''j''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=j|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''ij''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ij|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''c/s''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=c|sr=s}}</nowiki></code> * šablon:'''k/h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=k|sr=h}}</nowiki></code> * šablon:'''u/o''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=o}}</nowiki></code> * šablon:'''u/i''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=i}}</nowiki></code> * šablon:'''ač/er''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ač|sr=er}}</nowiki></code> * šablon:'''r''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=r|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=h|sr=}}</nowiki></code> Bezveze primjer korištenja: M<code><nowiki>{{j}}</nowiki></code>esec je <code><nowiki>{{srhr|siječanj|januar}}</nowiki></code>. Sredina je <code><nowiki>{{srhr|tjedna|sedmice}}</nowiki></code>. Baš je l<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>ep dan za bavljenje finan<code><nowiki>{{c/s}}</nowiki></code>ijama. Odlučio sam danas igrati <code><nowiki>{{srhr|nogomet|fudbal}}</nowiki></code> sa svojim <code><nowiki>{{srhr|prijateljima|drugarima}}</nowiki></code>. Novak Đoković je najbolji tenis<code><nowiki>{{ač/er}}</nowiki></code> na sv<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>etu. Takođe<code><nowiki>{{r}}</nowiki></code> volim svoga <code><nowiki>{{k/h}}</nowiki></code>irurga. Gulim kr<code><nowiki>{{u/o}}</nowiki></code>mpir i pripremam tanj<code><nowiki>{{u/i}}</nowiki></code>re dok slušam <code><nowiki>{{srhr|glazbu|muziku}}</nowiki></code>. Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}</nowiki></code>. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET) {{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:02, 20 januar 2022 (CET) :Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) :Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET) ::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na "januar", svako će znati da je u pitanju "siječanj" i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači "sopstven" - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na "vlastit". Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET) :::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) == Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija == Poštovani članovi zajednice, Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022. Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja. Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju. ==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. Ovo je takođe i prilika da se upoznamo. Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu. Srdačan pozdrav --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET) == Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Poštovani članovi zajednice, Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. <br> Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. <br> * Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. ** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]''' ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe. * Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju]. <br> Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. <br> Srdačan pozdrav!<br> Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) <br> Tim za strategiju i upravljanje pokretom <section end="announcement-content" /> ==Prijedlog== Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET) :Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET) ::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati "događaje i vesti" na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET) == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor. Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! == Poštovani članovi zajednice,<br> <br> Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.<br> <br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.<br> Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. <br> Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.<br> Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki. Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija: * [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica. * [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022. ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).<br> Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org <br> <br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom <br /> Fondacija Wikimedia <br /><section end="announcement-content" /> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2022.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET) </div> == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. == Zdravo svima, Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]]. Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]]. Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org Lijep pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)<br> Strategija i upravljanje pokretom<br> Fondacija Wikimedia<section end="announcement-content" /> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a == Pozdrav svima,<br> Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.<br> '''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''<br> Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. <br> Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas]. Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja]. Srdačan pozdrav! <br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) <br> Facilitator, SEE <br> Movement Strategy and Governance <br> Wikimedia Foundation :Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET) === Glasanje je završeno. === :: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.<br> U toku je provera glasova i statistička analiza.<br> Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET) == Neopravdana težina == Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^. Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET) P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET) :Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 16 mart 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]] ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET) :::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 16 mart 2022 (CET) :Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET) ::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET) :Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Draft name space Drugi put == Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Spring 2022 == Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST) == Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a == Zdravo svima! Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. <br> : '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. <br> Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' <br> <br> * Šta znači ovakav rezultat? :: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.<br> * Koji su dalji koraci? :: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati. * Koji su mogući ishodi? :: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača. :: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama. <br> [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja. Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)<br> Facilitator SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Wikivoyage HBS chat == Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST) :{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST) ::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST) :Ako i kad imate vremena... :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] :@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]] :@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] :... :--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST) == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:150%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a. Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST) == Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci == Pozdrav svima!<br> Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.<br> Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.<br> Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na Wikimedia projektima.<br> Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.<br> Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:<br> * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.<br> Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vreme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. |- | Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.<br> Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačan pozdrav.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST) ::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p :::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, :::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-) :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST) :::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST) :::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Zdravo svima<br> Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a. Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica; # O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' <br> == Regionalne konsultacije == Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. === Predloženi termini i teme: === ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''<br> ------------ # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h ------------ '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] # Ideje zajednice :: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> :@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) ::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST) ::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST) [[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]] {{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego "monsieur Edgar" i ovdje si s "dobrim namjerama"? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer "što može poći po zlu?" --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST) == CG & CNR == Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST) == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas == Zdravo svima! '''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?''' Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike == Zdravo svima, : Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. <br> : '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.''' ---- '''Naredni koraci:'''<br> Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST) 2j01d5kwxu74myfcq6xw3ezidf5608v 2 10629 41260738 41251283 2022-08-01T11:54:20Z Edgar Allan Poe 29250 /* Spomenice i zahvalnice */ wikitext text/x-wiki {{citat|Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smiju srati samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno srati isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugoslaven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja. S indignacijom odbijam ideju da svoj prezir nacionalno limitiram.|[[Viktor Ivančić]], [https://www.danas.rs/drustvo/dezulovic-to-sto-radi-vesic-moze-i-baka-prase ''Danas'', 15. 12. 2020]}} *[[Korisnik:Igorwindsor/Varia]] {{#Babel:sh|en-4|la-5|grc-5|it-3|fr-2|el-1}} Već dosta dugo koristim Wikipediju kao primaran izvor informacija (to je ono kad vam je neka informacija potrebna za juče), naravno samo englesku verziju. Nedavno mi je zatrebala određena informacija za koju sam pretpostavio da se može nalaziti jedino na stranicama neke od južnoslovenskih Wikipedia, ako uopšte postoji. U tom sam trenutku ponovo postao svestan tužnog stanja svesti na Balkanu. Šta, naime, reći o tome da se u izvesnom članku na izvesnoj Wikipediji, a koji se tiče rimske književnosti (sic!), pominju neki Sloveni koji su navodno doneli neku "demokratiju" u tu istu književnost (kao da "demokratija" i "književnost" pripadaju istim kategorijama), odnosno da su pomenutu "demokratiju" doneli u rimsko društvo, pri čemu nije pomenuto da se rimska književnost kod većine autora završava krajem petog, kod nekih u prvoj polovini šestog veka, da Sloveni na Balkan dolaze u sedmom veku, te da se u svakom slučaju tu ni o kakvoj "demokratiji" ne može govoriti, bez obzira o tome da li se radi o petom, šestom, sedom ili osmom veku. To me je ponukalo da osmotrim i nekolike druge članke srodnih tema na svim južnoslovenskim wikipedijama, te videvši koliko čak i članci o antičkim temama mogu biti kontaminirani, samo ako se hoće, nije mi bilo teško doći do zaključka da je ovo jedina južnoslovenska Wikipedija na kojoj vredi pohraniti znanje. Po struci sam diplomirani klasični filolog, i kratkoročno-srednjoročni mi je cilj da Srpskohrvatska Wikipedia ima najbolje članke o antici od svih drugih južnoslovenskih Wikipedija. To je mali korak za Wikipediju, ali veliki za Južne Slovene :-) ==Spomenice i zahvalnice== *[[image:Pokrajcevo_priznanje_za_vredno_delovanje.png|Pokrajčevo priznanje za vredno delovanje.]] *{{Barnstar-bubamara|za odlične članke ;-) |Vitek}} <center><gallery> Image:Wiki_medal.jpg|Zbog vrednog rada na antičkim temama i dragocenog doprinosa za Wikipediju. <center>'''Wiki medalja'''</br> [[User:Mladifilozof|Mladifilozof]]</br> Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br>Za članke o antici, koje rijetko tko ovdje piše. [[User:Seiya|Seiya]]</center> Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br>Za uporan rad. [[User:Alekol|Alekol]]</center> Image:Jean Auguste Dominique Ingres, Apotheosis of Homer, 1827.jpg|<center>'''Apoteoza Igora'''</br>Za izabrani članak bez ijedne crvene poveznice. [[User:Edgar Allan Poe|EAP]]</center> File:Anatomical descriptions and Medical remedies in German Wellcome L0029302.jpg|<center>Za kolosalni rad na dragocijenom članku srednji vijek.<br>[[User:Seiya|Seiya]]</center> Image:More_fireworks_in_perth.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br> Za doprinos brojci od 430.000 članaka na ovoj Wiki - [[User:Vitek|Vitek]]</center> </gallery> {{Nagrada za izabrani članak | članak =Grčka komedija | mjesec =april | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Katalog žena | mjesec =novembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Škotski referendum o nezavisnosti 2014. | mjesec =decembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Apokolocintoza | mjesec =januar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Britanska monarhija | mjesec =februar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ropstvo u staroj Grčkoj | mjesec =april | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Građanski rat u Vizantiji (1341–1347) | mjesec =april | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Otonska renesansa | mjesec =jun | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kibela | mjesec =august | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Pelazgi | mjesec =decembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Srednji vijek | mjesec =decembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Heladski period | mjesec =februar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Žene u antičkom Rimu | mjesec =mart | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Narodna književnost | mjesec =juli | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Liturgija u staroj Grčkoj | mjesec =juli | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Hesiod | mjesec =oktobar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Srednjovjekovna latinska književnost | mjesec =oktobar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rimska komedija | mjesec =novembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lelantski rat | mjesec =novembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Prostitucija u antičkom Rimu | mjesec =decembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Grčki epski ciklus | mjesec =decembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ropstvo u antičkom Rimu | mjesec =januar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Oksirinhijski papirusi | mjesec =januar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Apolonije Rođanin | mjesec =mart | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rimska mitologija | mjesec =jul | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Srednjovjekovna medicina | mjesec =januar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Reformacija | mjesec =april | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fedra (Seneka) | mjesec =april | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Seneka | mjesec =maj | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Vizantijska književnost | mjesec =maj | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Devedeset pet teza | mjesec =jun | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dorski dijalekt | mjesec =jun | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Albanska književnost | mjesec =jun | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kupidon i Psiha | mjesec =juli | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Pečenezi | mjesec =juli | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Posejdonije | mjesec =juli | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kult heroja | mjesec =august | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Anali franačkog kraljevstva | mjesec =august | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Afrički romanski jezik | mjesec =septembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lukijan | mjesec =septembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Elizabetansko doba | mjesec =oktobar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Geografija Albanije | mjesec =oktobar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =O strastima (Hrizip) | mjesec =novembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Praefectus urbi | mjesec =novembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ishrana u staroj Grčkoj | mjesec =januar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Teatar u starom Rimu | mjesec =februar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Astronomija (Manilije) | mjesec =februar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kraljevina Albanija (1272–1368) | mjesec =mart | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Albanski jezik | mjesec =jun | godina =2022. }} }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kupidon | mjesec =august | godina =2022. }} [[en:User:Igor Windsor]] kdwrw5orp1b7ykhuafb8t4dcyt9ktvb 41260739 41260738 2022-08-01T11:54:32Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{citat|Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smiju srati samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno srati isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugoslaven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja. S indignacijom odbijam ideju da svoj prezir nacionalno limitiram.|[[Viktor Ivančić]], [https://www.danas.rs/drustvo/dezulovic-to-sto-radi-vesic-moze-i-baka-prase ''Danas'', 15. 12. 2020]}} *[[Korisnik:Igorwindsor/Varia]] {{#Babel:sh|en-4|la-5|grc-5|it-3|fr-2|el-1}} Već dosta dugo koristim Wikipediju kao primaran izvor informacija (to je ono kad vam je neka informacija potrebna za juče), naravno samo englesku verziju. Nedavno mi je zatrebala određena informacija za koju sam pretpostavio da se može nalaziti jedino na stranicama neke od južnoslovenskih Wikipedia, ako uopšte postoji. U tom sam trenutku ponovo postao svestan tužnog stanja svesti na Balkanu. Šta, naime, reći o tome da se u izvesnom članku na izvesnoj Wikipediji, a koji se tiče rimske književnosti (sic!), pominju neki Sloveni koji su navodno doneli neku "demokratiju" u tu istu književnost (kao da "demokratija" i "književnost" pripadaju istim kategorijama), odnosno da su pomenutu "demokratiju" doneli u rimsko društvo, pri čemu nije pomenuto da se rimska književnost kod većine autora završava krajem petog, kod nekih u prvoj polovini šestog veka, da Sloveni na Balkan dolaze u sedmom veku, te da se u svakom slučaju tu ni o kakvoj "demokratiji" ne može govoriti, bez obzira o tome da li se radi o petom, šestom, sedom ili osmom veku. To me je ponukalo da osmotrim i nekolike druge članke srodnih tema na svim južnoslovenskim wikipedijama, te videvši koliko čak i članci o antičkim temama mogu biti kontaminirani, samo ako se hoće, nije mi bilo teško doći do zaključka da je ovo jedina južnoslovenska Wikipedija na kojoj vredi pohraniti znanje. Po struci sam diplomirani klasični filolog, i kratkoročno-srednjoročni mi je cilj da Srpskohrvatska Wikipedia ima najbolje članke o antici od svih drugih južnoslovenskih Wikipedija. To je mali korak za Wikipediju, ali veliki za Južne Slovene :-) ==Spomenice i zahvalnice== *[[image:Pokrajcevo_priznanje_za_vredno_delovanje.png|Pokrajčevo priznanje za vredno delovanje.]] *{{Barnstar-bubamara|za odlične članke ;-) |Vitek}} <center><gallery> Image:Wiki_medal.jpg|Zbog vrednog rada na antičkim temama i dragocenog doprinosa za Wikipediju. <center>'''Wiki medalja'''</br> [[User:Mladifilozof|Mladifilozof]]</br> Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br>Za članke o antici, koje rijetko tko ovdje piše. [[User:Seiya|Seiya]]</center> Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br>Za uporan rad. [[User:Alekol|Alekol]]</center> Image:Jean Auguste Dominique Ingres, Apotheosis of Homer, 1827.jpg|<center>'''Apoteoza Igora'''</br>Za izabrani članak bez ijedne crvene poveznice. [[User:Edgar Allan Poe|EAP]]</center> File:Anatomical descriptions and Medical remedies in German Wellcome L0029302.jpg|<center>Za kolosalni rad na dragocijenom članku srednji vijek.<br>[[User:Seiya|Seiya]]</center> Image:More_fireworks_in_perth.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br> Za doprinos brojci od 430.000 članaka na ovoj Wiki - [[User:Vitek|Vitek]]</center> </gallery> {{Nagrada za izabrani članak | članak =Grčka komedija | mjesec =april | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Katalog žena | mjesec =novembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Škotski referendum o nezavisnosti 2014. | mjesec =decembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Apokolocintoza | mjesec =januar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Britanska monarhija | mjesec =februar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ropstvo u staroj Grčkoj | mjesec =april | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Građanski rat u Vizantiji (1341–1347) | mjesec =april | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Otonska renesansa | mjesec =jun | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kibela | mjesec =august | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Pelazgi | mjesec =decembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Srednji vijek | mjesec =decembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Heladski period | mjesec =februar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Žene u antičkom Rimu | mjesec =mart | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Narodna književnost | mjesec =juli | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Liturgija u staroj Grčkoj | mjesec =juli | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Hesiod | mjesec =oktobar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Srednjovjekovna latinska književnost | mjesec =oktobar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rimska komedija | mjesec =novembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lelantski rat | mjesec =novembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Prostitucija u antičkom Rimu | mjesec =decembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Grčki epski ciklus | mjesec =decembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ropstvo u antičkom Rimu | mjesec =januar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Oksirinhijski papirusi | mjesec =januar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Apolonije Rođanin | mjesec =mart | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rimska mitologija | mjesec =jul | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Srednjovjekovna medicina | mjesec =januar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Reformacija | mjesec =april | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fedra (Seneka) | mjesec =april | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Seneka | mjesec =maj | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Vizantijska književnost | mjesec =maj | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Devedeset pet teza | mjesec =jun | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dorski dijalekt | mjesec =jun | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Albanska književnost | mjesec =jun | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kupidon i Psiha | mjesec =juli | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Pečenezi | mjesec =juli | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Posejdonije | mjesec =juli | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kult heroja | mjesec =august | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Anali franačkog kraljevstva | mjesec =august | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Afrički romanski jezik | mjesec =septembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lukijan | mjesec =septembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Elizabetansko doba | mjesec =oktobar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Geografija Albanije | mjesec =oktobar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =O strastima (Hrizip) | mjesec =novembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Praefectus urbi | mjesec =novembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ishrana u staroj Grčkoj | mjesec =januar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Teatar u starom Rimu | mjesec =februar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Astronomija (Manilije) | mjesec =februar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kraljevina Albanija (1272–1368) | mjesec =mart | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Albanski jezik | mjesec =jun | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kupidon | mjesec =august | godina =2022. }} [[en:User:Igor Windsor]] c8ujpnxxrqb9xxk2hptjv462u5ze25x 0 13102 41260693 41257605 2022-07-31T21:58:19Z 185.84.145.161 /* Strani igrači */ wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = GNK Dinamo| slika = [[Datoteka:Dinamo Zagreb logo.png|150px]] | puno ime = Građanski nogometni klub Dinamo | nadimak = ''Plavi'', ''Modri'' | godina osnivanja =[[1911|1911.]] | igralište = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] | kapacitet stadiona = 38.000 | direktor = {{ZD|HRV}} [[Mirko Barišić]] | trener = {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]] | liga = [[prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] | sezona = [[hrvatska nogometna liga - sezona 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 1. (prvaci) | |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1=_nkdzg1112h |leftarm1=1C39BB |body1=1C39BB |rightarm1=1C39BB |shorts1=1C39BB |socks1=1C39BB |pattern_so1=_nkdzg1112h |pattern_la2=_navyborder |pattern_b2=_nkdzg1112a |pattern_ra2=_navyborder |pattern_sh2=_nkdzg1112a |leftarm2=f0e78c |body2=f0e78c |rightarm2=f0e78c |shorts2=f0e78c |socks2=f0e78c |pattern_so2=_nkdzg1112a }} '''GNK DINAMO''' jedan je od dva najpopularnija [[hrvatska]] nogometna kluba. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u državi. Nadimci kluba su: modri, plavi, [[purgeri]]. Maskota kluba je lav ''Maksi''. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatičnim navijačima [[Bad Blue Boys]]ima. Domaće utakmice klub igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]]. GNK Dinamo je osnovan 9. VI. 1945., kao nogometna sekcija nakon što su dekretom ukinuti zagrebački nogometni klubovi Građanski, HAŠK i Concordia)<ref>[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=368 Dinamo]</ref>. Od 1949 djeluje kao samostalni nogometni klub kad mu pristupaju neki igrači Građanskog (Urch, Kokotović, Wölfl, Cimermančić, Antolković, Lešnik, Pleše, Reiss, Jazbinšek, trener Bukovi). Kako je HŠK Građanski osnovan [[26. 4.|26. travnja]] [[1911|1911.]], Dinamo si za osnutak uzima godine osnutka Građanskog, a 2011. godine mijenja i ime Nogometni klub Dinamo u Građanski nogometni klub Dinamo. Od njega je Dinamo preuzeo plavu boju dresova te nadimak ''Purgeri'', a i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. Skupština kluba na sjednici [[12. 4.|12. travnja]] [[2011|2011.]] je, u ime te tradicije, povodom stogodišnjice dopunila naziv kluba, dodavši dotadašnjem prefiksu "nogometni klub" pridjevom "građanski", te od tada klub nosi naziv GNK Dinamo. Najveći rival je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. Dinamo i Hajduk igraju ''[[Vječni derbi]]'' oko prestiža u Hrvatskoj. Do danas su odigrali 207 utakmica u svim natjecanjima, a Dinamo je pobjedio 82 puta. U bogatoj povijesti osvojeno je 23 naslova prvaka te 19 nacionalnih kupova. Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]-e. Klub je od osnivanja sportski simbol grada [[Zagreb]]a. Procjene na osnovi nekih anketa govore da od 33% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> do 36% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081221145449/http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> građana Hrvatske navija za Dinamo. Najviše odigranih utakmica, 802, za Dinamo ima [[Dražen Ladić]], a najbolji strijelac je [[Igor Cvitanović]] sa 304 postignuta gola. Najduže je bio kapetan [[Tomislav Crnković]]. Dinamo je sadašnji hrvatski [[Prva hrvatska nogometna liga|prvak]] i osvajač [[Hrvatski nogometni kup|Kupa]]. == Povijest == {{Glavni|1. HŠK Građanski Zagreb}} Klub nastavlja tradiciju [[1. HŠK Građanski Zagreb‎|Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba (Građanski)]] utemeljenog u travnju [[1911]]. godine. Pod tim nazivom nastupao je do svibnja [[1945]]. godine, a potom je rasformiran odlukom nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, a sva bogata pismohrana je vandalski uništena. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine [[1991]]. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, [[1993]]. u Croatia, a u veljači [[2000]]. vraćen je naziv Dinamo. U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici, osnovan je [[9. 6.|9. lipnja]] [[1945|1945.]] godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dynamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački sportski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om. Nakon osnivanja klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, [[Franjo Wölfl|Wölfl]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], Pleše, [[Milan Antolković|Antolković]], Belošević, [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener [[Márton Bukovi]]. Od igrača HAŠK klubu su pristupili [[Željko Čajkovski|Čajkovski]], [[Kacian]], Lojen, Peričić. Od njih samo je Čajkovski dugo ostao u Maksimiru - čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak [[purgeri]], navijačku bazu, a od [[1969|1969.]] i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. U razdoblju nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četiriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]] koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je jugoslavenska prvenstva [[1948]]., [[1954]]., [[1958]]., [[1982]]. i kupove [[1951|1951.]], [[1960|1960.]], [[1963|1963.]], [[1965|1965.]], [[1969|1969.]], [[1980|1980.]] i [[1983|1983.]] Dinamo je bio dugo vremena jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova: Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad [[Leeds United AFC|Leeds Unitedom]], a prije toga je eliminirao njemački [[Eintracht Frankfurt]], talijanski [[Juventus Football Club Torino|Juventus]], rumunjski [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]], škotski [[Dunfermline]], čehoslovački [[1. FC Brno|Spartak Brno]]. Godine [[1963|1963.]] bio je finalist istog natjecanja izgubivši u istom natjecanja od španjolske [[Valencia|Valencije]]. Nakon 24 godine čekanja Dinamo osvaja svoj četvrti naslov u Jugoslaviji [[1982|1982.]] predvođen legendarnim trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]]. Mnogobrojni igrači slavne 82' generacije postali su idoli navijača i legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40 000 članova, najviše u Europi iza slavne [[F.C. Barcelona|Barcelone]]. Godine [[1991|1991.]] klub, protivno volji navijača mijenja naziv u ''HAŠK Građanski'', a [[1993|1993.]] u ''Croatia Zagreb''. Bio je to potez kojim je tadašnji hrvatski politički vrh predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] želio distancirati od komunističke prošlosti i naziva kluba. Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Europi, kojeg su državne tvrtke obilno financirale, pod imenom Croatia želio promovirati novostvorenu hrvatsku državu. Navijači Dinama osobito [[Bad Blue Boys]]i žestoko se protive i zahtjevaju vraćanje imena Dinamo. U drugoj polovici devedesetih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1996]]., [[1997]]., [[1998]]., [[1999]]. i [[2000]]. Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] 1997. ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. U dva navrata 1998. i 1999. godine igra [[Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Godine 1998. nakon pobjede nad [[Celtic F.C.|Celticom]] u trećem pretkolu, u skupini s [[AFC Ajax|Ajaxom]], [[Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiacosa s 8 bodova, dvije pobjede i dva poraza. Godine 1999. u skupini s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]], [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija. U veljači [[2000|2000.]] godine na [[Valentinovo]], nakon višegodišnje borbe navijača, vraća se ime Dinamo. Početak novog stoljeća obilježen je teškom financijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. postaje [[Mirko Barišić]]. Situacija se polako stabilizira. Dinamo [[2003|2003.]] osvaja prvenstvo ali pokušaji proboja u Europi redovito završavaju uvjerljivim porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka [[2000|2000.]] poražen je od [[A.C. Milan|Milana]], [[2003|2003.]] od [[Kijev]]skog [[FK Dinamo Kijev|Dinama]], [[2006|2006.]] od [[Arsenal F.C.|Arsenala]], [[2007|2007.]] od [[SV Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[2008|2008.]] od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U tri navrata, [[2004|2004.]], [[2007|2007.]] i [[2008|2008.]] godine modri nastupaju u skupinama [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]. Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u neovisnoj hrvatskoj državi, igranja u Ligi za ostanak, [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2004./05.|2005.]] godine, Dinamo doživljava oporavak u narednoj sezoni predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]] te uvjerljivo osvaja prvenstva [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2005./06.|2006.]], [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2007.]] i [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2007./08.|2008.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković|Brankom Ivankovićem]] kao trenerom, u prvenstvu [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2006./07]] od 99 mogućih osvaja 92 boda uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006/07 do 8. kola 2007/08 nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između ožujka 2006. i veljače 2008. 29 pobjeda zaredom na domaćem terenu. S takvim dostignućima, Dinamo je zadnjih godina statistički najuspješnija momčad u europskom nogometu. == 1967. == [[Datoteka:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|thumb|260px|Grafit na Peščenici u Zagrebu]] {{Glavni|Kup velesajamskih gradova 1966./67.}} Dinamo je jedini hrvatski klub koji je osvojio neki od europskih kupova. Zbilo se to [[1967|1967.]] kada je Dinamo osvojio [[Kup velesajamskih gradova]] protiv engleskog [[Leeds United AFC|Leeds Uniteda]] , četiri godine kasnije od poraza u finalu istog natjecanja protiv [[Valencia|Valencije]]. Te sezone je Dinamo igrao fantastično. U studenom [[1966]]. Dinamo je u [[Srednjoeuropski kup|Srednjoeuropskom kupu]], koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan]] sa [[Schnellinger]]om, [[Rivers]]om, [[Amarillo]]m, [[Sormani]]jem. [[Slaven Zambata]] je zabio jedini pogodak na utakmici. U veljači [[1967]]. u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 navijača, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic F.C.|Celtic]], momčad koja će nekoliko mjeseci kasnije postati prvak Europe. Početak sezone pokazao je da sreća obično prati hrabre, jer bez sreće Dinamo ne bi prošao ni prvo kolo. Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[Spartak Brno|Spartaka]] iz Brna, modre je spasio ždrijeb, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate. Naime nakon što je sudac bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika. Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić. Od tada je fortuna očito okrenula leđa modrima jer od tada, više od 40 godina, nisu prezimili u Europi. U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline]]om (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunjskog Dinama (1:0 u Pitestiju i 0:0 u Maksimiru). U četvrtfinalu Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' se jedina izvukla, u [[Torino|Torinu]], gdje su Zagrepčani, s dva pogotka [[Jukić]]a, sve do posljednjih trenutaka vodili s 2:1. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventusa]] od 3:0 u Zagrebu bio je najveći europski poraz u tri sezone što ga je doživio talijanski velikan. Golove su zabili [[Novak]], [[Mesić]] i [[Rudolf Belin|Rudi Belin]]. U polufinalu je njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 gola iz prve utakmice. Ipak veličanstvenom predstavom pred punim Maksimirom Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao [[Stjepan Lamza]], a golove su postigli Slaven Zambata u 14. minuti, Marijan Novak u 16., [[Josip Gucmirtl]] u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz jedanaesterca, koji je iznudio Lamza, gol postiže [[Rudi Belin]]. Pohvat protiv Eintrachta, 14. lipnja 1967., ostvarili su: [[Škorić]], [[Blašković]], [[Brnčić]], Mesić, Belin, [[Ramljak]], Novak, Gucmirtl, Zambata, Lamza i [[Rora]]. U finalu je srušen i veliki [[Leeds United AFC|Leeds United]] sa Sprakeom, Bremnerom, Grayem, O'Gradyjem i Jackijem Charltonom. Plavi su 30. kolovoza 1967. u prvoj utakmici postigli odlučujuću prednost od dva gola. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji [[Marijan Čerček]] i Krasnodar Rora. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti obranu predvođenu Zlatkom Škorićem, Mladenom Ramljakom i Filip Blaškovićem. Bio je to datum koji će zlatnim slovima biti upisan u povijest hrvatskog nogometa: 6. rujna 1967. Tadašnji predsjednik [[FIFA]]-e Sir Stanley Rous predao je trofej kapetanu i najboljem strijelcu Dinama Slavenu Zambati. Momčad koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: Slaven Zambata, Zlatko Škorić, Branko Gračanin, Filip Blašković, Rudolf Belin, Denijal Pirić, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Marijan Brnčić, Mladen Ramljak, Josip Gucmirtl, Stjepan Lamza. Treneri su bili Branko Zebec i Ivica Horvat. * '''Prvo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno 2-0 ** [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 * '''Drugo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline 2-0 ** [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 4-2 * '''Treće kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti 0-0 ** [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-1 * '''Četvrtfinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus 3-0 * '''Polufinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt 4-0 * '''Finale:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United 2-0 ** [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 == Liga prvaka 2011. == Dinamo se nakon trinaest godina čekanja uspjeva plasirati u elitni dio natjecanja, Ligu prvaka. Modri su u drugom pretkolu prošli azerbajdžanski [[Netchi Baku PFC]] ukupnim rezultatom 3-0 (Dinamo nije igrao prvo pretkolo, nego je izravno prešao u drugo). U trećem pretkolu dobivaju malo težeg protivnika, finskog [[Helsingin Jalkapalloklubi]] poznatijeg kao HJK. Dinamo uspjeva proći dalje s ukupnim rezultatom 3-1. U završnom trećem pretkolu su prošli švedski [[Malmö FF]] ukupnim rezultatom 4-3. Dinamo je u prvoj utakmici bio uvjerljiv s 4-1, ali u švedskoj se dogodio veliki preokret Malmoea od 2-0, ali je Dinamo ''spasio'' Ivan Kelava sa nekoliko izvrsnih obrana. Tako se Dinamo, nakon 13 godina čekanja plasirao u Ligu Prvaka. Dinamo je u skupini D, zajedno s [[Real Madrid CF|Real Madridom]], [[Olympique Lyonnais]]om i [[AFC Ajax|Amsterdamsche Football Club Ajax]]. Prvu utakmicu će igrati 14. rujna na Maksimiru protiv Real Madirda. * '''Drugo pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 * '''Treće pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 1-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK 1-0 * '''Četvrto pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF 4-1 ** [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 == Sportski uspjesi == * '''Prvenstva: (23)''' ** '''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo SFRJ]]:''' 1948., 1954., [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1958.|1958]]., 1981/82. ** '''[[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Republike Hrvatske]]:''' 1992/93., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 1998/99., 1999/2000., 2002/03., 2005/06., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2009/10., 2010/11., 2011/12., 2012/13., 2013/14., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Kupovi: (23)''' ** '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:''' 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1979/80., 1982/83. ** '''[[Hrvatski nogometni kup]]:''' 1941., 1993/94., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 2000/01., 2001/02., 2003/04., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2010/11., 2011/12., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Superkupovi: (5)''' ** '''[[Superkup Hrvatske u nogometu|Hrvatski superkup]]:''' 2002., 2003., 2006., 2010., 2013. * '''Međunarodni uspjesi:''' ** '''[[Kup velesajamskih gradova]]''': 1967. (finalisti 1963.) ** '''[[Balkanski kup]]''': 1976. {{glavni|GNK Dinamo u europskim natjecanjima}} == Grb i dres == Dres Dinama tradicionalno je [[plavo|tamnoplave]] boje. Rezervni je dres [[Bijela|bijeli]], a u novije je vrijeme zamijenjen srebrnom varijantom. [[2007|2007.]] godine novi je dobavljač sportske opreme [[Diadora]] po prvi put u Dinamovoj povijesti prezentirala [[narančasto|narančasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama okruglog je oblika, podijeljen kosom crtom na dvije jednake polovice. Na desnoj strani, na plavoj podlozi, nalazi se malo tiskano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski povijesni [[grb Hrvatske|grb]]. Obrubljen je zlatnom bojom, no u zadnjih nekoliko godina koristila se i srebrna varijanta. U uporabi je od [[1969|1969.]], kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb [[HŠK Građanski|Građanskog]]. == Navijači == === Bad Blue Boys === [[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|thumb|right|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini zajedno s igračima proslavljaju naslov prvaka 2008.]] Iako je Dinamo kroz povijest pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek 80-ih godina. Nekolicina najvjernijih i najzagriženijih navijača ''Plavih'', po uzoru na inozemne grupe, osnovala je navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je u to vrijeme vrlo popularan film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi. Od osnutka [[17. 3.|17. ožujka]] [[1986|1986.]] godine, na utakmici s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u, bodre Dinamo u velikom broju, kako na domaćim, tako i na gostujućim utakmicama. Tijekom godina, unatoč brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona. Ujedinjeni su u Udrugu navijača Dinama, sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna je skupine pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su fanzin posvećen njima (''Ajmo plavi''), a u prosincu 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo Udruge navijača Dinama. Izdaju videomaterijale, a imaju i svoje internetske stranice. === Popularnost === Dinamo je kroz povijest uvijek imao veliku vojsku navijača, kako diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], tako i širem svijeta. Dinamo su u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati, budući da je bio jedan od simbola hrvatstva. GfK Hrvatska proveo je [[2005|2005.]] istraživanje koje se bavilo popularnošću nogometnih klubova u Hrvatskoj. Približno 33% ispitanika navelo je da navija za Dinamo, što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a preostala trećina da ih nogomet ne zanima, te ne navijaju ni za koga. Godine [[2008|2008.]] ponovno je provedeno istraživanje, a 36% ispitanika navelo je Dinamo kao klub za koji navija. Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, Sjevernoj, Središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske, tako da je broj navijača širom svijeta vjerojatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|BiH]], posebice u dijelovima gdje žive Hrvati, poput zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelova [[Županija Središnja Bosna|Srednje Bosne]] i bosanske [[Posavski kanton|Posavine]]. U inozemstvu, navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švajcarska|Švicarskoj]] i [[Nemačka|Njemačkoj]], te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. '''Rezultati po regijama:''' * [[Zagreb]] i okolica: 55% ispitanika navija za Dinamo * Sjeverna Hrvatska: 42% ispitanika navija za Dinamo * [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41% ispitanika navija za Dinamo * [[Slavonija]]: 33% ispitanika navija za Dinamo * [[Istra]], [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]: 11% ispitanika navija za Dinamo * [[Dalmacija]]: 7% ispitanika navija za Dinamo == Stadion Maksimir == {{Glavni|Stadion Maksimir}} [[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|thumb|left|250px|Stadion Maksimir]] Stadion Maksimir je najveći nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra GNK Dinamo. Nazvan je prema gradskom kvartu u kojem se nalazi. Prvotnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912|1912.]] godine, a [[1948|1948.]] na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan|Partizanom]]. Postojeći stadion se počeo graditi [[1952|1952.]], a projektanti su bili arhitekti [[Vladimir Turina]], [[Eugen Ehrlich]] i [[Franjo Neidhardt]]. U prvoj dionici gradnje [[1954|1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955|1955.]], a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje izgrađena je [[1961|1961.]] istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog igrališta te je postavljena rasvjete. Gradnja južne tribine je započela [[1964|1964.]], a završila [[1969|1969.]] Uprava Dinama preselila se [[1972|1972.]] iz prostorija u Haulikovoj ulici u prostorije na stadionu. Godine [[1974|1974.]] na stadionu je uvedena nova rasvjeta, a [[1998|1998.]] počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je narušen prvotni izgled stadiona. Zbog nerealnih planova i nedostatka sredstava radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristi u nedovršenom stanju. Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočni tribinu, kapacitet stadiona je bio 64.000 gledatelja, a u 2000-ima stadion može primiti 40.000 gledatelja. Na maksimirskom stadionu igrane su utakmice [[Europsko prvenstvo u nogometu - Jugoslavija 1976.|Europskog prvenstva 1976.]] godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] od [[1990|1990.]]; danas se njime redovito koristi i upravlja GNK Dinamo. == Nogometna škola Hitrec-Kacijan == Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[švajcarska|švicarskom]] [[Grasshoppers]]u, a ''Kicker'', tada najveći sportski list Europe, uvrstio ga je u najbolju momčad Starog kontinenta. Bio je i prvi tehnički referent Dinama 1945., u čijoj su se radnoj sobi, u Električnoj centrali, u Gundulićevoj ulici, okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om 1938., a deset godina kasnije sudjelovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je [[Romeo Jozak]]. Nogometna škola je [[2004]]. godine dobila [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. == Rivalitet sa 'splitskim bilima' == {{Glavni|Vječni derbi}} '''[[Vječni derbi]]''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći rivalitet, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od [[1924]]. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a od [[1946|1946.]] godine odigrano je 180 derbija u prvenstvu, kupu i superkupu. Dinamo je zabilježio 72 pobjede, Hajduk 64, a 44 utakmice su završile neodlučenim rezultatom. Od osamostaljenja Hrvatske odigrano je 77 derbija. Dinamo je zabilježio 32 pobjede, Hajduk 28, a 17 puta utakmica je završila bez pobjednika. '''Statistika''' {| class="wikitable" |- !1924. - 1941. | Građanski - Hajduk |align="right"| 27 |align="right"| 10 |align="right"| 9 |align="right"| 8 |align="center"| 49:45 |- !1946. - 1991. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 103 |align="right"| 40 |align="right"| 27 |align="right"| 36 |align="center"| 147:137 |- !1992. - 2009. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 77 |align="right"| 32 |align="right"| 17 |align="right"| 28 |align="center"| 97:87 |- !Ukupno ! !align=right!| 207 !align=right!| 82 !align=right!| 53 !align=right!| 72 !align="center"| 293:269 |} == Sezona 2010./11. == === Trenutna momčad === {|class="prettytable" |- bgcolor="#CCDDEE" !width=8%|Igrač !width=2%|Broj !width=4%|Državljanstvo !width=10%|Položaj !width=10%|Prethodni klub |- |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vratari''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Filip Lončarić]] |align=center|'''12''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Kelava]] |align=center|'''30''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Marin Skender]] |align=center|'''29''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Zagreb|Zagreb]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Vidaković]] |align=center|'''33''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Obrambeni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Tomečak]] |align=center|'''2''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luis Ibáñez]] |align=center|'''3''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|lijevi branič/lijevi vezni |align=center|[[Boca Juniors]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leonard Mesarić]] |align=center|'''4''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Oelilton Araujo dos Santos "Etto"|Etto]] |align=center|'''7''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tonel]] |align=center|'''13''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] |align=center|središnji branič |align=center|[[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Šime Vrsaljko]] |align=center|'''14''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tomislav Barbarić]] |align=center|'''19''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Bišćan]] ('''kapetan''') |align=center|'''22''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/obrambeni vezni |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leandro Cufré]] |align=center|'''25''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata|Gimnasia La Plata]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vezni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Adrián Calello]] |align=center|'''5''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[Club Atlético Independiente|Independiente]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Arijan Ademi]] |align=center|'''6''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mateo Kovačić]] |align=center|'''8''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] ('''dokapetan''') |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[Associação Desportiva São Caetano|São Caetano]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mathias Chago]] |align=center|'''15''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[FK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Milan Badelj]] |align=center|'''16''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni/središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Domagoj Antolić]] |align=center|'''18''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Pedro Morales]] |align=center|'''77''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[C.F. Universidad de Chile|Universidad de Chile]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Napadači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Andrej Kramarić]] |align=center|'''9''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jakub Sylvestr]] |align=center|'''17''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Miroslav Slepička]] |align=center|'''20''' |align=center|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[Sparta Prag]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Fatos Bećiraj]] |align=center|'''21''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] |align=center|'''23''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Inter Zaprešić|Inter-Zaprešić]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ante Rukavina]] |align=center|'''55''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="center" | |} === Transferi sezone 2010./11. (ljeto) === * '''Došli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - slobodan igrač ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Arijan Ademi]] - [[HNK Šibenik|Šibenik]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] - [[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] ** [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] - [[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] ** [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] - [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ** [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] * '''Otišli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] - [[KP Legia Warszawa|Legia]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Mandžukić]] - [[WfL Wolfsburg|Wolfsburg]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] - [[AIK Fotboll|AIK Stockholm]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Robert Kovač]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] - umirovljen * '''Na posudbi:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag_of_Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] - [[Dinamo Tirana|Dinamo]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] === Stručni stožer === {| class="wikitable" |- ! Pozicija !! Ime |- |'''Trener''' || [[Krunoslav Jurčić]] |- |'''Pomoćni trener''' || [[Marijo Tot]] |- |'''Trener vratara''' || [[Miralem Ibrahimović]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Miljenko Rak]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Ivan Štefanić]] |- |'''Sportski direktor''' || [[Zoran Mamić]] |- |'''Tehnički direktor''' || Davor Bukovina |- |'''liječnik''' || dr. Mladen Ćepulić |- |'''liječnik''' || dr. Hrvoje Šojat |- |'''liječnik''' || dr. Saša Janković |- |'''liječnik'''|| dr. Božidar Šebečić |- |'''fizioterapeut''' || Mario Rubinić |- |'''fizioterapeut''' || Nenad Krošnjar |- |'''fizioterapeut''' || Mario Petrović |- |'''ekonom''' || Livio Cvrk |- |'''prevoditelj''' || David Prpa |- |} == Momčadi prvaka == {| class="prettytable" ! Sezona ! Sastav ! Trener | |- | align=center valign=top | [[1923]]. | Šifer, Mesić, Vragović, Kinert, Mantler, Bažant, Pasinek, Rupec, Petrška, Götz, Ferderber, Pavleković, Vrđuka, Babić |Arthur Gaskel |- | align=center valign=top | [[1926]]. | D. Babić, Rupec, Ivančić, Perška, Mantler, Cindrić, Giler, Rudolf Hitrec, Remec, N. Babić, Urbanke, Mihelčić | Josef Brändstatter |- | align=center valign=top | [[1928]]. | Mihelčić, Cindrić, D. Babić, Gmajnički, Perška, Stanković, Rajković Gumhalter, Kralj, Remec, Kovačić, Mihaljević, Mekić | Imre Pozsonyi |- | align=center valign=top | [[1937]]. | Urch, Jazbinšek, Hügl, Kovačević, Kokotović, Danić, Lešnik, Antolković, Pleše, Medarić | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1940]]. | Jazbinšek, Cimermančić, Đanić, Belošević, Lešnik, Urch, Brozović, Antolković, Matekalo, Žalant, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1943]]. | Antolković, Glaser, Brozović, Cimermančić, Dubac, Lešnik, Jazbinšek, Wölfl, Pleše, Lechner, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1948]]. | Arneri, Cimermančić, Pukšec, Željko Čajkovski, Jazbinšek, Benko, Jurić, Kacian, Wölfl, Horvat, Pleše | Karl Mütsch |- | align=center valign=top | [[1954]]. | Majerović, Čonč, [[Tomislav Crnković|Crnković]], Osojnak, I. Horvat, Kralj, Dvornić, Strnad, Ž. Čajkovski, Banožić, Benko, Cizarić, Ferković, Lipošinović, Kukec, Šikić, Režek, Mantula | Ivan Jazbinšek |- | align=center valign=top | [[1958]]. | Irović, Režek, Košćak, Lipošinović, Šikić, Hmelina, Matuš, Benko, Šantek, Jerković, [[Tomislav Crnković|Crnković]], [[Franjo Gašpert|Gašpert]], Banožić, Čonč, Ferković, Horvat, Hugl, Kolonić i Prelčec. | Gustav Lechner |- | align=center valign=top | [[1982]]. | Ivković, Vlak, Bošnjak, Kurtela, Stipić, Ćalasan, Panić, Cerin, Hohnjec, Cvetković, Krnčević, H. Dragičević, E. Dragičević, Braun, Bračun, Dumbović, Hadžić, Bručić, Kranjčar, Zajec, Deverić, Mlinarić, Mustedanagić | [[Miroslav Blažević]] |- | align=center valign=top | [[1993]]. | Ladić, Ibrahimović, Turković, Panadić, Ištvanić, Lesjak, Stanić, Mamić, Pakasin, Vlaović, Cvitanović, Gašpar, Adžić, Škrinjar, Halilović, Marić, Kosić, Peternac | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[1996]]. | Ladić, Ibrahimović, Mladinić, A. Petrović, Mamić, Soldo, Krznar, Tomas, D. Šimić, Turković, Jeličić, Mlinarić, Gašpar, Marić, Kosić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Kovačić, J. Šimić, Golubica | [[Zlatko Kranjčar]] |- | align=center valign=top | [[1997]]. | Ladić, A. Dautbegović, Ibrahimović, D. Šimić, Mladinić, A. Petrović, Jurčić, Galić, Marić, Krznar, Štefulj, Rukavina, M. Cvitanović, Šarić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Mujčin, Kovačić, Kosić, Gašpar | [[Otto Barić]] |- | align=center valign=top | [[1998]]. | Ladić, Butina, Ibrahimović, Mladinić, M. Cvitanović, Bišćan, Tomas, Jurčić, Krznar, Jeličić, Jurić, Prosinečki, Gašpar, D. Šimić, Šarić, Marić, Mujčin, Šabić, Rukavina, Viduka, V. Petrović, Šokota, Jurčec, J. Šimić, Munoz | Zlatko Kranjčar |- | align=center valign=top | [[1999]]. | Ladić, Bišćan, Šokota, Štefulj, Jurić, Sedloski, Mujčin, Prosinečki, Jurčić, Banović, Šimić, Tokić, Rukavina, Šabić, Tomas, Mikić, Kozniku, Mikulenas, Cvitanović | [[Ilija Lončarević]] |- | align=center valign=top | [[2000]]. | Ladić, Butina, Vasilj, Šimić, Pavlović, Bišćan, Sedloski, Jurić, M. Cvitanović, Tokić, Tomas, Abramović, Pilipović, Šabić, Bazina, Krznar, Šarić, Jurčić, Mikić, I. Cvitanović, Šokota, Mujčin, Prosinečki, Rukavina, Jeličić, Kozniku, Mikulenas | [[Marijan Vlak]] |- | align=center valign=top | [[2003]]. | Butina, Jozić, Cesar, Poldrugač, D. Smoje, Krivić, Drpić, Sedloski, Čale, Ćosić, Polovanec, Tomić, Krznar, Papa, Mujčin, Agić, Čutura, Janjetović, M. Jurić, Mikić, S. Marić, Balaban, Zahora, Mitu, Mešanović, Olić, Dragičević, N. Kranjčar | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[2006]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Tomić, Bošnjak, Modrić, Chago, Šarić, Vukojević, Marić, Mamić, Junior, Anderson Costa, Eduardo, Zahora | [[Josip Kuže]] |- | align=center valign=top | [[2007]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Vranjić, Nowotny, M. Cvitanović, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Schildenfield, Tomić, Agić, Pokrivač, Jertec, Mikić, Modrić, Chago, Vukojević, Sammir, Vugrinec, Tadić, Eduardo da Silva | [[Branko Ivanković]] |- | align=center valign=top | [[2008]]. | Koch, Kelava, Lončarić, Buljat, Čale, Mikulić, Schildenfeld, Barbarić, Etto, Carlos, Bišćan, Drpić, Modrić, Chago, Pokrivač, Mikić, Antolić, Sammir, Guela, Vukojević, Vrdoljak, Vugrinec, Balaban, Tadić, Mandžukić, Šokota, Peko | [[Zvonimir Soldo]] |- | align=center valign=top | [[2009]]. | Butina, Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Lovren, Etto, Hrgović, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Chago, Sammir, Vrdoljak, Sivonjić, Slepička, Tadić, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |- | align=center valign=top | [[2010]]. | Butina, Lončarić, Turina, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Etto, Cufre, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Sammir, Vrdoljak, Antolić, Vrsaljko, Dodo, Kramarić, Primorac, Slepička, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |} == Igrači s najviše nastupa i pogodaka == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="left" style="text-align: center;" |+'''Najviše nastupa''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Dražen Ladić]] |1986.-2000. |802 |- |2 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |613 |- |3 |align="left"|[[Srećko Bogdan]] |1975.-1985. |595 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |556 |- |5 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |529 |- |6 |align="left"|[[Mladen Ramljak]] |1962.-1973. |523 |- |7 |align="left"|[[Damir Lesjak]] |1986.-1995. |510 |- |8 |align="left"|[[Slavko Ištvanić]] |1983.-1995. |507 |- |9 |align="left"|[[Ivica Horvat]] |1945.-1957. |507 |- |10 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989.-1997.<br />2000.-2001. |502 |} {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" |+'''Najbolji strijelci''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989-1997<br />2000-2001 |304 |- |2 |align="left"|[[Dražan Jerković]] |1954.–1966 |300 |- |3 |align="left"|[[Snješko Cerin]] |1978.–1988. |295 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |256 |- |5 |align="left"|[[Željko Čajkovski]] |1945.-1956. |249 |- |6 |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |1945.-1953. |254 |- |7 |align="left"|[[Aleksandar Benko]] |1947.-1958. |235 |- |8 |align="left"|[[Slaven Zambata]] |1959.-1969.<br />1972. |227 |- |9 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |183 |- |10 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |174 |} == Poznati igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Abramović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Adžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jasmin Agić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Antolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franko Andrijašević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Badelj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Boško Balaban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Banović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Barbarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Barišić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Bazina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf "Rudi" Belin|Rudolf Belin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Aleksandar Benko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Benković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Besek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Bišćan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Biškup]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Blašković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Bogdan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip "Jozo"Bogdanović|Jozo Bogdanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milivoj Bračun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Bradvić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Braun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brekalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brezovec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Brlenić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Brnčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fran Brodić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcelo Brozović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bručić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Budimir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Buljat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Snješko Cerin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Cimermančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Crnković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borislav Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Cupan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Cvjetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvoje Čale]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čalušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Čerček]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Čonč]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Duje Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Ćorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ćorluka]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Deverić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fahrija Dautbegović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Drpić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dragutin Drvodelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Dumbović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vilson Džoni]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Neven Đurasek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Fiolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gašpar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Glaser]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Gračanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Grgurović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gucmirtl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ismet Hadžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Hohnjec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Hitrec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dinko Horkaš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Dragutin Horvat|Josip Drago Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirko Hrgović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Hrman]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Huljić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Ibrahimović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slavko Ištvanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kruno Ivančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Ivanušec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Rajko Janjanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oskar Jazbinšek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tin Jedvaj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Joško Jeličić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Jertec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ješe]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonijo Ježina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Jozić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Jurčec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mario Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ratko Kacian]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kapetanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Teo Kardum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlado Kasalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Kiš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Klobučar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Knez]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bojan Knežević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fabijan Komljenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kosić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Kovač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Abid Kovačević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Kovačić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Ardian Kozniku]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Niko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Krišto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Krstanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Kurtela]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Ladić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Lamza]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Lovren]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jerko Leko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Lesjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Lešković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[August Lešnik]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Lipošinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dominik Livaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Lončarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Lulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Ljubojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lovro Majer]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Majstorović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lev Mantula]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Silvio Marić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonio Marin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Mataušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Matuš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan "Ivica" Medarić|Ivan Medarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Mihaljević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andre Mijatović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mihael Mikić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mikulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Milinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Miljković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Mladenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srđan Mladinić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mlinarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Modrić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Monsider]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Moro]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slobodan Mrgan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miljenko Mumlek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Munjaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Džemal Mustedanagić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Novak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Novaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Novoselac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Olić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mislav Oršić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stojan Osojnak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Pakasin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonko Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Panadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Papa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Pavičić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Perić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Saša Peršon]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Perušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Alen Peternac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bruno Petković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Pilipović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Pjaca]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Pokrivač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kristijan Polovanec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Pranjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Karlo Primorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Prosinečki]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Radonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Ramljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Ražić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Rede]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Remete]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Repalust]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Rog]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krasnodar Rora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rumora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Gordon Schildenfeld]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Elvis Scoria]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Senzen]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Skender]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vinko Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Sosa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Stanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Želimir "Željko" Stinčić|Željko Stinčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mirko Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Šarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Šarlija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Adrian Šemper]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Josip Šimunić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jozo Šimunović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Šitum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Škerjanc]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Škorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vjekoslav Škrinjar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomo Šokota]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Špehar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Štefulj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Šuker]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Šunjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Tadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Tomić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Tomas]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Tomečak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Tucak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dževad Turković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Vabec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Vasilj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Vidaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Vlaović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Šime Vrsaljko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Vugrinec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ognjen Vukojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Wölfl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Zagorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slaven Zambata]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Zekić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oliver Zelenika]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcel Žigante]] |} == Strani igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Endri Çekiçi]] * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] * [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|25px]] [[El Arbi Hillel Soudani]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] [[Adrián Calello]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leandro Cufré]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luis Ibáñez]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Pablo Alejandro Migliore|Pablo Migliore]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leonardo Germán Sigali|Leonardo Sigali]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Guillermo Suárez]] * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Emir Dilaver]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddy Bosnar]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddie Krnčević]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Mark Viduka]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px]] [[Vitaly Lisakovich]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mehmed Alispahić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Zlatan Arnautović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mustafa Arslanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mladen Bartolović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nikola Benco]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Emil Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Hrvoje Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Jasmin Džeko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Amer Gojak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vinko Golob]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Izet Hajrović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Sejad Halilović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Armin Hodžić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ale Hrnić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Said Husejinović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Husić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Slobodan Janjuš]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Veldin Karić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adam Kasumović|Atko Kasumović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Davor Landeka]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Lalić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Luka Menalo]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Enes Mešanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Mujčin]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Fikret Mujkić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adi Musić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Spaso Papić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilijas Pašić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Albin Pelak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Denijal Pirić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Alojz Renić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Slišković]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Stojan Stevanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nermin Šabić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Salih Šehović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Josip Škaro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Haris Škoro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Damir Šovšić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nedeljko Topić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Goran Zakarić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Zjajo]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Jose Oliveira|Alexandre]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Carlos Santos de Jesús|Carlos]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Henri Marco Silva Cleyton|Cleyton]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Anderson Costa]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Gabriel dos Santos Magalhães|Gabriel]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Marcos Guilherme de Almeida Santos Matos|Marcos Guilherme]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Jonas Gomes de Sousa|Jonas]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Osmar Ferreira Junior|Osmar]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Vítor Silva Assis de Oliveira Júnior|Vítor Júnior]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Mathias Chago]] * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Patrice Kwedi]] * [[Datoteka:Flag of Canada.svg|25px]] [[Nick Dasovic]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Bryan Carrasco]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Junior Fernandes]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Ángelo José Henríquez Iturra|Ángelo Henríquez]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Pedro Morales]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Juan Carlos Muñoz]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Rónald González Brenes]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Hernán Medford]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Franck Manga Guela|Did'dy Guela]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Jan Lecjaks]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Miroslav Slepička]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Georg Koch]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Jens Nowotny]] * [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|25px]] [[Lee Addy]] * [[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]] [[Dimitrios Papadopoulos]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Jérémy Taravel]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Kévin Théophile-Catherine]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Ábrahám Jenő]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Vilmos Sipos]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Péter Vig]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Ali Karimi]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Sadegh Moharrami]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Kazuyoshi Miura]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Rintaro Tashima]] * [[Datoteka:Flag of Yugoslavia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Kujtim Shala]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Agim Cana]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Besnik Prenga]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Amir Rrahmani]] * [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] [[Gražvydas Mikulėnas]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Saško Pandev]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Vasil Ringov]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Stefan Ristovski]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Goce Sedloski]] * [[Datoteka:Flag of Mali.svg|25px]] [[Tongo Hamed Doumbia|Tongo Doumbia]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Čedomir "Čedo" Jovićević|Čedomir Jovićević]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Željko Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|25px]] [[Samuel Luis Chapanga|Campira]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Samuel Sochukwuma Okwaraji|Samuel Okwaraji]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Peter Utaka]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Damian Kądzior]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Grzegorz Sandomierski]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Eduardo dos Reis Carvalho|Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Gonçalo José Gonçalves dos Santos|Gonçalo Santos]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Paulo Ricardo Ribeiro de Jesus Machado|Paulo Machado]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Rúben Alexandre Rocha Lima|Ruben Lima]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Ivo Daniel Ferreira Mendonça Pinto|Ivo Pinto]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Wilson Bruno Naval da Costa Eduardo|Wilson Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Alexandru Mățel]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Dumitru Mitu]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Boštjan Cesar]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Milan Ćalasan]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Primož Gliha]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Srečko Katanec]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Zoran Pavlović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Gregor Židan]] * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirza Golubica]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Dimitrijević]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Nebojša Malbaša]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zvonko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Radmilo Mihajlović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Panić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mihailo Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dušan Purać]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Ranko Stojić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Milan Šarović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px]] [[Daniel Olmo Carvajal|Dani Olmo]] * [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] [[Walid Atta]] * [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[Mario Gavranović]] * [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|25px]] [[Silvio Spann]] |} == Treneri == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Arthur Gaskell, 1923-1924. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Josef Brandstätter, 1925-1926. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Imre Pozsonyi, 1926-1928. * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] James Donnelly, 1929-1931. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Giury Molnár, 1932. * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Robert Haftl, 1933-1935 * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1935-1945. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Kunst, 1945. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1945-1947. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Kokotović, 1947. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Karl Mütsch, 1948. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bruno Knežević, 1948-1949. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bernard Hügl, 1950-1952. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1952-1953. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]], 1953-1955. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bogdan Cuvaj, 1956. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1957. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Gustav Lechner, 1957-1958. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1959-1960. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1960-1961. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1961-1964. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Konjevod, 1964-1965. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1965-1967. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivica Horvat,1967-1970. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]],1970-1971. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]], 1971-1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]], 1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Domagoj Kapetanović, 1973. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković, 1973-1974. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Bazić, 1974-1977. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1977-1978. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1978-1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković. 1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1980-1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Zebec, 1984. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivić]], 1984-1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1986-1988. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Skoblar]], 1988-1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 1989-1990. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1990-1991. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1991-1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1992-1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi, 1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1994-1996. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Otto Barić]], 1996-1997. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1997-1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zlatko Kranjčar, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi / Hrvoje Braović, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Velimir Zajec, 1998-1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 1999. * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Osvaldo Ardiles]], 1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 1999-2000. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Hrvoje Braović, 2000-2001. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 2001-2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 2002-2003. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] , 2003-2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Đuro Bago, 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Gračan]], 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Josip Kuže, 2005-2006. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2006.-2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2008.-2009. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2009. - 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Sreten Ćuk, 2010. * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vahid Halilhodžić]], 2010. - 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijo Tot, 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2011. - 2012. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2012. - 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2013. - 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Željko Sopić, 2016. * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|25px]] [[Ivaylo Petev]], 2016.- 2017. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]], 2017.- 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2018. - |} == Reference == {{reflist}} == Poveznice == {{Commonscat|NK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo Zagreb}} * [[1. HŠK Građanski Zagreb]] * [[Vječni derbi]] == Vanjske veze == * [http://www.nk-dinamo.hr/ GNK Dinamo Zagreb - Službene stranice] {{GNK Dinamo Zagreb}} {{1. HNL}} [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb| ]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] 3b9uimbhrwga51jetz80bp37rpk1y4p 41260699 41260693 2022-07-31T22:26:39Z 185.84.145.161 /* Poznati igrači */ wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = GNK Dinamo| slika = [[Datoteka:Dinamo Zagreb logo.png|150px]] | puno ime = Građanski nogometni klub Dinamo | nadimak = ''Plavi'', ''Modri'' | godina osnivanja =[[1911|1911.]] | igralište = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] | kapacitet stadiona = 38.000 | direktor = {{ZD|HRV}} [[Mirko Barišić]] | trener = {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]] | liga = [[prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] | sezona = [[hrvatska nogometna liga - sezona 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 1. (prvaci) | |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1=_nkdzg1112h |leftarm1=1C39BB |body1=1C39BB |rightarm1=1C39BB |shorts1=1C39BB |socks1=1C39BB |pattern_so1=_nkdzg1112h |pattern_la2=_navyborder |pattern_b2=_nkdzg1112a |pattern_ra2=_navyborder |pattern_sh2=_nkdzg1112a |leftarm2=f0e78c |body2=f0e78c |rightarm2=f0e78c |shorts2=f0e78c |socks2=f0e78c |pattern_so2=_nkdzg1112a }} '''GNK DINAMO''' jedan je od dva najpopularnija [[hrvatska]] nogometna kluba. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u državi. Nadimci kluba su: modri, plavi, [[purgeri]]. Maskota kluba je lav ''Maksi''. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatičnim navijačima [[Bad Blue Boys]]ima. Domaće utakmice klub igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]]. GNK Dinamo je osnovan 9. VI. 1945., kao nogometna sekcija nakon što su dekretom ukinuti zagrebački nogometni klubovi Građanski, HAŠK i Concordia)<ref>[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=368 Dinamo]</ref>. Od 1949 djeluje kao samostalni nogometni klub kad mu pristupaju neki igrači Građanskog (Urch, Kokotović, Wölfl, Cimermančić, Antolković, Lešnik, Pleše, Reiss, Jazbinšek, trener Bukovi). Kako je HŠK Građanski osnovan [[26. 4.|26. travnja]] [[1911|1911.]], Dinamo si za osnutak uzima godine osnutka Građanskog, a 2011. godine mijenja i ime Nogometni klub Dinamo u Građanski nogometni klub Dinamo. Od njega je Dinamo preuzeo plavu boju dresova te nadimak ''Purgeri'', a i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. Skupština kluba na sjednici [[12. 4.|12. travnja]] [[2011|2011.]] je, u ime te tradicije, povodom stogodišnjice dopunila naziv kluba, dodavši dotadašnjem prefiksu "nogometni klub" pridjevom "građanski", te od tada klub nosi naziv GNK Dinamo. Najveći rival je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. Dinamo i Hajduk igraju ''[[Vječni derbi]]'' oko prestiža u Hrvatskoj. Do danas su odigrali 207 utakmica u svim natjecanjima, a Dinamo je pobjedio 82 puta. U bogatoj povijesti osvojeno je 23 naslova prvaka te 19 nacionalnih kupova. Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]-e. Klub je od osnivanja sportski simbol grada [[Zagreb]]a. Procjene na osnovi nekih anketa govore da od 33% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> do 36% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081221145449/http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> građana Hrvatske navija za Dinamo. Najviše odigranih utakmica, 802, za Dinamo ima [[Dražen Ladić]], a najbolji strijelac je [[Igor Cvitanović]] sa 304 postignuta gola. Najduže je bio kapetan [[Tomislav Crnković]]. Dinamo je sadašnji hrvatski [[Prva hrvatska nogometna liga|prvak]] i osvajač [[Hrvatski nogometni kup|Kupa]]. == Povijest == {{Glavni|1. HŠK Građanski Zagreb}} Klub nastavlja tradiciju [[1. HŠK Građanski Zagreb‎|Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba (Građanski)]] utemeljenog u travnju [[1911]]. godine. Pod tim nazivom nastupao je do svibnja [[1945]]. godine, a potom je rasformiran odlukom nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, a sva bogata pismohrana je vandalski uništena. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine [[1991]]. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, [[1993]]. u Croatia, a u veljači [[2000]]. vraćen je naziv Dinamo. U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici, osnovan je [[9. 6.|9. lipnja]] [[1945|1945.]] godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dynamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački sportski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om. Nakon osnivanja klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, [[Franjo Wölfl|Wölfl]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], Pleše, [[Milan Antolković|Antolković]], Belošević, [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener [[Márton Bukovi]]. Od igrača HAŠK klubu su pristupili [[Željko Čajkovski|Čajkovski]], [[Kacian]], Lojen, Peričić. Od njih samo je Čajkovski dugo ostao u Maksimiru - čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak [[purgeri]], navijačku bazu, a od [[1969|1969.]] i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. U razdoblju nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četiriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]] koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je jugoslavenska prvenstva [[1948]]., [[1954]]., [[1958]]., [[1982]]. i kupove [[1951|1951.]], [[1960|1960.]], [[1963|1963.]], [[1965|1965.]], [[1969|1969.]], [[1980|1980.]] i [[1983|1983.]] Dinamo je bio dugo vremena jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova: Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad [[Leeds United AFC|Leeds Unitedom]], a prije toga je eliminirao njemački [[Eintracht Frankfurt]], talijanski [[Juventus Football Club Torino|Juventus]], rumunjski [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]], škotski [[Dunfermline]], čehoslovački [[1. FC Brno|Spartak Brno]]. Godine [[1963|1963.]] bio je finalist istog natjecanja izgubivši u istom natjecanja od španjolske [[Valencia|Valencije]]. Nakon 24 godine čekanja Dinamo osvaja svoj četvrti naslov u Jugoslaviji [[1982|1982.]] predvođen legendarnim trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]]. Mnogobrojni igrači slavne 82' generacije postali su idoli navijača i legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40 000 članova, najviše u Europi iza slavne [[F.C. Barcelona|Barcelone]]. Godine [[1991|1991.]] klub, protivno volji navijača mijenja naziv u ''HAŠK Građanski'', a [[1993|1993.]] u ''Croatia Zagreb''. Bio je to potez kojim je tadašnji hrvatski politički vrh predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] želio distancirati od komunističke prošlosti i naziva kluba. Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Europi, kojeg su državne tvrtke obilno financirale, pod imenom Croatia želio promovirati novostvorenu hrvatsku državu. Navijači Dinama osobito [[Bad Blue Boys]]i žestoko se protive i zahtjevaju vraćanje imena Dinamo. U drugoj polovici devedesetih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1996]]., [[1997]]., [[1998]]., [[1999]]. i [[2000]]. Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] 1997. ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. U dva navrata 1998. i 1999. godine igra [[Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Godine 1998. nakon pobjede nad [[Celtic F.C.|Celticom]] u trećem pretkolu, u skupini s [[AFC Ajax|Ajaxom]], [[Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiacosa s 8 bodova, dvije pobjede i dva poraza. Godine 1999. u skupini s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]], [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija. U veljači [[2000|2000.]] godine na [[Valentinovo]], nakon višegodišnje borbe navijača, vraća se ime Dinamo. Početak novog stoljeća obilježen je teškom financijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. postaje [[Mirko Barišić]]. Situacija se polako stabilizira. Dinamo [[2003|2003.]] osvaja prvenstvo ali pokušaji proboja u Europi redovito završavaju uvjerljivim porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka [[2000|2000.]] poražen je od [[A.C. Milan|Milana]], [[2003|2003.]] od [[Kijev]]skog [[FK Dinamo Kijev|Dinama]], [[2006|2006.]] od [[Arsenal F.C.|Arsenala]], [[2007|2007.]] od [[SV Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[2008|2008.]] od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U tri navrata, [[2004|2004.]], [[2007|2007.]] i [[2008|2008.]] godine modri nastupaju u skupinama [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]. Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u neovisnoj hrvatskoj državi, igranja u Ligi za ostanak, [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2004./05.|2005.]] godine, Dinamo doživljava oporavak u narednoj sezoni predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]] te uvjerljivo osvaja prvenstva [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2005./06.|2006.]], [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2007.]] i [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2007./08.|2008.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković|Brankom Ivankovićem]] kao trenerom, u prvenstvu [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2006./07]] od 99 mogućih osvaja 92 boda uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006/07 do 8. kola 2007/08 nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između ožujka 2006. i veljače 2008. 29 pobjeda zaredom na domaćem terenu. S takvim dostignućima, Dinamo je zadnjih godina statistički najuspješnija momčad u europskom nogometu. == 1967. == [[Datoteka:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|thumb|260px|Grafit na Peščenici u Zagrebu]] {{Glavni|Kup velesajamskih gradova 1966./67.}} Dinamo je jedini hrvatski klub koji je osvojio neki od europskih kupova. Zbilo se to [[1967|1967.]] kada je Dinamo osvojio [[Kup velesajamskih gradova]] protiv engleskog [[Leeds United AFC|Leeds Uniteda]] , četiri godine kasnije od poraza u finalu istog natjecanja protiv [[Valencia|Valencije]]. Te sezone je Dinamo igrao fantastično. U studenom [[1966]]. Dinamo je u [[Srednjoeuropski kup|Srednjoeuropskom kupu]], koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan]] sa [[Schnellinger]]om, [[Rivers]]om, [[Amarillo]]m, [[Sormani]]jem. [[Slaven Zambata]] je zabio jedini pogodak na utakmici. U veljači [[1967]]. u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 navijača, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic F.C.|Celtic]], momčad koja će nekoliko mjeseci kasnije postati prvak Europe. Početak sezone pokazao je da sreća obično prati hrabre, jer bez sreće Dinamo ne bi prošao ni prvo kolo. Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[Spartak Brno|Spartaka]] iz Brna, modre je spasio ždrijeb, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate. Naime nakon što je sudac bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika. Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić. Od tada je fortuna očito okrenula leđa modrima jer od tada, više od 40 godina, nisu prezimili u Europi. U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline]]om (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunjskog Dinama (1:0 u Pitestiju i 0:0 u Maksimiru). U četvrtfinalu Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' se jedina izvukla, u [[Torino|Torinu]], gdje su Zagrepčani, s dva pogotka [[Jukić]]a, sve do posljednjih trenutaka vodili s 2:1. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventusa]] od 3:0 u Zagrebu bio je najveći europski poraz u tri sezone što ga je doživio talijanski velikan. Golove su zabili [[Novak]], [[Mesić]] i [[Rudolf Belin|Rudi Belin]]. U polufinalu je njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 gola iz prve utakmice. Ipak veličanstvenom predstavom pred punim Maksimirom Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao [[Stjepan Lamza]], a golove su postigli Slaven Zambata u 14. minuti, Marijan Novak u 16., [[Josip Gucmirtl]] u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz jedanaesterca, koji je iznudio Lamza, gol postiže [[Rudi Belin]]. Pohvat protiv Eintrachta, 14. lipnja 1967., ostvarili su: [[Škorić]], [[Blašković]], [[Brnčić]], Mesić, Belin, [[Ramljak]], Novak, Gucmirtl, Zambata, Lamza i [[Rora]]. U finalu je srušen i veliki [[Leeds United AFC|Leeds United]] sa Sprakeom, Bremnerom, Grayem, O'Gradyjem i Jackijem Charltonom. Plavi su 30. kolovoza 1967. u prvoj utakmici postigli odlučujuću prednost od dva gola. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji [[Marijan Čerček]] i Krasnodar Rora. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti obranu predvođenu Zlatkom Škorićem, Mladenom Ramljakom i Filip Blaškovićem. Bio je to datum koji će zlatnim slovima biti upisan u povijest hrvatskog nogometa: 6. rujna 1967. Tadašnji predsjednik [[FIFA]]-e Sir Stanley Rous predao je trofej kapetanu i najboljem strijelcu Dinama Slavenu Zambati. Momčad koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: Slaven Zambata, Zlatko Škorić, Branko Gračanin, Filip Blašković, Rudolf Belin, Denijal Pirić, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Marijan Brnčić, Mladen Ramljak, Josip Gucmirtl, Stjepan Lamza. Treneri su bili Branko Zebec i Ivica Horvat. * '''Prvo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno 2-0 ** [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 * '''Drugo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline 2-0 ** [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 4-2 * '''Treće kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti 0-0 ** [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-1 * '''Četvrtfinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus 3-0 * '''Polufinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt 4-0 * '''Finale:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United 2-0 ** [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 == Liga prvaka 2011. == Dinamo se nakon trinaest godina čekanja uspjeva plasirati u elitni dio natjecanja, Ligu prvaka. Modri su u drugom pretkolu prošli azerbajdžanski [[Netchi Baku PFC]] ukupnim rezultatom 3-0 (Dinamo nije igrao prvo pretkolo, nego je izravno prešao u drugo). U trećem pretkolu dobivaju malo težeg protivnika, finskog [[Helsingin Jalkapalloklubi]] poznatijeg kao HJK. Dinamo uspjeva proći dalje s ukupnim rezultatom 3-1. U završnom trećem pretkolu su prošli švedski [[Malmö FF]] ukupnim rezultatom 4-3. Dinamo je u prvoj utakmici bio uvjerljiv s 4-1, ali u švedskoj se dogodio veliki preokret Malmoea od 2-0, ali je Dinamo ''spasio'' Ivan Kelava sa nekoliko izvrsnih obrana. Tako se Dinamo, nakon 13 godina čekanja plasirao u Ligu Prvaka. Dinamo je u skupini D, zajedno s [[Real Madrid CF|Real Madridom]], [[Olympique Lyonnais]]om i [[AFC Ajax|Amsterdamsche Football Club Ajax]]. Prvu utakmicu će igrati 14. rujna na Maksimiru protiv Real Madirda. * '''Drugo pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 * '''Treće pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 1-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK 1-0 * '''Četvrto pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF 4-1 ** [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 == Sportski uspjesi == * '''Prvenstva: (23)''' ** '''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo SFRJ]]:''' 1948., 1954., [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1958.|1958]]., 1981/82. ** '''[[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Republike Hrvatske]]:''' 1992/93., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 1998/99., 1999/2000., 2002/03., 2005/06., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2009/10., 2010/11., 2011/12., 2012/13., 2013/14., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Kupovi: (23)''' ** '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:''' 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1979/80., 1982/83. ** '''[[Hrvatski nogometni kup]]:''' 1941., 1993/94., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 2000/01., 2001/02., 2003/04., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2010/11., 2011/12., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Superkupovi: (5)''' ** '''[[Superkup Hrvatske u nogometu|Hrvatski superkup]]:''' 2002., 2003., 2006., 2010., 2013. * '''Međunarodni uspjesi:''' ** '''[[Kup velesajamskih gradova]]''': 1967. (finalisti 1963.) ** '''[[Balkanski kup]]''': 1976. {{glavni|GNK Dinamo u europskim natjecanjima}} == Grb i dres == Dres Dinama tradicionalno je [[plavo|tamnoplave]] boje. Rezervni je dres [[Bijela|bijeli]], a u novije je vrijeme zamijenjen srebrnom varijantom. [[2007|2007.]] godine novi je dobavljač sportske opreme [[Diadora]] po prvi put u Dinamovoj povijesti prezentirala [[narančasto|narančasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama okruglog je oblika, podijeljen kosom crtom na dvije jednake polovice. Na desnoj strani, na plavoj podlozi, nalazi se malo tiskano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski povijesni [[grb Hrvatske|grb]]. Obrubljen je zlatnom bojom, no u zadnjih nekoliko godina koristila se i srebrna varijanta. U uporabi je od [[1969|1969.]], kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb [[HŠK Građanski|Građanskog]]. == Navijači == === Bad Blue Boys === [[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|thumb|right|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini zajedno s igračima proslavljaju naslov prvaka 2008.]] Iako je Dinamo kroz povijest pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek 80-ih godina. Nekolicina najvjernijih i najzagriženijih navijača ''Plavih'', po uzoru na inozemne grupe, osnovala je navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je u to vrijeme vrlo popularan film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi. Od osnutka [[17. 3.|17. ožujka]] [[1986|1986.]] godine, na utakmici s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u, bodre Dinamo u velikom broju, kako na domaćim, tako i na gostujućim utakmicama. Tijekom godina, unatoč brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona. Ujedinjeni su u Udrugu navijača Dinama, sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna je skupine pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su fanzin posvećen njima (''Ajmo plavi''), a u prosincu 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo Udruge navijača Dinama. Izdaju videomaterijale, a imaju i svoje internetske stranice. === Popularnost === Dinamo je kroz povijest uvijek imao veliku vojsku navijača, kako diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], tako i širem svijeta. Dinamo su u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati, budući da je bio jedan od simbola hrvatstva. GfK Hrvatska proveo je [[2005|2005.]] istraživanje koje se bavilo popularnošću nogometnih klubova u Hrvatskoj. Približno 33% ispitanika navelo je da navija za Dinamo, što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a preostala trećina da ih nogomet ne zanima, te ne navijaju ni za koga. Godine [[2008|2008.]] ponovno je provedeno istraživanje, a 36% ispitanika navelo je Dinamo kao klub za koji navija. Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, Sjevernoj, Središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske, tako da je broj navijača širom svijeta vjerojatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|BiH]], posebice u dijelovima gdje žive Hrvati, poput zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelova [[Županija Središnja Bosna|Srednje Bosne]] i bosanske [[Posavski kanton|Posavine]]. U inozemstvu, navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švajcarska|Švicarskoj]] i [[Nemačka|Njemačkoj]], te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. '''Rezultati po regijama:''' * [[Zagreb]] i okolica: 55% ispitanika navija za Dinamo * Sjeverna Hrvatska: 42% ispitanika navija za Dinamo * [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41% ispitanika navija za Dinamo * [[Slavonija]]: 33% ispitanika navija za Dinamo * [[Istra]], [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]: 11% ispitanika navija za Dinamo * [[Dalmacija]]: 7% ispitanika navija za Dinamo == Stadion Maksimir == {{Glavni|Stadion Maksimir}} [[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|thumb|left|250px|Stadion Maksimir]] Stadion Maksimir je najveći nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra GNK Dinamo. Nazvan je prema gradskom kvartu u kojem se nalazi. Prvotnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912|1912.]] godine, a [[1948|1948.]] na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan|Partizanom]]. Postojeći stadion se počeo graditi [[1952|1952.]], a projektanti su bili arhitekti [[Vladimir Turina]], [[Eugen Ehrlich]] i [[Franjo Neidhardt]]. U prvoj dionici gradnje [[1954|1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955|1955.]], a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje izgrađena je [[1961|1961.]] istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog igrališta te je postavljena rasvjete. Gradnja južne tribine je započela [[1964|1964.]], a završila [[1969|1969.]] Uprava Dinama preselila se [[1972|1972.]] iz prostorija u Haulikovoj ulici u prostorije na stadionu. Godine [[1974|1974.]] na stadionu je uvedena nova rasvjeta, a [[1998|1998.]] počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je narušen prvotni izgled stadiona. Zbog nerealnih planova i nedostatka sredstava radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristi u nedovršenom stanju. Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočni tribinu, kapacitet stadiona je bio 64.000 gledatelja, a u 2000-ima stadion može primiti 40.000 gledatelja. Na maksimirskom stadionu igrane su utakmice [[Europsko prvenstvo u nogometu - Jugoslavija 1976.|Europskog prvenstva 1976.]] godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] od [[1990|1990.]]; danas se njime redovito koristi i upravlja GNK Dinamo. == Nogometna škola Hitrec-Kacijan == Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[švajcarska|švicarskom]] [[Grasshoppers]]u, a ''Kicker'', tada najveći sportski list Europe, uvrstio ga je u najbolju momčad Starog kontinenta. Bio je i prvi tehnički referent Dinama 1945., u čijoj su se radnoj sobi, u Električnoj centrali, u Gundulićevoj ulici, okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om 1938., a deset godina kasnije sudjelovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je [[Romeo Jozak]]. Nogometna škola je [[2004]]. godine dobila [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. == Rivalitet sa 'splitskim bilima' == {{Glavni|Vječni derbi}} '''[[Vječni derbi]]''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći rivalitet, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od [[1924]]. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a od [[1946|1946.]] godine odigrano je 180 derbija u prvenstvu, kupu i superkupu. Dinamo je zabilježio 72 pobjede, Hajduk 64, a 44 utakmice su završile neodlučenim rezultatom. Od osamostaljenja Hrvatske odigrano je 77 derbija. Dinamo je zabilježio 32 pobjede, Hajduk 28, a 17 puta utakmica je završila bez pobjednika. '''Statistika''' {| class="wikitable" |- !1924. - 1941. | Građanski - Hajduk |align="right"| 27 |align="right"| 10 |align="right"| 9 |align="right"| 8 |align="center"| 49:45 |- !1946. - 1991. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 103 |align="right"| 40 |align="right"| 27 |align="right"| 36 |align="center"| 147:137 |- !1992. - 2009. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 77 |align="right"| 32 |align="right"| 17 |align="right"| 28 |align="center"| 97:87 |- !Ukupno ! !align=right!| 207 !align=right!| 82 !align=right!| 53 !align=right!| 72 !align="center"| 293:269 |} == Sezona 2010./11. == === Trenutna momčad === {|class="prettytable" |- bgcolor="#CCDDEE" !width=8%|Igrač !width=2%|Broj !width=4%|Državljanstvo !width=10%|Položaj !width=10%|Prethodni klub |- |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vratari''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Filip Lončarić]] |align=center|'''12''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Kelava]] |align=center|'''30''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Marin Skender]] |align=center|'''29''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Zagreb|Zagreb]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Vidaković]] |align=center|'''33''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Obrambeni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Tomečak]] |align=center|'''2''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luis Ibáñez]] |align=center|'''3''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|lijevi branič/lijevi vezni |align=center|[[Boca Juniors]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leonard Mesarić]] |align=center|'''4''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Oelilton Araujo dos Santos "Etto"|Etto]] |align=center|'''7''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tonel]] |align=center|'''13''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] |align=center|središnji branič |align=center|[[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Šime Vrsaljko]] |align=center|'''14''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tomislav Barbarić]] |align=center|'''19''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Bišćan]] ('''kapetan''') |align=center|'''22''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/obrambeni vezni |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leandro Cufré]] |align=center|'''25''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata|Gimnasia La Plata]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vezni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Adrián Calello]] |align=center|'''5''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[Club Atlético Independiente|Independiente]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Arijan Ademi]] |align=center|'''6''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mateo Kovačić]] |align=center|'''8''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] ('''dokapetan''') |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[Associação Desportiva São Caetano|São Caetano]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mathias Chago]] |align=center|'''15''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[FK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Milan Badelj]] |align=center|'''16''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni/središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Domagoj Antolić]] |align=center|'''18''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Pedro Morales]] |align=center|'''77''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[C.F. Universidad de Chile|Universidad de Chile]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Napadači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Andrej Kramarić]] |align=center|'''9''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jakub Sylvestr]] |align=center|'''17''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Miroslav Slepička]] |align=center|'''20''' |align=center|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[Sparta Prag]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Fatos Bećiraj]] |align=center|'''21''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] |align=center|'''23''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Inter Zaprešić|Inter-Zaprešić]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ante Rukavina]] |align=center|'''55''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="center" | |} === Transferi sezone 2010./11. (ljeto) === * '''Došli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - slobodan igrač ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Arijan Ademi]] - [[HNK Šibenik|Šibenik]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] - [[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] ** [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] - [[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] ** [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] - [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ** [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] * '''Otišli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] - [[KP Legia Warszawa|Legia]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Mandžukić]] - [[WfL Wolfsburg|Wolfsburg]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] - [[AIK Fotboll|AIK Stockholm]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Robert Kovač]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] - umirovljen * '''Na posudbi:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag_of_Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] - [[Dinamo Tirana|Dinamo]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] === Stručni stožer === {| class="wikitable" |- ! Pozicija !! Ime |- |'''Trener''' || [[Krunoslav Jurčić]] |- |'''Pomoćni trener''' || [[Marijo Tot]] |- |'''Trener vratara''' || [[Miralem Ibrahimović]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Miljenko Rak]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Ivan Štefanić]] |- |'''Sportski direktor''' || [[Zoran Mamić]] |- |'''Tehnički direktor''' || Davor Bukovina |- |'''liječnik''' || dr. Mladen Ćepulić |- |'''liječnik''' || dr. Hrvoje Šojat |- |'''liječnik''' || dr. Saša Janković |- |'''liječnik'''|| dr. Božidar Šebečić |- |'''fizioterapeut''' || Mario Rubinić |- |'''fizioterapeut''' || Nenad Krošnjar |- |'''fizioterapeut''' || Mario Petrović |- |'''ekonom''' || Livio Cvrk |- |'''prevoditelj''' || David Prpa |- |} == Momčadi prvaka == {| class="prettytable" ! Sezona ! Sastav ! Trener | |- | align=center valign=top | [[1923]]. | Šifer, Mesić, Vragović, Kinert, Mantler, Bažant, Pasinek, Rupec, Petrška, Götz, Ferderber, Pavleković, Vrđuka, Babić |Arthur Gaskel |- | align=center valign=top | [[1926]]. | D. Babić, Rupec, Ivančić, Perška, Mantler, Cindrić, Giler, Rudolf Hitrec, Remec, N. Babić, Urbanke, Mihelčić | Josef Brändstatter |- | align=center valign=top | [[1928]]. | Mihelčić, Cindrić, D. Babić, Gmajnički, Perška, Stanković, Rajković Gumhalter, Kralj, Remec, Kovačić, Mihaljević, Mekić | Imre Pozsonyi |- | align=center valign=top | [[1937]]. | Urch, Jazbinšek, Hügl, Kovačević, Kokotović, Danić, Lešnik, Antolković, Pleše, Medarić | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1940]]. | Jazbinšek, Cimermančić, Đanić, Belošević, Lešnik, Urch, Brozović, Antolković, Matekalo, Žalant, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1943]]. | Antolković, Glaser, Brozović, Cimermančić, Dubac, Lešnik, Jazbinšek, Wölfl, Pleše, Lechner, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1948]]. | Arneri, Cimermančić, Pukšec, Željko Čajkovski, Jazbinšek, Benko, Jurić, Kacian, Wölfl, Horvat, Pleše | Karl Mütsch |- | align=center valign=top | [[1954]]. | Majerović, Čonč, [[Tomislav Crnković|Crnković]], Osojnak, I. Horvat, Kralj, Dvornić, Strnad, Ž. Čajkovski, Banožić, Benko, Cizarić, Ferković, Lipošinović, Kukec, Šikić, Režek, Mantula | Ivan Jazbinšek |- | align=center valign=top | [[1958]]. | Irović, Režek, Košćak, Lipošinović, Šikić, Hmelina, Matuš, Benko, Šantek, Jerković, [[Tomislav Crnković|Crnković]], [[Franjo Gašpert|Gašpert]], Banožić, Čonč, Ferković, Horvat, Hugl, Kolonić i Prelčec. | Gustav Lechner |- | align=center valign=top | [[1982]]. | Ivković, Vlak, Bošnjak, Kurtela, Stipić, Ćalasan, Panić, Cerin, Hohnjec, Cvetković, Krnčević, H. Dragičević, E. Dragičević, Braun, Bračun, Dumbović, Hadžić, Bručić, Kranjčar, Zajec, Deverić, Mlinarić, Mustedanagić | [[Miroslav Blažević]] |- | align=center valign=top | [[1993]]. | Ladić, Ibrahimović, Turković, Panadić, Ištvanić, Lesjak, Stanić, Mamić, Pakasin, Vlaović, Cvitanović, Gašpar, Adžić, Škrinjar, Halilović, Marić, Kosić, Peternac | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[1996]]. | Ladić, Ibrahimović, Mladinić, A. Petrović, Mamić, Soldo, Krznar, Tomas, D. Šimić, Turković, Jeličić, Mlinarić, Gašpar, Marić, Kosić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Kovačić, J. Šimić, Golubica | [[Zlatko Kranjčar]] |- | align=center valign=top | [[1997]]. | Ladić, A. Dautbegović, Ibrahimović, D. Šimić, Mladinić, A. Petrović, Jurčić, Galić, Marić, Krznar, Štefulj, Rukavina, M. Cvitanović, Šarić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Mujčin, Kovačić, Kosić, Gašpar | [[Otto Barić]] |- | align=center valign=top | [[1998]]. | Ladić, Butina, Ibrahimović, Mladinić, M. Cvitanović, Bišćan, Tomas, Jurčić, Krznar, Jeličić, Jurić, Prosinečki, Gašpar, D. Šimić, Šarić, Marić, Mujčin, Šabić, Rukavina, Viduka, V. Petrović, Šokota, Jurčec, J. Šimić, Munoz | Zlatko Kranjčar |- | align=center valign=top | [[1999]]. | Ladić, Bišćan, Šokota, Štefulj, Jurić, Sedloski, Mujčin, Prosinečki, Jurčić, Banović, Šimić, Tokić, Rukavina, Šabić, Tomas, Mikić, Kozniku, Mikulenas, Cvitanović | [[Ilija Lončarević]] |- | align=center valign=top | [[2000]]. | Ladić, Butina, Vasilj, Šimić, Pavlović, Bišćan, Sedloski, Jurić, M. Cvitanović, Tokić, Tomas, Abramović, Pilipović, Šabić, Bazina, Krznar, Šarić, Jurčić, Mikić, I. Cvitanović, Šokota, Mujčin, Prosinečki, Rukavina, Jeličić, Kozniku, Mikulenas | [[Marijan Vlak]] |- | align=center valign=top | [[2003]]. | Butina, Jozić, Cesar, Poldrugač, D. Smoje, Krivić, Drpić, Sedloski, Čale, Ćosić, Polovanec, Tomić, Krznar, Papa, Mujčin, Agić, Čutura, Janjetović, M. Jurić, Mikić, S. Marić, Balaban, Zahora, Mitu, Mešanović, Olić, Dragičević, N. Kranjčar | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[2006]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Tomić, Bošnjak, Modrić, Chago, Šarić, Vukojević, Marić, Mamić, Junior, Anderson Costa, Eduardo, Zahora | [[Josip Kuže]] |- | align=center valign=top | [[2007]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Vranjić, Nowotny, M. Cvitanović, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Schildenfield, Tomić, Agić, Pokrivač, Jertec, Mikić, Modrić, Chago, Vukojević, Sammir, Vugrinec, Tadić, Eduardo da Silva | [[Branko Ivanković]] |- | align=center valign=top | [[2008]]. | Koch, Kelava, Lončarić, Buljat, Čale, Mikulić, Schildenfeld, Barbarić, Etto, Carlos, Bišćan, Drpić, Modrić, Chago, Pokrivač, Mikić, Antolić, Sammir, Guela, Vukojević, Vrdoljak, Vugrinec, Balaban, Tadić, Mandžukić, Šokota, Peko | [[Zvonimir Soldo]] |- | align=center valign=top | [[2009]]. | Butina, Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Lovren, Etto, Hrgović, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Chago, Sammir, Vrdoljak, Sivonjić, Slepička, Tadić, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |- | align=center valign=top | [[2010]]. | Butina, Lončarić, Turina, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Etto, Cufre, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Sammir, Vrdoljak, Antolić, Vrsaljko, Dodo, Kramarić, Primorac, Slepička, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |} == Igrači s najviše nastupa i pogodaka == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="left" style="text-align: center;" |+'''Najviše nastupa''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Dražen Ladić]] |1986.-2000. |802 |- |2 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |613 |- |3 |align="left"|[[Srećko Bogdan]] |1975.-1985. |595 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |556 |- |5 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |529 |- |6 |align="left"|[[Mladen Ramljak]] |1962.-1973. |523 |- |7 |align="left"|[[Damir Lesjak]] |1986.-1995. |510 |- |8 |align="left"|[[Slavko Ištvanić]] |1983.-1995. |507 |- |9 |align="left"|[[Ivica Horvat]] |1945.-1957. |507 |- |10 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989.-1997.<br />2000.-2001. |502 |} {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" |+'''Najbolji strijelci''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989-1997<br />2000-2001 |304 |- |2 |align="left"|[[Dražan Jerković]] |1954.–1966 |300 |- |3 |align="left"|[[Snješko Cerin]] |1978.–1988. |295 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |256 |- |5 |align="left"|[[Željko Čajkovski]] |1945.-1956. |249 |- |6 |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |1945.-1953. |254 |- |7 |align="left"|[[Aleksandar Benko]] |1947.-1958. |235 |- |8 |align="left"|[[Slaven Zambata]] |1959.-1969.<br />1972. |227 |- |9 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |183 |- |10 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |174 |} == Poznati igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Abramović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Adžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jasmin Agić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Antolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franko Andrijašević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Badelj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Boško Balaban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Banović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Barbarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Barišić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Baturina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Roko Baturina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Bazina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf "Rudi" Belin|Rudolf Belin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Aleksandar Benko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Benković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Besek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Bišćan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Biškup]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Blašković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Bogdan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip "Jozo"Bogdanović|Jozo Bogdanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bočkaj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milivoj Bračun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Bradvić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Braun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brekalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brezovec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Brlenić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Brnčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fran Brodić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcelo Brozović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bručić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Budimir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Bulat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Buljat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Snješko Cerin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Cimermančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Crnković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borislav Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Cupan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Cvjetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvoje Čale]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čalušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Čerček]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Čonč]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Duje Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Ćorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ćorluka]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Ćuže]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Deverić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fahrija Dautbegović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Drpić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dragutin Drvodelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Dumbović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vilson Džoni]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Neven Đurasek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Fiolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bartol Franjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gašpar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Glaser]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Gračanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Grgurović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gucmirtl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ismet Hadžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Hohnjec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Hitrec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dinko Horkaš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Dragutin Horvat|Josip Drago Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirko Hrgović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Hrman]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Huljić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Ibrahimović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slavko Ištvanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kruno Ivančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Ivanušec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kristijan Jakić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Rajko Janjanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oskar Jazbinšek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tin Jedvaj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Joško Jeličić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Jertec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ješe]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonijo Ježina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Jozić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Jurčec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mario Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ratko Kacian]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kapetanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Teo Kardum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlado Kasalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Kiš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Klobučar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Knez]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bojan Knežević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fabijan Komljenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kosić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Kovač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Abid Kovačević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Kovačić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Ardian Kozniku]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Niko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Krišto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Krstanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Sandro Kulenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Kurtela]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Ladić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Lamza]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Lovren]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jerko Leko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Lesjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Lešković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[August Lešnik]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Lipošinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dominik Livaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Lončarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Lulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Ljubojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lovro Majer]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Majstorović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lev Mantula]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Silvio Marić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonio Marin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Mataušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Matuš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan "Ivica" Medarić|Ivan Medarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Mihaljević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andre Mijatović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mihael Mikić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mikulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Milinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Miljković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Mišić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Mladenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srđan Mladinić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mlinarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Modrić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Monsider]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Moro]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slobodan Mrgan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miljenko Mumlek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Munjaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Džemal Mustedanagić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Nevistić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Novak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Novaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Novoselac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Olić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mislav Oršić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stojan Osojnak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Pakasin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonko Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Panadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Papa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Pavičić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Perić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Saša Peršon]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Perušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Alen Peternac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bruno Petković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Pilipović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Pjaca]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Pokrivač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kristijan Polovanec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Pranjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Karlo Primorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Prosinečki]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Radonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Ramljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Ražić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Rede]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Remete]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Repalust]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Rog]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krasnodar Rora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rumora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Gordon Schildenfeld]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Elvis Scoria]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Senzen]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Skender]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vinko Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Sosa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Stanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Želimir "Željko" Stinčić|Željko Stinčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mirko Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Šarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Šarlija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Adrian Šemper]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Josip Šimunić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jozo Šimunović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Šitum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Škerjanc]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Škorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vjekoslav Škrinjar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomo Šokota]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Špehar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Špikić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Daniel Štefulj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Štefulj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Šuker]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Šunjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Šutalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Tadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Tolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Tomić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Tomas]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Tomečak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Tucak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dževad Turković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Vabec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Vasilj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Vidaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Vlaović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Šime Vrsaljko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Vugrinec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ognjen Vukojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Wölfl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Zagorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slaven Zambata]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Zekić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oliver Zelenika]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcel Žigante]] |} == Strani igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Endri Çekiçi]] * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] * [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|25px]] [[El Arbi Hillel Soudani]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] [[Adrián Calello]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leandro Cufré]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luis Ibáñez]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Pablo Alejandro Migliore|Pablo Migliore]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leonardo Germán Sigali|Leonardo Sigali]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Guillermo Suárez]] * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Emir Dilaver]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddy Bosnar]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddie Krnčević]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Mark Viduka]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px]] [[Vitaly Lisakovich]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mehmed Alispahić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Zlatan Arnautović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mustafa Arslanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mladen Bartolović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nikola Benco]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Emil Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Hrvoje Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Jasmin Džeko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Amer Gojak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vinko Golob]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Izet Hajrović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Sejad Halilović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Armin Hodžić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ale Hrnić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Said Husejinović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Husić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Slobodan Janjuš]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Veldin Karić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adam Kasumović|Atko Kasumović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Davor Landeka]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Lalić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Luka Menalo]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Enes Mešanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Mujčin]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Fikret Mujkić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adi Musić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Spaso Papić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilijas Pašić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Albin Pelak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Denijal Pirić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Alojz Renić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Slišković]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Stojan Stevanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nermin Šabić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Salih Šehović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Josip Škaro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Haris Škoro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Damir Šovšić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nedeljko Topić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Goran Zakarić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Zjajo]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Jose Oliveira|Alexandre]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Carlos Santos de Jesús|Carlos]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Henri Marco Silva Cleyton|Cleyton]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Anderson Costa]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Gabriel dos Santos Magalhães|Gabriel]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Marcos Guilherme de Almeida Santos Matos|Marcos Guilherme]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Jonas Gomes de Sousa|Jonas]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Osmar Ferreira Junior|Osmar]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Vítor Silva Assis de Oliveira Júnior|Vítor Júnior]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Mathias Chago]] * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Patrice Kwedi]] * [[Datoteka:Flag of Canada.svg|25px]] [[Nick Dasovic]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Bryan Carrasco]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Junior Fernandes]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Ángelo José Henríquez Iturra|Ángelo Henríquez]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Pedro Morales]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Juan Carlos Muñoz]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Rónald González Brenes]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Hernán Medford]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Franck Manga Guela|Did'dy Guela]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Jan Lecjaks]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Miroslav Slepička]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Georg Koch]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Jens Nowotny]] * [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|25px]] [[Lee Addy]] * [[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]] [[Dimitrios Papadopoulos]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Jérémy Taravel]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Kévin Théophile-Catherine]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Ábrahám Jenő]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Vilmos Sipos]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Péter Vig]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Ali Karimi]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Sadegh Moharrami]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Kazuyoshi Miura]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Rintaro Tashima]] * [[Datoteka:Flag of Yugoslavia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Kujtim Shala]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Agim Cana]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Besnik Prenga]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Amir Rrahmani]] * [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] [[Gražvydas Mikulėnas]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Saško Pandev]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Vasil Ringov]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Stefan Ristovski]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Goce Sedloski]] * [[Datoteka:Flag of Mali.svg|25px]] [[Tongo Hamed Doumbia|Tongo Doumbia]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Čedomir "Čedo" Jovićević|Čedomir Jovićević]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Željko Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|25px]] [[Samuel Luis Chapanga|Campira]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Samuel Sochukwuma Okwaraji|Samuel Okwaraji]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Peter Utaka]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Damian Kądzior]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Grzegorz Sandomierski]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Eduardo dos Reis Carvalho|Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Gonçalo José Gonçalves dos Santos|Gonçalo Santos]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Paulo Ricardo Ribeiro de Jesus Machado|Paulo Machado]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Rúben Alexandre Rocha Lima|Ruben Lima]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Ivo Daniel Ferreira Mendonça Pinto|Ivo Pinto]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Wilson Bruno Naval da Costa Eduardo|Wilson Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Alexandru Mățel]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Dumitru Mitu]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Boštjan Cesar]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Milan Ćalasan]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Primož Gliha]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Srečko Katanec]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Zoran Pavlović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Gregor Židan]] * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirza Golubica]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Dimitrijević]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Nebojša Malbaša]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zvonko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Radmilo Mihajlović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Panić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mihailo Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dušan Purać]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Ranko Stojić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Milan Šarović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px]] [[Daniel Olmo Carvajal|Dani Olmo]] * [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] [[Walid Atta]] * [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[Mario Gavranović]] * [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|25px]] [[Silvio Spann]] |} == Treneri == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Arthur Gaskell, 1923-1924. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Josef Brandstätter, 1925-1926. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Imre Pozsonyi, 1926-1928. * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] James Donnelly, 1929-1931. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Giury Molnár, 1932. * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Robert Haftl, 1933-1935 * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1935-1945. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Kunst, 1945. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1945-1947. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Kokotović, 1947. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Karl Mütsch, 1948. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bruno Knežević, 1948-1949. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bernard Hügl, 1950-1952. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1952-1953. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]], 1953-1955. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bogdan Cuvaj, 1956. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1957. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Gustav Lechner, 1957-1958. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1959-1960. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1960-1961. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1961-1964. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Konjevod, 1964-1965. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1965-1967. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivica Horvat,1967-1970. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]],1970-1971. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]], 1971-1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]], 1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Domagoj Kapetanović, 1973. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković, 1973-1974. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Bazić, 1974-1977. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1977-1978. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1978-1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković. 1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1980-1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Zebec, 1984. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivić]], 1984-1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1986-1988. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Skoblar]], 1988-1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 1989-1990. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1990-1991. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1991-1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1992-1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi, 1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1994-1996. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Otto Barić]], 1996-1997. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1997-1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zlatko Kranjčar, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi / Hrvoje Braović, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Velimir Zajec, 1998-1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 1999. * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Osvaldo Ardiles]], 1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 1999-2000. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Hrvoje Braović, 2000-2001. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 2001-2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 2002-2003. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] , 2003-2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Đuro Bago, 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Gračan]], 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Josip Kuže, 2005-2006. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2006.-2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2008.-2009. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2009. - 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Sreten Ćuk, 2010. * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vahid Halilhodžić]], 2010. - 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijo Tot, 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2011. - 2012. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2012. - 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2013. - 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Željko Sopić, 2016. * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|25px]] [[Ivaylo Petev]], 2016.- 2017. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]], 2017.- 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2018. - |} == Reference == {{reflist}} == Poveznice == {{Commonscat|NK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo Zagreb}} * [[1. HŠK Građanski Zagreb]] * [[Vječni derbi]] == Vanjske veze == * [http://www.nk-dinamo.hr/ GNK Dinamo Zagreb - Službene stranice] {{GNK Dinamo Zagreb}} {{1. HNL}} [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb| ]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] g475eq5c4twxk7ybilzupmw8pz0tek6 41260700 41260699 2022-07-31T22:29:43Z 185.84.145.161 /* Strani igrači */ wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = GNK Dinamo| slika = [[Datoteka:Dinamo Zagreb logo.png|150px]] | puno ime = Građanski nogometni klub Dinamo | nadimak = ''Plavi'', ''Modri'' | godina osnivanja =[[1911|1911.]] | igralište = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] | kapacitet stadiona = 38.000 | direktor = {{ZD|HRV}} [[Mirko Barišić]] | trener = {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]] | liga = [[prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] | sezona = [[hrvatska nogometna liga - sezona 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 1. (prvaci) | |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1=_nkdzg1112h |leftarm1=1C39BB |body1=1C39BB |rightarm1=1C39BB |shorts1=1C39BB |socks1=1C39BB |pattern_so1=_nkdzg1112h |pattern_la2=_navyborder |pattern_b2=_nkdzg1112a |pattern_ra2=_navyborder |pattern_sh2=_nkdzg1112a |leftarm2=f0e78c |body2=f0e78c |rightarm2=f0e78c |shorts2=f0e78c |socks2=f0e78c |pattern_so2=_nkdzg1112a }} '''GNK DINAMO''' jedan je od dva najpopularnija [[hrvatska]] nogometna kluba. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u državi. Nadimci kluba su: modri, plavi, [[purgeri]]. Maskota kluba je lav ''Maksi''. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatičnim navijačima [[Bad Blue Boys]]ima. Domaće utakmice klub igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]]. GNK Dinamo je osnovan 9. VI. 1945., kao nogometna sekcija nakon što su dekretom ukinuti zagrebački nogometni klubovi Građanski, HAŠK i Concordia)<ref>[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=368 Dinamo]</ref>. Od 1949 djeluje kao samostalni nogometni klub kad mu pristupaju neki igrači Građanskog (Urch, Kokotović, Wölfl, Cimermančić, Antolković, Lešnik, Pleše, Reiss, Jazbinšek, trener Bukovi). Kako je HŠK Građanski osnovan [[26. 4.|26. travnja]] [[1911|1911.]], Dinamo si za osnutak uzima godine osnutka Građanskog, a 2011. godine mijenja i ime Nogometni klub Dinamo u Građanski nogometni klub Dinamo. Od njega je Dinamo preuzeo plavu boju dresova te nadimak ''Purgeri'', a i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. Skupština kluba na sjednici [[12. 4.|12. travnja]] [[2011|2011.]] je, u ime te tradicije, povodom stogodišnjice dopunila naziv kluba, dodavši dotadašnjem prefiksu "nogometni klub" pridjevom "građanski", te od tada klub nosi naziv GNK Dinamo. Najveći rival je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. Dinamo i Hajduk igraju ''[[Vječni derbi]]'' oko prestiža u Hrvatskoj. Do danas su odigrali 207 utakmica u svim natjecanjima, a Dinamo je pobjedio 82 puta. U bogatoj povijesti osvojeno je 23 naslova prvaka te 19 nacionalnih kupova. Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]-e. Klub je od osnivanja sportski simbol grada [[Zagreb]]a. Procjene na osnovi nekih anketa govore da od 33% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> do 36% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081221145449/http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> građana Hrvatske navija za Dinamo. Najviše odigranih utakmica, 802, za Dinamo ima [[Dražen Ladić]], a najbolji strijelac je [[Igor Cvitanović]] sa 304 postignuta gola. Najduže je bio kapetan [[Tomislav Crnković]]. Dinamo je sadašnji hrvatski [[Prva hrvatska nogometna liga|prvak]] i osvajač [[Hrvatski nogometni kup|Kupa]]. == Povijest == {{Glavni|1. HŠK Građanski Zagreb}} Klub nastavlja tradiciju [[1. HŠK Građanski Zagreb‎|Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba (Građanski)]] utemeljenog u travnju [[1911]]. godine. Pod tim nazivom nastupao je do svibnja [[1945]]. godine, a potom je rasformiran odlukom nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, a sva bogata pismohrana je vandalski uništena. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine [[1991]]. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, [[1993]]. u Croatia, a u veljači [[2000]]. vraćen je naziv Dinamo. U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici, osnovan je [[9. 6.|9. lipnja]] [[1945|1945.]] godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dynamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački sportski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om. Nakon osnivanja klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, [[Franjo Wölfl|Wölfl]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], Pleše, [[Milan Antolković|Antolković]], Belošević, [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener [[Márton Bukovi]]. Od igrača HAŠK klubu su pristupili [[Željko Čajkovski|Čajkovski]], [[Kacian]], Lojen, Peričić. Od njih samo je Čajkovski dugo ostao u Maksimiru - čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak [[purgeri]], navijačku bazu, a od [[1969|1969.]] i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. U razdoblju nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četiriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]] koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je jugoslavenska prvenstva [[1948]]., [[1954]]., [[1958]]., [[1982]]. i kupove [[1951|1951.]], [[1960|1960.]], [[1963|1963.]], [[1965|1965.]], [[1969|1969.]], [[1980|1980.]] i [[1983|1983.]] Dinamo je bio dugo vremena jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova: Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad [[Leeds United AFC|Leeds Unitedom]], a prije toga je eliminirao njemački [[Eintracht Frankfurt]], talijanski [[Juventus Football Club Torino|Juventus]], rumunjski [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]], škotski [[Dunfermline]], čehoslovački [[1. FC Brno|Spartak Brno]]. Godine [[1963|1963.]] bio je finalist istog natjecanja izgubivši u istom natjecanja od španjolske [[Valencia|Valencije]]. Nakon 24 godine čekanja Dinamo osvaja svoj četvrti naslov u Jugoslaviji [[1982|1982.]] predvođen legendarnim trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]]. Mnogobrojni igrači slavne 82' generacije postali su idoli navijača i legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40 000 članova, najviše u Europi iza slavne [[F.C. Barcelona|Barcelone]]. Godine [[1991|1991.]] klub, protivno volji navijača mijenja naziv u ''HAŠK Građanski'', a [[1993|1993.]] u ''Croatia Zagreb''. Bio je to potez kojim je tadašnji hrvatski politički vrh predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] želio distancirati od komunističke prošlosti i naziva kluba. Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Europi, kojeg su državne tvrtke obilno financirale, pod imenom Croatia želio promovirati novostvorenu hrvatsku državu. Navijači Dinama osobito [[Bad Blue Boys]]i žestoko se protive i zahtjevaju vraćanje imena Dinamo. U drugoj polovici devedesetih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1996]]., [[1997]]., [[1998]]., [[1999]]. i [[2000]]. Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] 1997. ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. U dva navrata 1998. i 1999. godine igra [[Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Godine 1998. nakon pobjede nad [[Celtic F.C.|Celticom]] u trećem pretkolu, u skupini s [[AFC Ajax|Ajaxom]], [[Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiacosa s 8 bodova, dvije pobjede i dva poraza. Godine 1999. u skupini s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]], [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija. U veljači [[2000|2000.]] godine na [[Valentinovo]], nakon višegodišnje borbe navijača, vraća se ime Dinamo. Početak novog stoljeća obilježen je teškom financijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. postaje [[Mirko Barišić]]. Situacija se polako stabilizira. Dinamo [[2003|2003.]] osvaja prvenstvo ali pokušaji proboja u Europi redovito završavaju uvjerljivim porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka [[2000|2000.]] poražen je od [[A.C. Milan|Milana]], [[2003|2003.]] od [[Kijev]]skog [[FK Dinamo Kijev|Dinama]], [[2006|2006.]] od [[Arsenal F.C.|Arsenala]], [[2007|2007.]] od [[SV Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[2008|2008.]] od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U tri navrata, [[2004|2004.]], [[2007|2007.]] i [[2008|2008.]] godine modri nastupaju u skupinama [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]. Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u neovisnoj hrvatskoj državi, igranja u Ligi za ostanak, [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2004./05.|2005.]] godine, Dinamo doživljava oporavak u narednoj sezoni predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]] te uvjerljivo osvaja prvenstva [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2005./06.|2006.]], [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2007.]] i [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2007./08.|2008.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković|Brankom Ivankovićem]] kao trenerom, u prvenstvu [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2006./07]] od 99 mogućih osvaja 92 boda uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006/07 do 8. kola 2007/08 nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između ožujka 2006. i veljače 2008. 29 pobjeda zaredom na domaćem terenu. S takvim dostignućima, Dinamo je zadnjih godina statistički najuspješnija momčad u europskom nogometu. == 1967. == [[Datoteka:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|thumb|260px|Grafit na Peščenici u Zagrebu]] {{Glavni|Kup velesajamskih gradova 1966./67.}} Dinamo je jedini hrvatski klub koji je osvojio neki od europskih kupova. Zbilo se to [[1967|1967.]] kada je Dinamo osvojio [[Kup velesajamskih gradova]] protiv engleskog [[Leeds United AFC|Leeds Uniteda]] , četiri godine kasnije od poraza u finalu istog natjecanja protiv [[Valencia|Valencije]]. Te sezone je Dinamo igrao fantastično. U studenom [[1966]]. Dinamo je u [[Srednjoeuropski kup|Srednjoeuropskom kupu]], koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan]] sa [[Schnellinger]]om, [[Rivers]]om, [[Amarillo]]m, [[Sormani]]jem. [[Slaven Zambata]] je zabio jedini pogodak na utakmici. U veljači [[1967]]. u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 navijača, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic F.C.|Celtic]], momčad koja će nekoliko mjeseci kasnije postati prvak Europe. Početak sezone pokazao je da sreća obično prati hrabre, jer bez sreće Dinamo ne bi prošao ni prvo kolo. Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[Spartak Brno|Spartaka]] iz Brna, modre je spasio ždrijeb, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate. Naime nakon što je sudac bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika. Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić. Od tada je fortuna očito okrenula leđa modrima jer od tada, više od 40 godina, nisu prezimili u Europi. U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline]]om (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunjskog Dinama (1:0 u Pitestiju i 0:0 u Maksimiru). U četvrtfinalu Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' se jedina izvukla, u [[Torino|Torinu]], gdje su Zagrepčani, s dva pogotka [[Jukić]]a, sve do posljednjih trenutaka vodili s 2:1. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventusa]] od 3:0 u Zagrebu bio je najveći europski poraz u tri sezone što ga je doživio talijanski velikan. Golove su zabili [[Novak]], [[Mesić]] i [[Rudolf Belin|Rudi Belin]]. U polufinalu je njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 gola iz prve utakmice. Ipak veličanstvenom predstavom pred punim Maksimirom Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao [[Stjepan Lamza]], a golove su postigli Slaven Zambata u 14. minuti, Marijan Novak u 16., [[Josip Gucmirtl]] u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz jedanaesterca, koji je iznudio Lamza, gol postiže [[Rudi Belin]]. Pohvat protiv Eintrachta, 14. lipnja 1967., ostvarili su: [[Škorić]], [[Blašković]], [[Brnčić]], Mesić, Belin, [[Ramljak]], Novak, Gucmirtl, Zambata, Lamza i [[Rora]]. U finalu je srušen i veliki [[Leeds United AFC|Leeds United]] sa Sprakeom, Bremnerom, Grayem, O'Gradyjem i Jackijem Charltonom. Plavi su 30. kolovoza 1967. u prvoj utakmici postigli odlučujuću prednost od dva gola. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji [[Marijan Čerček]] i Krasnodar Rora. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti obranu predvođenu Zlatkom Škorićem, Mladenom Ramljakom i Filip Blaškovićem. Bio je to datum koji će zlatnim slovima biti upisan u povijest hrvatskog nogometa: 6. rujna 1967. Tadašnji predsjednik [[FIFA]]-e Sir Stanley Rous predao je trofej kapetanu i najboljem strijelcu Dinama Slavenu Zambati. Momčad koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: Slaven Zambata, Zlatko Škorić, Branko Gračanin, Filip Blašković, Rudolf Belin, Denijal Pirić, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Marijan Brnčić, Mladen Ramljak, Josip Gucmirtl, Stjepan Lamza. Treneri su bili Branko Zebec i Ivica Horvat. * '''Prvo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno 2-0 ** [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 * '''Drugo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline 2-0 ** [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 4-2 * '''Treće kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti 0-0 ** [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-1 * '''Četvrtfinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus 3-0 * '''Polufinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt 4-0 * '''Finale:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United 2-0 ** [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 == Liga prvaka 2011. == Dinamo se nakon trinaest godina čekanja uspjeva plasirati u elitni dio natjecanja, Ligu prvaka. Modri su u drugom pretkolu prošli azerbajdžanski [[Netchi Baku PFC]] ukupnim rezultatom 3-0 (Dinamo nije igrao prvo pretkolo, nego je izravno prešao u drugo). U trećem pretkolu dobivaju malo težeg protivnika, finskog [[Helsingin Jalkapalloklubi]] poznatijeg kao HJK. Dinamo uspjeva proći dalje s ukupnim rezultatom 3-1. U završnom trećem pretkolu su prošli švedski [[Malmö FF]] ukupnim rezultatom 4-3. Dinamo je u prvoj utakmici bio uvjerljiv s 4-1, ali u švedskoj se dogodio veliki preokret Malmoea od 2-0, ali je Dinamo ''spasio'' Ivan Kelava sa nekoliko izvrsnih obrana. Tako se Dinamo, nakon 13 godina čekanja plasirao u Ligu Prvaka. Dinamo je u skupini D, zajedno s [[Real Madrid CF|Real Madridom]], [[Olympique Lyonnais]]om i [[AFC Ajax|Amsterdamsche Football Club Ajax]]. Prvu utakmicu će igrati 14. rujna na Maksimiru protiv Real Madirda. * '''Drugo pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 * '''Treće pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 1-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK 1-0 * '''Četvrto pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF 4-1 ** [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 == Sportski uspjesi == * '''Prvenstva: (23)''' ** '''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo SFRJ]]:''' 1948., 1954., [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1958.|1958]]., 1981/82. ** '''[[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Republike Hrvatske]]:''' 1992/93., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 1998/99., 1999/2000., 2002/03., 2005/06., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2009/10., 2010/11., 2011/12., 2012/13., 2013/14., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Kupovi: (23)''' ** '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:''' 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1979/80., 1982/83. ** '''[[Hrvatski nogometni kup]]:''' 1941., 1993/94., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 2000/01., 2001/02., 2003/04., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2010/11., 2011/12., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Superkupovi: (5)''' ** '''[[Superkup Hrvatske u nogometu|Hrvatski superkup]]:''' 2002., 2003., 2006., 2010., 2013. * '''Međunarodni uspjesi:''' ** '''[[Kup velesajamskih gradova]]''': 1967. (finalisti 1963.) ** '''[[Balkanski kup]]''': 1976. {{glavni|GNK Dinamo u europskim natjecanjima}} == Grb i dres == Dres Dinama tradicionalno je [[plavo|tamnoplave]] boje. Rezervni je dres [[Bijela|bijeli]], a u novije je vrijeme zamijenjen srebrnom varijantom. [[2007|2007.]] godine novi je dobavljač sportske opreme [[Diadora]] po prvi put u Dinamovoj povijesti prezentirala [[narančasto|narančasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama okruglog je oblika, podijeljen kosom crtom na dvije jednake polovice. Na desnoj strani, na plavoj podlozi, nalazi se malo tiskano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski povijesni [[grb Hrvatske|grb]]. Obrubljen je zlatnom bojom, no u zadnjih nekoliko godina koristila se i srebrna varijanta. U uporabi je od [[1969|1969.]], kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb [[HŠK Građanski|Građanskog]]. == Navijači == === Bad Blue Boys === [[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|thumb|right|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini zajedno s igračima proslavljaju naslov prvaka 2008.]] Iako je Dinamo kroz povijest pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek 80-ih godina. Nekolicina najvjernijih i najzagriženijih navijača ''Plavih'', po uzoru na inozemne grupe, osnovala je navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je u to vrijeme vrlo popularan film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi. Od osnutka [[17. 3.|17. ožujka]] [[1986|1986.]] godine, na utakmici s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u, bodre Dinamo u velikom broju, kako na domaćim, tako i na gostujućim utakmicama. Tijekom godina, unatoč brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona. Ujedinjeni su u Udrugu navijača Dinama, sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna je skupine pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su fanzin posvećen njima (''Ajmo plavi''), a u prosincu 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo Udruge navijača Dinama. Izdaju videomaterijale, a imaju i svoje internetske stranice. === Popularnost === Dinamo je kroz povijest uvijek imao veliku vojsku navijača, kako diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], tako i širem svijeta. Dinamo su u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati, budući da je bio jedan od simbola hrvatstva. GfK Hrvatska proveo je [[2005|2005.]] istraživanje koje se bavilo popularnošću nogometnih klubova u Hrvatskoj. Približno 33% ispitanika navelo je da navija za Dinamo, što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a preostala trećina da ih nogomet ne zanima, te ne navijaju ni za koga. Godine [[2008|2008.]] ponovno je provedeno istraživanje, a 36% ispitanika navelo je Dinamo kao klub za koji navija. Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, Sjevernoj, Središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske, tako da je broj navijača širom svijeta vjerojatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|BiH]], posebice u dijelovima gdje žive Hrvati, poput zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelova [[Županija Središnja Bosna|Srednje Bosne]] i bosanske [[Posavski kanton|Posavine]]. U inozemstvu, navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švajcarska|Švicarskoj]] i [[Nemačka|Njemačkoj]], te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. '''Rezultati po regijama:''' * [[Zagreb]] i okolica: 55% ispitanika navija za Dinamo * Sjeverna Hrvatska: 42% ispitanika navija za Dinamo * [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41% ispitanika navija za Dinamo * [[Slavonija]]: 33% ispitanika navija za Dinamo * [[Istra]], [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]: 11% ispitanika navija za Dinamo * [[Dalmacija]]: 7% ispitanika navija za Dinamo == Stadion Maksimir == {{Glavni|Stadion Maksimir}} [[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|thumb|left|250px|Stadion Maksimir]] Stadion Maksimir je najveći nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra GNK Dinamo. Nazvan je prema gradskom kvartu u kojem se nalazi. Prvotnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912|1912.]] godine, a [[1948|1948.]] na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan|Partizanom]]. Postojeći stadion se počeo graditi [[1952|1952.]], a projektanti su bili arhitekti [[Vladimir Turina]], [[Eugen Ehrlich]] i [[Franjo Neidhardt]]. U prvoj dionici gradnje [[1954|1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955|1955.]], a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje izgrađena je [[1961|1961.]] istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog igrališta te je postavljena rasvjete. Gradnja južne tribine je započela [[1964|1964.]], a završila [[1969|1969.]] Uprava Dinama preselila se [[1972|1972.]] iz prostorija u Haulikovoj ulici u prostorije na stadionu. Godine [[1974|1974.]] na stadionu je uvedena nova rasvjeta, a [[1998|1998.]] počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je narušen prvotni izgled stadiona. Zbog nerealnih planova i nedostatka sredstava radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristi u nedovršenom stanju. Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočni tribinu, kapacitet stadiona je bio 64.000 gledatelja, a u 2000-ima stadion može primiti 40.000 gledatelja. Na maksimirskom stadionu igrane su utakmice [[Europsko prvenstvo u nogometu - Jugoslavija 1976.|Europskog prvenstva 1976.]] godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] od [[1990|1990.]]; danas se njime redovito koristi i upravlja GNK Dinamo. == Nogometna škola Hitrec-Kacijan == Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[švajcarska|švicarskom]] [[Grasshoppers]]u, a ''Kicker'', tada najveći sportski list Europe, uvrstio ga je u najbolju momčad Starog kontinenta. Bio je i prvi tehnički referent Dinama 1945., u čijoj su se radnoj sobi, u Električnoj centrali, u Gundulićevoj ulici, okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om 1938., a deset godina kasnije sudjelovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je [[Romeo Jozak]]. Nogometna škola je [[2004]]. godine dobila [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. == Rivalitet sa 'splitskim bilima' == {{Glavni|Vječni derbi}} '''[[Vječni derbi]]''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći rivalitet, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od [[1924]]. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a od [[1946|1946.]] godine odigrano je 180 derbija u prvenstvu, kupu i superkupu. Dinamo je zabilježio 72 pobjede, Hajduk 64, a 44 utakmice su završile neodlučenim rezultatom. Od osamostaljenja Hrvatske odigrano je 77 derbija. Dinamo je zabilježio 32 pobjede, Hajduk 28, a 17 puta utakmica je završila bez pobjednika. '''Statistika''' {| class="wikitable" |- !1924. - 1941. | Građanski - Hajduk |align="right"| 27 |align="right"| 10 |align="right"| 9 |align="right"| 8 |align="center"| 49:45 |- !1946. - 1991. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 103 |align="right"| 40 |align="right"| 27 |align="right"| 36 |align="center"| 147:137 |- !1992. - 2009. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 77 |align="right"| 32 |align="right"| 17 |align="right"| 28 |align="center"| 97:87 |- !Ukupno ! !align=right!| 207 !align=right!| 82 !align=right!| 53 !align=right!| 72 !align="center"| 293:269 |} == Sezona 2010./11. == === Trenutna momčad === {|class="prettytable" |- bgcolor="#CCDDEE" !width=8%|Igrač !width=2%|Broj !width=4%|Državljanstvo !width=10%|Položaj !width=10%|Prethodni klub |- |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vratari''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Filip Lončarić]] |align=center|'''12''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Kelava]] |align=center|'''30''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Marin Skender]] |align=center|'''29''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Zagreb|Zagreb]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Vidaković]] |align=center|'''33''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Obrambeni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Tomečak]] |align=center|'''2''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luis Ibáñez]] |align=center|'''3''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|lijevi branič/lijevi vezni |align=center|[[Boca Juniors]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leonard Mesarić]] |align=center|'''4''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Oelilton Araujo dos Santos "Etto"|Etto]] |align=center|'''7''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tonel]] |align=center|'''13''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] |align=center|središnji branič |align=center|[[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Šime Vrsaljko]] |align=center|'''14''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tomislav Barbarić]] |align=center|'''19''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Bišćan]] ('''kapetan''') |align=center|'''22''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/obrambeni vezni |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leandro Cufré]] |align=center|'''25''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata|Gimnasia La Plata]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vezni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Adrián Calello]] |align=center|'''5''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[Club Atlético Independiente|Independiente]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Arijan Ademi]] |align=center|'''6''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mateo Kovačić]] |align=center|'''8''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] ('''dokapetan''') |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[Associação Desportiva São Caetano|São Caetano]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mathias Chago]] |align=center|'''15''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[FK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Milan Badelj]] |align=center|'''16''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni/središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Domagoj Antolić]] |align=center|'''18''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Pedro Morales]] |align=center|'''77''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[C.F. Universidad de Chile|Universidad de Chile]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Napadači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Andrej Kramarić]] |align=center|'''9''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jakub Sylvestr]] |align=center|'''17''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Miroslav Slepička]] |align=center|'''20''' |align=center|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[Sparta Prag]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Fatos Bećiraj]] |align=center|'''21''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] |align=center|'''23''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Inter Zaprešić|Inter-Zaprešić]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ante Rukavina]] |align=center|'''55''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="center" | |} === Transferi sezone 2010./11. (ljeto) === * '''Došli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - slobodan igrač ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Arijan Ademi]] - [[HNK Šibenik|Šibenik]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] - [[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] ** [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] - [[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] ** [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] - [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ** [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] * '''Otišli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] - [[KP Legia Warszawa|Legia]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Mandžukić]] - [[WfL Wolfsburg|Wolfsburg]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] - [[AIK Fotboll|AIK Stockholm]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Robert Kovač]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] - umirovljen * '''Na posudbi:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag_of_Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] - [[Dinamo Tirana|Dinamo]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] === Stručni stožer === {| class="wikitable" |- ! Pozicija !! Ime |- |'''Trener''' || [[Krunoslav Jurčić]] |- |'''Pomoćni trener''' || [[Marijo Tot]] |- |'''Trener vratara''' || [[Miralem Ibrahimović]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Miljenko Rak]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Ivan Štefanić]] |- |'''Sportski direktor''' || [[Zoran Mamić]] |- |'''Tehnički direktor''' || Davor Bukovina |- |'''liječnik''' || dr. Mladen Ćepulić |- |'''liječnik''' || dr. Hrvoje Šojat |- |'''liječnik''' || dr. Saša Janković |- |'''liječnik'''|| dr. Božidar Šebečić |- |'''fizioterapeut''' || Mario Rubinić |- |'''fizioterapeut''' || Nenad Krošnjar |- |'''fizioterapeut''' || Mario Petrović |- |'''ekonom''' || Livio Cvrk |- |'''prevoditelj''' || David Prpa |- |} == Momčadi prvaka == {| class="prettytable" ! Sezona ! Sastav ! Trener | |- | align=center valign=top | [[1923]]. | Šifer, Mesić, Vragović, Kinert, Mantler, Bažant, Pasinek, Rupec, Petrška, Götz, Ferderber, Pavleković, Vrđuka, Babić |Arthur Gaskel |- | align=center valign=top | [[1926]]. | D. Babić, Rupec, Ivančić, Perška, Mantler, Cindrić, Giler, Rudolf Hitrec, Remec, N. Babić, Urbanke, Mihelčić | Josef Brändstatter |- | align=center valign=top | [[1928]]. | Mihelčić, Cindrić, D. Babić, Gmajnički, Perška, Stanković, Rajković Gumhalter, Kralj, Remec, Kovačić, Mihaljević, Mekić | Imre Pozsonyi |- | align=center valign=top | [[1937]]. | Urch, Jazbinšek, Hügl, Kovačević, Kokotović, Danić, Lešnik, Antolković, Pleše, Medarić | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1940]]. | Jazbinšek, Cimermančić, Đanić, Belošević, Lešnik, Urch, Brozović, Antolković, Matekalo, Žalant, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1943]]. | Antolković, Glaser, Brozović, Cimermančić, Dubac, Lešnik, Jazbinšek, Wölfl, Pleše, Lechner, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1948]]. | Arneri, Cimermančić, Pukšec, Željko Čajkovski, Jazbinšek, Benko, Jurić, Kacian, Wölfl, Horvat, Pleše | Karl Mütsch |- | align=center valign=top | [[1954]]. | Majerović, Čonč, [[Tomislav Crnković|Crnković]], Osojnak, I. Horvat, Kralj, Dvornić, Strnad, Ž. Čajkovski, Banožić, Benko, Cizarić, Ferković, Lipošinović, Kukec, Šikić, Režek, Mantula | Ivan Jazbinšek |- | align=center valign=top | [[1958]]. | Irović, Režek, Košćak, Lipošinović, Šikić, Hmelina, Matuš, Benko, Šantek, Jerković, [[Tomislav Crnković|Crnković]], [[Franjo Gašpert|Gašpert]], Banožić, Čonč, Ferković, Horvat, Hugl, Kolonić i Prelčec. | Gustav Lechner |- | align=center valign=top | [[1982]]. | Ivković, Vlak, Bošnjak, Kurtela, Stipić, Ćalasan, Panić, Cerin, Hohnjec, Cvetković, Krnčević, H. Dragičević, E. Dragičević, Braun, Bračun, Dumbović, Hadžić, Bručić, Kranjčar, Zajec, Deverić, Mlinarić, Mustedanagić | [[Miroslav Blažević]] |- | align=center valign=top | [[1993]]. | Ladić, Ibrahimović, Turković, Panadić, Ištvanić, Lesjak, Stanić, Mamić, Pakasin, Vlaović, Cvitanović, Gašpar, Adžić, Škrinjar, Halilović, Marić, Kosić, Peternac | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[1996]]. | Ladić, Ibrahimović, Mladinić, A. Petrović, Mamić, Soldo, Krznar, Tomas, D. Šimić, Turković, Jeličić, Mlinarić, Gašpar, Marić, Kosić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Kovačić, J. Šimić, Golubica | [[Zlatko Kranjčar]] |- | align=center valign=top | [[1997]]. | Ladić, A. Dautbegović, Ibrahimović, D. Šimić, Mladinić, A. Petrović, Jurčić, Galić, Marić, Krznar, Štefulj, Rukavina, M. Cvitanović, Šarić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Mujčin, Kovačić, Kosić, Gašpar | [[Otto Barić]] |- | align=center valign=top | [[1998]]. | Ladić, Butina, Ibrahimović, Mladinić, M. Cvitanović, Bišćan, Tomas, Jurčić, Krznar, Jeličić, Jurić, Prosinečki, Gašpar, D. Šimić, Šarić, Marić, Mujčin, Šabić, Rukavina, Viduka, V. Petrović, Šokota, Jurčec, J. Šimić, Munoz | Zlatko Kranjčar |- | align=center valign=top | [[1999]]. | Ladić, Bišćan, Šokota, Štefulj, Jurić, Sedloski, Mujčin, Prosinečki, Jurčić, Banović, Šimić, Tokić, Rukavina, Šabić, Tomas, Mikić, Kozniku, Mikulenas, Cvitanović | [[Ilija Lončarević]] |- | align=center valign=top | [[2000]]. | Ladić, Butina, Vasilj, Šimić, Pavlović, Bišćan, Sedloski, Jurić, M. Cvitanović, Tokić, Tomas, Abramović, Pilipović, Šabić, Bazina, Krznar, Šarić, Jurčić, Mikić, I. Cvitanović, Šokota, Mujčin, Prosinečki, Rukavina, Jeličić, Kozniku, Mikulenas | [[Marijan Vlak]] |- | align=center valign=top | [[2003]]. | Butina, Jozić, Cesar, Poldrugač, D. Smoje, Krivić, Drpić, Sedloski, Čale, Ćosić, Polovanec, Tomić, Krznar, Papa, Mujčin, Agić, Čutura, Janjetović, M. Jurić, Mikić, S. Marić, Balaban, Zahora, Mitu, Mešanović, Olić, Dragičević, N. Kranjčar | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[2006]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Tomić, Bošnjak, Modrić, Chago, Šarić, Vukojević, Marić, Mamić, Junior, Anderson Costa, Eduardo, Zahora | [[Josip Kuže]] |- | align=center valign=top | [[2007]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Vranjić, Nowotny, M. Cvitanović, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Schildenfield, Tomić, Agić, Pokrivač, Jertec, Mikić, Modrić, Chago, Vukojević, Sammir, Vugrinec, Tadić, Eduardo da Silva | [[Branko Ivanković]] |- | align=center valign=top | [[2008]]. | Koch, Kelava, Lončarić, Buljat, Čale, Mikulić, Schildenfeld, Barbarić, Etto, Carlos, Bišćan, Drpić, Modrić, Chago, Pokrivač, Mikić, Antolić, Sammir, Guela, Vukojević, Vrdoljak, Vugrinec, Balaban, Tadić, Mandžukić, Šokota, Peko | [[Zvonimir Soldo]] |- | align=center valign=top | [[2009]]. | Butina, Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Lovren, Etto, Hrgović, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Chago, Sammir, Vrdoljak, Sivonjić, Slepička, Tadić, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |- | align=center valign=top | [[2010]]. | Butina, Lončarić, Turina, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Etto, Cufre, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Sammir, Vrdoljak, Antolić, Vrsaljko, Dodo, Kramarić, Primorac, Slepička, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |} == Igrači s najviše nastupa i pogodaka == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="left" style="text-align: center;" |+'''Najviše nastupa''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Dražen Ladić]] |1986.-2000. |802 |- |2 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |613 |- |3 |align="left"|[[Srećko Bogdan]] |1975.-1985. |595 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |556 |- |5 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |529 |- |6 |align="left"|[[Mladen Ramljak]] |1962.-1973. |523 |- |7 |align="left"|[[Damir Lesjak]] |1986.-1995. |510 |- |8 |align="left"|[[Slavko Ištvanić]] |1983.-1995. |507 |- |9 |align="left"|[[Ivica Horvat]] |1945.-1957. |507 |- |10 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989.-1997.<br />2000.-2001. |502 |} {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" |+'''Najbolji strijelci''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989-1997<br />2000-2001 |304 |- |2 |align="left"|[[Dražan Jerković]] |1954.–1966 |300 |- |3 |align="left"|[[Snješko Cerin]] |1978.–1988. |295 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |256 |- |5 |align="left"|[[Željko Čajkovski]] |1945.-1956. |249 |- |6 |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |1945.-1953. |254 |- |7 |align="left"|[[Aleksandar Benko]] |1947.-1958. |235 |- |8 |align="left"|[[Slaven Zambata]] |1959.-1969.<br />1972. |227 |- |9 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |183 |- |10 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |174 |} == Poznati igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Abramović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Adžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jasmin Agić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Antolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franko Andrijašević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Badelj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Boško Balaban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Banović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Barbarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Barišić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Baturina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Roko Baturina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Bazina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf "Rudi" Belin|Rudolf Belin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Aleksandar Benko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Benković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Besek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Bišćan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Biškup]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Blašković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Bogdan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip "Jozo"Bogdanović|Jozo Bogdanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bočkaj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milivoj Bračun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Bradvić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Braun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brekalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brezovec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Brlenić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Brnčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fran Brodić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcelo Brozović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bručić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Budimir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Bulat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Buljat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Snješko Cerin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Cimermančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Crnković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borislav Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Cupan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Cvjetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvoje Čale]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čalušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Čerček]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Čonč]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Duje Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Ćorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ćorluka]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Ćuže]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Deverić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fahrija Dautbegović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Drpić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dragutin Drvodelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Dumbović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vilson Džoni]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Neven Đurasek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Fiolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bartol Franjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gašpar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Glaser]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Gračanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Grgurović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gucmirtl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ismet Hadžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Hohnjec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Hitrec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dinko Horkaš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Dragutin Horvat|Josip Drago Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirko Hrgović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Hrman]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Huljić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Ibrahimović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slavko Ištvanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kruno Ivančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Ivanušec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kristijan Jakić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Rajko Janjanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oskar Jazbinšek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tin Jedvaj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Joško Jeličić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Jertec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ješe]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonijo Ježina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Jozić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Jurčec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mario Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ratko Kacian]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kapetanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Teo Kardum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlado Kasalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Kiš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Klobučar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Knez]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bojan Knežević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fabijan Komljenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kosić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Kovač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Abid Kovačević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Kovačić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Ardian Kozniku]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Niko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Krišto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Krstanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Sandro Kulenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Kurtela]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Ladić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Lamza]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Lovren]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jerko Leko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Lesjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Lešković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[August Lešnik]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Lipošinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dominik Livaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Lončarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Lulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Ljubojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lovro Majer]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Majstorović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lev Mantula]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Silvio Marić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonio Marin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Mataušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Matuš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan "Ivica" Medarić|Ivan Medarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Mihaljević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andre Mijatović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mihael Mikić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mikulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Milinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Miljković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Mišić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Mladenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srđan Mladinić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mlinarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Modrić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Monsider]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Moro]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slobodan Mrgan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miljenko Mumlek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Munjaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Džemal Mustedanagić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Nevistić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Novak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Novaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Novoselac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Olić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mislav Oršić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stojan Osojnak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Pakasin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonko Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Panadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Papa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Pavičić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Perić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Saša Peršon]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Perušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Alen Peternac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bruno Petković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Pilipović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Pjaca]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Pokrivač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kristijan Polovanec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Pranjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Karlo Primorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Prosinečki]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Radonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Ramljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Ražić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Rede]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Remete]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Repalust]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Rog]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krasnodar Rora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rumora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Gordon Schildenfeld]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Elvis Scoria]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Senzen]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Skender]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vinko Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Sosa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Stanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Želimir "Željko" Stinčić|Željko Stinčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mirko Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Šarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Šarlija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Adrian Šemper]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Josip Šimunić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jozo Šimunović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Šitum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Škerjanc]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Škorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vjekoslav Škrinjar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomo Šokota]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Špehar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Špikić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Daniel Štefulj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Štefulj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Šuker]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Šunjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Šutalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Tadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Tolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Tomić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Tomas]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Tomečak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Tucak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dževad Turković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Vabec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Vasilj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Vidaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Vlaović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Šime Vrsaljko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Vugrinec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ognjen Vukojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Wölfl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Zagorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slaven Zambata]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Zekić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oliver Zelenika]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcel Žigante]] |} == Strani igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Endri Çekiçi]] * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] * [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|25px]] [[El Arbi Hillel Soudani]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] [[Adrián Calello]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leandro Cufré]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luis Ibáñez]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Pablo Alejandro Migliore|Pablo Migliore]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leonardo Germán Sigali|Leonardo Sigali]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Guillermo Suárez]] * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Emir Dilaver]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddy Bosnar]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Deni Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddie Krnčević]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Mark Viduka]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px]] [[Vitaly Lisakovich]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mehmed Alispahić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Zlatan Arnautović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mustafa Arslanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mladen Bartolović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nikola Benco]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Emil Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Hrvoje Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Jasmin Džeko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Amer Gojak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vinko Golob]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Izet Hajrović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Sejad Halilović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Armin Hodžić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ale Hrnić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Said Husejinović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Husić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Slobodan Janjuš]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Veldin Karić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adam Kasumović|Atko Kasumović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Davor Landeka]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Lalić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Luka Menalo]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Enes Mešanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Mujčin]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Fikret Mujkić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adi Musić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Spaso Papić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilijas Pašić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Albin Pelak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Denijal Pirić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Alojz Renić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Slišković]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Stojan Stevanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nermin Šabić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Salih Šehović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Josip Škaro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Haris Škoro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Damir Šovšić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nedeljko Topić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Goran Zakarić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Zjajo]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Jose Oliveira|Alexandre]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Carlos Santos de Jesús|Carlos]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Henri Marco Silva Cleyton|Cleyton]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Anderson Costa]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Gabriel dos Santos Magalhães|Gabriel]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Marcos Guilherme de Almeida Santos Matos|Marcos Guilherme]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Jonas Gomes de Sousa|Jonas]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Osmar Ferreira Junior|Osmar]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Vítor Silva Assis de Oliveira Júnior|Vítor Júnior]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Mathias Chago]] * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Patrice Kwedi]] * [[Datoteka:Flag of Canada.svg|25px]] [[Nick Dasovic]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Bryan Carrasco]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Junior Fernandes]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Ángelo José Henríquez Iturra|Ángelo Henríquez]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Pedro Morales]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Juan Carlos Muñoz]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Rónald González Brenes]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Hernán Medford]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Franck Manga Guela|Did'dy Guela]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Jan Lecjaks]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Miroslav Slepička]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Georg Koch]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Jens Nowotny]] * [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|25px]] [[Lee Addy]] * [[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]] [[Dimitrios Papadopoulos]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Jérémy Taravel]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Kévin Théophile-Catherine]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Ábrahám Jenő]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Vilmos Sipos]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Péter Vig]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Ali Karimi]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Sadegh Moharrami]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Kazuyoshi Miura]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Rintaro Tashima]] * [[Datoteka:Flag of Yugoslavia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Kujtim Shala]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Agim Cana]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Besnik Prenga]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Amir Rrahmani]] * [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] [[Gražvydas Mikulėnas]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Saško Pandev]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Vasil Ringov]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Stefan Ristovski]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Goce Sedloski]] * [[Datoteka:Flag of Mali.svg|25px]] [[Tongo Hamed Doumbia|Tongo Doumbia]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Čedomir "Čedo" Jovićević|Čedomir Jovićević]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Željko Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|25px]] [[Samuel Luis Chapanga|Campira]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Samuel Sochukwuma Okwaraji|Samuel Okwaraji]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Peter Utaka]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Damian Kądzior]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Grzegorz Sandomierski]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Eduardo dos Reis Carvalho|Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Gonçalo José Gonçalves dos Santos|Gonçalo Santos]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Paulo Ricardo Ribeiro de Jesus Machado|Paulo Machado]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Rúben Alexandre Rocha Lima|Ruben Lima]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Ivo Daniel Ferreira Mendonça Pinto|Ivo Pinto]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Wilson Bruno Naval da Costa Eduardo|Wilson Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Alexandru Mățel]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Dumitru Mitu]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Boštjan Cesar]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Milan Ćalasan]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Primož Gliha]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Srečko Katanec]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Zoran Pavlović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Gregor Židan]] * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Komnen Andrić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirza Golubica]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Dimitrijević]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Nebojša Malbaša]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zvonko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Radmilo Mihajlović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Panić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mihailo Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dušan Purać]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Ranko Stojić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Milan Šarović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px]] [[Daniel Olmo Carvajal|Dani Olmo]] * [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] [[Walid Atta]] * [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[Mario Gavranović]] * [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|25px]] [[Silvio Spann]] |} == Treneri == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Arthur Gaskell, 1923-1924. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Josef Brandstätter, 1925-1926. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Imre Pozsonyi, 1926-1928. * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] James Donnelly, 1929-1931. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Giury Molnár, 1932. * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Robert Haftl, 1933-1935 * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1935-1945. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Kunst, 1945. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1945-1947. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Kokotović, 1947. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Karl Mütsch, 1948. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bruno Knežević, 1948-1949. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bernard Hügl, 1950-1952. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1952-1953. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]], 1953-1955. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bogdan Cuvaj, 1956. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1957. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Gustav Lechner, 1957-1958. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1959-1960. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1960-1961. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1961-1964. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Konjevod, 1964-1965. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1965-1967. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivica Horvat,1967-1970. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]],1970-1971. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]], 1971-1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]], 1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Domagoj Kapetanović, 1973. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković, 1973-1974. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Bazić, 1974-1977. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1977-1978. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1978-1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković. 1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1980-1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Zebec, 1984. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivić]], 1984-1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1986-1988. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Skoblar]], 1988-1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 1989-1990. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1990-1991. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1991-1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1992-1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi, 1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1994-1996. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Otto Barić]], 1996-1997. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1997-1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zlatko Kranjčar, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi / Hrvoje Braović, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Velimir Zajec, 1998-1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 1999. * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Osvaldo Ardiles]], 1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 1999-2000. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Hrvoje Braović, 2000-2001. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 2001-2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 2002-2003. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] , 2003-2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Đuro Bago, 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Gračan]], 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Josip Kuže, 2005-2006. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2006.-2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2008.-2009. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2009. - 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Sreten Ćuk, 2010. * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vahid Halilhodžić]], 2010. - 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijo Tot, 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2011. - 2012. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2012. - 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2013. - 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Željko Sopić, 2016. * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|25px]] [[Ivaylo Petev]], 2016.- 2017. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]], 2017.- 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2018. - |} == Reference == {{reflist}} == Poveznice == {{Commonscat|NK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo Zagreb}} * [[1. HŠK Građanski Zagreb]] * [[Vječni derbi]] == Vanjske veze == * [http://www.nk-dinamo.hr/ GNK Dinamo Zagreb - Službene stranice] {{GNK Dinamo Zagreb}} {{1. HNL}} [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb| ]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] qxldg2uorber602noz02kyfumhzgnct 41260725 41260700 2022-08-01T11:16:52Z 185.84.145.161 /* Strani igrači */ wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = GNK Dinamo| slika = [[Datoteka:Dinamo Zagreb logo.png|150px]] | puno ime = Građanski nogometni klub Dinamo | nadimak = ''Plavi'', ''Modri'' | godina osnivanja =[[1911|1911.]] | igralište = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] | kapacitet stadiona = 38.000 | direktor = {{ZD|HRV}} [[Mirko Barišić]] | trener = {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]] | liga = [[prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] | sezona = [[hrvatska nogometna liga - sezona 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 1. (prvaci) | |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1=_nkdzg1112h |leftarm1=1C39BB |body1=1C39BB |rightarm1=1C39BB |shorts1=1C39BB |socks1=1C39BB |pattern_so1=_nkdzg1112h |pattern_la2=_navyborder |pattern_b2=_nkdzg1112a |pattern_ra2=_navyborder |pattern_sh2=_nkdzg1112a |leftarm2=f0e78c |body2=f0e78c |rightarm2=f0e78c |shorts2=f0e78c |socks2=f0e78c |pattern_so2=_nkdzg1112a }} '''GNK DINAMO''' jedan je od dva najpopularnija [[hrvatska]] nogometna kluba. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u državi. Nadimci kluba su: modri, plavi, [[purgeri]]. Maskota kluba je lav ''Maksi''. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatičnim navijačima [[Bad Blue Boys]]ima. Domaće utakmice klub igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]]. GNK Dinamo je osnovan 9. VI. 1945., kao nogometna sekcija nakon što su dekretom ukinuti zagrebački nogometni klubovi Građanski, HAŠK i Concordia)<ref>[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=368 Dinamo]</ref>. Od 1949 djeluje kao samostalni nogometni klub kad mu pristupaju neki igrači Građanskog (Urch, Kokotović, Wölfl, Cimermančić, Antolković, Lešnik, Pleše, Reiss, Jazbinšek, trener Bukovi). Kako je HŠK Građanski osnovan [[26. 4.|26. travnja]] [[1911|1911.]], Dinamo si za osnutak uzima godine osnutka Građanskog, a 2011. godine mijenja i ime Nogometni klub Dinamo u Građanski nogometni klub Dinamo. Od njega je Dinamo preuzeo plavu boju dresova te nadimak ''Purgeri'', a i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. Skupština kluba na sjednici [[12. 4.|12. travnja]] [[2011|2011.]] je, u ime te tradicije, povodom stogodišnjice dopunila naziv kluba, dodavši dotadašnjem prefiksu "nogometni klub" pridjevom "građanski", te od tada klub nosi naziv GNK Dinamo. Najveći rival je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. Dinamo i Hajduk igraju ''[[Vječni derbi]]'' oko prestiža u Hrvatskoj. Do danas su odigrali 207 utakmica u svim natjecanjima, a Dinamo je pobjedio 82 puta. U bogatoj povijesti osvojeno je 23 naslova prvaka te 19 nacionalnih kupova. Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]-e. Klub je od osnivanja sportski simbol grada [[Zagreb]]a. Procjene na osnovi nekih anketa govore da od 33% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> do 36% <ref>{{Cite web |title=Gfk - Hrvatska |url=http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |access-date=2011-06-04 |archivedate=2008-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081221145449/http://www.gfk.hr/press1/nogomet.htm |deadurl=yes }}</ref> građana Hrvatske navija za Dinamo. Najviše odigranih utakmica, 802, za Dinamo ima [[Dražen Ladić]], a najbolji strijelac je [[Igor Cvitanović]] sa 304 postignuta gola. Najduže je bio kapetan [[Tomislav Crnković]]. Dinamo je sadašnji hrvatski [[Prva hrvatska nogometna liga|prvak]] i osvajač [[Hrvatski nogometni kup|Kupa]]. == Povijest == {{Glavni|1. HŠK Građanski Zagreb}} Klub nastavlja tradiciju [[1. HŠK Građanski Zagreb‎|Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba (Građanski)]] utemeljenog u travnju [[1911]]. godine. Pod tim nazivom nastupao je do svibnja [[1945]]. godine, a potom je rasformiran odlukom nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, a sva bogata pismohrana je vandalski uništena. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine [[1991]]. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, [[1993]]. u Croatia, a u veljači [[2000]]. vraćen je naziv Dinamo. U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici, osnovan je [[9. 6.|9. lipnja]] [[1945|1945.]] godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dynamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački sportski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om. Nakon osnivanja klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, [[Franjo Wölfl|Wölfl]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], Pleše, [[Milan Antolković|Antolković]], Belošević, [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener [[Márton Bukovi]]. Od igrača HAŠK klubu su pristupili [[Željko Čajkovski|Čajkovski]], [[Kacian]], Lojen, Peričić. Od njih samo je Čajkovski dugo ostao u Maksimiru - čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak [[purgeri]], navijačku bazu, a od [[1969|1969.]] i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. U razdoblju nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četiriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan|Partizan]] koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je jugoslavenska prvenstva [[1948]]., [[1954]]., [[1958]]., [[1982]]. i kupove [[1951|1951.]], [[1960|1960.]], [[1963|1963.]], [[1965|1965.]], [[1969|1969.]], [[1980|1980.]] i [[1983|1983.]] Dinamo je bio dugo vremena jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova: Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad [[Leeds United AFC|Leeds Unitedom]], a prije toga je eliminirao njemački [[Eintracht Frankfurt]], talijanski [[Juventus Football Club Torino|Juventus]], rumunjski [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]], škotski [[Dunfermline]], čehoslovački [[1. FC Brno|Spartak Brno]]. Godine [[1963|1963.]] bio je finalist istog natjecanja izgubivši u istom natjecanja od španjolske [[Valencia|Valencije]]. Nakon 24 godine čekanja Dinamo osvaja svoj četvrti naslov u Jugoslaviji [[1982|1982.]] predvođen legendarnim trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]]. Mnogobrojni igrači slavne 82' generacije postali su idoli navijača i legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40 000 članova, najviše u Europi iza slavne [[F.C. Barcelona|Barcelone]]. Godine [[1991|1991.]] klub, protivno volji navijača mijenja naziv u ''HAŠK Građanski'', a [[1993|1993.]] u ''Croatia Zagreb''. Bio je to potez kojim je tadašnji hrvatski politički vrh predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] želio distancirati od komunističke prošlosti i naziva kluba. Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Europi, kojeg su državne tvrtke obilno financirale, pod imenom Croatia želio promovirati novostvorenu hrvatsku državu. Navijači Dinama osobito [[Bad Blue Boys]]i žestoko se protive i zahtjevaju vraćanje imena Dinamo. U drugoj polovici devedesetih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1996]]., [[1997]]., [[1998]]., [[1999]]. i [[2000]]. Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] 1997. ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. U dva navrata 1998. i 1999. godine igra [[Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Godine 1998. nakon pobjede nad [[Celtic F.C.|Celticom]] u trećem pretkolu, u skupini s [[AFC Ajax|Ajaxom]], [[Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiacosa s 8 bodova, dvije pobjede i dva poraza. Godine 1999. u skupini s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]], [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija. U veljači [[2000|2000.]] godine na [[Valentinovo]], nakon višegodišnje borbe navijača, vraća se ime Dinamo. Početak novog stoljeća obilježen je teškom financijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. postaje [[Mirko Barišić]]. Situacija se polako stabilizira. Dinamo [[2003|2003.]] osvaja prvenstvo ali pokušaji proboja u Europi redovito završavaju uvjerljivim porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka [[2000|2000.]] poražen je od [[A.C. Milan|Milana]], [[2003|2003.]] od [[Kijev]]skog [[FK Dinamo Kijev|Dinama]], [[2006|2006.]] od [[Arsenal F.C.|Arsenala]], [[2007|2007.]] od [[SV Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[2008|2008.]] od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U tri navrata, [[2004|2004.]], [[2007|2007.]] i [[2008|2008.]] godine modri nastupaju u skupinama [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]]. Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u neovisnoj hrvatskoj državi, igranja u Ligi za ostanak, [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2004./05.|2005.]] godine, Dinamo doživljava oporavak u narednoj sezoni predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]] te uvjerljivo osvaja prvenstva [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2005./06.|2006.]], [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2007.]] i [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2007./08.|2008.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković|Brankom Ivankovićem]] kao trenerom, u prvenstvu [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2006./07.|2006./07]] od 99 mogućih osvaja 92 boda uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006/07 do 8. kola 2007/08 nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između ožujka 2006. i veljače 2008. 29 pobjeda zaredom na domaćem terenu. S takvim dostignućima, Dinamo je zadnjih godina statistički najuspješnija momčad u europskom nogometu. == 1967. == [[Datoteka:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|thumb|260px|Grafit na Peščenici u Zagrebu]] {{Glavni|Kup velesajamskih gradova 1966./67.}} Dinamo je jedini hrvatski klub koji je osvojio neki od europskih kupova. Zbilo se to [[1967|1967.]] kada je Dinamo osvojio [[Kup velesajamskih gradova]] protiv engleskog [[Leeds United AFC|Leeds Uniteda]] , četiri godine kasnije od poraza u finalu istog natjecanja protiv [[Valencia|Valencije]]. Te sezone je Dinamo igrao fantastično. U studenom [[1966]]. Dinamo je u [[Srednjoeuropski kup|Srednjoeuropskom kupu]], koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan]] sa [[Schnellinger]]om, [[Rivers]]om, [[Amarillo]]m, [[Sormani]]jem. [[Slaven Zambata]] je zabio jedini pogodak na utakmici. U veljači [[1967]]. u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 navijača, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic F.C.|Celtic]], momčad koja će nekoliko mjeseci kasnije postati prvak Europe. Početak sezone pokazao je da sreća obično prati hrabre, jer bez sreće Dinamo ne bi prošao ni prvo kolo. Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[Spartak Brno|Spartaka]] iz Brna, modre je spasio ždrijeb, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate. Naime nakon što je sudac bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika. Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić. Od tada je fortuna očito okrenula leđa modrima jer od tada, više od 40 godina, nisu prezimili u Europi. U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline]]om (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunjskog Dinama (1:0 u Pitestiju i 0:0 u Maksimiru). U četvrtfinalu Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' se jedina izvukla, u [[Torino|Torinu]], gdje su Zagrepčani, s dva pogotka [[Jukić]]a, sve do posljednjih trenutaka vodili s 2:1. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventusa]] od 3:0 u Zagrebu bio je najveći europski poraz u tri sezone što ga je doživio talijanski velikan. Golove su zabili [[Novak]], [[Mesić]] i [[Rudolf Belin|Rudi Belin]]. U polufinalu je njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 gola iz prve utakmice. Ipak veličanstvenom predstavom pred punim Maksimirom Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao [[Stjepan Lamza]], a golove su postigli Slaven Zambata u 14. minuti, Marijan Novak u 16., [[Josip Gucmirtl]] u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz jedanaesterca, koji je iznudio Lamza, gol postiže [[Rudi Belin]]. Pohvat protiv Eintrachta, 14. lipnja 1967., ostvarili su: [[Škorić]], [[Blašković]], [[Brnčić]], Mesić, Belin, [[Ramljak]], Novak, Gucmirtl, Zambata, Lamza i [[Rora]]. U finalu je srušen i veliki [[Leeds United AFC|Leeds United]] sa Sprakeom, Bremnerom, Grayem, O'Gradyjem i Jackijem Charltonom. Plavi su 30. kolovoza 1967. u prvoj utakmici postigli odlučujuću prednost od dva gola. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji [[Marijan Čerček]] i Krasnodar Rora. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti obranu predvođenu Zlatkom Škorićem, Mladenom Ramljakom i Filip Blaškovićem. Bio je to datum koji će zlatnim slovima biti upisan u povijest hrvatskog nogometa: 6. rujna 1967. Tadašnji predsjednik [[FIFA]]-e Sir Stanley Rous predao je trofej kapetanu i najboljem strijelcu Dinama Slavenu Zambati. Momčad koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: Slaven Zambata, Zlatko Škorić, Branko Gračanin, Filip Blašković, Rudolf Belin, Denijal Pirić, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Marijan Brnčić, Mladen Ramljak, Josip Gucmirtl, Stjepan Lamza. Treneri su bili Branko Zebec i Ivica Horvat. * '''Prvo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno 2-0 ** [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px|border]] Spartak Brno - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 * '''Drugo kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline 2-0 ** [[Datoteka:Flag of Scotland.svg|25px|border]] Dunfermline - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 4-2 * '''Treće kolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti 0-0 ** [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] Dynamo Pitesti - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-1 * '''Četvrtfinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] Juventus 3-0 * '''Polufinale:''' ** [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] Eintracht Frankfurt 4-0 * '''Finale:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United 2-0 ** [[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] Leeds United - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 == Liga prvaka 2011. == Dinamo se nakon trinaest godina čekanja uspjeva plasirati u elitni dio natjecanja, Ligu prvaka. Modri su u drugom pretkolu prošli azerbajdžanski [[Netchi Baku PFC]] ukupnim rezultatom 3-0 (Dinamo nije igrao prvo pretkolo, nego je izravno prešao u drugo). U trećem pretkolu dobivaju malo težeg protivnika, finskog [[Helsingin Jalkapalloklubi]] poznatijeg kao HJK. Dinamo uspjeva proći dalje s ukupnim rezultatom 3-1. U završnom trećem pretkolu su prošli švedski [[Malmö FF]] ukupnim rezultatom 4-3. Dinamo je u prvoj utakmici bio uvjerljiv s 4-1, ali u švedskoj se dogodio veliki preokret Malmoea od 2-0, ali je Dinamo ''spasio'' Ivan Kelava sa nekoliko izvrsnih obrana. Tako se Dinamo, nakon 13 godina čekanja plasirao u Ligu Prvaka. Dinamo je u skupini D, zajedno s [[Real Madrid CF|Real Madridom]], [[Olympique Lyonnais]]om i [[AFC Ajax|Amsterdamsche Football Club Ajax]]. Prvu utakmicu će igrati 14. rujna na Maksimiru protiv Real Madirda. * '''Drugo pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku 3-0 ** [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px|border]] Neftchi Baku - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 0-0 * '''Treće pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 1-2 ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25px]] HJK 1-0 * '''Četvrto pretkolo:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo - [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF 4-1 ** [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] Malmö FF - [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Dinamo 2-0 == Sportski uspjesi == * '''Prvenstva: (23)''' ** '''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo SFRJ]]:''' 1948., 1954., [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1958.|1958]]., 1981/82. ** '''[[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Republike Hrvatske]]:''' 1992/93., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 1998/99., 1999/2000., 2002/03., 2005/06., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2009/10., 2010/11., 2011/12., 2012/13., 2013/14., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Kupovi: (23)''' ** '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:''' 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1979/80., 1982/83. ** '''[[Hrvatski nogometni kup]]:''' 1941., 1993/94., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 2000/01., 2001/02., 2003/04., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2010/11., 2011/12., 2014/15., 2015/16., 2017/18. * '''Superkupovi: (5)''' ** '''[[Superkup Hrvatske u nogometu|Hrvatski superkup]]:''' 2002., 2003., 2006., 2010., 2013. * '''Međunarodni uspjesi:''' ** '''[[Kup velesajamskih gradova]]''': 1967. (finalisti 1963.) ** '''[[Balkanski kup]]''': 1976. {{glavni|GNK Dinamo u europskim natjecanjima}} == Grb i dres == Dres Dinama tradicionalno je [[plavo|tamnoplave]] boje. Rezervni je dres [[Bijela|bijeli]], a u novije je vrijeme zamijenjen srebrnom varijantom. [[2007|2007.]] godine novi je dobavljač sportske opreme [[Diadora]] po prvi put u Dinamovoj povijesti prezentirala [[narančasto|narančasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama okruglog je oblika, podijeljen kosom crtom na dvije jednake polovice. Na desnoj strani, na plavoj podlozi, nalazi se malo tiskano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski povijesni [[grb Hrvatske|grb]]. Obrubljen je zlatnom bojom, no u zadnjih nekoliko godina koristila se i srebrna varijanta. U uporabi je od [[1969|1969.]], kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb [[HŠK Građanski|Građanskog]]. == Navijači == === Bad Blue Boys === [[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|thumb|right|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini zajedno s igračima proslavljaju naslov prvaka 2008.]] Iako je Dinamo kroz povijest pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek 80-ih godina. Nekolicina najvjernijih i najzagriženijih navijača ''Plavih'', po uzoru na inozemne grupe, osnovala je navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je u to vrijeme vrlo popularan film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi. Od osnutka [[17. 3.|17. ožujka]] [[1986|1986.]] godine, na utakmici s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u, bodre Dinamo u velikom broju, kako na domaćim, tako i na gostujućim utakmicama. Tijekom godina, unatoč brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona. Ujedinjeni su u Udrugu navijača Dinama, sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna je skupine pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su fanzin posvećen njima (''Ajmo plavi''), a u prosincu 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo Udruge navijača Dinama. Izdaju videomaterijale, a imaju i svoje internetske stranice. === Popularnost === Dinamo je kroz povijest uvijek imao veliku vojsku navijača, kako diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], tako i širem svijeta. Dinamo su u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati, budući da je bio jedan od simbola hrvatstva. GfK Hrvatska proveo je [[2005|2005.]] istraživanje koje se bavilo popularnošću nogometnih klubova u Hrvatskoj. Približno 33% ispitanika navelo je da navija za Dinamo, što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a preostala trećina da ih nogomet ne zanima, te ne navijaju ni za koga. Godine [[2008|2008.]] ponovno je provedeno istraživanje, a 36% ispitanika navelo je Dinamo kao klub za koji navija. Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, Sjevernoj, Središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske, tako da je broj navijača širom svijeta vjerojatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|BiH]], posebice u dijelovima gdje žive Hrvati, poput zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelova [[Županija Središnja Bosna|Srednje Bosne]] i bosanske [[Posavski kanton|Posavine]]. U inozemstvu, navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švajcarska|Švicarskoj]] i [[Nemačka|Njemačkoj]], te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. '''Rezultati po regijama:''' * [[Zagreb]] i okolica: 55% ispitanika navija za Dinamo * Sjeverna Hrvatska: 42% ispitanika navija za Dinamo * [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41% ispitanika navija za Dinamo * [[Slavonija]]: 33% ispitanika navija za Dinamo * [[Istra]], [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]: 11% ispitanika navija za Dinamo * [[Dalmacija]]: 7% ispitanika navija za Dinamo == Stadion Maksimir == {{Glavni|Stadion Maksimir}} [[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|thumb|left|250px|Stadion Maksimir]] Stadion Maksimir je najveći nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra GNK Dinamo. Nazvan je prema gradskom kvartu u kojem se nalazi. Prvotnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912|1912.]] godine, a [[1948|1948.]] na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan|Partizanom]]. Postojeći stadion se počeo graditi [[1952|1952.]], a projektanti su bili arhitekti [[Vladimir Turina]], [[Eugen Ehrlich]] i [[Franjo Neidhardt]]. U prvoj dionici gradnje [[1954|1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955|1955.]], a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje izgrađena je [[1961|1961.]] istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog igrališta te je postavljena rasvjete. Gradnja južne tribine je započela [[1964|1964.]], a završila [[1969|1969.]] Uprava Dinama preselila se [[1972|1972.]] iz prostorija u Haulikovoj ulici u prostorije na stadionu. Godine [[1974|1974.]] na stadionu je uvedena nova rasvjeta, a [[1998|1998.]] počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je narušen prvotni izgled stadiona. Zbog nerealnih planova i nedostatka sredstava radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristi u nedovršenom stanju. Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočni tribinu, kapacitet stadiona je bio 64.000 gledatelja, a u 2000-ima stadion može primiti 40.000 gledatelja. Na maksimirskom stadionu igrane su utakmice [[Europsko prvenstvo u nogometu - Jugoslavija 1976.|Europskog prvenstva 1976.]] godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatska reprezentacija]] od [[1990|1990.]]; danas se njime redovito koristi i upravlja GNK Dinamo. == Nogometna škola Hitrec-Kacijan == Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[švajcarska|švicarskom]] [[Grasshoppers]]u, a ''Kicker'', tada najveći sportski list Europe, uvrstio ga je u najbolju momčad Starog kontinenta. Bio je i prvi tehnički referent Dinama 1945., u čijoj su se radnoj sobi, u Električnoj centrali, u Gundulićevoj ulici, okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om 1938., a deset godina kasnije sudjelovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je [[Romeo Jozak]]. Nogometna škola je [[2004]]. godine dobila [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. == Rivalitet sa 'splitskim bilima' == {{Glavni|Vječni derbi}} '''[[Vječni derbi]]''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći rivalitet, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih bilih i zagrebačkih plavih traje od [[1924]]. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a od [[1946|1946.]] godine odigrano je 180 derbija u prvenstvu, kupu i superkupu. Dinamo je zabilježio 72 pobjede, Hajduk 64, a 44 utakmice su završile neodlučenim rezultatom. Od osamostaljenja Hrvatske odigrano je 77 derbija. Dinamo je zabilježio 32 pobjede, Hajduk 28, a 17 puta utakmica je završila bez pobjednika. '''Statistika''' {| class="wikitable" |- !1924. - 1941. | Građanski - Hajduk |align="right"| 27 |align="right"| 10 |align="right"| 9 |align="right"| 8 |align="center"| 49:45 |- !1946. - 1991. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 103 |align="right"| 40 |align="right"| 27 |align="right"| 36 |align="center"| 147:137 |- !1992. - 2009. | Dinamo - Hajduk |align="right"| 77 |align="right"| 32 |align="right"| 17 |align="right"| 28 |align="center"| 97:87 |- !Ukupno ! !align=right!| 207 !align=right!| 82 !align=right!| 53 !align=right!| 72 !align="center"| 293:269 |} == Sezona 2010./11. == === Trenutna momčad === {|class="prettytable" |- bgcolor="#CCDDEE" !width=8%|Igrač !width=2%|Broj !width=4%|Državljanstvo !width=10%|Položaj !width=10%|Prethodni klub |- |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vratari''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Filip Lončarić]] |align=center|'''12''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Kelava]] |align=center|'''30''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Marin Skender]] |align=center|'''29''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Zagreb|Zagreb]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Vidaković]] |align=center|'''33''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|vratar |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Obrambeni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ivan Tomečak]] |align=center|'''2''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luis Ibáñez]] |align=center|'''3''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|lijevi branič/lijevi vezni |align=center|[[Boca Juniors]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leonard Mesarić]] |align=center|'''4''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Oelilton Araujo dos Santos "Etto"|Etto]] |align=center|'''7''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tonel]] |align=center|'''13''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] |align=center|središnji branič |align=center|[[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Šime Vrsaljko]] |align=center|'''14''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|desni branič/desni vezni |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Tomislav Barbarić]] |align=center|'''19''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Igor Bišćan]] ('''kapetan''') |align=center|'''22''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji branič/obrambeni vezni |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Leandro Cufré]] |align=center|'''25''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] |align=center|središnji branič/lijevi branič |align=center|[[Club de Gimnasia y Esgrima La Plata|Gimnasia La Plata]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Vezni igrači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Adrián Calello]] |align=center|'''5''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[Club Atlético Independiente|Independiente]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Arijan Ademi]] |align=center|'''6''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mateo Kovačić]] |align=center|'''8''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] ('''dokapetan''') |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[Associação Desportiva São Caetano|São Caetano]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Mathias Chago]] |align=center|'''15''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|obrambeni vezni |align=center|[[FK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Milan Badelj]] |align=center|'''16''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|navalni vezni/središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Domagoj Antolić]] |align=center|'''18''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|središnji vezni |align=center|[[FK Lokomotiva|Lokomotiva]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Pedro Morales]] |align=center|'''77''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] |align=center|navalni vezni |align=center|[[C.F. Universidad de Chile|Universidad de Chile]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="left" | '''Napadači''' |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Andrej Kramarić]] |align=center|'''9''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|omladinska škola |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Jakub Sylvestr]] |align=center|'''17''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Miroslav Slepička]] |align=center|'''20''' |align=center|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[Sparta Prag]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Fatos Bećiraj]] |align=center|'''21''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] |align=center|'''23''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[FK Inter Zaprešić|Inter-Zaprešić]] |- bgcolor="#FFFFFF" |[[Ante Rukavina]] |align=center|'''55''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |align=center|napadač |align=center|[[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="5" align="center" | |} === Transferi sezone 2010./11. (ljeto) === * '''Došli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - slobodan igrač ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Arijan Ademi]] - [[HNK Šibenik|Šibenik]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] - [[P.A.E. Panathinakos|Panathinaikos]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] ** [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] - [[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting]] ** [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] - [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ** [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] * '''Otišli:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] - [[KP Legia Warszawa|Legia]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Mandžukić]] - [[WfL Wolfsburg|Wolfsburg]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] - [[AIK Fotboll|AIK Stockholm]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Robert Kovač]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] - umirovljen ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] - umirovljen * '''Na posudbi:''' ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag_of_Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] - [[Dinamo Tirana|Dinamo]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] ** [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] - [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] === Stručni stožer === {| class="wikitable" |- ! Pozicija !! Ime |- |'''Trener''' || [[Krunoslav Jurčić]] |- |'''Pomoćni trener''' || [[Marijo Tot]] |- |'''Trener vratara''' || [[Miralem Ibrahimović]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Miljenko Rak]] |- |'''Kondicijski trener'''|| [[Ivan Štefanić]] |- |'''Sportski direktor''' || [[Zoran Mamić]] |- |'''Tehnički direktor''' || Davor Bukovina |- |'''liječnik''' || dr. Mladen Ćepulić |- |'''liječnik''' || dr. Hrvoje Šojat |- |'''liječnik''' || dr. Saša Janković |- |'''liječnik'''|| dr. Božidar Šebečić |- |'''fizioterapeut''' || Mario Rubinić |- |'''fizioterapeut''' || Nenad Krošnjar |- |'''fizioterapeut''' || Mario Petrović |- |'''ekonom''' || Livio Cvrk |- |'''prevoditelj''' || David Prpa |- |} == Momčadi prvaka == {| class="prettytable" ! Sezona ! Sastav ! Trener | |- | align=center valign=top | [[1923]]. | Šifer, Mesić, Vragović, Kinert, Mantler, Bažant, Pasinek, Rupec, Petrška, Götz, Ferderber, Pavleković, Vrđuka, Babić |Arthur Gaskel |- | align=center valign=top | [[1926]]. | D. Babić, Rupec, Ivančić, Perška, Mantler, Cindrić, Giler, Rudolf Hitrec, Remec, N. Babić, Urbanke, Mihelčić | Josef Brändstatter |- | align=center valign=top | [[1928]]. | Mihelčić, Cindrić, D. Babić, Gmajnički, Perška, Stanković, Rajković Gumhalter, Kralj, Remec, Kovačić, Mihaljević, Mekić | Imre Pozsonyi |- | align=center valign=top | [[1937]]. | Urch, Jazbinšek, Hügl, Kovačević, Kokotović, Danić, Lešnik, Antolković, Pleše, Medarić | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1940]]. | Jazbinšek, Cimermančić, Đanić, Belošević, Lešnik, Urch, Brozović, Antolković, Matekalo, Žalant, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1943]]. | Antolković, Glaser, Brozović, Cimermančić, Dubac, Lešnik, Jazbinšek, Wölfl, Pleše, Lechner, Kokotović | Márton Bukovi |- | align=center valign=top | [[1948]]. | Arneri, Cimermančić, Pukšec, Željko Čajkovski, Jazbinšek, Benko, Jurić, Kacian, Wölfl, Horvat, Pleše | Karl Mütsch |- | align=center valign=top | [[1954]]. | Majerović, Čonč, [[Tomislav Crnković|Crnković]], Osojnak, I. Horvat, Kralj, Dvornić, Strnad, Ž. Čajkovski, Banožić, Benko, Cizarić, Ferković, Lipošinović, Kukec, Šikić, Režek, Mantula | Ivan Jazbinšek |- | align=center valign=top | [[1958]]. | Irović, Režek, Košćak, Lipošinović, Šikić, Hmelina, Matuš, Benko, Šantek, Jerković, [[Tomislav Crnković|Crnković]], [[Franjo Gašpert|Gašpert]], Banožić, Čonč, Ferković, Horvat, Hugl, Kolonić i Prelčec. | Gustav Lechner |- | align=center valign=top | [[1982]]. | Ivković, Vlak, Bošnjak, Kurtela, Stipić, Ćalasan, Panić, Cerin, Hohnjec, Cvetković, Krnčević, H. Dragičević, E. Dragičević, Braun, Bračun, Dumbović, Hadžić, Bručić, Kranjčar, Zajec, Deverić, Mlinarić, Mustedanagić | [[Miroslav Blažević]] |- | align=center valign=top | [[1993]]. | Ladić, Ibrahimović, Turković, Panadić, Ištvanić, Lesjak, Stanić, Mamić, Pakasin, Vlaović, Cvitanović, Gašpar, Adžić, Škrinjar, Halilović, Marić, Kosić, Peternac | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[1996]]. | Ladić, Ibrahimović, Mladinić, A. Petrović, Mamić, Soldo, Krznar, Tomas, D. Šimić, Turković, Jeličić, Mlinarić, Gašpar, Marić, Kosić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Kovačić, J. Šimić, Golubica | [[Zlatko Kranjčar]] |- | align=center valign=top | [[1997]]. | Ladić, A. Dautbegović, Ibrahimović, D. Šimić, Mladinić, A. Petrović, Jurčić, Galić, Marić, Krznar, Štefulj, Rukavina, M. Cvitanović, Šarić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Mujčin, Kovačić, Kosić, Gašpar | [[Otto Barić]] |- | align=center valign=top | [[1998]]. | Ladić, Butina, Ibrahimović, Mladinić, M. Cvitanović, Bišćan, Tomas, Jurčić, Krznar, Jeličić, Jurić, Prosinečki, Gašpar, D. Šimić, Šarić, Marić, Mujčin, Šabić, Rukavina, Viduka, V. Petrović, Šokota, Jurčec, J. Šimić, Munoz | Zlatko Kranjčar |- | align=center valign=top | [[1999]]. | Ladić, Bišćan, Šokota, Štefulj, Jurić, Sedloski, Mujčin, Prosinečki, Jurčić, Banović, Šimić, Tokić, Rukavina, Šabić, Tomas, Mikić, Kozniku, Mikulenas, Cvitanović | [[Ilija Lončarević]] |- | align=center valign=top | [[2000]]. | Ladić, Butina, Vasilj, Šimić, Pavlović, Bišćan, Sedloski, Jurić, M. Cvitanović, Tokić, Tomas, Abramović, Pilipović, Šabić, Bazina, Krznar, Šarić, Jurčić, Mikić, I. Cvitanović, Šokota, Mujčin, Prosinečki, Rukavina, Jeličić, Kozniku, Mikulenas | [[Marijan Vlak]] |- | align=center valign=top | [[2003]]. | Butina, Jozić, Cesar, Poldrugač, D. Smoje, Krivić, Drpić, Sedloski, Čale, Ćosić, Polovanec, Tomić, Krznar, Papa, Mujčin, Agić, Čutura, Janjetović, M. Jurić, Mikić, S. Marić, Balaban, Zahora, Mitu, Mešanović, Olić, Dragičević, N. Kranjčar | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[2006]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Tomić, Bošnjak, Modrić, Chago, Šarić, Vukojević, Marić, Mamić, Junior, Anderson Costa, Eduardo, Zahora | [[Josip Kuže]] |- | align=center valign=top | [[2007]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Vranjić, Nowotny, M. Cvitanović, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Schildenfield, Tomić, Agić, Pokrivač, Jertec, Mikić, Modrić, Chago, Vukojević, Sammir, Vugrinec, Tadić, Eduardo da Silva | [[Branko Ivanković]] |- | align=center valign=top | [[2008]]. | Koch, Kelava, Lončarić, Buljat, Čale, Mikulić, Schildenfeld, Barbarić, Etto, Carlos, Bišćan, Drpić, Modrić, Chago, Pokrivač, Mikić, Antolić, Sammir, Guela, Vukojević, Vrdoljak, Vugrinec, Balaban, Tadić, Mandžukić, Šokota, Peko | [[Zvonimir Soldo]] |- | align=center valign=top | [[2009]]. | Butina, Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Lovren, Etto, Hrgović, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Chago, Sammir, Vrdoljak, Sivonjić, Slepička, Tadić, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |- | align=center valign=top | [[2010]]. | Butina, Lončarić, Turina, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Etto, Cufre, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Sammir, Vrdoljak, Antolić, Vrsaljko, Dodo, Kramarić, Primorac, Slepička, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |} == Igrači s najviše nastupa i pogodaka == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="left" style="text-align: center;" |+'''Najviše nastupa''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Dražen Ladić]] |1986.-2000. |802 |- |2 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |613 |- |3 |align="left"|[[Srećko Bogdan]] |1975.-1985. |595 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |556 |- |5 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |529 |- |6 |align="left"|[[Mladen Ramljak]] |1962.-1973. |523 |- |7 |align="left"|[[Damir Lesjak]] |1986.-1995. |510 |- |8 |align="left"|[[Slavko Ištvanić]] |1983.-1995. |507 |- |9 |align="left"|[[Ivica Horvat]] |1945.-1957. |507 |- |10 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989.-1997.<br />2000.-2001. |502 |} {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" |+'''Najbolji strijelci''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989-1997<br />2000-2001 |304 |- |2 |align="left"|[[Dražan Jerković]] |1954.–1966 |300 |- |3 |align="left"|[[Snješko Cerin]] |1978.–1988. |295 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.-1983. |256 |- |5 |align="left"|[[Željko Čajkovski]] |1945.-1956. |249 |- |6 |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |1945.-1953. |254 |- |7 |align="left"|[[Aleksandar Benko]] |1947.-1958. |235 |- |8 |align="left"|[[Slaven Zambata]] |1959.-1969.<br />1972. |227 |- |9 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.-1979.<br />1984. |183 |- |10 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.-1987.<br />1995.-1996. |174 |} == Poznati igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Abramović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Adžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jasmin Agić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Antolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franko Andrijašević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Badelj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Bagarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Boško Balaban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Banović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Barbarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Barišić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Baturina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Roko Baturina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Bazina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf "Rudi" Belin|Rudolf Belin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Aleksandar Benko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Benković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Besek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Bišćan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Biškup]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Blašković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Boban]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Bogdan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip "Jozo"Bogdanović|Jozo Bogdanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bočkaj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milivoj Bračun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Bradvić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Braun]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brekalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Brezovec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Brlenić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Brnčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fran Brodić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcelo Brozović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Bručić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Budimir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Bulat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Buljat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Butina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Snješko Cerin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Cimermančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Crnković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borislav Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Cupan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Cvjetković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Čajkovski]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvoje Čale]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čalušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Čerček]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Čonč]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Duje Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Čop]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Ćorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ćorluka]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Ćuže]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Deverić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fahrija Dautbegović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Drpić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dragutin Drvodelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Dumbović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vilson Džoni]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Neven Đurasek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Fiolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bartol Franjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gašpar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Glaser]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Gračanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Grgurović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Gucmirtl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ismet Hadžić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Havojić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Hendija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Herceg]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Hohnjec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Hitrec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dinko Horkaš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Dragutin Horvat|Josip Drago Horvat]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirko Hrgović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Hrman]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srećko Huljić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Ibrahimović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slavko Ištvanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kruno Ivančić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Ivanušec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kristijan Jakić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Rajko Janjanin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oskar Jazbinšek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tin Jedvaj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Joško Jeličić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Matej Jelić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Jertec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vedran Ješe]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonijo Ježina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Jozić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Jurčec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mario Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ratko Kacian]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kapetanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Teo Kardum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlado Kasalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Kelava]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Kiš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Klobučar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Knez]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bojan Knežević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Fabijan Komljenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kosić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Kovač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Abid Kovačević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Kovačić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Ardian Kozniku]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kramarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Niko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Krišto]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Krstanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Sandro Kulenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Kurtela]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražen Ladić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Lamza]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Lovren]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jerko Leko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Lesjak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Lešković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[August Lešnik]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Lipošinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dominik Livaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Lončarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Lulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Ljubojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lovro Majer]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Majstorović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mate Maleš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lev Mantula]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Silvio Marić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonio Marin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Mataušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Matuš]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan "Ivica" Medarić|Ivan Medarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Leonard Mesarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Filip Mihaljević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andre Mijatović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mihael Mikić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mikulić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Milinović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Miljković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Mišić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Mladenović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Srđan Mladinić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Mlinarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Modrić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Monsider]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Moro]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slobodan Mrgan]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miljenko Mumlek]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Munjaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Musa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Džemal Mustedanagić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Nevistić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Novak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Novaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Martin Novoselac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Olić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mislav Oršić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stojan Osojnak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Pakasin]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonko Pamić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andrej Panadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Papa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Pavičić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Perić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Saša Peršon]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Perušić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Alen Peternac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bruno Petković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Renato Pilipović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Pivarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Pjaca]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Pokrivač]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Kristijan Polovanec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mateo Poljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Pranjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Karlo Primorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Robert Prosinečki]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dejan Radonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Ramljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Ražić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Rede]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Petar Remete]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mladen Repalust]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Rog]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krasnodar Rora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Rukavina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Rumora]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Gordon Schildenfeld]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Elvis Scoria]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Senzen]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marin Skender]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vinko Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Borna Sosa]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Stanić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Želimir "Željko" Stinčić|Željko Stinčić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mirko Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Šarić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Šarlija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Adrian Šemper]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Šimić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Josip Šimunić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jozo Šimunović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Šitum]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Škerjanc]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Škorić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vjekoslav Škrinjar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomo Šokota]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dino Špehar]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dario Špikić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Daniel Štefulj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Štefulj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Šuker]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Šunjić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Šutalo]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Tadić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Tolić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Tomić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Tomas]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Tomečak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Tucak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Turina]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dževad Turković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Drago Vabec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vladimir Vasilj]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Vidaković]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Vlaović]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Vrdoljak]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Šime Vrsaljko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Davor Vugrinec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ognjen Vukojević]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Wölfl]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Danijel Zagorac]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slaven Zambata]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Zekić]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oliver Zelenika]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marcel Žigante]] |} == Strani igrači == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Endri Çekiçi]] * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Emiljano Vila]] * [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|25px]] [[El Arbi Hillel Soudani]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] [[Adrián Calello]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leandro Cufré]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luis Ibáñez]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Pablo Alejandro Migliore|Pablo Migliore]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Leonardo Germán Sigali|Leonardo Sigali]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Guillermo Suárez]] * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Emir Dilaver]] * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Robert Ljubičić]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddy Bosnar]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Deni Jurić]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Eddie Krnčević]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Mark Viduka]] * [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|25px]] [[Mahir Emreli]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Strupar]] * [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px]] [[Vitaly Lisakovich]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mehmed Alispahić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Zlatan Arnautović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mustafa Arslanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mladen Bartolović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Almir Bekić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nikola Benco]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Emil Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of United States.svg|25px]] [[Hrvoje Dragičević]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Jasmin Džeko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Amer Gojak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vinko Golob]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Izet Hajrović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Sejad Halilović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Armin Hodžić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ale Hrnić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Said Husejinović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Husić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Slobodan Janjuš]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Veldin Karić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adam Kasumović|Atko Kasumović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Davor Landeka]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Lalić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Luka Menalo]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Enes Mešanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Edin Mujčin]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Fikret Mujkić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Adi Musić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Dalibor Pandža]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Spaso Papić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ilijas Pašić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Ivan Peko]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Albin Pelak]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Denijal Pirić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Alojz Renić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Sivonjić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Slišković]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Stojan Stevanović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nermin Šabić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Salih Šehović]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Josip Škaro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Haris Škoro]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Damir Šovšić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Nedeljko Topić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Goran Zakarić]] * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Miralem Zjajo]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Jose Oliveira|Alexandre]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Carlos Santos de Jesús|Carlos]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Alexandre Henri Marco Silva Cleyton|Cleyton]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Anderson Costa]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Oélilton Araújo dos Santos|Etto]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Gabriel dos Santos Magalhães|Gabriel]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Marcos Guilherme de Almeida Santos Matos|Marcos Guilherme]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Jonas Gomes de Sousa|Jonas]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Osmar Ferreira Junior|Osmar]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Vítor Silva Assis de Oliveira Júnior|Vítor Júnior]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Mathias Chago]] * [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|25px]] [[Patrice Kwedi]] * [[Datoteka:Flag of Canada.svg|25px]] [[Nick Dasovic]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Bryan Carrasco]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Junior Fernandes]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Ángelo José Henríquez Iturra|Ángelo Henríquez]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Pedro Morales]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|25px]] [[Juan Carlos Muñoz]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Rónald González Brenes]] * [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|25px]] [[Hernán Medford]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Franck Manga Guela|Did'dy Guela]] * [[Datoteka:Flag of Côte d'Ivoire.svg|25px]] [[Bakary Saré]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Jan Lecjaks]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] [[Miroslav Slepička]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Georg Koch]] * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Jens Nowotny]] * [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|25px]] [[Lee Addy]] * [[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]] [[Dimitrios Papadopoulos]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Jérémy Taravel]] * [[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] [[Kévin Théophile-Catherine]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Ábrahám Jenő]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Vilmos Sipos]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Péter Vig]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Ali Karimi]] * [[Datoteka:Flag of Iran.svg|25px]] [[Sadegh Moharrami]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Kazuyoshi Miura]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Rintaro Tashima]] * [[Datoteka:Flag of Yugoslavia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Kujtim Shala]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Albania.svg|25px]] [[Agim Cana]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Besnik Prenga]] * [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|25px]] [[Amir Rrahmani]] * [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] [[Gražvydas Mikulėnas]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Saško Pandev]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Vasil Ringov]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Stefan Ristovski]] * [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|25px]] [[Goce Sedloski]] * [[Datoteka:Flag of Mali.svg|25px]] [[Tongo Hamed Doumbia|Tongo Doumbia]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|25px]] [[Gheorghe Andronic]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Fatos Beqiraj]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Čedomir "Čedo" Jovićević|Čedomir Jovićević]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Željko Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|25px]] [[Samuel Luis Chapanga|Campira]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Samuel Sochukwuma Okwaraji|Samuel Okwaraji]] * [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|25px]] [[Peter Utaka]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Damian Kądzior]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]] [[Grzegorz Sandomierski]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Eduardo dos Reis Carvalho|Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Gonçalo José Gonçalves dos Santos|Gonçalo Santos]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Paulo Ricardo Ribeiro de Jesus Machado|Paulo Machado]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Rúben Alexandre Rocha Lima|Ruben Lima]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Ivo Daniel Ferreira Mendonça Pinto|Ivo Pinto]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Tonel]] * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|25px]] [[Wilson Bruno Naval da Costa Eduardo|Wilson Eduardo]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Alexandru Mățel]] * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|25px]] [[Dumitru Mitu]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Boštjan Cesar]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Milan Ćalasan]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Primož Gliha]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Srečko Katanec]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Zoran Pavlović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Gregor Židan]] * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px]] [[Jakub Sylvestr]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Komnen Andrić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dragan Bošnjak]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Mirza Golubica]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Dimitrijević]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Nebojša Malbaša]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zvonko Marić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Radmilo Mihajlović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Zoran Panić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Mihailo Petrović]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Dušan Purać]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Ranko Stojić]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Milan Šarović]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] [[Petar Stojanović]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px]] [[Daniel Olmo Carvajal|Dani Olmo]] * [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] [[Walid Atta]] * [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[Josip Drmić]] * [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]] [[Mario Gavranović]] * [[Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|25px]] [[Silvio Spann]] |} == Treneri == {| |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Arthur Gaskell, 1923-1924. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Josef Brandstätter, 1925-1926. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Imre Pozsonyi, 1926-1928. * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] James Donnelly, 1929-1931. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Giury Molnár, 1932. * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] Robert Haftl, 1933-1935 * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1935-1945. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Kunst, 1945. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1945-1947. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Kokotović, 1947. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] Karl Mütsch, 1948. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bruno Knežević, 1948-1949. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bernard Hügl, 1950-1952. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1952-1953. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]], 1953-1955. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Bogdan Cuvaj, 1956. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1957. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Gustav Lechner, 1957-1958. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1959-1960. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] Márton Bukovi, 1960-1961. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Milan Antolković, 1961-1964. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Konjevod, 1964-1965. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1965-1967. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivica Horvat,1967-1970. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]],1970-1971. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]], 1971-1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]], 1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Domagoj Kapetanović, 1973. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković, 1973-1974. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Mirko Bazić, 1974-1977. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1977-1978. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1978-1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Marković. 1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1980-1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Branko Zebec, 1984. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivić]], 1984-1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1986-1988. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Skoblar]], 1988-1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Rudolf Belin, 1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 1989-1990. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1990-1991. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zdenko Kobeščak, 1991-1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Vlatko Marković, 1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 1992-1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi, 1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1994-1996. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Otto Barić]], 1996-1997. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1997-1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Zlatko Kranjčar, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ivan Bedi / Hrvoje Braović, 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Velimir Zajec, 1998-1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 1999. * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Osvaldo Ardiles]], 1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 1999-2000. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Hrvoje Braović, 2000-2001. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Ilija Lončarević, 2001-2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijan Vlak, 2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Miroslav Blažević, 2002-2003. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]] , 2003-2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Đuro Bago, 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Gračan]], 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Josip Kuže, 2005-2006. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2006.-2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2008.-2009. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2009. - 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Sreten Ćuk, 2010. * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vahid Halilhodžić]], 2010. - 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Marijo Tot, 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2011. - 2012. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2012. - 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2013. - 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Željko Sopić, 2016. * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|25px]] [[Ivaylo Petev]], 2016.- 2017. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]], 2017.- 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2018. - |} == Reference == {{reflist}} == Poveznice == {{Commonscat|NK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo Zagreb}} * [[1. HŠK Građanski Zagreb]] * [[Vječni derbi]] == Vanjske veze == * [http://www.nk-dinamo.hr/ GNK Dinamo Zagreb - Službene stranice] {{GNK Dinamo Zagreb}} {{1. HNL}} [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb| ]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] 595ei9sweh99brtq97qguq2fwt0luhp 0 13746 41260740 41244919 2022-08-01T11:57:37Z Edgar Allan Poe 29250 /* Napomene */ wikitext text/x-wiki {{Infobox disease-lat | Name = Samoubistvo<br />{{jez-lat|Suicid}} | Image = Alexandre-Gabriel Decamps - The Suicide - Walters 3742.jpg|Caption = ''Samoubistvo'' <br />Alexandre-Gabriel Decamps (1803—1860) | ICD10 = {{ICD10|X|60||x|60}}–{{ICD10|X|84||x|60}} |ICD9 = {{ICD9|E950}} |MedlinePlus = 001554 | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 288598 | MeshName = Suicide | MeshNumber = F01.145.126.980.875 }} '''Samoubistvo, suicid''' {{napomena|Zbog pojmovne istorodnosti u tekstu se ravnopravno koriste termini samoubistvo i suicid.}} ({{jez-lat|sui - sebe, occidere - ubiti}}) je aktivni ili pasivni autodestruktivni čin u kojem čovek svesno i namerno oduzima sebi život, zbog različitih motiva. U autodestruktivna ponašanja se, osim samoubistva, ubrajaju i pokušaj samoubistva, planiranje ili samo razmišljanje o samoubistvu i sve vrste samoozleđivanja. Samoubistvo je jedan od retkih fenomena koji je potpuno oslobođen, polnih, rasnih, kulturoloških, vrednosnih, vremenskih i uzrasnih granica <ref>Stack S, Wasserman I. ''Race and method of suicide: culture and opportunity.'' Arch Suicide Res 2005;9:57-68. PMID:16040580 doi:10.1080/13811110590512949</ref>. Prema [[psihoanaliza|psihoanalizi]], samoubistvo je čin autoagresije, izraz sadizma super-ega koji se okrenuo protiv same [[osoba|osobe]]. Samoubistvo je očajnički protest, ono je čin pobune ega protiv tiranskog superega i, istovremeno, poslednji pokušaj zadobijanja njegove naklonosti. Samoubistvo je, prema [[Sigmund Frojd|Frojdovoj]] [[teorija|teoriji]] [[nagon]]a, najdirektniji izraz nagona smrti, odnosno impulsa za totalnom autodestrukcijom. Mnoge osobe reaguju suicidalnim [[ideja]]ma u kriznim [[situacija]]ma, a da mogu proći [[godina|godine]] da ih ne ostvare, ili koriste suicidalne intencije da bi izazvale pažnju okoline. Ipak, na svaku suicidalnu težnju treba na vreme obratiti pažnju. Prevencija suicida zauzima važno mesto u medicinskim i socijalnim uslugama. Iako na prvi pogled svako samoubistvo izgleda kao duboko lični čin,''... uništavajući svoj život samoubica dovodi u pitanje temeljnu vrednost društva - ljudski život: što ovu pojavu čini društvenom devijacijom...i socijalnim problemom zbog masovnosti i zbog uzroka i posledica koje imaju duboko socijalno značenje...<ref name="Jugović" >Jugović, A. ''Socijalno-demografska i etiološka obeležja suicida u savremenom društvu.'' Specijalna edukacija i rehabilitacija (Beograd), Vol. 10, br. 3. 529-546, 2011. [http://www.casopis.fasper.bg.ac.rs/izdanja/SEIR2011/vol10br3/3_OPSTE_TEME/01-Aleksandar_Jugovic.pdf Pregledni naučni rad], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>'' == Terminologija == ;Samoubistvo ({{jez-lat|suicid}}) Samoubistvo je svesno i namerno aktivno ili pasivno uništenje vlastitog [[život]]a. Pri čemu počinilac mora biti [[svest]]an da će nakon ovog čina nastupiti posledica ([[smrt]]). Pored ove najčešće korišćene, postoji i bezbroj drugih koje samoubistvo definišu kao: * ''usamljeničko i očajničko rešenje za trpljenje koje za jednu osobu izgleda kao situacija koja nema drugu alternativu <ref>Shneidman, E. (1996). ''The Suicidal Mind.'' New York: Oxford Univesity Press</ref>'' * ''oblik poremećene komunikacije u trenucima teških životnih kriza'', ili metaforički rečeno, ''kao intrapsihičku dramu na interpersonalnoj pozornici'', ili ''ponašanje koje se kreće između normalnog i patološkog...''<ref name="Jugović"/>. ;Lažno samoubistvo Lažno samoubistvo je smrt koja naoko liči na samoubistvo ali joj nedostaje [[svest|svesnost]] ([[Dete|deca]], [[duševni bolesnik|duševni bolesnici]], bolesnici u [[delirijum]]u) ;Pokušaj samoubistva ({{jez-lat|tentamen suicidi}}) Svaki čin kod koga je postojala svesnost i namera uništenje vlastitog života, ali zbog lošeg izbora načina i sredstva nije nastupila smrt iako je počinilac to želeo naziva se pokušaj samoubistva. Ako pri pokušaju samoubistva nastanu komplikacije nakon kojih nastupa smrt, koje su u uzročnoj vezi s izvršenim činom, govori se o samoubistvu. * ''„Pokušaj samoubistva je mnogostruko determinisan i svojevrstan, možda poslednji „poziv za pomoć“, krik, „apel u funkciji alarma“, očajnički dijalog sa okolinom od koje na simboličan način ugrožena osoba traži pomoć“...<ref name="Jovan"/>'' ;Inscenirani pokušaj samoubistva Čin u kome počinilac simulira pokušaj samoubistva, ali ne želi da umre, je inscenirani pokušaj samoubistva. Ako se smrt u tom činu desi ona je posledica nesretnog slučaja. == Podela samoubistava == {| class="wikitable" |- ! Podela !! Karakteristike |- | '''Osnovna podela''' || Smišljena (planirana) u afektu • Pojedinačna • Dvojna • Višestruka • Naprasna i polagana • Aktivna i pasivna • Prema uzrastu • Prema polu • Prema bračnom statusu • Prema metodi izvršenja • Mestu i vremenu kad su počinjena |- | '''Prema motivu''' ||Traženje pomoći • Bežanje iz nepodnošljive situacije • Oslobađanje od teške psihičke patnje • Pokušaj uticaja na neku značajnu, drugu osobu • Kao manifestacija ljubavi • Olakšavanje teškoća drugima • Kako bi se drugi ražalostili • Kako bi se drugi uverili koliko očajno je bilo živeti • Kao pokušaj otkrivanja da li su zaista voljeni • Činjenje nečega u nepodnošljivoj situaciji • Gubitak samokontrole • Želja za smrću. |- | '''Prema tipu''' || Suicidi adolescenata • Eutanazija • Kombinacija samoubistva i ubistva • Suicid bombom (kamikaze, gerila, teroristi) • Ritualni suicid ([[sepuku]]) • Masovni suicid • Suicidni pakt • Internetom izazvan suicid<ref>''Nemačka manekenka se ubila zbog "hejtera" na Internetu'' Vest preuzeta sa: [http://www.blic.rs/Vesti/Svet/316621/Nemacka-manekenka-se-ubila-zbog-hejtera-na-Internetu Blic on line (11/4/2012)], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> • Suicid u ratu (kao bolji izbor od mučenja ili torture, ili zbog gubitka časti) • Isprovocirani suicid (u kojem npr. samoubica isprovocira policajca da ga ubije) |- | '''Prema načinu izvršenja''' ||Samospaljivanjem • Izazivanjem automobilske nesreće • Davljenjem u vodi • Strujnim udarom • Vešanjem • Smrtonosnom injekcijom • Predoziranjem lekova (hipnotika, antidepresiva, analgetika, barbiturata) • Gušenjem plastičnom kesom (gušenje ugljen-dioksidom) • Trovanjem • [[Sepuku]] (srednjovekovni način, [[sepuku|harakiri]]) • Samustreljivanjem vatrenim oružjem • Sečenjem velikih arterija ili traheje na vratu • Sečenjem vena (najčešće podlaktica) • Gladovanjem do smrti • [[Trovanje ugljen-monoksidom|Trovanjem udisanjem ugljen-monoksida]] • Padom sa visine |} == Istorijat == [[Datoteka:Guido Reni 058.jpg|thumb|Samoubistvo Lukrecije koju je silovao sin poslednjeg Rimskog cara]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-12499, Berlin-Grunewald, Friedhof für Selbstmörder.jpg|thumb|Ekskomunikacija i zabrane ukopa samoubica na svetim mestima, koje je uvelo [[hrišćanstvo]] imalo je za posledicu stvaranje grobalja bezimenih samoubica, kao što je ovo u [[Berlin]]u iz [[1931]]]] [[Datoteka:USS White Plains attack by Tokkotai unit 25.10.1945 kk1a.jpg|thumb|Samubilački napad japanskih pilota-kamikaza na [[USA|američki]] [[nosač aviona]] CVE-66 u Drugom svetskom ratu.]] [[Datoteka:Sinđelić at Čegar Hill.jpg|thumb|Patriotski samoubilački čin [[Stevan Sinđelić|Stevana Sinđelića]] i njegovih saboraca u bici na Čegru.]] Samoubistvo je svesni individualni čin i najčešće, lična ljudska drama. Kroz ljudsku istoriju samoubistvo je shvatano i prihvatano na različite načine u zavisnosti od [[epoha]], ljudskih grupa, [[kultura]] i [[religija]] <ref name="Jovan">Jovan Bukelić, ''Autoagresivnost'', MD Medicinska revija God I Broj 2 septembar 2009. [http://www.md-medicaldata.com/files/md-02-61-66_autoagresivnost.pdf Aktuelne teme], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. U starom Rimu taj čin je smatran hrabrošću a u [[Japan]]u ponosni način smrti za viteški rod. Samoubistvo se kroz istoriju sreće i kao verski obred, npr samoubistvo žene na sprovodu svog supruga ([[Aljaska]], [[Madagaskar]]), ali i herojski i patriotski čin npr samoubistvo [[samuraj]]a, [[kamikaze|kamikaza]] ili velikih vojskovođa, nakon izgubljenih bitaka, jer su smatrali da je smrt od sopstvene ruke bolja od ropstva sa kojim bi se suočili prilikom zarobljavanja.<ref>Fedden, Henry Romilly: ''Suicide'' London, Peter Davies, 1938.</ref> * U [[preistorija|praistorijskom periodu]] samoubistvo je bio čin kojim je pojedinac pomagao grupi da preživi tj. da sačuva hranu. * U primitivnim društvima samoubistvo se različito koristilo; kao sredstvo za osvetu, kao način prebacivanja odgovornosti za smrt na neku osobu koja ju je navodno izazvala, te kao način omalovažavanja protivnika. * U [[antika|antičkom doba]], [[Aristotel]]. je govorio;''"samoubistvom se ne čini dobro, nego beži od zla"''. [[Platon]] relativizuje osudu samoubistva, ali i upozorava ''"...ljudi su deo božijeg blaga"'' i ističe ".''.. da je smrt dobra, bilo da je to stanje bez osećaja slično snu, bilo da predstavlja neku seobu i susret sa umrlim velikanima.."''<ref>Platon: ''Odbrana Sokratova''. Kriton. Fedon", BIGZ, 1976)</ref> Platon je samoubistvo osuđivao, nazivajući ga sramotnim činom, i predložio da počinioci samoubistva moraju biti sahranjeni u neoznačenim grobovima. U drevnoj Grčkoj, [[Egej (mitologija)|Egej]] se, videvši da na brodu njegovog sina Teseja nema bele zastave, koju je obećao istaknuti ukoliko Minotaur bude poražen, bacio u [[more]], koje i danas nosi njegovo ime. U grčkim polisima, kao i Rimu bila je poznata institucija prinudnog samoubistva, kao vid smrtne kazne. Na takvo samoubistvo bio je npr. osuđen [[Sokrat]]. Spartanci na čelu sa neustrašivim Leonidom, kod Termopila, dobrovoljno su izabrali smrt, umirući od strela, jedan po jedan.<br />Hanibal Barka, veliki vojskovođa i političar, odabrao je smrt samoubistvom radije nego ponižavajuću predaju Rimljanima, koji se u 9. godini, pred ocem Hasdrubalom, zakleo na rat. Daleko od rodne Kartagine, prognan i sam, okružen Rimljanima, sipao je u čašu otrov, koji je nosio u prstenu još od bitke kod Kane.<ref>Singh, BS: ''Samoubojstvo: javne zdravstvene krize našeg vremena'',1998.</ref> * Postoji uverenje da su i [[Antički Rim|Rimljani]] poštovali pravo čoveka da oduzme sebi život, i zato je bilo dosta samoubistava. I pored toga što je bio protiv samoubistava, [[Marko Tulije Ciceron|Ciceron]] je izrazio divljenje što je [[Marko Porcije Katon Mlađi|Katon Mlađi]] radije odlučio da sebi oduzme život, nego da živi pod [[Gaj Julije Cezar|Cezarovom]] [[diktatura|diktaturom]]. Lukrecija, Rimska plemkinja, koju je silovao sin poslednjeg Rimskog cara, po imenu Sektus, nakon molbe da kazne počinioca, koju je uputila svojoj porodici, ubila je sebe. Mnogi umetnici, kao [[Ticijan Večeli|Ticijan]], [[Rembrant]], Durer, Rafe, [[Sandro Botičeli|Botičeli]], prikazivali su njeno samoubistvo u svojim umetničkim delima. * [[Stari Egipat|Stari Egipćani]] su imali običaj da, uz sve počasti preminulom vladaru, sahrane i njegove sluge, za slučaj da mu zatrebaju u [[zagrobni život|zagrobnom životu]]. Kasnije su taj običaj zamenili slikama sluga u grobnici. * Stav o samoubistvu u ranijoj antici bio je negativan, da bi zaista prešao u odobravanje i prihvatanje, na primer [[Stoici]] su samoubistvo smatrali najvišim izrazom ljudske slobode. Stoičari dopuštaju samoubistvo kao „racionalni rastanak sa životom“, na primer iz patriotskih razloga ili zbog neizlečive bolesti. Tako se patriotskim razlozima tumači samoubistvo sledbenika stoičke filozofije [[Marko Porcije Katon Mlađi|Katona Mlađeg]], nakon poraza u bici kod Tapsa, koje se često naziva i simboličkim krajem tiranije [[Rimska republika|Rimske republike]] <ref name="Jovan"/>. * [[Goti]] i [[Kelti]] su verovali da je sramota umreti prirodnom smrću. Viking koji nije imao „sreće da umre u bici“ umro bi od sopstvenog mača ili skakanjem sa stene da bi mogao da uđe u Valhala (veliku dvoranu Odina za ubijenog junaka po nordijskoj mitologiji) * [[Avgustin Hiponski|Sveti Augustin]] je samoubistvo izjednačavao sa ubistvom. * [[Japanci]] vekovima poštuju samoubice i prema samoubistvu postoji prihvatljiv i odobravajući stav. Među plemenima i u vojsci samoubistvo se smatra dužnošću i čašću ([[sepuku|harakiri]] - rasecanje stomaka, kao odgovor na sramotu, gubitak časti ili kaznu). Za drevne i rigidne samuraje samoubistvo je bila čast. U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[kamikaze]] su svojim samoubilačkim akcijama uvlačile strah u kosti saveznicima na [[Tihi okean|Pacifiku]]. Posle Drugog svetskog rata veliki broj Japanaca izvršio je samoubistvo [[1945]]. Među ljubavnim parovima u Japanu potpisuje se sporazum o samoubistvu. Svetu je poznat [[sepuku]] ili harakiri, kako ga zovu [[Evropa|Evropljani]], kojim je završio život jedan od najvećih japanskih književnika [[Jukio Misima]], čija je samoubistvo privukla veliku medijsku pažnju <ref name="Jovan"/>. * U srednjem veku razvijeno je verovanje da je samoubistvo početak [[Vampir|vampirizma]]. U mnogim kulturama, uključujući i staru [[Engleska|Englesku]], ljude koji su počinili samoubistvo sahranjivali su na raskrsnici puteva (u znaku krsta sačinjenog od puteva) kao prevencija da postanu vampiri. * U vreme [[renesansa|renesanse]], u zapadnom svetu, ljudi su bili religiozni ili praznoverni, i verovali su da se depresivne misli o samoubistvu mogu izmeniti religijom. ''„Zašto bi se ubili ako verujete da će vam „život“ biti gori posle smrti“'' propovedali su u crkvama. U [[16. vek]]u [[Tomas Mor|Tomas Mor]] u svom delu ''"Utopija"'' preporučuje „dobrovoljno samoubistvo“ za one koji pate od neizlečivih bolesti. U svojim delima Montenje je skeptičan prema moralnim pozicijama samoubistva kao svesnom ličnom izboru. * Istorija beleži mnoge slavne samoubice. Među umetnicima - [[Vinsent van Gog|Van Goga]], državnicima, vladarima i vojskovođama - Sardanapala, [[Neron]]a, [[Marko Antonije|Marka Antonija]], [[Stevan Sinđelić|Stevana Sinđelića]], [[Jozef Gebels|Gebelsa]], [[Herman Gering|Geringa]], [[Adolf Hitler|Hitler]], [[Salvador Aljende|Salvadora Aljendea]], književnicima - [[Vladimir Majakovski|Majakovskog]], Jesenjina, [[Džek London]]a, [[Virdžinija Vulf]] (koja je napunila džepove svog kaputa kamenjem i mirno krenula ka reci kraj kuće), Hemingveja, u čijoj je porodici postojao veliki broj samoubistava. Zna se i da je Hemigvej pred kraj svog života pio čak i do tri flaše viskija sa šakom lekova. * U Velikoj Britaniji je čin samoubistva do [[1961]]. smatran krivičnim delom. Alvarez ([[1971]]) saopštio je da se u jednom engleskom gradiću, nakon samoubistva jednog dečaka, ceo razred obesio o istu kuku u narednih deset dana <ref>Holt, Gerry. [http://www.bbc.co.uk/news/magazine-14374296 "When suicide was illegal"]. [[Bi-Bi-Si njuz|BBC News]]. 3 August 2011. Accessed 11 August 2011.</ref><ref name=guardian_style>{{cite web|title=Guardian & Observer style guide|url=http://www.guardian.co.uk/styleguide/s|work=Guardian website|publisher=[[Gardijan (novine)|The Guardian]]|accessdate=29 November 2011}}</ref> * Ritualna samoubistva češća su u sektama, pod snažnim uticajem induktora, zbog reinkarnacije i verovanja da ih „gore, na onom svetu“ očekuje „srećniji život“. * Kami piše da se samoubilački čin „priprema u tišini srca, baš kao i veliko umetničko delo“. U mreži haosa traženje smisla življenja donosi umor življenju, pogotovu kad su „čeljusti smrti neprestano otvorene“. Redukcija haosa je sužavanje kognitivnog polja i minimiziranje alternativa. == Epidemiologija == Podatak [[Svetska zdravstvena organizacija|Svetske zdravstvene organizacije]] da milion ljudi godišnje oduzme sebi život, ili da svakih 40 sekundi neka osoba u svetu izvrši samoubistvo, ide u prilog pandemije problema samoubistava u svetu. Takođe [[Svetska zdravstvena organizacija|SZO]] procenjuje da su pokušaji samoubistva i do 20 puta češći. [[Statistika]] svedoči da svake godine u svetu između deset i dvadeset miliona ljudi pokuša samoubistvo, a milion osoba uspe u tom naumu. Od ovog broja, 86% svih samoubistava dogodilo se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, u kojima su osobe mlađeg uzrasta, od 15 do 29 godina, učestvovale sa preko 40% <ref>Peden M, McGee K, Sharma G. ''The injury chart book: a graphical overview of the global burden of injuries.'' Geneva, World Health Organization, 2002.</ref>. U Evropi, godišnje, samoubistvo izvrši oko 30.000 ljudi. Određene populacije su u posebnom riziku od samoubistava, kao što su muškaraci u istočnoj Evropi, i adolescenati i žena u zapadnoj Evropi. Suicid je u nekim zemljama treći uzrok smrtnosti populacije starosti od 15-44 godine, dok je u drugim zemljama vodeći uzrok smrti uzrasne grupe od 10-24 godine. Iz globalne statistike samoubistava prema analizi SZO, vidi se da je udeo samoubistava mlade i srednje generacije (od 5-44 godine starosti) [[2000]]. povećan za 15% u odnosu na period od pre pedeset godina (1950—2000).<ref>World Health Organization (WHO). ''Mental health in the WHO European Region.'' [http://www.who.dk/document/mediacentre/fs0303e.pdf Geneva, World Health Organization (accessed 1 December 2003)].</ref>. [[Datoteka:Evolution global suicide.jpg|center|500px]] Istraživanja su takođe pokazala da je više od 90% osoba koje su izvršile samoubistvo bolovalo od [[Klinička depresija|depresije]] ili nekog drugog mentalnog poremećaja, ili je bio sklono zloupotrebi psihoaktivnih supstanci (alkohol, droga, lekovi) <ref>Beautrais AL. ''Risk factors for suicide and attempted suicide among young people. A report prepared for the National Health and Medical Research Council 1998''. Canberra: National Health and Medical Research Council, 2000.</ref> Neki faktori rizika variraju u zavisnosti od uzrasta, pola, rase i etničke pripadnosti. Mogu se menjati i tokom vremena, dok se neki faktori često javljaju kombinovano. Takođe samoubilački faktori se razlikuju u stepenu uticaja, i najčešće jedan faktor nije dovoljan razlog za samoubistvo <ref>National Task Force on Suicide in Canada. ''Suicide in Canada''. Update of the report of the Task Force on Suicide in Canada. Ottawa, Health Canada, 1994.</ref>. [[Datoteka:Стопа самоубистава (2010).svg|centar|mini|500px|<center>Broj samoubistava na 100.000 stanovnika u svetu</center>]] Nisku stopu samoubistava imaju [[Albanija]], [[Jermenija]], [[Azejberdžan]], [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Malta]], [[Egipat]]... dok u grupu sa visokom stopom samoubistva spadaju [[Litvanija]], [[Ukrajina]], [[Slovenija]], [[Finska]], [[Danska]], [[Mađarska]] i [[Srbija]], [[Hrvatska]]... U Evropi, stope samoubistava variraju od 3,5 na 100.000 stanovnika u [[Grčka|Grčkoj]] <ref name="Grč"/> do 38.6 na 100.000 u [[Litvanija|Litvaniji]] <ref name="Litv"/><ref>Jenkins R, Kovess V. ''Evaluation of suicide prevention: A European approach.'' international review of psychiatry, 2002, 14(1):34-41.</ref>. Najveće stope samoubistava u evropskom regionu takođe su i najviše na svetu. <center> {| class="wikitable center" |+ '''Broj samoubistava u svetu na 100.000 stanovnika, godišnje''' <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/country_reports/en/index.html WHO; Country reports and charts available (Last update: 2011).], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> |- style="background:#ececec;" |''Rang''||''Zemlja''||''Godina''||''Muškarci''||''Žene''||''Ukupno'' |- | 1. ||Litvanija <ref name="Litv">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/lith.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Lithuania, 1981-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||61.3||10.4||38.6 |- | 2. ||[[Rusija]] <ref>{{en}}[http://www.who.int/mental_health/media/russ.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Russian Federation, 1980-2006''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2006||53.9||9.5||30.1 |- | 3. ||[[Belorusija]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/bela.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Belarus, 1981-2007''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2007||48.7||8.8||27.4 |- | 4. ||[[Kazahstan]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/kaza.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Kazakhstan, 1981-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2008||43.0||9.4||25.6 |- | 5. ||Mađarska <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/hung.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Hungary, 1955-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||40.0||10.6||24.6 |- | 6. ||[[Japan]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/japa.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Japan, 1950-2009''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||36.2||13.2||24.4 |- | 7. ||[[Letonija]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/latv.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Latvia, 1980-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||40.0||8.2||22.9 |- | 8. ||Slovenija <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/slov.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Slovenia, 1985-2009''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||34.6||9.4||21.9 |- | 9. ||Ukrajina <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/ukra.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Ukraine, 1981-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||37.8||7.0||21.2 |- | 10. ||Srbija <ref name="Srb">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/serb.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Serbia, 1998-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||28.1||10.0||18.8 |- | 11. ||[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/unitstates.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, USA, 1950-2005''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||17.7||4.5||11.0 |- | 12. ||[[Brazil]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/braz.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Brazil, 1980-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2008||7.7||2.0||4.8 |- | 13. ||Grčka <ref name="Grč">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/gree.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Greece, 1960-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||6.0||1.0||3.5 |- | 14. ||Egipat <ref name="Еги">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/egyp.pdf ''Suicide rates (per 100,000), by gender, Egypt, 1974-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||0.1||0.0||0.1 |} </center> Samoubistvo se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] rangira kao '''deseti vodeći uzrok smrti''' <ref>National Institute of Mental Health. Suicide in the U.S.: Statistics and Prevention. Accessed May 2, 2011. Available at [http://www.nimh.nih.gov/health/publications/suicide-in-the-us-statistics-and-prevention.shtml.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref><ref>National Center for Health Statistics (NCHS). FastStats: self-inflicted Injury/suicide. Available at [http://www.cdc.gov/nchs/fastats/suicide.htm.] Accessed May 2, 2011.</ref><ref>Comer RJ. ''Suicide.'' In: Abnormal Psychology. 6th ed. New York, NY: Worth Publishers; 2007:278-307.</ref> U određenim populacijama, kao što su [[Adolescencija|adolescenati]] i mlade odrasle osobe, samoubistvo predstavlja jedan od tri najčešća uzroka smrti. U 15 najčešćih uzroka smrti (osoba uzrasta od 1 do 85 godina) u Sjedinjenim Američkim Državama u [[2007]], {{napomena|Na osnovu podataka Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje Sjedinjenih Država.}} spadaju <ref>National Institute of Mental Health. ''Leading Causes of Death Ages 1 – 85+ in the U.S.'' National Institute of Mental Health. Available at [http://www.nimh.nih.gov/statistics/3AGES185.shtml.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Accessed June 22, 2011.</ref>:Bolesti srca - 615.616 • Maligne neoplazme - 562,795 • Cerebrovaskularne bolesti - 135.814 • Hronične boleste donjih disajnih puteva - 127.875 • Nenamerna povreda - 122.387 • Alchajmerova bolest - 74.629 • Dijabetes melitus - 71.373 • Grip i pneumonija - 52.492 • Nefritis - 46.304 • '''Samoubistvo''' - '''34.592''' • Septikemija - 34.543 • Oboljenja jetre - 29.185 • Hipertenzija - 23.963 • Parkinsonova bolest - 20.056 • Ubistvo - 17.984. Broj samoubistava u svetu poslednje decenije [[20. vek]]a i prvih decenija [[21. vek]]a, osobito posle brojnih ratnih sukoba i svetske ekonomske krize, u stalnom je porastu <ref>[http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/suicideprevent/en WHO (2011). ''Suicide prevention.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. Porast stope samoubistava od 25% uočen je u Srbiji u periodu od [[1998]]. do 2000. kod osoba oba pola, a verovatno je bila rezultat kriznih, ratnih godina i lošeg socijalno-ekonomskog stanja u kome se tada nalazila Srbija. Prema studiji koju je sprovela [[oružane snage SAD|američka vojska]], broj samoubistava među američkim vojnicima porastao je 80%, između [[2004]]. i [[2008]], što je jednako stopi od 20 samoubistva na 100.000 osoba godišnje, i najvećim delom uzrokovan je učešćem američkih vojnika u ratnim sukobima u [[Irak]]u i [[Afganistan|Afganistanu]].<ref>[http://www.medicalnewstoday.com/articles/242650.php ''Suicides Rose By 80% In US Army, 2004-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> {{Double image|center|Suicide world map - 2009 Male.svg|270|Suicide world map - 2009 Female,2.svg|270|<center>'''Broj samoubistava na 100.000 muškaraca ''<small>(levo)</small>'' i žena ''<small>(desno)</small>'' u periodu od [[1978]]. do 2008'''</center>. {{Multicol}} {{legend|#b3b3b3|nepoznato}} {{legend|#ffff65|< 1}} {{legend|#fff200|1–5}} {{legend|#ffdc00|5–5.8}} {{Multicol-break}} {{legend|#ffc600|5.8–8.5}} {{legend|#ffb000|8.5–12}} {{legend|#ff9a00|12–19}} {{legend|#ff8400|19–22.5}} {{Multicol-break}} {{legend|#ff6e00|22.5–26}} {{legend|#ff5800|26–29.5}} {{legend|#ff4200|29.5–33}} {{legend|#ff2c00|33–36.5}} {{Multicol-break}} {{legend|#cb0000|>36.5}} {{Multicol-end}} ||}} '''Polne razlike''' Upadljivo je da je broj muških samoubica veći od ženskih - npr, u Japanu taj odnos je 2:1, dok je u skandinavskim zemljama 4:1 (radi se o zemljama u kojima je već decenijama procenat samoubistava vrlo visok). U Srbiji je u periodu od 1998. do 2000. uočen porast stope samoubistava kod žena od 31%, za razliku od muškaraca kod kojih je taj porast bio nešto niži (23%). Zapaženo je da kod dečaka rešenost na samoubistvo preovlađuje pre puberteta, dok kod devojaka posle njegovog početka. Kod devojaka se uzima kao jedan od činilaca poremećaj u radu endokrinih žlezda, koji stvara predispoziciju za konflikte, na koje se onda reaguje na patološki način: pojačanom tvrdoglavošću, depresijom, neurotičnim povlačenjem od sveta i tome slično. '''Starost''' Ono što zabrinjava i što postaje sve očiglednije u 21. veku je sve veći broj samoubistava ili pokušaja samoubistva kod dece i adolescenata. Smatra se da su poremećeni odnosi u porodici u 80% svih slučajeva pokušaja samoubistva dece ispod 15 godina, direktno odgovorni za potpun neuspeh dece da se uključe u život. Vrlo je alarmantan podatak da je u svetu samoubistvo među tri vodeća uzroka smrti kod mladih osoba uzrasta od 15 do 24, odnosno od 15 do 34 godine. U dobnoj grupi od 15 do 34 godine stopa samoubistava se utrostručila u periodu od 1950-ih do 1990-ih godina. Pretpostavlja se da je porast samoubistava među mladima uzrasta od 15 do 24 godine u svetu posledica porasta prevalencije duševnih bolesti ([[Klinička depresija|depresija]], [[shizofrenija]]), zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i [[alkohol]]a, ali i veće dostupnosti vatrenog oružja <ref name="Незаразне"/>. ''U Srbiji samoubistvo je takođe čest uzrok smrti među mladim osobama uzrasta 15–24 godine. Međutim, za razliku od trendova u svetu, u Srbiji je u periodu od [[1997]]. do 2007. registovan pad učešća samoubistva u svim uzrocima smrti ove uzrasne kategorije. Tokom 1997. učešće samoubistava u svim uzrocima smrti ove dobne kategorije stanovništva iznosilo je 17%, a 2007 13%. U navedenom periodu posmatranja stope samoubistava među mladima uzrasta od 15 do 24 godine pale su za 43% <ref name="Незаразне">''Nezarazne bolesti – najveći javnozdravstveni problem, Samoubistva.'' U: ZDRAVLJE STANOVNIKA SRBIJE – analitička studija 1997–2007. INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE„Dr Milan Jovanović Batut”, Beograd (2008) str. 100-103 [http://www.minzdravlja.info/downloads/Zakoni/Ostalo/Zdravlje%20stanovnika%20Srbije%20-%20Batut.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513165132/http://www.minzdravlja.info/downloads/Zakoni/Ostalo/Zdravlje%20stanovnika%20Srbije%20-%20Batut.pdf |date=2012-05-13 }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>.'' Ne treba, potceniti i znatan broj slučajeva samoubistava među bolesnim i starijim osobama koje, osećajući se sve više radno nesposobne, usamljene, napuštene i izolovane, vrlo često prekraćuju sebi dalje muke samoubistvom, ubeđene da su izabrale najpravilniji put, za razrešenje svojih problema. U Srbiji su najviše uzrasno-specifične stope samoubistava u 2007. zabeležene u uzrastu od 75 i više godina kod osoba oba pola, što je česta pojava i u drugim sredinama. Povećana stopa samoubistava među najstarijim stanovništvom u Srbiji povezana je sa čestom pojavom teških somatskih bolesti (npr. malignim bolestima), sa nerazvijenom socijalnom mrežom i podrškom, gubitkom aktivne uloge u zajednici, kao i neprepoznatom i nelečenom depresijom <ref name="Незаразне"/><ref>WHO. ''The World Report on Violence and Health.'' Self-directed vilence. Geneva; WHO, 2002: 185-212.</ref><ref name="Atanasković">Atanasković-Marković Z, Bjegović V, Janković S, Kocev N, Laaser U, Marinković J, et al. ''The Burden of Disease and Injury in Serbia.'' Belgrade: Ministry of Health of the Republic of Serbia; 2003</ref>. '''Rasne razlike''' U Sjedinjenim Državama, samoubistava su značajno učestalija kod osoba bele rase. Među muškaracima, u 2007 registrovano je 13,5 slučaja na 100.000 stanovnika SAD bele rase, i 5,1 slučajeva na 100.000 stanovnika crne rase, 6,0 slučajeva na 100.000 stanovnika kod hispano muškaraca Međutim, stopa za Native American i Aljasku Native muškaraca je 14,3 slučajeva na 100.000 stanovnika <ref>National Institute of Mental Health. ''Suicide in the U.S.: Statistics and Prevention''. Accessed May 2, 2011.</ref> U istraživanjima sprovedenim u više zemalja (sa 53 i 43 nacija), bez obzira na pol ili starost (nezavisno od nacionalnih razlika u bogatstvu, mereno po glavi stanovnika i bruto domaćeg proizvoda), kod ljudi sa svetlijom bojom kože registrovana je veća stopa samoubistava nego kod osoba sa tamnijom bojom kože <ref>{{en}} Voracek M. ''Suicide rate and skin color''. Percept Mot Skills. Jun 2006;102(3):836-8. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16916163 Medline].</ref> === Materijalni troškovi samoubistava i pokušaja samoubistva === Prema podacima studije iz 2001, sprovedene u [[Švedska|Švedskoj]], kao jednoj od najrazvijenijih zemalja [[Evropa|Evrope]] i [[zemlja|sveta]], od posledica samoubistva umrlo je 13,3 osoba na 100.000 stanovnika, dok je 7.000 ljudi lečeno u bolnici nakon pokušaja samoubistva (ili oko 6 pokušaja na svako uspešno izvršeno samoubistvo). Međunarodnim istraživanjima procenjeno je da se između 8 i 25 pokušaja samoubistava dešava na svako uspešno izvršeno samoubistvo prema polu i starosti. Ova studija izračunala je da su troškovi društva u obliku direktnih i indirektnih troškova stvorenih samoubistavom i i pokušajem samoubistva iznosili oko 5,5 milijardi švedskih kruna ([[Švedska kruna|SEK]]) ili 0,2 odsto BDP Švedske u [[2001]], ili za samoubistvo 18,68 miliona SEK i pokušaj samoubistva 3,075 miliona SEK. Većina (84 odsto) troškova su indirektni troškovi kao posledica gubitka radnog doprinasa za društvo i direktnih medicinski troškovi koji su dominantni. Cena ljudskog života koja je velika i nemerljiva, nije uključena u obračun ukupnih troškova <ref>''Suicid och samhällsekonomiska kostnader,'' 2004 Räddningsverket, Karlstad Nationellt centrum för erfarenhetsåterföring från olyckor, Karlskoga [https://www.msb.se/Upload/Kunskapsbank/Statistik_larande/Suicid_och_samhallsekonomiska_kostnader.pdf NCO/Räddningsverket], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. Prethodne studije o troškovima samoubistava i pokušaja samoubistva u zemljama poput Švedske (koje u proseku imaju isti broj samoubistava kao u severnoj Evropi) košta 1,5 odsto BDP-a neke zemlje. Svako samoubistvo košta oko 2,5 miliona dolara a svaki pokušaj samoubistva 7.100 dolara. Nije jasno kako su u SZO (2001) došli do ovih rezultata.<ref>WHO (2001) ''The world health report 2001''</ref> == Etiologija == I pored brojnih pokušaja, teško je prihvatiti pretpostavku o tzv. urođenim samoubicama, jer za njihovo postojanje nema naučnih dokaza. Zato moramo uzeti u obzir kao uzroke samoubistva, individualni način rešavanja dubokih konflikata u ličnosti. Pri tome se misli na one konflikte koji svoj energetski potencijal dobijaju iz sfere čovekovog nagonskog života (pre svega seksualnog nagona i težnje ka moći, ali i one sfere koja dodiruje vrlo osetljivo pitanje savesti i morala). Dok se jedna vrsta osoba, sa zrelošću, uspeva da na najbolji način po sebe i druge, reši svoje duboke konflikte ili komplekse, druga vrsta pokušava da odloži njihovo rešavanje tako što ih potiskuje, rešava povremeno i delimično, često na izrazito oportunistički ili kompromisan način. Često višegodišnje nagomilavanje nerešenih konflikata (i to upravo onih koji su najintimniji), ukoliko oni ne stvore neku psihosomatsku bolest, koja onda uspeva da za izvesno vreme odvrati čovekovu pažnju i energiju sa psihičkih problema na telo, lagano povećava unutrašnju napetost u čoveku čije je nezadovoljstvo sobom i svojom okolinom u stalnom porastu. Zato bez velikih kompenzatornih mehanizama na nekoj drugoj strani ili bez retke sublimacione sposobnosti, ugrožna osoba nije u stanju da bez bilo kakvog abreagovanja suviše dugo podnosi napetost i nezadovoljstvo u sebi. Tako pored telesnog razboljevanja, neurotičnog reagovanja i agresije upravljene prema spolja (najčešće u vidu povremenih eksplozivnih pražnjenja), postoji još jedan i to vrlo opasan način „rešavanja“ pomenutog unutrašnjeg stanja u ugroženoj ossobi, a to je nesvesno okretanje protiv sebe. Ukoliko su takve ličnosti u dubokom konfliktu sa svojom okolinom ili sa sobom, {{napomena|U suštini stvari, gotovo sve vrste konflikata, na svome dnu, konflikti su sa samim sobom}}) postojala oštećenja još od rođenja, i to takva koja su u ličnosti ojačala prirodno postojeće mazohističke težnje i stvorila jedno pritajeno stanje više ili manje neprekidnog osećanja krivice, takva ličnost će postati, traumatizovane, tj. naginjaće, naravno, na potpuno nesvestan način, raznim vrstama samopovređivanja. Suicidalna ličnost sa samoubilačkom idejom dugo živi pre nego što tu ideju realizuje, iako veliki broj samoubica to ne potvrđuje, zbog razloga koji dosad nisu objašnjeni. Emocionalni i saznajni deo samoubice postepeno srasta sa razlozima koji su za ostale ljude motivi za život, a za njega razlozi zbog kojih on prekraćuje svoj život. Načini doživljavanja samoubice bitno su izmenjeni. Ono što za najveći broj osoba predstavlja uspeh, samoubica doživljava kao poraz. Zato su pojedine samubice ovaj čin izvršavale neposredno pošto su dobile najveća priznanja <ref>Striković, J., ''Samoubistvo i apsurd'', NIO Univerzitetska riječ, Nikšić, 1988. pp. 11.</ref>. Samoubistvo je svesni individualni čin i najčešće lična ljudska drama. U shvatanjima klasične psihijatrije dominira stav da je samoubistvo bolestan čin, kojem pribegavaju mentalno obolele osobe. (izuzimaju se, naravno, herojska samoubistva kao npr. srpskog heroja Stevana Sinđelića). Iako samoubistvu češće pribegavaju duševni bolesnici, ono nije retko ni među tzv. normalnim ljudima. U svakom samoubistvu sadržana je ''"značajna podsvesna hostilnost, kombinovana sa nedostatkom sposobnosti za ljubav prema drugima "'' .<ref>Striković J. : ''Samoubistvo i apsurd,'' Univerzitetska reč, Nikšić, četvrto dopunjeno izdanje, 1990</ref> Jung samoubistvo smatra kao ''"smrt „Ega“ koji je izgubio kontakt s realnošću"''. Psihoanalitičari izuzetnu ulogu pridaju čovekovom nad „Ja“ i u činu samubistva nalaze simbolično ''"uništavajuće kažnjavanje „Super-Ega“"'' da bi se ponovo pronašao zaštitinički „Super-Ego“". „Super-Ego“ je ''"presretač agresivnih pulzija usmerenih ka napolje i uzročnik je njihove refleksije ka unutra"'' U literaturi je opisan veliki broj mogućih uzrok samoubistva, ipak taj rizik je veći tamo gde u 87% do 98% slučajeva postoje jedan ili više uzroka navedenih u donjoj tabeli <ref>{{cite journal | pmid = 11561024 | doi=10.1136/jnnp.71.4.436 | pmc=1763534 | volume=71 | issue=4 | title=Suicide after traumatic brain injury: a population study | year=2001 | month=October | author=Teasdale TW, Engberg AW | journal=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. | pages=436-40}}</ref><ref>{{cite journal | pmid = 18066936 | doi=10.1080/02699050701785542 | volume=21 | issue=13-14 | title=Suicidality in people surviving a traumatic brain injury: prevalence, risk factors and implications for clinical management | year=2007 | month=December | author=Simpson G, Tate R | journal=Brain Inj | pages=1335-51}}</ref>: {| class="wikitable" |- ! Uzroci !! Bolesti-poremećaji |- ||'''Individualni faktori''' || Muški pol • Seksualna orijentacija • Prethodno suicidalno ponašanje • Stresni životni događaji • Psihički i emocionalni problemi |- | '''Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja''' ||[[Klinička depresija|Depresija]] • [[Shizofrenija]] • [[Poremećaji ličnosti|Poremećaj ličnosti]] • [[Strepnja|Anksioznost]] • [[Krize plača]] • [[depersonalizacija|Osećaj depersonalizacije]] • [[Napad panike]] • [[Socijalna izolacija]] • [[Emocionalna otupljenost]] • [[Adolescentska kriza]] |- | '''Bolesti zavisnosti''' || [[Alkoholizam]] • [[Narkomanija]] • [[Lekomanija]] |- | '''Hronične bolesti''' || Tumori • AIDS • Hronične ili neizlečive telesne bolesti, naročito ako su udružene sa nepodnošljivim bolovima i patnjom |- | '''[[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP izazvana psihička kriza]]''' || Ratno stanje • prirodne katastrofe • Gubitak bliske osobe • Prekid emotivne veze • Gubitk posla • Neuspeh u obrazovanju • Porodični problemi |- | '''Porodični faktori''' || Raspad porodice • Porodični konflikt ili siromašna komunikacija • Zlostavljanje deteta • Porodična istorija suicidalnog ponašanja |- | '''Socijalni faktori''' || Loš socijalno-ekonomski položaj • Migrantska populacija • Napuštanje školovanja • Nezaposlenost • Socijalna izolacija • Nerazvijene ruralne i urbane lokalne (regionalne) zajednice • Zlostavljanja na poslu |- |'''Faktori okruženja''' ||Pristupačnost letalnih sredstava • Izloženost negativnim medijskim uticajima • Suicidalno ponašanje bliskih osoba |} === Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja === Prema procenama [[Svetska zdravstvena organizacija|SZO]] više od 25% osoba širom sveta <ref name="WHO1">WHO. ''The World Health Report 2001. Mental Health: New Understanding, New Hope.'' Geneva: WHO, 2001.</ref> tokom svog života pati od nekog duševnog poremećaja ili poremećaja ponašanja {{napomena|Prema [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB 10]]: F00–F99}}. Najviše stope godišnje prevalencije u opštoj populaciji od 260–300 na 1000 stanovnika obuhvataju sve oblike poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući i one nedijagnostikovane <ref>Tyrer P, Tyrer F. ''Public Mental Health.'' In: Detels R, McEwen J, Beaglehole R, Tanaka H (edc): Oxford Textbook of Public Health, 4th ed., Vol.3. New York: Oxford University Press 2002;pp. 1309-28.</ref>. Česta je pojava dva ili više duševna poremećaja kod iste osobe što dodatno povećava teret ovih bolesti i uvećava rizik samoubistava <ref name="WHO1"/>. Činioci koji su neposredno povezani sa prevalencijom, pojavom i tokom [[duševni poremećaji|duševnih poremećaja]] i poremećaja ponašanja su siromaštvo, pol, uzrast, [[rat]]ovi i katastrofe, teške somatske bolesi, kao i porodično i socijalno okruženje <ref name="WHO1"/>. U Srbije od [[1990]]. do [[2012]]. u kontinuitetu traju krizne godine, sa brojnim akutnim i hroničnim stresorima, koji su, a i dalje nepovoljno utiču na mentalno zdravlje stanovništva Srbije. Intenzivan akutni i hronični stres, kao i godinama akumulirana trauma, kod dela stanovništva Srbije uzrokovali su značajne psihološke posledice, naročito kod vulnerabilnih osoba. U porastu je apsolutni broj osoba sa [[Klinička depresija|depresivnim]], [[Stres (medicina)|stresnim]] i [[Psihosomatski poremećaj|psihosomatskim poremećajima]], a neprestano raste broj zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanci <ref>Lečić-Toševski D, Ćurčić V, Grbeša G, i sar. ''Zaštita mentalnog zdravlja u Srbiji – izazovi i rešenja''. Psihijat dan 2005;37(1):9-15.</ref>. Depresija, posebno unipolarna {{napomena|Prema [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB 10]]: F32}}, učestali je duševni poremećaj, koji bitno utiče na kvalitet života i porast samoubistava. Prema podacima SZO iz 2000. godine opterećenje unipolarnom depresijom je na četvrtom mestu <ref name="WHO1"/> u okviru 20 izabranih poremećaja zdravlja. Zabrinjavaju predviđanja SZO da će do [[2020]]. unipolarna depresija, posle ishemijske bolesti srca, postati drugi vodeći uzrok opterećenja u svetu, a prvi u zemljama u razvoju <ref name="WHO1"/><ref>Janković S. ''Učestalost i rasprostranjenost depresije u svetu i Srbji''. Acta Clinica 2005;5(3):34-41.</ref><ref>Janković S. Depresija. U: Atanasković-Marković Z, Bjegović V, Janković S. i sar. Opterećenje bolestima i povredama u Srbiji. Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2003:109-113.</ref>. I u Srbiji se [[2000]]. [[unipolarna depresija]] našla među vodećim poremećajima zdravlja jer zauzima četvrto mesto iza ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularnih oboljenja i raka pluća u okviru 18 odabranih poremećaja zdravlja <ref>Horwath E, Cohen RS, Weissman MM. ''Epidemiology of Depressive and Anxiety Disorders.'' In: Tsuang MT, Tohen M (eds). Textbook in psychiatric epidemiology. 2en edition. New York: Wiley-Liss, 2002:389-426.</ref><ref>Üstün TB, Ayuso-Mateos JL, Chatterji S, Mathers C, Murray CJL. ''Global burden of depressive disoders in the year 2000.'' Brit J Psychiat 2004; 184: 386–92.</ref>. U ispitivanju mentalnog zdravlja dece i omladine u Srbiji uzrasta od 7 do 19 godina ustanovljeno je da uporedo sa uzrastom raste i učestalost neprijatnih stanja i osećanja, uključujući i stanje stresa i emocionalnih problema, koji su bili najizraženiji u dobnoj grupi od 15 do 19 godina.<ref>Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. ''Istraživanje zdravlja stanovnika Republike Srbije, 2006. godina.'' Osnovni rezultati. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije; Beograd, 2007.</ref> <ref>Institut za zaštitu zdravlja Srbije. ''Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Rezultati istraživanja I deo – Karakteristike porodice i domaćinstva u Republici Srbiji. Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite odraslog stanovništva u Republici Srbiji.'' Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije 2002;76(1-2):91-129.</ref><ref>Institut za zaštitu zdravlja Srbije. ''Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Rezultati istraživanja II deo – Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite dece i omladine u Republici Srbiji.'' Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije 2002;76(3-4):201.</ref>. === Bolesti zavisnosti === {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" |Zavisnici ne moraju otvoreno pokazivati suicidalne namere, ali smatra se da kod njih često postoji nesvesna motivacija za okončanjem života. |} [[Bolesti zavisnosti]] i samoubistvo su tesno povezani. Depresija ili neka druga vrsta životne krize, udružena sa alkoholizmom, ili zavisnošću od neke druge psihoaktivne supstance, predstavlja faktor rizika za samoubistvo. Takođe, osobe prepuštene hroničnoj zloupotrebi psihoaktivnih supstanci izložene su oštećenjima organizma i povećanom riziku da oboli od neke fizičke bolesti, i od nje umre mnogo ranije nego što bi se to desilo inače. Zato bolesti zavisnosti predstavljaju pasivno, produženo i hronično samoubistvo. U istraživanjima o samoubilačkom ponašanju nedeljno je oko 20% onih koji su jednom ili više puta pokušali samoubistvo. Među narkomanima pokušaji samoubistva su deset puta češći nego među mentalno obolelim osobama koje nisu narkomani. Ovo se jednim delom može objasniti socijalnim obeležavanjem ili stigmatizacijom obolelih od bolesti zavisnosti, suicidalnih osoba, kao i preživelih članova porodice u kojoj se desio slučaj samoubistva, što predstavlja veliki problem i prepreku za ove osobe da nađu snage i krenu putem oporavka <ref>. Bukelić J. : ''Droga u školskoj klupi'', Velarta, Beograd,1997.</ref>. Stavovi narkomana prema smrti puni su kontroverzi i mistifikacija. Najčešći razlozi zbog kojih narkomani razmišljaju o smrti ili priželjkuju smrt jesu: {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" |Narkomani traže da se svet promeni prema nekoj njihovoj, najčešće imaginarnoj viziji sveta budućnosti. Ako taj svet odbija da se radikalno menja, oni će polako iz njega otići, jer u svetu u kojem se neguje dovođenje stvari do savršenstva, a zanemaruju „ukrasne dobrote u ljudima“, oni ne nalaze smisao življenja <ref name="Jovan"/>. |} * ''gubitak „Ego“ ideala u skladu sa idealnim „Ja,“'' * ''gubljenje reprezenativnih vrednosti života,'' * ''strah od alijenacije i kompletnog mentalnog sloma,'' * ''nesposobnost da se odaberu kvalitetniji nehemijski stilovi življenja,'' * ''osećanje izgubljene transcendencije,'' * ''gubitak samopoštovanja, osiromašenje relacija u socijalnom humanom prostoru,'' * ''negativna identifikacija sa patološkim induktorima i patološkim indukcionim grupama,'' * ''prihvatanje teorije sa autodestruktivnim životnim kredom da ''"treba umreti mlad i biti lep leš"'''' === Homoseksualnost i homofobija === Veće stopa neprihvatanja [[LGBT]] osoba od strane porodice je značajno povezana sa njihovim slabijim [[duševno zdravlje|mentalnim zdravljem]]. Na osnovu pokazatelja iz brojnih studija, mlade LBGT osobe, zbog odbijanja i nerazumevanja porodice tokom [[Adolescencija|adolescencije]] su; 8,4 puta sklonije da pokušaju samoubistvo, 5,9 puta sklonije ka težem obliku depresije, 3,4 puta sklonije da koriste nedozvoljene supstance ili drogu, i 3,4 puta sklonije nezaštićenim seksualnim odnosima i bežanje od kuće, u poređenju sa vršnjacima iz porodica koje imaju visok stepen prihvatanja, ili nizak nivo porodičnog odbijanja prema LGBT srodnicima <ref name="Caitlin"/>. Ove studije pokazuju jasnu i direktnu vezu između određenog roditeljskog i negovateljskog odbijajućeg ponašanja i negativnih zdravstvenih (mentalnih) problema (poremećaja) koji se javljaju kod mladih ali i odraslih lezbejki, gej mladića i biseksualaca i mogu biti od uticaja na donošenje odluke o samoubistvu <ref name="Caitlin">{{en}} Caitlin Ryan, David Huebner, Rafael M. Diaz, Jorge Sanchez, ''Family Rejection as a Predictor of Negative Health Outcomes in White and Latino Lesbian, Gay, and Bisexual Young Adults'' [http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/123/1/346 PEDIATRICS Vol. 123 No. 1 January 2009, pp. 346-352 (doi:10.1542/peds.2007-3524)], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. <center> '''Učestalost samoubilačkog ponašanja i psihijatrijskih poremećaja<br />u odnosu na seksualnu orijentaciju'''<ref>{{en}} [http://archpsyc.ama-assn.org/cgi/content/full/56/10/876/TABLEYOA9081T1 Rates of Suicidal Behavior and Psychiatric Disorders by Sexual Orientation, Archives of General Psychiatry Vol. 56 No. 10, October 1999], Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> {| class="wikitable" |- ! Poremećaj !! LGB<br /> ''(n=28)'' !! Heteroseksualci <br />''(n=979)'' |- | '''Izražena depresija''' ||<center> 71,4 ||<center> 38,2 |- |'''Generalizovani anksiozni poremećaj''' ||<center> 28,6 ||<center> 14,5 |- | '''Poremećaj ponašanja''' ||<center> 32,1 ||<center> 11,0 |- | '''Nikotinska zavisnost''' ||<center> 64,3 ||<center> 26,7 |- | '''Zloupotreba supstanci i/ili zavisnost''' ||<center> 60,7 ||<center> 44,3 |- | '''Višestruki mentalni poremećaji ''(>2)'''''<br /> ||<center> 78,6 ||<center> 38,2 |- | '''Samoubilačke ideje''' ||<center> 67,2 ||<center> 28,0 |- | '''Pokušaj samoubistva''' ||<center> 32,1 ||<center> 7,1 |} </center> === Porodični faktori === Raspad porodice - razvod ili separacija može stvoriti kod članova porodice osećanje izolovanost i ranjivosti i povećati rizik od depresije i suicidalnog ponašanja, Porodični konflikt ili siromašna komunikacija - npr bračni nesloga, porodični konfikt, nasilje u porodici, ekstremno visoka ili niska porodična očekivanja i kontrola, mentalne bolesti roditelja kao što su depresija ili bolesti zavisnosti;. Zlostavljanje deteta može biti od uticaja na suicidalno ponašanja kada postoje učestala zlostavljanja deteta, kao što su zanemarivanje, seksualno zlostavljanje, fizičko zlostavljanje, emocionalno zlostavljanje, prisustvo nasilju u porodici Rizik od suicidalnog ponašanja je veći u porodicama u kojima je neko od članova porodice ispoljio suicidalno ponašanje. == Znaci simptomi i dijagnostika samoubistava == {| class="wikitable" |- ! '''Znaci i simptomi''' !! Karakteristike |- | '''Znaci upozorenja''' || * Ekstremna samo-mržnja - ''Ne zaslužujem da živim.'' * Personalizovano beznađe - ''Ništa bitno mi se ne dešava, zato treba da se ubijem''. * Udaljavanje od prijatelja i porodice - ''Šta nije u redu sa tobom? Pogledaj na sve te nevolje koje izazivaš kod ljudi koji te vole.'' * Izolacija - ''Kada sam sam mnogo mi je bolje.'' |- | '''Oblici ponašanja''' || * Pokušaj/pokušaji samoubistva * Poremećeni obrasci spavanja * Povećana anksioznost i uznemirenost * Izlivi besa ili niska tolerancija na frustracije * Riskantno ponašanjež * Povećana upotreba lekova, alkohola ili droge * Nagla promena raspoloženja * Svaki razgovor nagoveštava suicidalne ideje ili namere, planiranja ili preduzima aktivnosti za nabavku sredstva za izvršenje samoubistva |} === Stanje svesti samoubilačkih osoba === {| class="wikitable" |- ! Osobine !! Karakteristike stanje svesti samoubilačkih osoba |- | '''Impulsivnost''' || * Samoubistvo je najčešće impulsivan akt. * Kao i drugi impulsi, impuls za izvršenje samoubistva je prolazan, i traje nekoliko minuta ili sati. *Obično samoubistvo inicira višednevni niz negativnih događaja. * Ako se ova kriza dogodi uz neku osobu koja je spremna da sasluša samoubicu i koja je stručno obučena da pomogne samoubistvo se može sprtečiti. Traženje stručne pomoći u trenutku beznađa, maože pomoći će da se ova želja samoubice smanji. |- | '''Ambivalencija''' || * Kod većine ljudi sklonih samoubistvu pomešana su osećanja o izvršavanju samoubistva. * Želja za životom i želja da se umre „vode rat u glavi samoubice“, kao kretanje klatna na satu. * Kod suicidalne osobe prisutna je neodložna potreba da se pobegne od životne patnje i skrivena želja da se živi. * Mnoge samoubice ne žele da umru - one su samo nesrećne i žele da trenutni bol i njihove patnja nestane. * Ako im se pravovremeno pruži podrška i u njima poveća želja za životom, rizik se smanjuje. |- | '''Rigidnost''' || * Kada su osobe u samoubiulačkom raspoloženju njihovo razmišljanje, osećanja i akcije su suženi, stalno razmišljaju o samoubistvo i ne mogu da sagledaju i smisle druge načine rešavanja životnih problema. * Samoubice razmišljaju drastično, neelatično ili rigidno. |} Bez obzira na to o kakvom problemu je reč, osećanja i mišljenja samoubice uglavnom su svuda u svetu slični. U osnovi samoubilačkog ponašanja najčešće je osećanje samomržnje. Osoba oseća samomržnju kada sama procenjuje sebe kao zlo ljudsko biće koje zaslužuje da bude uništeno. Samomržnja može da se manifestuje u šest pojavnih oblika: * ''neumoljivi zahtevi prema sebi'', * ''nemilosrdna samooptuživanja'', * ''samoprezir,'' * ''samofrustracija'', * ''samomučenje'' * ''samodestruktivnost''. === Osećanja i oblici ponašanja samoubilačkih osoba === <center>'''Manifestna osećanja i oblici ponašanja koja se lako mogu prepoznati kod samoubica'''</center> {| class="wikitable" |- !Poremećaji !! Manifestacije |- |'''Promene ličnosti'''|| * Tužni su • povučeni • osetljivi • nervozni • umorni • neodlučni • bezvoljni • ponekad uznemireni i hiperaktivni * Plaše se gubitka kontrole, da će „poludeti“, da će povrediti sebe ili druge * Opterećene su osećanjem krivice, stida, samomržnje * Nemaju nade za budućnost - „nikad mi neće biti bolje, uvek ću se ovako osećati“ * Gubitak koncentracije za posao, školu, redovne obaveze, |- | '''Promene ponašanja''' || * Nezainteresovanost za sopstveni izgled i okolinu * Gube interesovanje za prijatelje, seks, hobije, i druge aktivnosti u kojima su ranije uživali * Mnogo brinu - o novcu, bolesti (pravoj ili umišljenoj) * Učestvuju u krivičnoj istrazi, odlaze u zatvor ili izlaze iz zatvora * Ponašaju se na način koji može biti opasan (neoprezni su u saobraćaju, upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, droge, sedativa...) * Imaju suicidne impulse, ideje, izjave, planove, češće pokušaje samoubistva * Sređuju svoje poslove, dugove, pozdravljaju se sa prijateljima i rodbinom, poklanjaju vredne lične stvari, pišu testamente * Promene u spavanju - preterano dugo spavaju ili imaju nesanicu, bude se jako rano ujutro, imaju noćne more * Promene u navikama ishrane - nemaju apetita gube na težini, ili previše jedu i goje se |- | '''Sklonost zloupotrebama''' || * Zloupotrebljavaju droge, lekove ili alkohol * Pribegavaju upražnjavanju opasnih zanimanja ili ulaze u opasna situacije na bi li „iazazvale“ smrt |- | '''[[Posttraumatski stresni poremećaj]]''' || * Nedavno su izgubili voljenu osobu (smrt, razvod, raskid ...) ili nešto drugo što im je važno (posao, novac, status, samopouzdanje, samopoštovanje, veru ...) * Bile su ili jesu žrtve zlostavljanja (fizičkog ili seksualnog) u porodici, školi, ratnim sukobima * Bili su ili jesu žrtve mobinga (psihičkog, fizičkog ili seksualnog) na poslu * Bile su učesnici ili učestvuju u ratnim sukobima |} '''Napomena''': Svaka od ovih karakteristika, posmatrana izolovano, ne mora ništa da znači, ali kombinacija nekoliko njih skoncentrisana kod jedne osobe često upućuje na to da postoji rizik da će ta osoba izvršiti samoubistvo. == Oproštajna pisma samoubica == [[Datoteka:Mensaje suicida anónimo.jpg|300px|mini|'''Oproštajna pismo, u kome nepoznati samoubica objašnjava razlog samoubistva:<br />''' ''„Danas sam obećao $ 200.000 mojoj bivšoj ženi. Ja nemam taj iznos, pa sam odlučio da skočim pod metro. Kada neko čita ovo je ću već biti mrtav. Zbogom sine, majko i oče zbogom. Izvinite. 01.02.2012 10:30 A. M.“ ".'' ]] Prema istraživanja u Mađarskoj postoje dve vrste poruka koje ostavljaju osobe koje nameravaju da izvrše samoubistvo:<ref>Pusztai A, Bugán A. ''Analysis of suicide notes form persons committing completed suicides.'' Psychiatr Hung 2005; 20(4): 271–80. (Hungarian)</ref> ;Prva vrsta, pozitivnih, oproštajnih poruka Ove poruke su upućene poznanicima , i u sadržaju poruka se nalazi sadržaj u kojem govore o nepodnošljivom psihološkom bolu, osećanju beznadežnosti , iscrpljenosti. Ove poruke su, uglavnom, pozitivne, pune emocija upućenih ženi i deci, kojima izražavaju ljubav. Ređe su ove poruke negativne u njima samoubica najčešće optužuju sebe, manje druge osobe. Najčešće objašnjavaju razloge zbog kojih su „morali“ da izvrše samoubistvo: {{citat2|''Zbog ovoga što ću uraditi, nemojte nikog da krivite, niko nije odgovoran. Slušajte majku i oprostite mi''.}} Oproštajne poruke najčešće su u vidu pisma: ''„Neka bude što biti ne može ... Do viđenja druže, do viđenja“'', ili dnevnika koji su vodili nekoliko dana pre izvršenog samoubistva, ali ima i oproštajnih poruka poslatih mobilnim teelefonom, u obliku SMS poruka: {{citat2|''Ne mogu više ! Izvinite ... Zbogom !“ " Ti si bila nešto najbolje u životu i želim ti sve najbolje , uvek ću te voleti ! ! ! Odoh ja ...''}} Postoje i kao verbalne izjave koje je samoubica uputio kolegi sa posla, 20 minuta pre nego što je izvršio samoubistvo: ''„Nema veze , svi ćemo i mi pod zemlju“.'' U porukama samoubice često daju uputstva prijateljima i rođacima da izmire njihove dugove, ili ostavljaju broj kućnog telefona da obaveste porodicu o tome šta su učinile. ;Druga vrsta, negativnih, oproštajnih poruka Ovu grupu poruka ostavljaju narcistički ozlojeđene osobe koje šalju negativne poruke poznanicima i članovima porodice, optužujući ih posredno za samoubistvo. Oproštajne poruke mogu biti upućene i državnim institucijama (crkvi, vojsci, školi, rukovodstvu firme), prema kojima ispoljavaju verbalnu agresiju. == Diferencijalna dijagnoza == Samoubilačko ponašanje često je jedna od manifestacija osnovnog mentalnog poremećaja. Kada je pacijent sklon samoozleđivanju, važno je pravovremena dijagnostikovati postokjanje mentalnog poremećaj i pravovremeno preduzeti lečenje. Psihijatrijski poremećaji prisutni u istorija bolesti i mentalni status pacijenata su ključni dijagnostički „alat“ za pravovreno postavljanje dijagnoze. [[Datoteka:DrugOverdose.jpg|mini|300p|desno|Stopa samoubistava i pokušaja samobustava ''(npr u [[shizofrenija|shizofreniji]])'' najveća je u vreme ili neposredno nakon početka lečenja, odnosno posle prvog bolničkog lečenja <ref name="Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM 2005 247–53">{{Cite journal |author=Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM |title=The lifetime risk of suicide in schizophrenia: a reexamination |journal=Archives of General Psychiatry|volume=62 |issue=3 |pages=247-53 |year=2005 |month=March |pmid=15753237 |doi=10.1001/archpsyc.62.3.247 |url=}}</ref>, što govori o izuzetnom značaju pravilne dijagnoze i diferencijalne dijagnoze]] Diferencijalno dijagnostički treba imati u visu da su neki od mentalnih poremećaja često udružena sa samoubilačkim ponašanjem, ali destruktivna misli i autoagresivno ponašanje, takođe se može javiti i u drugim bolestima, kao što su <ref>{{en}} Stephen Soreff, ''Suicide Differential Diagnoses In: Suicide''[http://emedicine.medscape.com/article/2013085-differential WebMD], Pristupljeno 2013-04-24</ref>; * [[Alkoholizam]] * [[Anksiozni poremećaji]] * [[Manično-depresivna psihoza]] * [[Bulimija]] * [[Trovanje kokainom]] * [[Kokain|Kokainom izazvani psihijatrijski poremećaji]] * [[Delirijum]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Distimija]] * [[Zloupotreba halucinogena]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj]] * [[Narkomanija]] * [[Depresija dečjeg uzrasta]] * [[Poremećaji ličnosti]] * [[Postpartalna depresija]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj]] * [[Shizofrenija]] <ref name="Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM 2005 247–53"/><ref name="fn_46"> {{Cite journal |author=Radomsky ED, Haas GL, Mann JJ, Sweeney JA |title=Suicidal behavior in patients with schizophrenia and other psychotic disorders |journal=American Journal of Psychiatry |volume=156 |issue=10 |pages=1590-5 |date= 1999-09-01 |pmid=10518171 |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10518171 |accessdate = 2008-07-04 }}</ref><ref name="fn_47"> {{Cite journal |author=Caldwell CB, Gottesman II |title=Schizophrenics kill themselves too: a review of risk factors for suicide |journal=Schizophr Bull |volume=16 |issue=4 |pages=571-89 |year=1990 |pmid=2077636}}</ref><ref name="fn_128"> {{Cite book |author=Dalby JT, Williams RJ |title=Depression in schizophrenics |publisher=Plenum Press |location=New York |year=1989 |id=ISBN 0-306-43240-4}}</ref> * [[Sezonski afektivni poremećaj]] * [[Socijalna fobija]] * [[Vaskularna demencija]] == Prevencija == Prevencija samoubistava zasniva se na primeni, primerne, sekundarne i tercijarne prevencije: ;Primarna prevencija U ovu grupu prevencije spadaju aktivnosti koje imaju za cilj da spreče neke pojave. One u odnosu na samoubistvo znače preduzimanje aktivnosti koje će pre svega smanjiti pojavu samoubistva. To su aktivnosti koje se odvijaju na širem društvenom planu i preko kojih se menja način razmišljanja i rešavanja problema tj. njihovom primenom se odgajaju ljudi sa pozitivnim načinom razmišljanja i rešavanja problema, a u društvu stvaraju takvi uslovi življenja, kako bi izostali razlozi za nesigurnost i gubitak samopoštovanja. ;Sekundarna prevencija obuhva U sekundarnu prevenciju spadaju sve aktivnosti koje su usmerene na ranu i pravovremenu dijagnostiku, odnosno rano otkrivanje problema i rano preduzimanje aktivnosti kako bi se životni problem rešio. U odnosu na samoubistvo, to uključuje brojne aktivnosti dobro edukovanih stručnjaka, dobro informisano društvo i porodice, kako bi se rano prepoznale samobulačke osobe i pravovremeno preduzele aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje samoubistva, odnosno menjanje način funkcionisanja, od negativnog ka pozitivnom u odnosu na stil života. ;Tercijarna prevencija Ova vrsta prevencije obuhva aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje kvaliteta tretmana i smanjenje invaliditeta, odnosno bilo kakvih drugih posledica po kasnije funkcionisanje neke osobe. == Zablude o samoubistvu == * Osobe koje pričaju o samoubistvu neće ga i počiniti. :: Osobe koje pokušaju, ili počine samoubistvo prethodno jasno pričaju o tome, ili iskazuju želju da budu mrtve i pričaju o [[smrt]]i. * Samoubistvo se događa iznenada i bez najave. :: Suicidalne osobe obično daju jasne znakove o svojim namjerama, ali nažalost ostaju neprepoznati. * Većina osoba sklonih samoubistvu je psihički bolesna. :: Iako su suicidalne osobe duboko nesretne i trpe neizdrživu patnju, nisu nužno i psihički bolesne. * Samoubistvo je uglavnom karakteristično za bogatije ili siromašne. :: Samoubistvo je zastupljeno proporcionalno, unutar svih razina i skupina zajednice. * Suicidalne osobe bez dvoumljenja žele umrijeti. :: Većina suicidalnih osoba je neodlučna hoće li nastaviti živjeti ili ne (što prevenciju čini mogućom) i zapravo potajno žele da ih se "spasi". * Razgovaranje o samoubistvu potiče na njegovo izvršenje. :: Potpuno suprotno. Razgovor o samoubistvu znači brigu za probleme određenog pojedinca, pokušaj pružanja pomoći i uklanjanje suicidalnih misli. * Neuspjeli pokušaj samoubistva ne treba uzimati za ozbiljno. :: Četiri od pet osoba pokušalo je samoubistvo bar jednom prije toga. Neuspjeli pokušaj samoubistva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć, jer takve osobe najčešće pokušavaju dok ne uspiju. * Kada mlada osoba priča o tome kako će se ubiti to zapravo znači da samo želi privući pažnju. :: To je poziv za pomoć koju treba pružiti mladoj osobi (osobito tinejdžeru). * Kada mlada osoba izvrši samoubistvo to je obično plod impulsivnog ponašanja. :: Za većinu mladih ljudi koji su pokušali ili izvršili samoubistvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljali o tome i u svojim razgovorima spominjali moguće načine samoubistva. == Samoubistvo u krivičnom/kaznenom pravu == Iako se u prošlosti, i danas u nekim državama, suicid - uglavnom iz vjerskih razloga - tretirao kao krivično djelo, većina današnjih zakonodavstava za počinitelja samoubistva ne predviđa nikakve sankcije. S druge strane, pomaganje drugoj osobi da sebi oduzme život se tretira kao [[krivično djelo]], bilo kao poseban oblik zvan [[pomaganje u samoubistvu]], bilo kao poseban, odnosno lakši oblik [[ubistvo|ubistva]]. == Vidite još == * [[Masovno samoubistvo]] == Napomene == {{Napomene|colwidth=40em}} == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Agerbo E., Nordentoft M. and Mortensen, B. P. (2002). Familial, psychiatric, and socioeconomic risk factors for suicide in young people: nested case-control study. British Medical Journal, 325 (7355): 74, doi:10.1136/bmj.325.7355.74. * Australian Goverment (2007). Risk and protective factors in suicide prevention. Australian Government-Department of Health and Ageing. * Christoffersen, M. N., Poulsen, H. D., Nielsen, A (2003). Attempted suicide among young people: risk factors in a prospective register based study of Danish children born in 1966. Acta Psychiatrica Scandinavica, 108 (5), pp. 350-358. * Dirkem, E. (1997). Samoubistvo. Beograd: BIGZ. *{{cite book |author=Gambotto, Antonella |title= The Eclipse: A Memoir of Suicide |publisher=Broken Ankle Books |location=Australia |year=2004 |isbn=0-9751075-1-8}} *{{Cite book|title=Suicide in Nazi Germany |first=Christian |last=Goeschel |publisher=Oxford University Press |year=2009 |isbn=0-19-953256-7 |url=http://books.google.com/books?id=EIjccRg7_UYC&pg=PA5&lpg=PA5 |ref=harv}} * [[Hans Rost]]: ''Bibliographie des Selbstmordes''. Verlag Roderer, Regensburg 1992, ISBN 3-89073-343-3 (Repr. d. Ausg. Augsburg 1927) * ''Suizid-Bibliothek. 1.000 Werke aus den Jahren 1578 bis 1945'' (ca. 100.000 Seiten auf 1500 Mikrofiches). Harald Fischer Verlag, Erlangen 2005, ISBN 3-89131-463-9. * Al Alvarez: ''Der grausame Gott. Eine Studie über den Selbstmord''. Aus dem Englischen übertragen von Maria Dessauer. Fischer, Frankfurt am Main 1980. Originalausgabe: ''The Savage God'' (1972) * Jean Améry: ''Hand an sich legen. Diskurs über den Freitod'' (Werke; 3). Klett-Cotta 2005, ISBN 3-608-93563-0. * Jean Baechler: ''Tod durch eigene Hand. Eine wissenschaftliche Untersuchung über den Selbstmord'' („Les suicides“). Ullstein, Frankfurt am Main 1981, ISBN 3-550-07701-7. * Andreas Bähr (Hrsg.): ''Sterben von eigener Hand. Selbsttötung als kulturelle Praxis''. Böhlau, Köln 2005, ISBN 3-412-18405-5. * Paul B. Baltes u. a.: ''Schwerpunkt Selbstbestimmtes Sterben'' (Aufklärung und Kritik / Sonderheft; 11). Gesellschaft für kritische Philosophie, Nürnberg 2006, {{ISSN|0945-6627}}. * Ursula Baumann: ''Vom Recht auf den eigenen Tod. Die Geschichte des Suizids vom 18. bis zum 20. Jahrhundert''. Böhlau, Weimar 2001, ISBN 3-7400-1180-7. * Thomas Bronisch: ''Der Suizid. Ursachen, Warnsignale, Prävention''. C.H. Beck, München 2007, ISBN 978-3-406-55967-9. * Heidrun Bründel: ''Jugendsuizidalität und Salutogenese. Hilfe und Unterstützung für suizidgefährdete Jugendliche''. Kohlhammer, Stuttgart 2004, ISBN 3-17-018378-8. * Heidrun Bründel: ''Amok und Suizid – eine unheilvolle Allianz''. Verlag für Polizeiwissenschaft, Frankfurt am Main 2011, ISBN 978-3-86676-156-8. * Émile Durkheim: ''Der Selbstmord''. Suhrkamp, Frankfurt am Main 2006, ISBN 3-518-28031-7. * Elmar Etzersdorfer u.&nbsp;a. (Hrsg.): ''Neue Medien und Suizidalität. Gefahren und Interventionsmöglichkeiten''. Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen 2003, ISBN 3-525-46175-5. * Christian Goeschel: ''Selbstmord im Dritten Reich''. Suhrkamp 2011, ISBN 978-3-518-42269-4. (das Buch behandelt die Jahre 1918–1945)<ref>[http://www.socialnet.de/rezensionen/12842.php Renzension von Prof. Richard Utz]</ref> * Udo Grashoff: ''In einem Anfall von Depression … Selbsttötungen in der DDR''. Ch. Links, Berlin 2006, ISBN 3-86153-420-7 (vgl. auch den Aufsatz desselben Autors: [http://www.stiftung-aufarbeitung.de/downloads/pdf/GRASHOFF.pdf PDF])<ref>[http://www.christoph-links-verlag.de/index.cfm?inhalt=detail&nav_id=1&titel_id=420 Abstract, Leseproben].</ref> * Claude Guillon, Yves LeBonniec: ''Gebrauchsanleitung zum Selbstmord. Eine Streitschrift für das Recht auf einen frei bestimmten Tod''. Robinson-Verlag, Frankfurt am Main 1982, ISBN 3-88592-032-8. * Thomas Haenel: ''Amok und Kollektivsuizid. Selbsttötung als Gruppenphänomen.'' Verlag NZZ Libro, Zürich 2012, ISBN 978-3-03823-773-0. * Arno Herberth, Thomas Niederkrotenthaler und Benedikt Till (Hrsg.): ''Suizidalität in den Medien. Interdisziplinäre Betrachtungen. Suicidality in the Media. Interdisciplinary Contributions''. [[Lit-Verlag]], Münster/ Wien 2008, ISBN 978-3-8258-1641-4. * Heidi Jans-Dejung: ''Die Brücke''. Selbstverlag, Zug (Schweiz) 2010, ISBN 978-3-033-02368-0. * Kay Redfield Jamison: ''Wenn es dunkel wird. Zum Verständnis des Selbstmordes''. BTV, Berliner Taschenbuch Verlag, Berlin 2002, ISBN 3-8333-0232-1. * Wilhelm Kamlah: ''Meditatio Mortis. Kann man den Tod verstehen und gibt es ein Recht auf den eigenen Tod?'' Klett Verlag, Stuttgart 1976. * Heinz Katschnig u. a.: ''Österreichischer Psychiatriebericht 2001. Teil 1''. Ludwig-Boltzmann-Institut für Sozialpsychiatrie, Wien 2001 [http://www.bmg.gv.at/cms/home/attachments/8/5/0/CH1273/CMS1038920009809/psychatriebericht_teil_i1.pdf (PDF)] * Heike Knebel, Nathalie Klüver: ''Reflexionen – Suizidprävention bei Kindern und Jugendlichen''. Kilian-Andersen-Verlag, Ratekau 2010, ISBN 978-3-9813623-0-5. * Paul-Ludwig Landsberg: ''Das moralische Problem des Selbstmords''. Aus dem Französischen von Eva Moldenhauer. Herausgegeben von Eduard Zwierlein. Mit einem Essay von Wilhelm Kamlah. Verlag Matthes und Seitz, Berlin 2012, ISBN 978-3-88221-978-4. * Edouard Levé: ''Selbstmord''. Verlag Matthes und Seitz, Berlin 2012, ISBN 978-3-88221-591-5. * Manfred von Lewinski: ''Ausharren oder gehen? – Für und wider die Freiheit zum Tode''. Olzog, München 2008, ISBN 978-3-7892-8254-6. * Realino Marra: ''Suicidio, diritto e anomia. Immagini della morte volontaria nella civiltà occidentale''. Edizioni Scientifiche Italiane, Napoli 1987. * Georges Minois: ''Geschichte des Selbstmords''. Artemis & Winkler, Düsseldorf 1996, ISBN 3-538-07041-5. * Angela M. Müller: ''Die Selbsttötung in der Lateinischen Literatur der Kaiserzeit bis zum Ende des 1. Jahrhunderts n. Chr''. Dissertation, Universität Zürich 2003. * Susanne Niemz: ''Sozialverträgliches Sterben. Die Debatte um assistierten Suizid und Sterbehilfe''. S. Roderer, Regensburg 2010, ISBN 978-3-89783-701-0. * Hermann Pohlmeier: ''Wie frei ist der Freitod? Einschränkung frei verantwortlichen Handelns durch Krankheit?'' (Berliner medizinethische Schriften, 7). Humanitas-Verlag, Dortmund 1996, ISBN 3-928366-21-1. * Hermann Pohlmeier: ''Depression und Selbstmord'' (= Schriften der Deutschen Gesellschaft für Humanes Sterben. 3). 3. Auflage. Edition Parerga, Düsseldorf 1996, ISBN 3-930450-02-X. * Hermann Pohlmeier: ''Selbstmordverhütung. Zur Ethik von Selbstbestimmung und Fremdbestimmung''. (= Medizinethische Materialien. 96). Zentrum für medizinische Ethik, Bochum 1994, ISBN 3-927855-74-X. * Erwin Ringel (Hrsg.): ''Selbstmordverhütung.'' 5. Auflage. Verlag Klotz, Eschborn 1997, ISBN 3-88074-224-3. * Gabriela Signori (Hrsg.): ''Trauer, Verzweiflung und Anfechtung. Selbstmord und Selbstmordversuche in mittelalterlichen und frühneuzeitlichen Gesellschaften''. (= Forum Psychohistorie. 2). Edition Discord, Tübingen 1994, ISBN 3-89295-581-6. * Geo Stone: ''Suicide and attempted suicide. Methods and consequences''. Carroll & Graf, New York 2001, ISBN 0-7867-0940-5. * Roger Willemsen: ''Der Selbstmord. Briefe, Manifeste, literarische Texte''. Kiepenheuer & Witsch, Köln 2002, ISBN 3-462-03169-4. * Mark Williams: ''Suicide and attempted suicide. Understanding the cry of pain''. Penguin Books, London 2001, ISBN 0-14-100561-0. * ''Suizid und Suizidprävention in der Schweiz''. Bundesamt für Gesundheit, Bern 2005. ([http://www.bag.admin.ch/themen/medizin/00683/01915/index.html?lang=de]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Suicide}} * [http://ss-ri.hr/su_suicid_A.htm Ukoliko te obuzimaju suicidalne misli, pročitaj ovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070104102002/http://ss-ri.hr/su_suicid_A.htm |date=2007-01-04 }} (hrv.) * [http://www.medicina.hr/clanci/problem_samoubojstva_kod_mladezi.htm Medicina.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411005323/http://www.medicina.hr/clanci/problem_samoubojstva_kod_mladezi.htm |date=2006-04-11 }} (hrv.) * [http://www.differentia-nis.org/forum/samoubistvo_suicid_smrt-t1123.0.html Diskusija o samoubistvu] (sh) * [http://www.centarsrce.org/ Centar za pružanje emotivne podrške i prevenciju samoubistava] * [http://www.centarsrce.org/images/stories/SRCE/pdf/brosura.pdf Brošura kampanje za prevenciju autodestruktivnog ponašanja kod mladih] * [http://psihoterapija.rs/samoubistvo.html Rečnik psihoterapije o samoubistvu] * [http://www.helpguide.org/mental/suicide_prevention.htm Help Guide, prevencija suicida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219142020/http://www.helpguide.org/mental/suicide_prevention.htm |date=2008-02-19 }} * [http://savetovaliste.nshc.org.rs/samoubistvo.htm SAMOUBISTVO - Otići zauvek ili nestati na neko vreme] * [http://www.pravoslavni-odgovor.com/Svet_oko_nas/samoubistvo_greh_bez_oprostaja/glavni_vinovnik_samoubistva_djavo.htm Samoubistvo - greh bez oproštaja] * [http://www.qprinstitute.com/pdfs/SerbCroatForever%20Decision.pdf Samoubistvo konačna odluka] {{medicinsko upozorenje}} [[Kategorija:Suicid| ]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Smrt]] [[Kategorija:Socijalna psihologija]] <references group="n" /> af2rwtpaop5qwz4nj9t6f34ebtnpozf 41260741 41260740 2022-08-01T11:58:28Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infobox disease-lat | Name = Samoubistvo<br />{{jez-lat|Suicid}} | Image = Alexandre-Gabriel Decamps - The Suicide - Walters 3742.jpg|Caption = ''Samoubistvo'' <br />Alexandre-Gabriel Decamps (1803—1860) | ICD10 = {{ICD10|X|60||x|60}}–{{ICD10|X|84||x|60}} |ICD9 = {{ICD9|E950}} |MedlinePlus = 001554 | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 288598 | MeshName = Suicide | MeshNumber = F01.145.126.980.875 }} '''Samoubistvo, suicid''' {{napomena|Zbog pojmovne istorodnosti u tekstu se ravnopravno koriste termini samoubistvo i suicid.}} ({{jez-lat|sui - sebe, occidere - ubiti}}) je aktivni ili pasivni autodestruktivni čin u kojem čovek svesno i namerno oduzima sebi život, zbog različitih motiva. U autodestruktivna ponašanja se, osim samoubistva, ubrajaju i pokušaj samoubistva, planiranje ili samo razmišljanje o samoubistvu i sve vrste samoozleđivanja. Samoubistvo je jedan od retkih fenomena koji je potpuno oslobođen, polnih, rasnih, kulturoloških, vrednosnih, vremenskih i uzrasnih granica <ref>Stack S, Wasserman I. ''Race and method of suicide: culture and opportunity.'' Arch Suicide Res 2005;9:57-68. PMID:16040580 doi:10.1080/13811110590512949</ref>. Prema [[psihoanaliza|psihoanalizi]], samoubistvo je čin autoagresije, izraz sadizma super-ega koji se okrenuo protiv same [[osoba|osobe]]. Samoubistvo je očajnički protest, ono je čin pobune ega protiv tiranskog superega i, istovremeno, poslednji pokušaj zadobijanja njegove naklonosti. Samoubistvo je, prema [[Sigmund Frojd|Frojdovoj]] [[teorija|teoriji]] [[nagon]]a, najdirektniji izraz nagona smrti, odnosno impulsa za totalnom autodestrukcijom. Mnoge osobe reaguju suicidalnim [[ideja]]ma u kriznim [[situacija]]ma, a da mogu proći [[godina|godine]] da ih ne ostvare, ili koriste suicidalne intencije da bi izazvale pažnju okoline. Ipak, na svaku suicidalnu težnju treba na vreme obratiti pažnju. Prevencija suicida zauzima važno mesto u medicinskim i socijalnim uslugama. Iako na prvi pogled svako samoubistvo izgleda kao duboko lični čin,''... uništavajući svoj život samoubica dovodi u pitanje temeljnu vrednost društva - ljudski život: što ovu pojavu čini društvenom devijacijom...i socijalnim problemom zbog masovnosti i zbog uzroka i posledica koje imaju duboko socijalno značenje...<ref name="Jugović" >Jugović, A. ''Socijalno-demografska i etiološka obeležja suicida u savremenom društvu.'' Specijalna edukacija i rehabilitacija (Beograd), Vol. 10, br. 3. 529-546, 2011. [http://www.casopis.fasper.bg.ac.rs/izdanja/SEIR2011/vol10br3/3_OPSTE_TEME/01-Aleksandar_Jugovic.pdf Pregledni naučni rad], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>'' == Terminologija == ;Samoubistvo ({{jez-lat|suicid}}) Samoubistvo je svesno i namerno aktivno ili pasivno uništenje vlastitog [[život]]a. Pri čemu počinilac mora biti [[svest]]an da će nakon ovog čina nastupiti posledica ([[smrt]]). Pored ove najčešće korišćene, postoji i bezbroj drugih koje samoubistvo definišu kao: * ''usamljeničko i očajničko rešenje za trpljenje koje za jednu osobu izgleda kao situacija koja nema drugu alternativu <ref>Shneidman, E. (1996). ''The Suicidal Mind.'' New York: Oxford Univesity Press</ref>'' * ''oblik poremećene komunikacije u trenucima teških životnih kriza'', ili metaforički rečeno, ''kao intrapsihičku dramu na interpersonalnoj pozornici'', ili ''ponašanje koje se kreće između normalnog i patološkog...''<ref name="Jugović"/>. ;Lažno samoubistvo Lažno samoubistvo je smrt koja naoko liči na samoubistvo ali joj nedostaje [[svest|svesnost]] ([[Dete|deca]], [[duševni bolesnik|duševni bolesnici]], bolesnici u [[delirijum]]u) ;Pokušaj samoubistva ({{jez-lat|tentamen suicidi}}) Svaki čin kod koga je postojala svesnost i namera uništenje vlastitog života, ali zbog lošeg izbora načina i sredstva nije nastupila smrt iako je počinilac to želeo naziva se pokušaj samoubistva. Ako pri pokušaju samoubistva nastanu komplikacije nakon kojih nastupa smrt, koje su u uzročnoj vezi s izvršenim činom, govori se o samoubistvu. * ''„Pokušaj samoubistva je mnogostruko determinisan i svojevrstan, možda poslednji „poziv za pomoć“, krik, „apel u funkciji alarma“, očajnički dijalog sa okolinom od koje na simboličan način ugrožena osoba traži pomoć“...<ref name="Jovan"/>'' ;Inscenirani pokušaj samoubistva Čin u kome počinilac simulira pokušaj samoubistva, ali ne želi da umre, je inscenirani pokušaj samoubistva. Ako se smrt u tom činu desi ona je posledica nesretnog slučaja. == Podela samoubistava == {| class="wikitable" |- ! Podela !! Karakteristike |- | '''Osnovna podela''' || Smišljena (planirana) u afektu • Pojedinačna • Dvojna • Višestruka • Naprasna i polagana • Aktivna i pasivna • Prema uzrastu • Prema polu • Prema bračnom statusu • Prema metodi izvršenja • Mestu i vremenu kad su počinjena |- | '''Prema motivu''' ||Traženje pomoći • Bežanje iz nepodnošljive situacije • Oslobađanje od teške psihičke patnje • Pokušaj uticaja na neku značajnu, drugu osobu • Kao manifestacija ljubavi • Olakšavanje teškoća drugima • Kako bi se drugi ražalostili • Kako bi se drugi uverili koliko očajno je bilo živeti • Kao pokušaj otkrivanja da li su zaista voljeni • Činjenje nečega u nepodnošljivoj situaciji • Gubitak samokontrole • Želja za smrću. |- | '''Prema tipu''' || Suicidi adolescenata • Eutanazija • Kombinacija samoubistva i ubistva • Suicid bombom (kamikaze, gerila, teroristi) • Ritualni suicid ([[sepuku]]) • Masovni suicid • Suicidni pakt • Internetom izazvan suicid<ref>''Nemačka manekenka se ubila zbog "hejtera" na Internetu'' Vest preuzeta sa: [http://www.blic.rs/Vesti/Svet/316621/Nemacka-manekenka-se-ubila-zbog-hejtera-na-Internetu Blic on line (11/4/2012)], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> • Suicid u ratu (kao bolji izbor od mučenja ili torture, ili zbog gubitka časti) • Isprovocirani suicid (u kojem npr. samoubica isprovocira policajca da ga ubije) |- | '''Prema načinu izvršenja''' ||Samospaljivanjem • Izazivanjem automobilske nesreće • Davljenjem u vodi • Strujnim udarom • Vešanjem • Smrtonosnom injekcijom • Predoziranjem lekova (hipnotika, antidepresiva, analgetika, barbiturata) • Gušenjem plastičnom kesom (gušenje ugljen-dioksidom) • Trovanjem • [[Sepuku]] (srednjovekovni način, [[sepuku|harakiri]]) • Samustreljivanjem vatrenim oružjem • Sečenjem velikih arterija ili traheje na vratu • Sečenjem vena (najčešće podlaktica) • Gladovanjem do smrti • [[Trovanje ugljen-monoksidom|Trovanjem udisanjem ugljen-monoksida]] • Padom sa visine |} == Istorijat == [[Datoteka:Guido Reni 058.jpg|thumb|Samoubistvo Lukrecije koju je silovao sin poslednjeg Rimskog cara]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-12499, Berlin-Grunewald, Friedhof für Selbstmörder.jpg|thumb|Ekskomunikacija i zabrane ukopa samoubica na svetim mestima, koje je uvelo [[hrišćanstvo]] imalo je za posledicu stvaranje grobalja bezimenih samoubica, kao što je ovo u [[Berlin]]u iz [[1931]]]] [[Datoteka:USS White Plains attack by Tokkotai unit 25.10.1945 kk1a.jpg|thumb|Samubilački napad japanskih pilota-kamikaza na [[USA|američki]] [[nosač aviona]] CVE-66 u Drugom svetskom ratu.]] [[Datoteka:Sinđelić at Čegar Hill.jpg|thumb|Patriotski samoubilački čin [[Stevan Sinđelić|Stevana Sinđelića]] i njegovih saboraca u bici na Čegru.]] Samoubistvo je svesni individualni čin i najčešće, lična ljudska drama. Kroz ljudsku istoriju samoubistvo je shvatano i prihvatano na različite načine u zavisnosti od [[epoha]], ljudskih grupa, [[kultura]] i [[religija]] <ref name="Jovan">Jovan Bukelić, ''Autoagresivnost'', MD Medicinska revija God I Broj 2 septembar 2009. [http://www.md-medicaldata.com/files/md-02-61-66_autoagresivnost.pdf Aktuelne teme], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. U starom Rimu taj čin je smatran hrabrošću a u [[Japan]]u ponosni način smrti za viteški rod. Samoubistvo se kroz istoriju sreće i kao verski obred, npr samoubistvo žene na sprovodu svog supruga ([[Aljaska]], [[Madagaskar]]), ali i herojski i patriotski čin npr samoubistvo [[samuraj]]a, [[kamikaze|kamikaza]] ili velikih vojskovođa, nakon izgubljenih bitaka, jer su smatrali da je smrt od sopstvene ruke bolja od ropstva sa kojim bi se suočili prilikom zarobljavanja.<ref>Fedden, Henry Romilly: ''Suicide'' London, Peter Davies, 1938.</ref> * U [[preistorija|praistorijskom periodu]] samoubistvo je bio čin kojim je pojedinac pomagao grupi da preživi tj. da sačuva hranu. * U primitivnim društvima samoubistvo se različito koristilo; kao sredstvo za osvetu, kao način prebacivanja odgovornosti za smrt na neku osobu koja ju je navodno izazvala, te kao način omalovažavanja protivnika. * U [[antika|antičkom doba]], [[Aristotel]]. je govorio;''"samoubistvom se ne čini dobro, nego beži od zla"''. [[Platon]] relativizuje osudu samoubistva, ali i upozorava ''"...ljudi su deo božijeg blaga"'' i ističe ".''.. da je smrt dobra, bilo da je to stanje bez osećaja slično snu, bilo da predstavlja neku seobu i susret sa umrlim velikanima.."''<ref>Platon: ''Odbrana Sokratova''. Kriton. Fedon", BIGZ, 1976)</ref> Platon je samoubistvo osuđivao, nazivajući ga sramotnim činom, i predložio da počinioci samoubistva moraju biti sahranjeni u neoznačenim grobovima. U drevnoj Grčkoj, [[Egej (mitologija)|Egej]] se, videvši da na brodu njegovog sina Teseja nema bele zastave, koju je obećao istaknuti ukoliko Minotaur bude poražen, bacio u [[more]], koje i danas nosi njegovo ime. U grčkim polisima, kao i Rimu bila je poznata institucija prinudnog samoubistva, kao vid smrtne kazne. Na takvo samoubistvo bio je npr. osuđen [[Sokrat]]. Spartanci na čelu sa neustrašivim Leonidom, kod Termopila, dobrovoljno su izabrali smrt, umirući od strela, jedan po jedan.<br />Hanibal Barka, veliki vojskovođa i političar, odabrao je smrt samoubistvom radije nego ponižavajuću predaju Rimljanima, koji se u 9. godini, pred ocem Hasdrubalom, zakleo na rat. Daleko od rodne Kartagine, prognan i sam, okružen Rimljanima, sipao je u čašu otrov, koji je nosio u prstenu još od bitke kod Kane.<ref>Singh, BS: ''Samoubojstvo: javne zdravstvene krize našeg vremena'',1998.</ref> * Postoji uverenje da su i [[Antički Rim|Rimljani]] poštovali pravo čoveka da oduzme sebi život, i zato je bilo dosta samoubistava. I pored toga što je bio protiv samoubistava, [[Marko Tulije Ciceron|Ciceron]] je izrazio divljenje što je [[Marko Porcije Katon Mlađi|Katon Mlađi]] radije odlučio da sebi oduzme život, nego da živi pod [[Gaj Julije Cezar|Cezarovom]] [[diktatura|diktaturom]]. Lukrecija, Rimska plemkinja, koju je silovao sin poslednjeg Rimskog cara, po imenu Sektus, nakon molbe da kazne počinioca, koju je uputila svojoj porodici, ubila je sebe. Mnogi umetnici, kao [[Ticijan Večeli|Ticijan]], [[Rembrant]], Durer, Rafe, [[Sandro Botičeli|Botičeli]], prikazivali su njeno samoubistvo u svojim umetničkim delima. * [[Stari Egipat|Stari Egipćani]] su imali običaj da, uz sve počasti preminulom vladaru, sahrane i njegove sluge, za slučaj da mu zatrebaju u [[zagrobni život|zagrobnom životu]]. Kasnije su taj običaj zamenili slikama sluga u grobnici. * Stav o samoubistvu u ranijoj antici bio je negativan, da bi zaista prešao u odobravanje i prihvatanje, na primer [[Stoici]] su samoubistvo smatrali najvišim izrazom ljudske slobode. Stoičari dopuštaju samoubistvo kao „racionalni rastanak sa životom“, na primer iz patriotskih razloga ili zbog neizlečive bolesti. Tako se patriotskim razlozima tumači samoubistvo sledbenika stoičke filozofije [[Marko Porcije Katon Mlađi|Katona Mlađeg]], nakon poraza u bici kod Tapsa, koje se često naziva i simboličkim krajem tiranije [[Rimska republika|Rimske republike]] <ref name="Jovan"/>. * [[Goti]] i [[Kelti]] su verovali da je sramota umreti prirodnom smrću. Viking koji nije imao „sreće da umre u bici“ umro bi od sopstvenog mača ili skakanjem sa stene da bi mogao da uđe u Valhala (veliku dvoranu Odina za ubijenog junaka po nordijskoj mitologiji) * [[Avgustin Hiponski|Sveti Augustin]] je samoubistvo izjednačavao sa ubistvom. * [[Japanci]] vekovima poštuju samoubice i prema samoubistvu postoji prihvatljiv i odobravajući stav. Među plemenima i u vojsci samoubistvo se smatra dužnošću i čašću ([[sepuku|harakiri]] - rasecanje stomaka, kao odgovor na sramotu, gubitak časti ili kaznu). Za drevne i rigidne samuraje samoubistvo je bila čast. U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[kamikaze]] su svojim samoubilačkim akcijama uvlačile strah u kosti saveznicima na [[Tihi okean|Pacifiku]]. Posle Drugog svetskog rata veliki broj Japanaca izvršio je samoubistvo [[1945]]. Među ljubavnim parovima u Japanu potpisuje se sporazum o samoubistvu. Svetu je poznat [[sepuku]] ili harakiri, kako ga zovu [[Evropa|Evropljani]], kojim je završio život jedan od najvećih japanskih književnika [[Jukio Misima]], čija je samoubistvo privukla veliku medijsku pažnju <ref name="Jovan"/>. * U srednjem veku razvijeno je verovanje da je samoubistvo početak [[Vampir|vampirizma]]. U mnogim kulturama, uključujući i staru [[Engleska|Englesku]], ljude koji su počinili samoubistvo sahranjivali su na raskrsnici puteva (u znaku krsta sačinjenog od puteva) kao prevencija da postanu vampiri. * U vreme [[renesansa|renesanse]], u zapadnom svetu, ljudi su bili religiozni ili praznoverni, i verovali su da se depresivne misli o samoubistvu mogu izmeniti religijom. ''„Zašto bi se ubili ako verujete da će vam „život“ biti gori posle smrti“'' propovedali su u crkvama. U [[16. vek]]u [[Tomas Mor|Tomas Mor]] u svom delu ''"Utopija"'' preporučuje „dobrovoljno samoubistvo“ za one koji pate od neizlečivih bolesti. U svojim delima Montenje je skeptičan prema moralnim pozicijama samoubistva kao svesnom ličnom izboru. * Istorija beleži mnoge slavne samoubice. Među umetnicima - [[Vinsent van Gog|Van Goga]], državnicima, vladarima i vojskovođama - Sardanapala, [[Neron]]a, [[Marko Antonije|Marka Antonija]], [[Stevan Sinđelić|Stevana Sinđelića]], [[Jozef Gebels|Gebelsa]], [[Herman Gering|Geringa]], [[Adolf Hitler|Hitler]], [[Salvador Aljende|Salvadora Aljendea]], književnicima - [[Vladimir Majakovski|Majakovskog]], Jesenjina, [[Džek London]]a, [[Virdžinija Vulf]] (koja je napunila džepove svog kaputa kamenjem i mirno krenula ka reci kraj kuće), Hemingveja, u čijoj je porodici postojao veliki broj samoubistava. Zna se i da je Hemigvej pred kraj svog života pio čak i do tri flaše viskija sa šakom lekova. * U Velikoj Britaniji je čin samoubistva do [[1961]]. smatran krivičnim delom. Alvarez ([[1971]]) saopštio je da se u jednom engleskom gradiću, nakon samoubistva jednog dečaka, ceo razred obesio o istu kuku u narednih deset dana <ref>Holt, Gerry. [http://www.bbc.co.uk/news/magazine-14374296 "When suicide was illegal"]. [[Bi-Bi-Si njuz|BBC News]]. 3 August 2011. Accessed 11 August 2011.</ref><ref name=guardian_style>{{cite web|title=Guardian & Observer style guide|url=http://www.guardian.co.uk/styleguide/s|work=Guardian website|publisher=[[Gardijan (novine)|The Guardian]]|accessdate=29 November 2011}}</ref> * Ritualna samoubistva češća su u sektama, pod snažnim uticajem induktora, zbog reinkarnacije i verovanja da ih „gore, na onom svetu“ očekuje „srećniji život“. * Kami piše da se samoubilački čin „priprema u tišini srca, baš kao i veliko umetničko delo“. U mreži haosa traženje smisla življenja donosi umor življenju, pogotovu kad su „čeljusti smrti neprestano otvorene“. Redukcija haosa je sužavanje kognitivnog polja i minimiziranje alternativa. == Epidemiologija == Podatak [[Svetska zdravstvena organizacija|Svetske zdravstvene organizacije]] da milion ljudi godišnje oduzme sebi život, ili da svakih 40 sekundi neka osoba u svetu izvrši samoubistvo, ide u prilog pandemije problema samoubistava u svetu. Takođe [[Svetska zdravstvena organizacija|SZO]] procenjuje da su pokušaji samoubistva i do 20 puta češći. [[Statistika]] svedoči da svake godine u svetu između deset i dvadeset miliona ljudi pokuša samoubistvo, a milion osoba uspe u tom naumu. Od ovog broja, 86% svih samoubistava dogodilo se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, u kojima su osobe mlađeg uzrasta, od 15 do 29 godina, učestvovale sa preko 40% <ref>Peden M, McGee K, Sharma G. ''The injury chart book: a graphical overview of the global burden of injuries.'' Geneva, World Health Organization, 2002.</ref>. U Evropi, godišnje, samoubistvo izvrši oko 30.000 ljudi. Određene populacije su u posebnom riziku od samoubistava, kao što su muškaraci u istočnoj Evropi, i adolescenati i žena u zapadnoj Evropi. Suicid je u nekim zemljama treći uzrok smrtnosti populacije starosti od 15-44 godine, dok je u drugim zemljama vodeći uzrok smrti uzrasne grupe od 10-24 godine. Iz globalne statistike samoubistava prema analizi SZO, vidi se da je udeo samoubistava mlade i srednje generacije (od 5-44 godine starosti) [[2000]]. povećan za 15% u odnosu na period od pre pedeset godina (1950—2000).<ref>World Health Organization (WHO). ''Mental health in the WHO European Region.'' [http://www.who.dk/document/mediacentre/fs0303e.pdf Geneva, World Health Organization (accessed 1 December 2003)].</ref>. [[Datoteka:Evolution global suicide.jpg|center|500px]] Istraživanja su takođe pokazala da je više od 90% osoba koje su izvršile samoubistvo bolovalo od [[Klinička depresija|depresije]] ili nekog drugog mentalnog poremećaja, ili je bio sklono zloupotrebi psihoaktivnih supstanci (alkohol, droga, lekovi) <ref>Beautrais AL. ''Risk factors for suicide and attempted suicide among young people. A report prepared for the National Health and Medical Research Council 1998''. Canberra: National Health and Medical Research Council, 2000.</ref> Neki faktori rizika variraju u zavisnosti od uzrasta, pola, rase i etničke pripadnosti. Mogu se menjati i tokom vremena, dok se neki faktori često javljaju kombinovano. Takođe samoubilački faktori se razlikuju u stepenu uticaja, i najčešće jedan faktor nije dovoljan razlog za samoubistvo <ref>National Task Force on Suicide in Canada. ''Suicide in Canada''. Update of the report of the Task Force on Suicide in Canada. Ottawa, Health Canada, 1994.</ref>. [[Datoteka:Стопа самоубистава (2010).svg|centar|mini|500px|<center>Broj samoubistava na 100.000 stanovnika u svetu</center>]] Nisku stopu samoubistava imaju [[Albanija]], [[Jermenija]], [[Azejberdžan]], [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Malta]], [[Egipat]]... dok u grupu sa visokom stopom samoubistva spadaju [[Litvanija]], [[Ukrajina]], [[Slovenija]], [[Finska]], [[Danska]], [[Mađarska]] i [[Srbija]], [[Hrvatska]]... U Evropi, stope samoubistava variraju od 3,5 na 100.000 stanovnika u [[Grčka|Grčkoj]] <ref name="Grč"/> do 38.6 na 100.000 u [[Litvanija|Litvaniji]] <ref name="Litv"/><ref>Jenkins R, Kovess V. ''Evaluation of suicide prevention: A European approach.'' international review of psychiatry, 2002, 14(1):34-41.</ref>. Najveće stope samoubistava u evropskom regionu takođe su i najviše na svetu. <center> {| class="wikitable center" |+ '''Broj samoubistava u svetu na 100.000 stanovnika, godišnje''' <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/country_reports/en/index.html WHO; Country reports and charts available (Last update: 2011).], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> |- style="background:#ececec;" |''Rang''||''Zemlja''||''Godina''||''Muškarci''||''Žene''||''Ukupno'' |- | 1. ||Litvanija <ref name="Litv">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/lith.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Lithuania, 1981-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||61.3||10.4||38.6 |- | 2. ||[[Rusija]] <ref>{{en}}[http://www.who.int/mental_health/media/russ.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Russian Federation, 1980-2006''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2006||53.9||9.5||30.1 |- | 3. ||[[Belorusija]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/bela.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Belarus, 1981-2007''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2007||48.7||8.8||27.4 |- | 4. ||[[Kazahstan]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/kaza.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Kazakhstan, 1981-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2008||43.0||9.4||25.6 |- | 5. ||Mađarska <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/hung.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Hungary, 1955-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||40.0||10.6||24.6 |- | 6. ||[[Japan]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/japa.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Japan, 1950-2009''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||36.2||13.2||24.4 |- | 7. ||[[Letonija]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/latv.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Latvia, 1980-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||40.0||8.2||22.9 |- | 8. ||Slovenija <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/slov.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Slovenia, 1985-2009''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||34.6||9.4||21.9 |- | 9. ||Ukrajina <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/ukra.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Ukraine, 1981-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||37.8||7.0||21.2 |- | 10. ||Srbija <ref name="Srb">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/serb.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Serbia, 1998-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||28.1||10.0||18.8 |- | 11. ||[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/unitstates.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, USA, 1950-2005''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||17.7||4.5||11.0 |- | 12. ||[[Brazil]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/braz.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Brazil, 1980-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2008||7.7||2.0||4.8 |- | 13. ||Grčka <ref name="Grč">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/gree.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Greece, 1960-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||6.0||1.0||3.5 |- | 14. ||Egipat <ref name="Еги">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/egyp.pdf ''Suicide rates (per 100,000), by gender, Egypt, 1974-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||0.1||0.0||0.1 |} </center> Samoubistvo se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] rangira kao '''deseti vodeći uzrok smrti''' <ref>National Institute of Mental Health. Suicide in the U.S.: Statistics and Prevention. Accessed May 2, 2011. Available at [http://www.nimh.nih.gov/health/publications/suicide-in-the-us-statistics-and-prevention.shtml.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref><ref>National Center for Health Statistics (NCHS). FastStats: self-inflicted Injury/suicide. Available at [http://www.cdc.gov/nchs/fastats/suicide.htm.] Accessed May 2, 2011.</ref><ref>Comer RJ. ''Suicide.'' In: Abnormal Psychology. 6th ed. New York, NY: Worth Publishers; 2007:278-307.</ref> U određenim populacijama, kao što su [[Adolescencija|adolescenati]] i mlade odrasle osobe, samoubistvo predstavlja jedan od tri najčešća uzroka smrti. U 15 najčešćih uzroka smrti (osoba uzrasta od 1 do 85 godina) u Sjedinjenim Američkim Državama u [[2007]], {{napomena|Na osnovu podataka Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje Sjedinjenih Država.}} spadaju <ref>National Institute of Mental Health. ''Leading Causes of Death Ages 1 – 85+ in the U.S.'' National Institute of Mental Health. Available at [http://www.nimh.nih.gov/statistics/3AGES185.shtml.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Accessed June 22, 2011.</ref>:Bolesti srca - 615.616 • Maligne neoplazme - 562,795 • Cerebrovaskularne bolesti - 135.814 • Hronične boleste donjih disajnih puteva - 127.875 • Nenamerna povreda - 122.387 • Alchajmerova bolest - 74.629 • Dijabetes melitus - 71.373 • Grip i pneumonija - 52.492 • Nefritis - 46.304 • '''Samoubistvo''' - '''34.592''' • Septikemija - 34.543 • Oboljenja jetre - 29.185 • Hipertenzija - 23.963 • Parkinsonova bolest - 20.056 • Ubistvo - 17.984. Broj samoubistava u svetu poslednje decenije [[20. vek]]a i prvih decenija [[21. vek]]a, osobito posle brojnih ratnih sukoba i svetske ekonomske krize, u stalnom je porastu <ref>[http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/suicideprevent/en WHO (2011). ''Suicide prevention.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. Porast stope samoubistava od 25% uočen je u Srbiji u periodu od [[1998]]. do 2000. kod osoba oba pola, a verovatno je bila rezultat kriznih, ratnih godina i lošeg socijalno-ekonomskog stanja u kome se tada nalazila Srbija. Prema studiji koju je sprovela [[oružane snage SAD|američka vojska]], broj samoubistava među američkim vojnicima porastao je 80%, između [[2004]]. i [[2008]], što je jednako stopi od 20 samoubistva na 100.000 osoba godišnje, i najvećim delom uzrokovan je učešćem američkih vojnika u ratnim sukobima u [[Irak]]u i [[Afganistan|Afganistanu]].<ref>[http://www.medicalnewstoday.com/articles/242650.php ''Suicides Rose By 80% In US Army, 2004-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> {{Double image|center|Suicide world map - 2009 Male.svg|270|Suicide world map - 2009 Female,2.svg|270|<center>'''Broj samoubistava na 100.000 muškaraca ''<small>(levo)</small>'' i žena ''<small>(desno)</small>'' u periodu od [[1978]]. do 2008'''</center>. {{Multicol}} {{legend|#b3b3b3|nepoznato}} {{legend|#ffff65|< 1}} {{legend|#fff200|1–5}} {{legend|#ffdc00|5–5.8}} {{Multicol-break}} {{legend|#ffc600|5.8–8.5}} {{legend|#ffb000|8.5–12}} {{legend|#ff9a00|12–19}} {{legend|#ff8400|19–22.5}} {{Multicol-break}} {{legend|#ff6e00|22.5–26}} {{legend|#ff5800|26–29.5}} {{legend|#ff4200|29.5–33}} {{legend|#ff2c00|33–36.5}} {{Multicol-break}} {{legend|#cb0000|>36.5}} {{Multicol-end}} ||}} '''Polne razlike''' Upadljivo je da je broj muških samoubica veći od ženskih - npr, u Japanu taj odnos je 2:1, dok je u skandinavskim zemljama 4:1 (radi se o zemljama u kojima je već decenijama procenat samoubistava vrlo visok). U Srbiji je u periodu od 1998. do 2000. uočen porast stope samoubistava kod žena od 31%, za razliku od muškaraca kod kojih je taj porast bio nešto niži (23%). Zapaženo je da kod dečaka rešenost na samoubistvo preovlađuje pre puberteta, dok kod devojaka posle njegovog početka. Kod devojaka se uzima kao jedan od činilaca poremećaj u radu endokrinih žlezda, koji stvara predispoziciju za konflikte, na koje se onda reaguje na patološki način: pojačanom tvrdoglavošću, depresijom, neurotičnim povlačenjem od sveta i tome slično. '''Starost''' Ono što zabrinjava i što postaje sve očiglednije u 21. veku je sve veći broj samoubistava ili pokušaja samoubistva kod dece i adolescenata. Smatra se da su poremećeni odnosi u porodici u 80% svih slučajeva pokušaja samoubistva dece ispod 15 godina, direktno odgovorni za potpun neuspeh dece da se uključe u život. Vrlo je alarmantan podatak da je u svetu samoubistvo među tri vodeća uzroka smrti kod mladih osoba uzrasta od 15 do 24, odnosno od 15 do 34 godine. U dobnoj grupi od 15 do 34 godine stopa samoubistava se utrostručila u periodu od 1950-ih do 1990-ih godina. Pretpostavlja se da je porast samoubistava među mladima uzrasta od 15 do 24 godine u svetu posledica porasta prevalencije duševnih bolesti ([[Klinička depresija|depresija]], [[shizofrenija]]), zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i [[alkohol]]a, ali i veće dostupnosti vatrenog oružja <ref name="Незаразне"/>. ''U Srbiji samoubistvo je takođe čest uzrok smrti među mladim osobama uzrasta 15–24 godine. Međutim, za razliku od trendova u svetu, u Srbiji je u periodu od [[1997]]. do 2007. registovan pad učešća samoubistva u svim uzrocima smrti ove uzrasne kategorije. Tokom 1997. učešće samoubistava u svim uzrocima smrti ove dobne kategorije stanovništva iznosilo je 17%, a 2007 13%. U navedenom periodu posmatranja stope samoubistava među mladima uzrasta od 15 do 24 godine pale su za 43% <ref name="Незаразне">''Nezarazne bolesti – najveći javnozdravstveni problem, Samoubistva.'' U: ZDRAVLJE STANOVNIKA SRBIJE – analitička studija 1997–2007. INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE„Dr Milan Jovanović Batut”, Beograd (2008) str. 100-103 [http://www.minzdravlja.info/downloads/Zakoni/Ostalo/Zdravlje%20stanovnika%20Srbije%20-%20Batut.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513165132/http://www.minzdravlja.info/downloads/Zakoni/Ostalo/Zdravlje%20stanovnika%20Srbije%20-%20Batut.pdf |date=2012-05-13 }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>.'' Ne treba, potceniti i znatan broj slučajeva samoubistava među bolesnim i starijim osobama koje, osećajući se sve više radno nesposobne, usamljene, napuštene i izolovane, vrlo često prekraćuju sebi dalje muke samoubistvom, ubeđene da su izabrale najpravilniji put, za razrešenje svojih problema. U Srbiji su najviše uzrasno-specifične stope samoubistava u 2007. zabeležene u uzrastu od 75 i više godina kod osoba oba pola, što je česta pojava i u drugim sredinama. Povećana stopa samoubistava među najstarijim stanovništvom u Srbiji povezana je sa čestom pojavom teških somatskih bolesti (npr. malignim bolestima), sa nerazvijenom socijalnom mrežom i podrškom, gubitkom aktivne uloge u zajednici, kao i neprepoznatom i nelečenom depresijom <ref name="Незаразне"/><ref>WHO. ''The World Report on Violence and Health.'' Self-directed vilence. Geneva; WHO, 2002: 185-212.</ref><ref name="Atanasković">Atanasković-Marković Z, Bjegović V, Janković S, Kocev N, Laaser U, Marinković J, et al. ''The Burden of Disease and Injury in Serbia.'' Belgrade: Ministry of Health of the Republic of Serbia; 2003</ref>. '''Rasne razlike''' U Sjedinjenim Državama, samoubistava su značajno učestalija kod osoba bele rase. Među muškaracima, u 2007 registrovano je 13,5 slučaja na 100.000 stanovnika SAD bele rase, i 5,1 slučajeva na 100.000 stanovnika crne rase, 6,0 slučajeva na 100.000 stanovnika kod hispano muškaraca Međutim, stopa za Native American i Aljasku Native muškaraca je 14,3 slučajeva na 100.000 stanovnika <ref>National Institute of Mental Health. ''Suicide in the U.S.: Statistics and Prevention''. Accessed May 2, 2011.</ref> U istraživanjima sprovedenim u više zemalja (sa 53 i 43 nacija), bez obzira na pol ili starost (nezavisno od nacionalnih razlika u bogatstvu, mereno po glavi stanovnika i bruto domaćeg proizvoda), kod ljudi sa svetlijom bojom kože registrovana je veća stopa samoubistava nego kod osoba sa tamnijom bojom kože <ref>{{en}} Voracek M. ''Suicide rate and skin color''. Percept Mot Skills. Jun 2006;102(3):836-8. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16916163 Medline].</ref> === Materijalni troškovi samoubistava i pokušaja samoubistva === Prema podacima studije iz 2001, sprovedene u [[Švedska|Švedskoj]], kao jednoj od najrazvijenijih zemalja [[Evropa|Evrope]] i [[zemlja|sveta]], od posledica samoubistva umrlo je 13,3 osoba na 100.000 stanovnika, dok je 7.000 ljudi lečeno u bolnici nakon pokušaja samoubistva (ili oko 6 pokušaja na svako uspešno izvršeno samoubistvo). Međunarodnim istraživanjima procenjeno je da se između 8 i 25 pokušaja samoubistava dešava na svako uspešno izvršeno samoubistvo prema polu i starosti. Ova studija izračunala je da su troškovi društva u obliku direktnih i indirektnih troškova stvorenih samoubistavom i i pokušajem samoubistva iznosili oko 5,5 milijardi švedskih kruna ([[Švedska kruna|SEK]]) ili 0,2 odsto BDP Švedske u [[2001]], ili za samoubistvo 18,68 miliona SEK i pokušaj samoubistva 3,075 miliona SEK. Većina (84 odsto) troškova su indirektni troškovi kao posledica gubitka radnog doprinasa za društvo i direktnih medicinski troškovi koji su dominantni. Cena ljudskog života koja je velika i nemerljiva, nije uključena u obračun ukupnih troškova <ref>''Suicid och samhällsekonomiska kostnader,'' 2004 Räddningsverket, Karlstad Nationellt centrum för erfarenhetsåterföring från olyckor, Karlskoga [https://www.msb.se/Upload/Kunskapsbank/Statistik_larande/Suicid_och_samhallsekonomiska_kostnader.pdf NCO/Räddningsverket], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. Prethodne studije o troškovima samoubistava i pokušaja samoubistva u zemljama poput Švedske (koje u proseku imaju isti broj samoubistava kao u severnoj Evropi) košta 1,5 odsto BDP-a neke zemlje. Svako samoubistvo košta oko 2,5 miliona dolara a svaki pokušaj samoubistva 7.100 dolara. Nije jasno kako su u SZO (2001) došli do ovih rezultata.<ref>WHO (2001) ''The world health report 2001''</ref> == Etiologija == I pored brojnih pokušaja, teško je prihvatiti pretpostavku o tzv. urođenim samoubicama, jer za njihovo postojanje nema naučnih dokaza. Zato moramo uzeti u obzir kao uzroke samoubistva, individualni način rešavanja dubokih konflikata u ličnosti. Pri tome se misli na one konflikte koji svoj energetski potencijal dobijaju iz sfere čovekovog nagonskog života (pre svega seksualnog nagona i težnje ka moći, ali i one sfere koja dodiruje vrlo osetljivo pitanje savesti i morala). Dok se jedna vrsta osoba, sa zrelošću, uspeva da na najbolji način po sebe i druge, reši svoje duboke konflikte ili komplekse, druga vrsta pokušava da odloži njihovo rešavanje tako što ih potiskuje, rešava povremeno i delimično, često na izrazito oportunistički ili kompromisan način. Često višegodišnje nagomilavanje nerešenih konflikata (i to upravo onih koji su najintimniji), ukoliko oni ne stvore neku psihosomatsku bolest, koja onda uspeva da za izvesno vreme odvrati čovekovu pažnju i energiju sa psihičkih problema na telo, lagano povećava unutrašnju napetost u čoveku čije je nezadovoljstvo sobom i svojom okolinom u stalnom porastu. Zato bez velikih kompenzatornih mehanizama na nekoj drugoj strani ili bez retke sublimacione sposobnosti, ugrožna osoba nije u stanju da bez bilo kakvog abreagovanja suviše dugo podnosi napetost i nezadovoljstvo u sebi. Tako pored telesnog razboljevanja, neurotičnog reagovanja i agresije upravljene prema spolja (najčešće u vidu povremenih eksplozivnih pražnjenja), postoji još jedan i to vrlo opasan način „rešavanja“ pomenutog unutrašnjeg stanja u ugroženoj ossobi, a to je nesvesno okretanje protiv sebe. Ukoliko su takve ličnosti u dubokom konfliktu sa svojom okolinom ili sa sobom, {{napomena|U suštini stvari, gotovo sve vrste konflikata, na svome dnu, konflikti su sa samim sobom}}) postojala oštećenja još od rođenja, i to takva koja su u ličnosti ojačala prirodno postojeće mazohističke težnje i stvorila jedno pritajeno stanje više ili manje neprekidnog osećanja krivice, takva ličnost će postati, traumatizovane, tj. naginjaće, naravno, na potpuno nesvestan način, raznim vrstama samopovređivanja. Suicidalna ličnost sa samoubilačkom idejom dugo živi pre nego što tu ideju realizuje, iako veliki broj samoubica to ne potvrđuje, zbog razloga koji dosad nisu objašnjeni. Emocionalni i saznajni deo samoubice postepeno srasta sa razlozima koji su za ostale ljude motivi za život, a za njega razlozi zbog kojih on prekraćuje svoj život. Načini doživljavanja samoubice bitno su izmenjeni. Ono što za najveći broj osoba predstavlja uspeh, samoubica doživljava kao poraz. Zato su pojedine samubice ovaj čin izvršavale neposredno pošto su dobile najveća priznanja <ref>Striković, J., ''Samoubistvo i apsurd'', NIO Univerzitetska riječ, Nikšić, 1988. pp. 11.</ref>. Samoubistvo je svesni individualni čin i najčešće lična ljudska drama. U shvatanjima klasične psihijatrije dominira stav da je samoubistvo bolestan čin, kojem pribegavaju mentalno obolele osobe. (izuzimaju se, naravno, herojska samoubistva kao npr. srpskog heroja Stevana Sinđelića). Iako samoubistvu češće pribegavaju duševni bolesnici, ono nije retko ni među tzv. normalnim ljudima. U svakom samoubistvu sadržana je ''"značajna podsvesna hostilnost, kombinovana sa nedostatkom sposobnosti za ljubav prema drugima "'' .<ref>Striković J. : ''Samoubistvo i apsurd,'' Univerzitetska reč, Nikšić, četvrto dopunjeno izdanje, 1990</ref> Jung samoubistvo smatra kao ''"smrt „Ega“ koji je izgubio kontakt s realnošću"''. Psihoanalitičari izuzetnu ulogu pridaju čovekovom nad „Ja“ i u činu samubistva nalaze simbolično ''"uništavajuće kažnjavanje „Super-Ega“"'' da bi se ponovo pronašao zaštitinički „Super-Ego“". „Super-Ego“ je ''"presretač agresivnih pulzija usmerenih ka napolje i uzročnik je njihove refleksije ka unutra"'' U literaturi je opisan veliki broj mogućih uzrok samoubistva, ipak taj rizik je veći tamo gde u 87% do 98% slučajeva postoje jedan ili više uzroka navedenih u donjoj tabeli <ref>{{cite journal | pmid = 11561024 | doi=10.1136/jnnp.71.4.436 | pmc=1763534 | volume=71 | issue=4 | title=Suicide after traumatic brain injury: a population study | year=2001 | month=October | author=Teasdale TW, Engberg AW | journal=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. | pages=436-40}}</ref><ref>{{cite journal | pmid = 18066936 | doi=10.1080/02699050701785542 | volume=21 | issue=13-14 | title=Suicidality in people surviving a traumatic brain injury: prevalence, risk factors and implications for clinical management | year=2007 | month=December | author=Simpson G, Tate R | journal=Brain Inj | pages=1335-51}}</ref>: {| class="wikitable" |- ! Uzroci !! Bolesti-poremećaji |- ||'''Individualni faktori''' || Muški pol • Seksualna orijentacija • Prethodno suicidalno ponašanje • Stresni životni događaji • Psihički i emocionalni problemi |- | '''Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja''' ||[[Klinička depresija|Depresija]] • [[Shizofrenija]] • [[Poremećaji ličnosti|Poremećaj ličnosti]] • [[Strepnja|Anksioznost]] • [[Krize plača]] • [[depersonalizacija|Osećaj depersonalizacije]] • [[Napad panike]] • [[Socijalna izolacija]] • [[Emocionalna otupljenost]] • [[Adolescentska kriza]] |- | '''Bolesti zavisnosti''' || [[Alkoholizam]] • [[Narkomanija]] • [[Lekomanija]] |- | '''Hronične bolesti''' || Tumori • AIDS • Hronične ili neizlečive telesne bolesti, naročito ako su udružene sa nepodnošljivim bolovima i patnjom |- | '''[[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP izazvana psihička kriza]]''' || Ratno stanje • prirodne katastrofe • Gubitak bliske osobe • Prekid emotivne veze • Gubitk posla • Neuspeh u obrazovanju • Porodični problemi |- | '''Porodični faktori''' || Raspad porodice • Porodični konflikt ili siromašna komunikacija • Zlostavljanje deteta • Porodična istorija suicidalnog ponašanja |- | '''Socijalni faktori''' || Loš socijalno-ekonomski položaj • Migrantska populacija • Napuštanje školovanja • Nezaposlenost • Socijalna izolacija • Nerazvijene ruralne i urbane lokalne (regionalne) zajednice • Zlostavljanja na poslu |- |'''Faktori okruženja''' ||Pristupačnost letalnih sredstava • Izloženost negativnim medijskim uticajima • Suicidalno ponašanje bliskih osoba |} === Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja === Prema procenama [[Svetska zdravstvena organizacija|SZO]] više od 25% osoba širom sveta <ref name="WHO1">WHO. ''The World Health Report 2001. Mental Health: New Understanding, New Hope.'' Geneva: WHO, 2001.</ref> tokom svog života pati od nekog duševnog poremećaja ili poremećaja ponašanja {{napomena|Prema [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB 10]]: F00–F99}}. Najviše stope godišnje prevalencije u opštoj populaciji od 260–300 na 1000 stanovnika obuhvataju sve oblike poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući i one nedijagnostikovane <ref>Tyrer P, Tyrer F. ''Public Mental Health.'' In: Detels R, McEwen J, Beaglehole R, Tanaka H (edc): Oxford Textbook of Public Health, 4th ed., Vol.3. New York: Oxford University Press 2002;pp. 1309-28.</ref>. Česta je pojava dva ili više duševna poremećaja kod iste osobe što dodatno povećava teret ovih bolesti i uvećava rizik samoubistava <ref name="WHO1"/>. Činioci koji su neposredno povezani sa prevalencijom, pojavom i tokom [[duševni poremećaji|duševnih poremećaja]] i poremećaja ponašanja su siromaštvo, pol, uzrast, [[rat]]ovi i katastrofe, teške somatske bolesi, kao i porodično i socijalno okruženje <ref name="WHO1"/>. U Srbije od [[1990]]. do [[2012]]. u kontinuitetu traju krizne godine, sa brojnim akutnim i hroničnim stresorima, koji su, a i dalje nepovoljno utiču na mentalno zdravlje stanovništva Srbije. Intenzivan akutni i hronični stres, kao i godinama akumulirana trauma, kod dela stanovništva Srbije uzrokovali su značajne psihološke posledice, naročito kod vulnerabilnih osoba. U porastu je apsolutni broj osoba sa [[Klinička depresija|depresivnim]], [[Stres (medicina)|stresnim]] i [[Psihosomatski poremećaj|psihosomatskim poremećajima]], a neprestano raste broj zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanci <ref>Lečić-Toševski D, Ćurčić V, Grbeša G, i sar. ''Zaštita mentalnog zdravlja u Srbiji – izazovi i rešenja''. Psihijat dan 2005;37(1):9-15.</ref>. Depresija, posebno unipolarna {{napomena|Prema [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB 10]]: F32}}, učestali je duševni poremećaj, koji bitno utiče na kvalitet života i porast samoubistava. Prema podacima SZO iz 2000. godine opterećenje unipolarnom depresijom je na četvrtom mestu <ref name="WHO1"/> u okviru 20 izabranih poremećaja zdravlja. Zabrinjavaju predviđanja SZO da će do [[2020]]. unipolarna depresija, posle ishemijske bolesti srca, postati drugi vodeći uzrok opterećenja u svetu, a prvi u zemljama u razvoju <ref name="WHO1"/><ref>Janković S. ''Učestalost i rasprostranjenost depresije u svetu i Srbji''. Acta Clinica 2005;5(3):34-41.</ref><ref>Janković S. Depresija. U: Atanasković-Marković Z, Bjegović V, Janković S. i sar. Opterećenje bolestima i povredama u Srbiji. Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2003:109-113.</ref>. I u Srbiji se [[2000]]. [[unipolarna depresija]] našla među vodećim poremećajima zdravlja jer zauzima četvrto mesto iza ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularnih oboljenja i raka pluća u okviru 18 odabranih poremećaja zdravlja <ref>Horwath E, Cohen RS, Weissman MM. ''Epidemiology of Depressive and Anxiety Disorders.'' In: Tsuang MT, Tohen M (eds). Textbook in psychiatric epidemiology. 2en edition. New York: Wiley-Liss, 2002:389-426.</ref><ref>Üstün TB, Ayuso-Mateos JL, Chatterji S, Mathers C, Murray CJL. ''Global burden of depressive disoders in the year 2000.'' Brit J Psychiat 2004; 184: 386–92.</ref>. U ispitivanju mentalnog zdravlja dece i omladine u Srbiji uzrasta od 7 do 19 godina ustanovljeno je da uporedo sa uzrastom raste i učestalost neprijatnih stanja i osećanja, uključujući i stanje stresa i emocionalnih problema, koji su bili najizraženiji u dobnoj grupi od 15 do 19 godina.<ref>Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. ''Istraživanje zdravlja stanovnika Republike Srbije, 2006. godina.'' Osnovni rezultati. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije; Beograd, 2007.</ref> <ref>Institut za zaštitu zdravlja Srbije. ''Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Rezultati istraživanja I deo – Karakteristike porodice i domaćinstva u Republici Srbiji. Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite odraslog stanovništva u Republici Srbiji.'' Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije 2002;76(1-2):91-129.</ref><ref>Institut za zaštitu zdravlja Srbije. ''Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Rezultati istraživanja II deo – Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite dece i omladine u Republici Srbiji.'' Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije 2002;76(3-4):201.</ref>. === Bolesti zavisnosti === {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" |Zavisnici ne moraju otvoreno pokazivati suicidalne namere, ali smatra se da kod njih često postoji nesvesna motivacija za okončanjem života. |} [[Bolesti zavisnosti]] i samoubistvo su tesno povezani. Depresija ili neka druga vrsta životne krize, udružena sa alkoholizmom, ili zavisnošću od neke druge psihoaktivne supstance, predstavlja faktor rizika za samoubistvo. Takođe, osobe prepuštene hroničnoj zloupotrebi psihoaktivnih supstanci izložene su oštećenjima organizma i povećanom riziku da oboli od neke fizičke bolesti, i od nje umre mnogo ranije nego što bi se to desilo inače. Zato bolesti zavisnosti predstavljaju pasivno, produženo i hronično samoubistvo. U istraživanjima o samoubilačkom ponašanju nedeljno je oko 20% onih koji su jednom ili više puta pokušali samoubistvo. Među narkomanima pokušaji samoubistva su deset puta češći nego među mentalno obolelim osobama koje nisu narkomani. Ovo se jednim delom može objasniti socijalnim obeležavanjem ili stigmatizacijom obolelih od bolesti zavisnosti, suicidalnih osoba, kao i preživelih članova porodice u kojoj se desio slučaj samoubistva, što predstavlja veliki problem i prepreku za ove osobe da nađu snage i krenu putem oporavka <ref>. Bukelić J. : ''Droga u školskoj klupi'', Velarta, Beograd,1997.</ref>. Stavovi narkomana prema smrti puni su kontroverzi i mistifikacija. Najčešći razlozi zbog kojih narkomani razmišljaju o smrti ili priželjkuju smrt jesu: {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" |Narkomani traže da se svet promeni prema nekoj njihovoj, najčešće imaginarnoj viziji sveta budućnosti. Ako taj svet odbija da se radikalno menja, oni će polako iz njega otići, jer u svetu u kojem se neguje dovođenje stvari do savršenstva, a zanemaruju „ukrasne dobrote u ljudima“, oni ne nalaze smisao življenja <ref name="Jovan"/>. |} * ''gubitak „Ego“ ideala u skladu sa idealnim „Ja,“'' * ''gubljenje reprezenativnih vrednosti života,'' * ''strah od alijenacije i kompletnog mentalnog sloma,'' * ''nesposobnost da se odaberu kvalitetniji nehemijski stilovi življenja,'' * ''osećanje izgubljene transcendencije,'' * ''gubitak samopoštovanja, osiromašenje relacija u socijalnom humanom prostoru,'' * ''negativna identifikacija sa patološkim induktorima i patološkim indukcionim grupama,'' * ''prihvatanje teorije sa autodestruktivnim životnim kredom da ''"treba umreti mlad i biti lep leš"'''' === Homoseksualnost i homofobija === Veće stopa neprihvatanja [[LGBT]] osoba od strane porodice je značajno povezana sa njihovim slabijim [[duševno zdravlje|mentalnim zdravljem]]. Na osnovu pokazatelja iz brojnih studija, mlade LBGT osobe, zbog odbijanja i nerazumevanja porodice tokom [[Adolescencija|adolescencije]] su; 8,4 puta sklonije da pokušaju samoubistvo, 5,9 puta sklonije ka težem obliku depresije, 3,4 puta sklonije da koriste nedozvoljene supstance ili drogu, i 3,4 puta sklonije nezaštićenim seksualnim odnosima i bežanje od kuće, u poređenju sa vršnjacima iz porodica koje imaju visok stepen prihvatanja, ili nizak nivo porodičnog odbijanja prema LGBT srodnicima <ref name="Caitlin"/>. Ove studije pokazuju jasnu i direktnu vezu između određenog roditeljskog i negovateljskog odbijajućeg ponašanja i negativnih zdravstvenih (mentalnih) problema (poremećaja) koji se javljaju kod mladih ali i odraslih lezbejki, gej mladića i biseksualaca i mogu biti od uticaja na donošenje odluke o samoubistvu <ref name="Caitlin">{{en}} Caitlin Ryan, David Huebner, Rafael M. Diaz, Jorge Sanchez, ''Family Rejection as a Predictor of Negative Health Outcomes in White and Latino Lesbian, Gay, and Bisexual Young Adults'' [http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/123/1/346 PEDIATRICS Vol. 123 No. 1 January 2009, pp. 346-352 (doi:10.1542/peds.2007-3524)], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. <center> '''Učestalost samoubilačkog ponašanja i psihijatrijskih poremećaja<br />u odnosu na seksualnu orijentaciju'''<ref>{{en}} [http://archpsyc.ama-assn.org/cgi/content/full/56/10/876/TABLEYOA9081T1 Rates of Suicidal Behavior and Psychiatric Disorders by Sexual Orientation, Archives of General Psychiatry Vol. 56 No. 10, October 1999], Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> {| class="wikitable" |- ! Poremećaj !! LGB<br /> ''(n=28)'' !! Heteroseksualci <br />''(n=979)'' |- | '''Izražena depresija''' ||<center> 71,4 ||<center> 38,2 |- |'''Generalizovani anksiozni poremećaj''' ||<center> 28,6 ||<center> 14,5 |- | '''Poremećaj ponašanja''' ||<center> 32,1 ||<center> 11,0 |- | '''Nikotinska zavisnost''' ||<center> 64,3 ||<center> 26,7 |- | '''Zloupotreba supstanci i/ili zavisnost''' ||<center> 60,7 ||<center> 44,3 |- | '''Višestruki mentalni poremećaji ''(>2)'''''<br /> ||<center> 78,6 ||<center> 38,2 |- | '''Samoubilačke ideje''' ||<center> 67,2 ||<center> 28,0 |- | '''Pokušaj samoubistva''' ||<center> 32,1 ||<center> 7,1 |} </center> === Porodični faktori === Raspad porodice - razvod ili separacija može stvoriti kod članova porodice osećanje izolovanost i ranjivosti i povećati rizik od depresije i suicidalnog ponašanja, Porodični konflikt ili siromašna komunikacija - npr bračni nesloga, porodični konfikt, nasilje u porodici, ekstremno visoka ili niska porodična očekivanja i kontrola, mentalne bolesti roditelja kao što su depresija ili bolesti zavisnosti;. Zlostavljanje deteta može biti od uticaja na suicidalno ponašanja kada postoje učestala zlostavljanja deteta, kao što su zanemarivanje, seksualno zlostavljanje, fizičko zlostavljanje, emocionalno zlostavljanje, prisustvo nasilju u porodici Rizik od suicidalnog ponašanja je veći u porodicama u kojima je neko od članova porodice ispoljio suicidalno ponašanje. == Znaci simptomi i dijagnostika samoubistava == {| class="wikitable" |- ! '''Znaci i simptomi''' !! Karakteristike |- | '''Znaci upozorenja''' || * Ekstremna samo-mržnja - ''Ne zaslužujem da živim.'' * Personalizovano beznađe - ''Ništa bitno mi se ne dešava, zato treba da se ubijem''. * Udaljavanje od prijatelja i porodice - ''Šta nije u redu sa tobom? Pogledaj na sve te nevolje koje izazivaš kod ljudi koji te vole.'' * Izolacija - ''Kada sam sam mnogo mi je bolje.'' |- | '''Oblici ponašanja''' || * Pokušaj/pokušaji samoubistva * Poremećeni obrasci spavanja * Povećana anksioznost i uznemirenost * Izlivi besa ili niska tolerancija na frustracije * Riskantno ponašanjež * Povećana upotreba lekova, alkohola ili droge * Nagla promena raspoloženja * Svaki razgovor nagoveštava suicidalne ideje ili namere, planiranja ili preduzima aktivnosti za nabavku sredstva za izvršenje samoubistva |} === Stanje svesti samoubilačkih osoba === {| class="wikitable" |- ! Osobine !! Karakteristike stanje svesti samoubilačkih osoba |- | '''Impulsivnost''' || * Samoubistvo je najčešće impulsivan akt. * Kao i drugi impulsi, impuls za izvršenje samoubistva je prolazan, i traje nekoliko minuta ili sati. *Obično samoubistvo inicira višednevni niz negativnih događaja. * Ako se ova kriza dogodi uz neku osobu koja je spremna da sasluša samoubicu i koja je stručno obučena da pomogne samoubistvo se može sprtečiti. Traženje stručne pomoći u trenutku beznađa, maože pomoći će da se ova želja samoubice smanji. |- | '''Ambivalencija''' || * Kod većine ljudi sklonih samoubistvu pomešana su osećanja o izvršavanju samoubistva. * Želja za životom i želja da se umre „vode rat u glavi samoubice“, kao kretanje klatna na satu. * Kod suicidalne osobe prisutna je neodložna potreba da se pobegne od životne patnje i skrivena želja da se živi. * Mnoge samoubice ne žele da umru - one su samo nesrećne i žele da trenutni bol i njihove patnja nestane. * Ako im se pravovremeno pruži podrška i u njima poveća želja za životom, rizik se smanjuje. |- | '''Rigidnost''' || * Kada su osobe u samoubiulačkom raspoloženju njihovo razmišljanje, osećanja i akcije su suženi, stalno razmišljaju o samoubistvo i ne mogu da sagledaju i smisle druge načine rešavanja životnih problema. * Samoubice razmišljaju drastično, neelatično ili rigidno. |} Bez obzira na to o kakvom problemu je reč, osećanja i mišljenja samoubice uglavnom su svuda u svetu slični. U osnovi samoubilačkog ponašanja najčešće je osećanje samomržnje. Osoba oseća samomržnju kada sama procenjuje sebe kao zlo ljudsko biće koje zaslužuje da bude uništeno. Samomržnja može da se manifestuje u šest pojavnih oblika: * ''neumoljivi zahtevi prema sebi'', * ''nemilosrdna samooptuživanja'', * ''samoprezir,'' * ''samofrustracija'', * ''samomučenje'' * ''samodestruktivnost''. === Osećanja i oblici ponašanja samoubilačkih osoba === <center>'''Manifestna osećanja i oblici ponašanja koja se lako mogu prepoznati kod samoubica'''</center> {| class="wikitable" |- !Poremećaji !! Manifestacije |- |'''Promene ličnosti'''|| * Tužni su • povučeni • osetljivi • nervozni • umorni • neodlučni • bezvoljni • ponekad uznemireni i hiperaktivni * Plaše se gubitka kontrole, da će „poludeti“, da će povrediti sebe ili druge * Opterećene su osećanjem krivice, stida, samomržnje * Nemaju nade za budućnost - „nikad mi neće biti bolje, uvek ću se ovako osećati“ * Gubitak koncentracije za posao, školu, redovne obaveze, |- | '''Promene ponašanja''' || * Nezainteresovanost za sopstveni izgled i okolinu * Gube interesovanje za prijatelje, seks, hobije, i druge aktivnosti u kojima su ranije uživali * Mnogo brinu - o novcu, bolesti (pravoj ili umišljenoj) * Učestvuju u krivičnoj istrazi, odlaze u zatvor ili izlaze iz zatvora * Ponašaju se na način koji može biti opasan (neoprezni su u saobraćaju, upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, droge, sedativa...) * Imaju suicidne impulse, ideje, izjave, planove, češće pokušaje samoubistva * Sređuju svoje poslove, dugove, pozdravljaju se sa prijateljima i rodbinom, poklanjaju vredne lične stvari, pišu testamente * Promene u spavanju - preterano dugo spavaju ili imaju nesanicu, bude se jako rano ujutro, imaju noćne more * Promene u navikama ishrane - nemaju apetita gube na težini, ili previše jedu i goje se |- | '''Sklonost zloupotrebama''' || * Zloupotrebljavaju droge, lekove ili alkohol * Pribegavaju upražnjavanju opasnih zanimanja ili ulaze u opasna situacije na bi li „iazazvale“ smrt |- | '''[[Posttraumatski stresni poremećaj]]''' || * Nedavno su izgubili voljenu osobu (smrt, razvod, raskid ...) ili nešto drugo što im je važno (posao, novac, status, samopouzdanje, samopoštovanje, veru ...) * Bile su ili jesu žrtve zlostavljanja (fizičkog ili seksualnog) u porodici, školi, ratnim sukobima * Bili su ili jesu žrtve mobinga (psihičkog, fizičkog ili seksualnog) na poslu * Bile su učesnici ili učestvuju u ratnim sukobima |} '''Napomena''': Svaka od ovih karakteristika, posmatrana izolovano, ne mora ništa da znači, ali kombinacija nekoliko njih skoncentrisana kod jedne osobe često upućuje na to da postoji rizik da će ta osoba izvršiti samoubistvo. == Oproštajna pisma samoubica == [[Datoteka:Mensaje suicida anónimo.jpg|300px|mini|'''Oproštajna pismo, u kome nepoznati samoubica objašnjava razlog samoubistva:<br />''' ''„Danas sam obećao $ 200.000 mojoj bivšoj ženi. Ja nemam taj iznos, pa sam odlučio da skočim pod metro. Kada neko čita ovo je ću već biti mrtav. Zbogom sine, majko i oče zbogom. Izvinite. 01.02.2012 10:30 A. M.“ ".'' ]] Prema istraživanja u Mađarskoj postoje dve vrste poruka koje ostavljaju osobe koje nameravaju da izvrše samoubistvo:<ref>Pusztai A, Bugán A. ''Analysis of suicide notes form persons committing completed suicides.'' Psychiatr Hung 2005; 20(4): 271–80. (Hungarian)</ref> ;Prva vrsta, pozitivnih, oproštajnih poruka Ove poruke su upućene poznanicima , i u sadržaju poruka se nalazi sadržaj u kojem govore o nepodnošljivom psihološkom bolu, osećanju beznadežnosti , iscrpljenosti. Ove poruke su, uglavnom, pozitivne, pune emocija upućenih ženi i deci, kojima izražavaju ljubav. Ređe su ove poruke negativne u njima samoubica najčešće optužuju sebe, manje druge osobe. Najčešće objašnjavaju razloge zbog kojih su „morali“ da izvrše samoubistvo: {{citat2|''Zbog ovoga što ću uraditi, nemojte nikog da krivite, niko nije odgovoran. Slušajte majku i oprostite mi''.}} Oproštajne poruke najčešće su u vidu pisma: ''„Neka bude što biti ne može ... Do viđenja druže, do viđenja“'', ili dnevnika koji su vodili nekoliko dana pre izvršenog samoubistva, ali ima i oproštajnih poruka poslatih mobilnim teelefonom, u obliku SMS poruka: {{citat2|''Ne mogu više ! Izvinite ... Zbogom !“ " Ti si bila nešto najbolje u životu i želim ti sve najbolje , uvek ću te voleti ! ! ! Odoh ja ...''}} Postoje i kao verbalne izjave koje je samoubica uputio kolegi sa posla, 20 minuta pre nego što je izvršio samoubistvo: ''„Nema veze , svi ćemo i mi pod zemlju“.'' U porukama samoubice često daju uputstva prijateljima i rođacima da izmire njihove dugove, ili ostavljaju broj kućnog telefona da obaveste porodicu o tome šta su učinile. ;Druga vrsta, negativnih, oproštajnih poruka Ovu grupu poruka ostavljaju narcistički ozlojeđene osobe koje šalju negativne poruke poznanicima i članovima porodice, optužujući ih posredno za samoubistvo. Oproštajne poruke mogu biti upućene i državnim institucijama (crkvi, vojsci, školi, rukovodstvu firme), prema kojima ispoljavaju verbalnu agresiju. == Diferencijalna dijagnoza == Samoubilačko ponašanje često je jedna od manifestacija osnovnog mentalnog poremećaja. Kada je pacijent sklon samoozleđivanju, važno je pravovremena dijagnostikovati postokjanje mentalnog poremećaj i pravovremeno preduzeti lečenje. Psihijatrijski poremećaji prisutni u istorija bolesti i mentalni status pacijenata su ključni dijagnostički „alat“ za pravovreno postavljanje dijagnoze. [[Datoteka:DrugOverdose.jpg|mini|300p|desno|Stopa samoubistava i pokušaja samobustava ''(npr u [[shizofrenija|shizofreniji]])'' najveća je u vreme ili neposredno nakon početka lečenja, odnosno posle prvog bolničkog lečenja <ref name="Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM 2005 247–53">{{Cite journal |author=Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM |title=The lifetime risk of suicide in schizophrenia: a reexamination |journal=Archives of General Psychiatry|volume=62 |issue=3 |pages=247-53 |year=2005 |month=March |pmid=15753237 |doi=10.1001/archpsyc.62.3.247 |url=}}</ref>, što govori o izuzetnom značaju pravilne dijagnoze i diferencijalne dijagnoze]] Diferencijalno dijagnostički treba imati u visu da su neki od mentalnih poremećaja često udružena sa samoubilačkim ponašanjem, ali destruktivna misli i autoagresivno ponašanje, takođe se može javiti i u drugim bolestima, kao što su <ref>{{en}} Stephen Soreff, ''Suicide Differential Diagnoses In: Suicide''[http://emedicine.medscape.com/article/2013085-differential WebMD], Pristupljeno 2013-04-24</ref>; * [[Alkoholizam]] * [[Anksiozni poremećaji]] * [[Manično-depresivna psihoza]] * [[Bulimija]] * [[Trovanje kokainom]] * [[Kokain|Kokainom izazvani psihijatrijski poremećaji]] * [[Delirijum]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Distimija]] * [[Zloupotreba halucinogena]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj]] * [[Narkomanija]] * [[Depresija dečjeg uzrasta]] * [[Poremećaji ličnosti]] * [[Postpartalna depresija]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj]] * [[Shizofrenija]] <ref name="Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM 2005 247–53"/><ref name="fn_46"> {{Cite journal |author=Radomsky ED, Haas GL, Mann JJ, Sweeney JA |title=Suicidal behavior in patients with schizophrenia and other psychotic disorders |journal=American Journal of Psychiatry |volume=156 |issue=10 |pages=1590-5 |date= 1999-09-01 |pmid=10518171 |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10518171 |accessdate = 2008-07-04 }}</ref><ref name="fn_47"> {{Cite journal |author=Caldwell CB, Gottesman II |title=Schizophrenics kill themselves too: a review of risk factors for suicide |journal=Schizophr Bull |volume=16 |issue=4 |pages=571-89 |year=1990 |pmid=2077636}}</ref><ref name="fn_128"> {{Cite book |author=Dalby JT, Williams RJ |title=Depression in schizophrenics |publisher=Plenum Press |location=New York |year=1989 |id=ISBN 0-306-43240-4}}</ref> * [[Sezonski afektivni poremećaj]] * [[Socijalna fobija]] * [[Vaskularna demencija]] == Prevencija == Prevencija samoubistava zasniva se na primeni, primerne, sekundarne i tercijarne prevencije: ;Primarna prevencija U ovu grupu prevencije spadaju aktivnosti koje imaju za cilj da spreče neke pojave. One u odnosu na samoubistvo znače preduzimanje aktivnosti koje će pre svega smanjiti pojavu samoubistva. To su aktivnosti koje se odvijaju na širem društvenom planu i preko kojih se menja način razmišljanja i rešavanja problema tj. njihovom primenom se odgajaju ljudi sa pozitivnim načinom razmišljanja i rešavanja problema, a u društvu stvaraju takvi uslovi življenja, kako bi izostali razlozi za nesigurnost i gubitak samopoštovanja. ;Sekundarna prevencija obuhva U sekundarnu prevenciju spadaju sve aktivnosti koje su usmerene na ranu i pravovremenu dijagnostiku, odnosno rano otkrivanje problema i rano preduzimanje aktivnosti kako bi se životni problem rešio. U odnosu na samoubistvo, to uključuje brojne aktivnosti dobro edukovanih stručnjaka, dobro informisano društvo i porodice, kako bi se rano prepoznale samobulačke osobe i pravovremeno preduzele aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje samoubistva, odnosno menjanje način funkcionisanja, od negativnog ka pozitivnom u odnosu na stil života. ;Tercijarna prevencija Ova vrsta prevencije obuhva aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje kvaliteta tretmana i smanjenje invaliditeta, odnosno bilo kakvih drugih posledica po kasnije funkcionisanje neke osobe. == Zablude o samoubistvu == * Osobe koje pričaju o samoubistvu neće ga i počiniti. :: Osobe koje pokušaju, ili počine samoubistvo prethodno jasno pričaju o tome, ili iskazuju želju da budu mrtve i pričaju o [[smrt]]i. * Samoubistvo se događa iznenada i bez najave. :: Suicidalne osobe obično daju jasne znakove o svojim namjerama, ali nažalost ostaju neprepoznati. * Većina osoba sklonih samoubistvu je psihički bolesna. :: Iako su suicidalne osobe duboko nesretne i trpe neizdrživu patnju, nisu nužno i psihički bolesne. * Samoubistvo je uglavnom karakteristično za bogatije ili siromašne. :: Samoubistvo je zastupljeno proporcionalno, unutar svih razina i skupina zajednice. * Suicidalne osobe bez dvoumljenja žele umrijeti. :: Većina suicidalnih osoba je neodlučna hoće li nastaviti živjeti ili ne (što prevenciju čini mogućom) i zapravo potajno žele da ih se "spasi". * Razgovaranje o samoubistvu potiče na njegovo izvršenje. :: Potpuno suprotno. Razgovor o samoubistvu znači brigu za probleme određenog pojedinca, pokušaj pružanja pomoći i uklanjanje suicidalnih misli. * Neuspjeli pokušaj samoubistva ne treba uzimati za ozbiljno. :: Četiri od pet osoba pokušalo je samoubistvo bar jednom prije toga. Neuspjeli pokušaj samoubistva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć, jer takve osobe najčešće pokušavaju dok ne uspiju. * Kada mlada osoba priča o tome kako će se ubiti to zapravo znači da samo želi privući pažnju. :: To je poziv za pomoć koju treba pružiti mladoj osobi (osobito tinejdžeru). * Kada mlada osoba izvrši samoubistvo to je obično plod impulsivnog ponašanja. :: Za većinu mladih ljudi koji su pokušali ili izvršili samoubistvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljali o tome i u svojim razgovorima spominjali moguće načine samoubistva. == Samoubistvo u krivičnom/kaznenom pravu == Iako se u prošlosti, i danas u nekim državama, suicid - uglavnom iz vjerskih razloga - tretirao kao krivično djelo, većina današnjih zakonodavstava za počinitelja samoubistva ne predviđa nikakve sankcije. S druge strane, pomaganje drugoj osobi da sebi oduzme život se tretira kao [[krivično djelo]], bilo kao poseban oblik zvan [[pomaganje u samoubistvu]], bilo kao poseban, odnosno lakši oblik [[ubistvo|ubistva]]. == Vidite još == * [[Masovno samoubistvo]] == Napomene == {{Napomene|colwidth=40em}} == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Agerbo E., Nordentoft M. and Mortensen, B. P. (2002). Familial, psychiatric, and socioeconomic risk factors for suicide in young people: nested case-control study. British Medical Journal, 325 (7355): 74, doi:10.1136/bmj.325.7355.74. * Australian Goverment (2007). Risk and protective factors in suicide prevention. Australian Government-Department of Health and Ageing. * Christoffersen, M. N., Poulsen, H. D., Nielsen, A (2003). Attempted suicide among young people: risk factors in a prospective register based study of Danish children born in 1966. Acta Psychiatrica Scandinavica, 108 (5), pp. 350-358. * Dirkem, E. (1997). Samoubistvo. Beograd: BIGZ. *{{cite book |author=Gambotto, Antonella |title= The Eclipse: A Memoir of Suicide |publisher=Broken Ankle Books |location=Australia |year=2004 |isbn=0-9751075-1-8}} *{{Cite book|title=Suicide in Nazi Germany |first=Christian |last=Goeschel |publisher=Oxford University Press |year=2009 |isbn=0-19-953256-7 |url=http://books.google.com/books?id=EIjccRg7_UYC&pg=PA5&lpg=PA5 |ref=harv}} * [[Hans Rost]]: ''Bibliographie des Selbstmordes''. Verlag Roderer, Regensburg 1992, ISBN 3-89073-343-3 (Repr. d. Ausg. Augsburg 1927) * ''Suizid-Bibliothek. 1.000 Werke aus den Jahren 1578 bis 1945'' (ca. 100.000 Seiten auf 1500 Mikrofiches). Harald Fischer Verlag, Erlangen 2005, ISBN 3-89131-463-9. * Al Alvarez: ''Der grausame Gott. Eine Studie über den Selbstmord''. Aus dem Englischen übertragen von Maria Dessauer. Fischer, Frankfurt am Main 1980. Originalausgabe: ''The Savage God'' (1972) * Jean Améry: ''Hand an sich legen. Diskurs über den Freitod'' (Werke; 3). Klett-Cotta 2005, ISBN 3-608-93563-0. * Jean Baechler: ''Tod durch eigene Hand. Eine wissenschaftliche Untersuchung über den Selbstmord'' („Les suicides“). Ullstein, Frankfurt am Main 1981, ISBN 3-550-07701-7. * Andreas Bähr (Hrsg.): ''Sterben von eigener Hand. Selbsttötung als kulturelle Praxis''. Böhlau, Köln 2005, ISBN 3-412-18405-5. * Paul B. Baltes u. a.: ''Schwerpunkt Selbstbestimmtes Sterben'' (Aufklärung und Kritik / Sonderheft; 11). Gesellschaft für kritische Philosophie, Nürnberg 2006, {{ISSN|0945-6627}}. * Ursula Baumann: ''Vom Recht auf den eigenen Tod. Die Geschichte des Suizids vom 18. bis zum 20. Jahrhundert''. Böhlau, Weimar 2001, ISBN 3-7400-1180-7. * Thomas Bronisch: ''Der Suizid. Ursachen, Warnsignale, Prävention''. C.H. Beck, München 2007, ISBN 978-3-406-55967-9. * Heidrun Bründel: ''Jugendsuizidalität und Salutogenese. Hilfe und Unterstützung für suizidgefährdete Jugendliche''. Kohlhammer, Stuttgart 2004, ISBN 3-17-018378-8. * Heidrun Bründel: ''Amok und Suizid – eine unheilvolle Allianz''. Verlag für Polizeiwissenschaft, Frankfurt am Main 2011, ISBN 978-3-86676-156-8. * Émile Durkheim: ''Der Selbstmord''. Suhrkamp, Frankfurt am Main 2006, ISBN 3-518-28031-7. * Elmar Etzersdorfer u.&nbsp;a. (Hrsg.): ''Neue Medien und Suizidalität. Gefahren und Interventionsmöglichkeiten''. Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen 2003, ISBN 3-525-46175-5. * Christian Goeschel: ''Selbstmord im Dritten Reich''. Suhrkamp 2011, ISBN 978-3-518-42269-4. (das Buch behandelt die Jahre 1918–1945) ([http://www.socialnet.de/rezensionen/12842.php Renzension von Prof. Richard Utz]) * Udo Grashoff: ''In einem Anfall von Depression … Selbsttötungen in der DDR''. Ch. Links, Berlin 2006, ISBN 3-86153-420-7 (vgl. auch den Aufsatz desselben Autors: [http://www.stiftung-aufarbeitung.de/downloads/pdf/GRASHOFF.pdf PDF]) ([http://www.christoph-links-verlag.de/index.cfm?inhalt=detail&nav_id=1&titel_id=420 Abstract, Leseproben] ) * Claude Guillon, Yves LeBonniec: ''Gebrauchsanleitung zum Selbstmord. Eine Streitschrift für das Recht auf einen frei bestimmten Tod''. Robinson-Verlag, Frankfurt am Main 1982, ISBN 3-88592-032-8. * Thomas Haenel: ''Amok und Kollektivsuizid. Selbsttötung als Gruppenphänomen.'' Verlag NZZ Libro, Zürich 2012, ISBN 978-3-03823-773-0. * Arno Herberth, Thomas Niederkrotenthaler und Benedikt Till (Hrsg.): ''Suizidalität in den Medien. Interdisziplinäre Betrachtungen. Suicidality in the Media. Interdisciplinary Contributions''. [[Lit-Verlag]], Münster/ Wien 2008, ISBN 978-3-8258-1641-4. * Heidi Jans-Dejung: ''Die Brücke''. Selbstverlag, Zug (Schweiz) 2010, ISBN 978-3-033-02368-0. * Kay Redfield Jamison: ''Wenn es dunkel wird. Zum Verständnis des Selbstmordes''. BTV, Berliner Taschenbuch Verlag, Berlin 2002, ISBN 3-8333-0232-1. * Wilhelm Kamlah: ''Meditatio Mortis. Kann man den Tod verstehen und gibt es ein Recht auf den eigenen Tod?'' Klett Verlag, Stuttgart 1976. * Heinz Katschnig u. a.: ''Österreichischer Psychiatriebericht 2001. Teil 1''. Ludwig-Boltzmann-Institut für Sozialpsychiatrie, Wien 2001 [http://www.bmg.gv.at/cms/home/attachments/8/5/0/CH1273/CMS1038920009809/psychatriebericht_teil_i1.pdf (PDF)] * Heike Knebel, Nathalie Klüver: ''Reflexionen – Suizidprävention bei Kindern und Jugendlichen''. Kilian-Andersen-Verlag, Ratekau 2010, ISBN 978-3-9813623-0-5. * Paul-Ludwig Landsberg: ''Das moralische Problem des Selbstmords''. Aus dem Französischen von Eva Moldenhauer. Herausgegeben von Eduard Zwierlein. Mit einem Essay von Wilhelm Kamlah. Verlag Matthes und Seitz, Berlin 2012, ISBN 978-3-88221-978-4. * Edouard Levé: ''Selbstmord''. Verlag Matthes und Seitz, Berlin 2012, ISBN 978-3-88221-591-5. * Manfred von Lewinski: ''Ausharren oder gehen? – Für und wider die Freiheit zum Tode''. Olzog, München 2008, ISBN 978-3-7892-8254-6. * Realino Marra: ''Suicidio, diritto e anomia. Immagini della morte volontaria nella civiltà occidentale''. Edizioni Scientifiche Italiane, Napoli 1987. * Georges Minois: ''Geschichte des Selbstmords''. Artemis & Winkler, Düsseldorf 1996, ISBN 3-538-07041-5. * Angela M. Müller: ''Die Selbsttötung in der Lateinischen Literatur der Kaiserzeit bis zum Ende des 1. Jahrhunderts n. Chr''. Dissertation, Universität Zürich 2003. * Susanne Niemz: ''Sozialverträgliches Sterben. Die Debatte um assistierten Suizid und Sterbehilfe''. S. Roderer, Regensburg 2010, ISBN 978-3-89783-701-0. * Hermann Pohlmeier: ''Wie frei ist der Freitod? Einschränkung frei verantwortlichen Handelns durch Krankheit?'' (Berliner medizinethische Schriften, 7). Humanitas-Verlag, Dortmund 1996, ISBN 3-928366-21-1. * Hermann Pohlmeier: ''Depression und Selbstmord'' (= Schriften der Deutschen Gesellschaft für Humanes Sterben. 3). 3. Auflage. Edition Parerga, Düsseldorf 1996, ISBN 3-930450-02-X. * Hermann Pohlmeier: ''Selbstmordverhütung. Zur Ethik von Selbstbestimmung und Fremdbestimmung''. (= Medizinethische Materialien. 96). Zentrum für medizinische Ethik, Bochum 1994, ISBN 3-927855-74-X. * Erwin Ringel (Hrsg.): ''Selbstmordverhütung.'' 5. Auflage. Verlag Klotz, Eschborn 1997, ISBN 3-88074-224-3. * Gabriela Signori (Hrsg.): ''Trauer, Verzweiflung und Anfechtung. Selbstmord und Selbstmordversuche in mittelalterlichen und frühneuzeitlichen Gesellschaften''. (= Forum Psychohistorie. 2). Edition Discord, Tübingen 1994, ISBN 3-89295-581-6. * Geo Stone: ''Suicide and attempted suicide. Methods and consequences''. Carroll & Graf, New York 2001, ISBN 0-7867-0940-5. * Roger Willemsen: ''Der Selbstmord. Briefe, Manifeste, literarische Texte''. Kiepenheuer & Witsch, Köln 2002, ISBN 3-462-03169-4. * Mark Williams: ''Suicide and attempted suicide. Understanding the cry of pain''. Penguin Books, London 2001, ISBN 0-14-100561-0. * ''Suizid und Suizidprävention in der Schweiz''. Bundesamt für Gesundheit, Bern 2005. ([http://www.bag.admin.ch/themen/medizin/00683/01915/index.html?lang=de]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Suicide}} * [http://ss-ri.hr/su_suicid_A.htm Ukoliko te obuzimaju suicidalne misli, pročitaj ovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070104102002/http://ss-ri.hr/su_suicid_A.htm |date=2007-01-04 }} (hrv.) * [http://www.medicina.hr/clanci/problem_samoubojstva_kod_mladezi.htm Medicina.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411005323/http://www.medicina.hr/clanci/problem_samoubojstva_kod_mladezi.htm |date=2006-04-11 }} (hrv.) * [http://www.differentia-nis.org/forum/samoubistvo_suicid_smrt-t1123.0.html Diskusija o samoubistvu] (sh) * [http://www.centarsrce.org/ Centar za pružanje emotivne podrške i prevenciju samoubistava] * [http://www.centarsrce.org/images/stories/SRCE/pdf/brosura.pdf Brošura kampanje za prevenciju autodestruktivnog ponašanja kod mladih] * [http://psihoterapija.rs/samoubistvo.html Rečnik psihoterapije o samoubistvu] * [http://www.helpguide.org/mental/suicide_prevention.htm Help Guide, prevencija suicida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219142020/http://www.helpguide.org/mental/suicide_prevention.htm |date=2008-02-19 }} * [http://savetovaliste.nshc.org.rs/samoubistvo.htm SAMOUBISTVO - Otići zauvek ili nestati na neko vreme] * [http://www.pravoslavni-odgovor.com/Svet_oko_nas/samoubistvo_greh_bez_oprostaja/glavni_vinovnik_samoubistva_djavo.htm Samoubistvo - greh bez oproštaja] * [http://www.qprinstitute.com/pdfs/SerbCroatForever%20Decision.pdf Samoubistvo konačna odluka] {{medicinsko upozorenje}} [[Kategorija:Suicid| ]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Smrt]] [[Kategorija:Socijalna psihologija]] <references group="n" /> 391u07ptcb8fa4heuzywtrbqwcy8ooz 41260742 41260741 2022-08-01T11:58:56Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ wikitext text/x-wiki {{Infobox disease-lat | Name = Samoubistvo<br />{{jez-lat|Suicid}} | Image = Alexandre-Gabriel Decamps - The Suicide - Walters 3742.jpg|Caption = ''Samoubistvo'' <br />Alexandre-Gabriel Decamps (1803—1860) | ICD10 = {{ICD10|X|60||x|60}}–{{ICD10|X|84||x|60}} |ICD9 = {{ICD9|E950}} |MedlinePlus = 001554 | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 288598 | MeshName = Suicide | MeshNumber = F01.145.126.980.875 }} '''Samoubistvo, suicid''' {{napomena|Zbog pojmovne istorodnosti u tekstu se ravnopravno koriste termini samoubistvo i suicid.}} ({{jez-lat|sui - sebe, occidere - ubiti}}) je aktivni ili pasivni autodestruktivni čin u kojem čovek svesno i namerno oduzima sebi život, zbog različitih motiva. U autodestruktivna ponašanja se, osim samoubistva, ubrajaju i pokušaj samoubistva, planiranje ili samo razmišljanje o samoubistvu i sve vrste samoozleđivanja. Samoubistvo je jedan od retkih fenomena koji je potpuno oslobođen, polnih, rasnih, kulturoloških, vrednosnih, vremenskih i uzrasnih granica <ref>Stack S, Wasserman I. ''Race and method of suicide: culture and opportunity.'' Arch Suicide Res 2005;9:57-68. PMID:16040580 doi:10.1080/13811110590512949</ref>. Prema [[psihoanaliza|psihoanalizi]], samoubistvo je čin autoagresije, izraz sadizma super-ega koji se okrenuo protiv same [[osoba|osobe]]. Samoubistvo je očajnički protest, ono je čin pobune ega protiv tiranskog superega i, istovremeno, poslednji pokušaj zadobijanja njegove naklonosti. Samoubistvo je, prema [[Sigmund Frojd|Frojdovoj]] [[teorija|teoriji]] [[nagon]]a, najdirektniji izraz nagona smrti, odnosno impulsa za totalnom autodestrukcijom. Mnoge osobe reaguju suicidalnim [[ideja]]ma u kriznim [[situacija]]ma, a da mogu proći [[godina|godine]] da ih ne ostvare, ili koriste suicidalne intencije da bi izazvale pažnju okoline. Ipak, na svaku suicidalnu težnju treba na vreme obratiti pažnju. Prevencija suicida zauzima važno mesto u medicinskim i socijalnim uslugama. Iako na prvi pogled svako samoubistvo izgleda kao duboko lični čin,''... uništavajući svoj život samoubica dovodi u pitanje temeljnu vrednost društva - ljudski život: što ovu pojavu čini društvenom devijacijom...i socijalnim problemom zbog masovnosti i zbog uzroka i posledica koje imaju duboko socijalno značenje...<ref name="Jugović" >Jugović, A. ''Socijalno-demografska i etiološka obeležja suicida u savremenom društvu.'' Specijalna edukacija i rehabilitacija (Beograd), Vol. 10, br. 3. 529-546, 2011. [http://www.casopis.fasper.bg.ac.rs/izdanja/SEIR2011/vol10br3/3_OPSTE_TEME/01-Aleksandar_Jugovic.pdf Pregledni naučni rad], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>'' == Terminologija == ;Samoubistvo ({{jez-lat|suicid}}) Samoubistvo je svesno i namerno aktivno ili pasivno uništenje vlastitog [[život]]a. Pri čemu počinilac mora biti [[svest]]an da će nakon ovog čina nastupiti posledica ([[smrt]]). Pored ove najčešće korišćene, postoji i bezbroj drugih koje samoubistvo definišu kao: * ''usamljeničko i očajničko rešenje za trpljenje koje za jednu osobu izgleda kao situacija koja nema drugu alternativu <ref>Shneidman, E. (1996). ''The Suicidal Mind.'' New York: Oxford Univesity Press</ref>'' * ''oblik poremećene komunikacije u trenucima teških životnih kriza'', ili metaforički rečeno, ''kao intrapsihičku dramu na interpersonalnoj pozornici'', ili ''ponašanje koje se kreće između normalnog i patološkog...''<ref name="Jugović"/>. ;Lažno samoubistvo Lažno samoubistvo je smrt koja naoko liči na samoubistvo ali joj nedostaje [[svest|svesnost]] ([[Dete|deca]], [[duševni bolesnik|duševni bolesnici]], bolesnici u [[delirijum]]u) ;Pokušaj samoubistva ({{jez-lat|tentamen suicidi}}) Svaki čin kod koga je postojala svesnost i namera uništenje vlastitog života, ali zbog lošeg izbora načina i sredstva nije nastupila smrt iako je počinilac to želeo naziva se pokušaj samoubistva. Ako pri pokušaju samoubistva nastanu komplikacije nakon kojih nastupa smrt, koje su u uzročnoj vezi s izvršenim činom, govori se o samoubistvu. * ''„Pokušaj samoubistva je mnogostruko determinisan i svojevrstan, možda poslednji „poziv za pomoć“, krik, „apel u funkciji alarma“, očajnički dijalog sa okolinom od koje na simboličan način ugrožena osoba traži pomoć“...<ref name="Jovan"/>'' ;Inscenirani pokušaj samoubistva Čin u kome počinilac simulira pokušaj samoubistva, ali ne želi da umre, je inscenirani pokušaj samoubistva. Ako se smrt u tom činu desi ona je posledica nesretnog slučaja. == Podela samoubistava == {| class="wikitable" |- ! Podela !! Karakteristike |- | '''Osnovna podela''' || Smišljena (planirana) u afektu • Pojedinačna • Dvojna • Višestruka • Naprasna i polagana • Aktivna i pasivna • Prema uzrastu • Prema polu • Prema bračnom statusu • Prema metodi izvršenja • Mestu i vremenu kad su počinjena |- | '''Prema motivu''' ||Traženje pomoći • Bežanje iz nepodnošljive situacije • Oslobađanje od teške psihičke patnje • Pokušaj uticaja na neku značajnu, drugu osobu • Kao manifestacija ljubavi • Olakšavanje teškoća drugima • Kako bi se drugi ražalostili • Kako bi se drugi uverili koliko očajno je bilo živeti • Kao pokušaj otkrivanja da li su zaista voljeni • Činjenje nečega u nepodnošljivoj situaciji • Gubitak samokontrole • Želja za smrću. |- | '''Prema tipu''' || Suicidi adolescenata • Eutanazija • Kombinacija samoubistva i ubistva • Suicid bombom (kamikaze, gerila, teroristi) • Ritualni suicid ([[sepuku]]) • Masovni suicid • Suicidni pakt • Internetom izazvan suicid<ref>''Nemačka manekenka se ubila zbog "hejtera" na Internetu'' Vest preuzeta sa: [http://www.blic.rs/Vesti/Svet/316621/Nemacka-manekenka-se-ubila-zbog-hejtera-na-Internetu Blic on line (11/4/2012)], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> • Suicid u ratu (kao bolji izbor od mučenja ili torture, ili zbog gubitka časti) • Isprovocirani suicid (u kojem npr. samoubica isprovocira policajca da ga ubije) |- | '''Prema načinu izvršenja''' ||Samospaljivanjem • Izazivanjem automobilske nesreće • Davljenjem u vodi • Strujnim udarom • Vešanjem • Smrtonosnom injekcijom • Predoziranjem lekova (hipnotika, antidepresiva, analgetika, barbiturata) • Gušenjem plastičnom kesom (gušenje ugljen-dioksidom) • Trovanjem • [[Sepuku]] (srednjovekovni način, [[sepuku|harakiri]]) • Samustreljivanjem vatrenim oružjem • Sečenjem velikih arterija ili traheje na vratu • Sečenjem vena (najčešće podlaktica) • Gladovanjem do smrti • [[Trovanje ugljen-monoksidom|Trovanjem udisanjem ugljen-monoksida]] • Padom sa visine |} == Istorijat == [[Datoteka:Guido Reni 058.jpg|thumb|Samoubistvo Lukrecije koju je silovao sin poslednjeg Rimskog cara]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-12499, Berlin-Grunewald, Friedhof für Selbstmörder.jpg|thumb|Ekskomunikacija i zabrane ukopa samoubica na svetim mestima, koje je uvelo [[hrišćanstvo]] imalo je za posledicu stvaranje grobalja bezimenih samoubica, kao što je ovo u [[Berlin]]u iz [[1931]]]] [[Datoteka:USS White Plains attack by Tokkotai unit 25.10.1945 kk1a.jpg|thumb|Samubilački napad japanskih pilota-kamikaza na [[USA|američki]] [[nosač aviona]] CVE-66 u Drugom svetskom ratu.]] [[Datoteka:Sinđelić at Čegar Hill.jpg|thumb|Patriotski samoubilački čin [[Stevan Sinđelić|Stevana Sinđelića]] i njegovih saboraca u bici na Čegru.]] Samoubistvo je svesni individualni čin i najčešće, lična ljudska drama. Kroz ljudsku istoriju samoubistvo je shvatano i prihvatano na različite načine u zavisnosti od [[epoha]], ljudskih grupa, [[kultura]] i [[religija]] <ref name="Jovan">Jovan Bukelić, ''Autoagresivnost'', MD Medicinska revija God I Broj 2 septembar 2009. [http://www.md-medicaldata.com/files/md-02-61-66_autoagresivnost.pdf Aktuelne teme], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. U starom Rimu taj čin je smatran hrabrošću a u [[Japan]]u ponosni način smrti za viteški rod. Samoubistvo se kroz istoriju sreće i kao verski obred, npr samoubistvo žene na sprovodu svog supruga ([[Aljaska]], [[Madagaskar]]), ali i herojski i patriotski čin npr samoubistvo [[samuraj]]a, [[kamikaze|kamikaza]] ili velikih vojskovođa, nakon izgubljenih bitaka, jer su smatrali da je smrt od sopstvene ruke bolja od ropstva sa kojim bi se suočili prilikom zarobljavanja.<ref>Fedden, Henry Romilly: ''Suicide'' London, Peter Davies, 1938.</ref> * U [[preistorija|praistorijskom periodu]] samoubistvo je bio čin kojim je pojedinac pomagao grupi da preživi tj. da sačuva hranu. * U primitivnim društvima samoubistvo se različito koristilo; kao sredstvo za osvetu, kao način prebacivanja odgovornosti za smrt na neku osobu koja ju je navodno izazvala, te kao način omalovažavanja protivnika. * U [[antika|antičkom doba]], [[Aristotel]]. je govorio;''"samoubistvom se ne čini dobro, nego beži od zla"''. [[Platon]] relativizuje osudu samoubistva, ali i upozorava ''"...ljudi su deo božijeg blaga"'' i ističe ".''.. da je smrt dobra, bilo da je to stanje bez osećaja slično snu, bilo da predstavlja neku seobu i susret sa umrlim velikanima.."''<ref>Platon: ''Odbrana Sokratova''. Kriton. Fedon", BIGZ, 1976)</ref> Platon je samoubistvo osuđivao, nazivajući ga sramotnim činom, i predložio da počinioci samoubistva moraju biti sahranjeni u neoznačenim grobovima. U drevnoj Grčkoj, [[Egej (mitologija)|Egej]] se, videvši da na brodu njegovog sina Teseja nema bele zastave, koju je obećao istaknuti ukoliko Minotaur bude poražen, bacio u [[more]], koje i danas nosi njegovo ime. U grčkim polisima, kao i Rimu bila je poznata institucija prinudnog samoubistva, kao vid smrtne kazne. Na takvo samoubistvo bio je npr. osuđen [[Sokrat]]. Spartanci na čelu sa neustrašivim Leonidom, kod Termopila, dobrovoljno su izabrali smrt, umirući od strela, jedan po jedan.<br />Hanibal Barka, veliki vojskovođa i političar, odabrao je smrt samoubistvom radije nego ponižavajuću predaju Rimljanima, koji se u 9. godini, pred ocem Hasdrubalom, zakleo na rat. Daleko od rodne Kartagine, prognan i sam, okružen Rimljanima, sipao je u čašu otrov, koji je nosio u prstenu još od bitke kod Kane.<ref>Singh, BS: ''Samoubojstvo: javne zdravstvene krize našeg vremena'',1998.</ref> * Postoji uverenje da su i [[Antički Rim|Rimljani]] poštovali pravo čoveka da oduzme sebi život, i zato je bilo dosta samoubistava. I pored toga što je bio protiv samoubistava, [[Marko Tulije Ciceron|Ciceron]] je izrazio divljenje što je [[Marko Porcije Katon Mlađi|Katon Mlađi]] radije odlučio da sebi oduzme život, nego da živi pod [[Gaj Julije Cezar|Cezarovom]] [[diktatura|diktaturom]]. Lukrecija, Rimska plemkinja, koju je silovao sin poslednjeg Rimskog cara, po imenu Sektus, nakon molbe da kazne počinioca, koju je uputila svojoj porodici, ubila je sebe. Mnogi umetnici, kao [[Ticijan Večeli|Ticijan]], [[Rembrant]], Durer, Rafe, [[Sandro Botičeli|Botičeli]], prikazivali su njeno samoubistvo u svojim umetničkim delima. * [[Stari Egipat|Stari Egipćani]] su imali običaj da, uz sve počasti preminulom vladaru, sahrane i njegove sluge, za slučaj da mu zatrebaju u [[zagrobni život|zagrobnom životu]]. Kasnije su taj običaj zamenili slikama sluga u grobnici. * Stav o samoubistvu u ranijoj antici bio je negativan, da bi zaista prešao u odobravanje i prihvatanje, na primer [[Stoici]] su samoubistvo smatrali najvišim izrazom ljudske slobode. Stoičari dopuštaju samoubistvo kao „racionalni rastanak sa životom“, na primer iz patriotskih razloga ili zbog neizlečive bolesti. Tako se patriotskim razlozima tumači samoubistvo sledbenika stoičke filozofije [[Marko Porcije Katon Mlađi|Katona Mlađeg]], nakon poraza u bici kod Tapsa, koje se često naziva i simboličkim krajem tiranije [[Rimska republika|Rimske republike]] <ref name="Jovan"/>. * [[Goti]] i [[Kelti]] su verovali da je sramota umreti prirodnom smrću. Viking koji nije imao „sreće da umre u bici“ umro bi od sopstvenog mača ili skakanjem sa stene da bi mogao da uđe u Valhala (veliku dvoranu Odina za ubijenog junaka po nordijskoj mitologiji) * [[Avgustin Hiponski|Sveti Augustin]] je samoubistvo izjednačavao sa ubistvom. * [[Japanci]] vekovima poštuju samoubice i prema samoubistvu postoji prihvatljiv i odobravajući stav. Među plemenima i u vojsci samoubistvo se smatra dužnošću i čašću ([[sepuku|harakiri]] - rasecanje stomaka, kao odgovor na sramotu, gubitak časti ili kaznu). Za drevne i rigidne samuraje samoubistvo je bila čast. U [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[kamikaze]] su svojim samoubilačkim akcijama uvlačile strah u kosti saveznicima na [[Tihi okean|Pacifiku]]. Posle Drugog svetskog rata veliki broj Japanaca izvršio je samoubistvo [[1945]]. Među ljubavnim parovima u Japanu potpisuje se sporazum o samoubistvu. Svetu je poznat [[sepuku]] ili harakiri, kako ga zovu [[Evropa|Evropljani]], kojim je završio život jedan od najvećih japanskih književnika [[Jukio Misima]], čija je samoubistvo privukla veliku medijsku pažnju <ref name="Jovan"/>. * U srednjem veku razvijeno je verovanje da je samoubistvo početak [[Vampir|vampirizma]]. U mnogim kulturama, uključujući i staru [[Engleska|Englesku]], ljude koji su počinili samoubistvo sahranjivali su na raskrsnici puteva (u znaku krsta sačinjenog od puteva) kao prevencija da postanu vampiri. * U vreme [[renesansa|renesanse]], u zapadnom svetu, ljudi su bili religiozni ili praznoverni, i verovali su da se depresivne misli o samoubistvu mogu izmeniti religijom. ''„Zašto bi se ubili ako verujete da će vam „život“ biti gori posle smrti“'' propovedali su u crkvama. U [[16. vek]]u [[Tomas Mor|Tomas Mor]] u svom delu ''"Utopija"'' preporučuje „dobrovoljno samoubistvo“ za one koji pate od neizlečivih bolesti. U svojim delima Montenje je skeptičan prema moralnim pozicijama samoubistva kao svesnom ličnom izboru. * Istorija beleži mnoge slavne samoubice. Među umetnicima - [[Vinsent van Gog|Van Goga]], državnicima, vladarima i vojskovođama - Sardanapala, [[Neron]]a, [[Marko Antonije|Marka Antonija]], [[Stevan Sinđelić|Stevana Sinđelića]], [[Jozef Gebels|Gebelsa]], [[Herman Gering|Geringa]], [[Adolf Hitler|Hitler]], [[Salvador Aljende|Salvadora Aljendea]], književnicima - [[Vladimir Majakovski|Majakovskog]], Jesenjina, [[Džek London]]a, [[Virdžinija Vulf]] (koja je napunila džepove svog kaputa kamenjem i mirno krenula ka reci kraj kuće), Hemingveja, u čijoj je porodici postojao veliki broj samoubistava. Zna se i da je Hemigvej pred kraj svog života pio čak i do tri flaše viskija sa šakom lekova. * U Velikoj Britaniji je čin samoubistva do [[1961]]. smatran krivičnim delom. Alvarez ([[1971]]) saopštio je da se u jednom engleskom gradiću, nakon samoubistva jednog dečaka, ceo razred obesio o istu kuku u narednih deset dana <ref>Holt, Gerry. [http://www.bbc.co.uk/news/magazine-14374296 "When suicide was illegal"]. [[Bi-Bi-Si njuz|BBC News]]. 3 August 2011. Accessed 11 August 2011.</ref><ref name=guardian_style>{{cite web|title=Guardian & Observer style guide|url=http://www.guardian.co.uk/styleguide/s|work=Guardian website|publisher=[[Gardijan (novine)|The Guardian]]|accessdate=29 November 2011}}</ref> * Ritualna samoubistva češća su u sektama, pod snažnim uticajem induktora, zbog reinkarnacije i verovanja da ih „gore, na onom svetu“ očekuje „srećniji život“. * Kami piše da se samoubilački čin „priprema u tišini srca, baš kao i veliko umetničko delo“. U mreži haosa traženje smisla življenja donosi umor življenju, pogotovu kad su „čeljusti smrti neprestano otvorene“. Redukcija haosa je sužavanje kognitivnog polja i minimiziranje alternativa. == Epidemiologija == Podatak [[Svetska zdravstvena organizacija|Svetske zdravstvene organizacije]] da milion ljudi godišnje oduzme sebi život, ili da svakih 40 sekundi neka osoba u svetu izvrši samoubistvo, ide u prilog pandemije problema samoubistava u svetu. Takođe [[Svetska zdravstvena organizacija|SZO]] procenjuje da su pokušaji samoubistva i do 20 puta češći. [[Statistika]] svedoči da svake godine u svetu između deset i dvadeset miliona ljudi pokuša samoubistvo, a milion osoba uspe u tom naumu. Od ovog broja, 86% svih samoubistava dogodilo se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, u kojima su osobe mlađeg uzrasta, od 15 do 29 godina, učestvovale sa preko 40% <ref>Peden M, McGee K, Sharma G. ''The injury chart book: a graphical overview of the global burden of injuries.'' Geneva, World Health Organization, 2002.</ref>. U Evropi, godišnje, samoubistvo izvrši oko 30.000 ljudi. Određene populacije su u posebnom riziku od samoubistava, kao što su muškaraci u istočnoj Evropi, i adolescenati i žena u zapadnoj Evropi. Suicid je u nekim zemljama treći uzrok smrtnosti populacije starosti od 15-44 godine, dok je u drugim zemljama vodeći uzrok smrti uzrasne grupe od 10-24 godine. Iz globalne statistike samoubistava prema analizi SZO, vidi se da je udeo samoubistava mlade i srednje generacije (od 5-44 godine starosti) [[2000]]. povećan za 15% u odnosu na period od pre pedeset godina (1950—2000).<ref>World Health Organization (WHO). ''Mental health in the WHO European Region.'' [http://www.who.dk/document/mediacentre/fs0303e.pdf Geneva, World Health Organization (accessed 1 December 2003)].</ref>. [[Datoteka:Evolution global suicide.jpg|center|500px]] Istraživanja su takođe pokazala da je više od 90% osoba koje su izvršile samoubistvo bolovalo od [[Klinička depresija|depresije]] ili nekog drugog mentalnog poremećaja, ili je bio sklono zloupotrebi psihoaktivnih supstanci (alkohol, droga, lekovi) <ref>Beautrais AL. ''Risk factors for suicide and attempted suicide among young people. A report prepared for the National Health and Medical Research Council 1998''. Canberra: National Health and Medical Research Council, 2000.</ref> Neki faktori rizika variraju u zavisnosti od uzrasta, pola, rase i etničke pripadnosti. Mogu se menjati i tokom vremena, dok se neki faktori često javljaju kombinovano. Takođe samoubilački faktori se razlikuju u stepenu uticaja, i najčešće jedan faktor nije dovoljan razlog za samoubistvo <ref>National Task Force on Suicide in Canada. ''Suicide in Canada''. Update of the report of the Task Force on Suicide in Canada. Ottawa, Health Canada, 1994.</ref>. [[Datoteka:Стопа самоубистава (2010).svg|centar|mini|500px|<center>Broj samoubistava na 100.000 stanovnika u svetu</center>]] Nisku stopu samoubistava imaju [[Albanija]], [[Jermenija]], [[Azejberdžan]], [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Malta]], [[Egipat]]... dok u grupu sa visokom stopom samoubistva spadaju [[Litvanija]], [[Ukrajina]], [[Slovenija]], [[Finska]], [[Danska]], [[Mađarska]] i [[Srbija]], [[Hrvatska]]... U Evropi, stope samoubistava variraju od 3,5 na 100.000 stanovnika u [[Grčka|Grčkoj]] <ref name="Grč"/> do 38.6 na 100.000 u [[Litvanija|Litvaniji]] <ref name="Litv"/><ref>Jenkins R, Kovess V. ''Evaluation of suicide prevention: A European approach.'' international review of psychiatry, 2002, 14(1):34-41.</ref>. Najveće stope samoubistava u evropskom regionu takođe su i najviše na svetu. <center> {| class="wikitable center" |+ '''Broj samoubistava u svetu na 100.000 stanovnika, godišnje''' <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/country_reports/en/index.html WHO; Country reports and charts available (Last update: 2011).], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> |- style="background:#ececec;" |''Rang''||''Zemlja''||''Godina''||''Muškarci''||''Žene''||''Ukupno'' |- | 1. ||Litvanija <ref name="Litv">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/lith.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Lithuania, 1981-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||61.3||10.4||38.6 |- | 2. ||[[Rusija]] <ref>{{en}}[http://www.who.int/mental_health/media/russ.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Russian Federation, 1980-2006''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2006||53.9||9.5||30.1 |- | 3. ||[[Belorusija]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/bela.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Belarus, 1981-2007''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2007||48.7||8.8||27.4 |- | 4. ||[[Kazahstan]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/kaza.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Kazakhstan, 1981-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2008||43.0||9.4||25.6 |- | 5. ||Mađarska <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/hung.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Hungary, 1955-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||40.0||10.6||24.6 |- | 6. ||[[Japan]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/japa.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Japan, 1950-2009''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||36.2||13.2||24.4 |- | 7. ||[[Letonija]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/latv.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Latvia, 1980-2009''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||40.0||8.2||22.9 |- | 8. ||Slovenija <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/slov.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Slovenia, 1985-2009''.], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||34.6||9.4||21.9 |- | 9. ||Ukrajina <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/ukra.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Ukraine, 1981-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||37.8||7.0||21.2 |- | 10. ||Srbija <ref name="Srb">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/serb.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Serbia, 1998-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> ||2009||28.1||10.0||18.8 |- | 11. ||[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/unitstates.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, USA, 1950-2005''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||17.7||4.5||11.0 |- | 12. ||[[Brazil]] <ref>{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/braz.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Brazil, 1980-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2008||7.7||2.0||4.8 |- | 13. ||Grčka <ref name="Grč">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/gree.pdf ''WHO-Suicide rates (per 100,000), by gender, Greece, 1960-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||6.0||1.0||3.5 |- | 14. ||Egipat <ref name="Еги">{{en}} [http://www.who.int/mental_health/media/egyp.pdf ''Suicide rates (per 100,000), by gender, Egypt, 1974-2009.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>||2009||0.1||0.0||0.1 |} </center> Samoubistvo se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] rangira kao '''deseti vodeći uzrok smrti''' <ref>National Institute of Mental Health. Suicide in the U.S.: Statistics and Prevention. Accessed May 2, 2011. Available at [http://www.nimh.nih.gov/health/publications/suicide-in-the-us-statistics-and-prevention.shtml.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref><ref>National Center for Health Statistics (NCHS). FastStats: self-inflicted Injury/suicide. Available at [http://www.cdc.gov/nchs/fastats/suicide.htm.] Accessed May 2, 2011.</ref><ref>Comer RJ. ''Suicide.'' In: Abnormal Psychology. 6th ed. New York, NY: Worth Publishers; 2007:278-307.</ref> U određenim populacijama, kao što su [[Adolescencija|adolescenati]] i mlade odrasle osobe, samoubistvo predstavlja jedan od tri najčešća uzroka smrti. U 15 najčešćih uzroka smrti (osoba uzrasta od 1 do 85 godina) u Sjedinjenim Američkim Državama u [[2007]], {{napomena|Na osnovu podataka Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje Sjedinjenih Država.}} spadaju <ref>National Institute of Mental Health. ''Leading Causes of Death Ages 1 – 85+ in the U.S.'' National Institute of Mental Health. Available at [http://www.nimh.nih.gov/statistics/3AGES185.shtml.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Accessed June 22, 2011.</ref>:Bolesti srca - 615.616 • Maligne neoplazme - 562,795 • Cerebrovaskularne bolesti - 135.814 • Hronične boleste donjih disajnih puteva - 127.875 • Nenamerna povreda - 122.387 • Alchajmerova bolest - 74.629 • Dijabetes melitus - 71.373 • Grip i pneumonija - 52.492 • Nefritis - 46.304 • '''Samoubistvo''' - '''34.592''' • Septikemija - 34.543 • Oboljenja jetre - 29.185 • Hipertenzija - 23.963 • Parkinsonova bolest - 20.056 • Ubistvo - 17.984. Broj samoubistava u svetu poslednje decenije [[20. vek]]a i prvih decenija [[21. vek]]a, osobito posle brojnih ratnih sukoba i svetske ekonomske krize, u stalnom je porastu <ref>[http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/suicideprevent/en WHO (2011). ''Suicide prevention.''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. Porast stope samoubistava od 25% uočen je u Srbiji u periodu od [[1998]]. do 2000. kod osoba oba pola, a verovatno je bila rezultat kriznih, ratnih godina i lošeg socijalno-ekonomskog stanja u kome se tada nalazila Srbija. Prema studiji koju je sprovela [[oružane snage SAD|američka vojska]], broj samoubistava među američkim vojnicima porastao je 80%, između [[2004]]. i [[2008]], što je jednako stopi od 20 samoubistva na 100.000 osoba godišnje, i najvećim delom uzrokovan je učešćem američkih vojnika u ratnim sukobima u [[Irak]]u i [[Afganistan|Afganistanu]].<ref>[http://www.medicalnewstoday.com/articles/242650.php ''Suicides Rose By 80% In US Army, 2004-2008''], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> {{Double image|center|Suicide world map - 2009 Male.svg|270|Suicide world map - 2009 Female,2.svg|270|<center>'''Broj samoubistava na 100.000 muškaraca ''<small>(levo)</small>'' i žena ''<small>(desno)</small>'' u periodu od [[1978]]. do 2008'''</center>. {{Multicol}} {{legend|#b3b3b3|nepoznato}} {{legend|#ffff65|< 1}} {{legend|#fff200|1–5}} {{legend|#ffdc00|5–5.8}} {{Multicol-break}} {{legend|#ffc600|5.8–8.5}} {{legend|#ffb000|8.5–12}} {{legend|#ff9a00|12–19}} {{legend|#ff8400|19–22.5}} {{Multicol-break}} {{legend|#ff6e00|22.5–26}} {{legend|#ff5800|26–29.5}} {{legend|#ff4200|29.5–33}} {{legend|#ff2c00|33–36.5}} {{Multicol-break}} {{legend|#cb0000|>36.5}} {{Multicol-end}} ||}} '''Polne razlike''' Upadljivo je da je broj muških samoubica veći od ženskih - npr, u Japanu taj odnos je 2:1, dok je u skandinavskim zemljama 4:1 (radi se o zemljama u kojima je već decenijama procenat samoubistava vrlo visok). U Srbiji je u periodu od 1998. do 2000. uočen porast stope samoubistava kod žena od 31%, za razliku od muškaraca kod kojih je taj porast bio nešto niži (23%). Zapaženo je da kod dečaka rešenost na samoubistvo preovlađuje pre puberteta, dok kod devojaka posle njegovog početka. Kod devojaka se uzima kao jedan od činilaca poremećaj u radu endokrinih žlezda, koji stvara predispoziciju za konflikte, na koje se onda reaguje na patološki način: pojačanom tvrdoglavošću, depresijom, neurotičnim povlačenjem od sveta i tome slično. '''Starost''' Ono što zabrinjava i što postaje sve očiglednije u 21. veku je sve veći broj samoubistava ili pokušaja samoubistva kod dece i adolescenata. Smatra se da su poremećeni odnosi u porodici u 80% svih slučajeva pokušaja samoubistva dece ispod 15 godina, direktno odgovorni za potpun neuspeh dece da se uključe u život. Vrlo je alarmantan podatak da je u svetu samoubistvo među tri vodeća uzroka smrti kod mladih osoba uzrasta od 15 do 24, odnosno od 15 do 34 godine. U dobnoj grupi od 15 do 34 godine stopa samoubistava se utrostručila u periodu od 1950-ih do 1990-ih godina. Pretpostavlja se da je porast samoubistava među mladima uzrasta od 15 do 24 godine u svetu posledica porasta prevalencije duševnih bolesti ([[Klinička depresija|depresija]], [[shizofrenija]]), zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i [[alkohol]]a, ali i veće dostupnosti vatrenog oružja <ref name="Незаразне"/>. ''U Srbiji samoubistvo je takođe čest uzrok smrti među mladim osobama uzrasta 15–24 godine. Međutim, za razliku od trendova u svetu, u Srbiji je u periodu od [[1997]]. do 2007. registovan pad učešća samoubistva u svim uzrocima smrti ove uzrasne kategorije. Tokom 1997. učešće samoubistava u svim uzrocima smrti ove dobne kategorije stanovništva iznosilo je 17%, a 2007 13%. U navedenom periodu posmatranja stope samoubistava među mladima uzrasta od 15 do 24 godine pale su za 43% <ref name="Незаразне">''Nezarazne bolesti – najveći javnozdravstveni problem, Samoubistva.'' U: ZDRAVLJE STANOVNIKA SRBIJE – analitička studija 1997–2007. INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE„Dr Milan Jovanović Batut”, Beograd (2008) str. 100-103 [http://www.minzdravlja.info/downloads/Zakoni/Ostalo/Zdravlje%20stanovnika%20Srbije%20-%20Batut.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513165132/http://www.minzdravlja.info/downloads/Zakoni/Ostalo/Zdravlje%20stanovnika%20Srbije%20-%20Batut.pdf |date=2012-05-13 }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>.'' Ne treba, potceniti i znatan broj slučajeva samoubistava među bolesnim i starijim osobama koje, osećajući se sve više radno nesposobne, usamljene, napuštene i izolovane, vrlo često prekraćuju sebi dalje muke samoubistvom, ubeđene da su izabrale najpravilniji put, za razrešenje svojih problema. U Srbiji su najviše uzrasno-specifične stope samoubistava u 2007. zabeležene u uzrastu od 75 i više godina kod osoba oba pola, što je česta pojava i u drugim sredinama. Povećana stopa samoubistava među najstarijim stanovništvom u Srbiji povezana je sa čestom pojavom teških somatskih bolesti (npr. malignim bolestima), sa nerazvijenom socijalnom mrežom i podrškom, gubitkom aktivne uloge u zajednici, kao i neprepoznatom i nelečenom depresijom <ref name="Незаразне"/><ref>WHO. ''The World Report on Violence and Health.'' Self-directed vilence. Geneva; WHO, 2002: 185-212.</ref><ref name="Atanasković">Atanasković-Marković Z, Bjegović V, Janković S, Kocev N, Laaser U, Marinković J, et al. ''The Burden of Disease and Injury in Serbia.'' Belgrade: Ministry of Health of the Republic of Serbia; 2003</ref>. '''Rasne razlike''' U Sjedinjenim Državama, samoubistava su značajno učestalija kod osoba bele rase. Među muškaracima, u 2007 registrovano je 13,5 slučaja na 100.000 stanovnika SAD bele rase, i 5,1 slučajeva na 100.000 stanovnika crne rase, 6,0 slučajeva na 100.000 stanovnika kod hispano muškaraca Međutim, stopa za Native American i Aljasku Native muškaraca je 14,3 slučajeva na 100.000 stanovnika <ref>National Institute of Mental Health. ''Suicide in the U.S.: Statistics and Prevention''. Accessed May 2, 2011.</ref> U istraživanjima sprovedenim u više zemalja (sa 53 i 43 nacija), bez obzira na pol ili starost (nezavisno od nacionalnih razlika u bogatstvu, mereno po glavi stanovnika i bruto domaćeg proizvoda), kod ljudi sa svetlijom bojom kože registrovana je veća stopa samoubistava nego kod osoba sa tamnijom bojom kože <ref>{{en}} Voracek M. ''Suicide rate and skin color''. Percept Mot Skills. Jun 2006;102(3):836-8. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16916163 Medline].</ref> === Materijalni troškovi samoubistava i pokušaja samoubistva === Prema podacima studije iz 2001, sprovedene u [[Švedska|Švedskoj]], kao jednoj od najrazvijenijih zemalja [[Evropa|Evrope]] i [[zemlja|sveta]], od posledica samoubistva umrlo je 13,3 osoba na 100.000 stanovnika, dok je 7.000 ljudi lečeno u bolnici nakon pokušaja samoubistva (ili oko 6 pokušaja na svako uspešno izvršeno samoubistvo). Međunarodnim istraživanjima procenjeno je da se između 8 i 25 pokušaja samoubistava dešava na svako uspešno izvršeno samoubistvo prema polu i starosti. Ova studija izračunala je da su troškovi društva u obliku direktnih i indirektnih troškova stvorenih samoubistavom i i pokušajem samoubistva iznosili oko 5,5 milijardi švedskih kruna ([[Švedska kruna|SEK]]) ili 0,2 odsto BDP Švedske u [[2001]], ili za samoubistvo 18,68 miliona SEK i pokušaj samoubistva 3,075 miliona SEK. Većina (84 odsto) troškova su indirektni troškovi kao posledica gubitka radnog doprinasa za društvo i direktnih medicinski troškovi koji su dominantni. Cena ljudskog života koja je velika i nemerljiva, nije uključena u obračun ukupnih troškova <ref>''Suicid och samhällsekonomiska kostnader,'' 2004 Räddningsverket, Karlstad Nationellt centrum för erfarenhetsåterföring från olyckor, Karlskoga [https://www.msb.se/Upload/Kunskapsbank/Statistik_larande/Suicid_och_samhallsekonomiska_kostnader.pdf NCO/Räddningsverket], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. Prethodne studije o troškovima samoubistava i pokušaja samoubistva u zemljama poput Švedske (koje u proseku imaju isti broj samoubistava kao u severnoj Evropi) košta 1,5 odsto BDP-a neke zemlje. Svako samoubistvo košta oko 2,5 miliona dolara a svaki pokušaj samoubistva 7.100 dolara. Nije jasno kako su u SZO (2001) došli do ovih rezultata.<ref>WHO (2001) ''The world health report 2001''</ref> == Etiologija == I pored brojnih pokušaja, teško je prihvatiti pretpostavku o tzv. urođenim samoubicama, jer za njihovo postojanje nema naučnih dokaza. Zato moramo uzeti u obzir kao uzroke samoubistva, individualni način rešavanja dubokih konflikata u ličnosti. Pri tome se misli na one konflikte koji svoj energetski potencijal dobijaju iz sfere čovekovog nagonskog života (pre svega seksualnog nagona i težnje ka moći, ali i one sfere koja dodiruje vrlo osetljivo pitanje savesti i morala). Dok se jedna vrsta osoba, sa zrelošću, uspeva da na najbolji način po sebe i druge, reši svoje duboke konflikte ili komplekse, druga vrsta pokušava da odloži njihovo rešavanje tako što ih potiskuje, rešava povremeno i delimično, često na izrazito oportunistički ili kompromisan način. Često višegodišnje nagomilavanje nerešenih konflikata (i to upravo onih koji su najintimniji), ukoliko oni ne stvore neku psihosomatsku bolest, koja onda uspeva da za izvesno vreme odvrati čovekovu pažnju i energiju sa psihičkih problema na telo, lagano povećava unutrašnju napetost u čoveku čije je nezadovoljstvo sobom i svojom okolinom u stalnom porastu. Zato bez velikih kompenzatornih mehanizama na nekoj drugoj strani ili bez retke sublimacione sposobnosti, ugrožna osoba nije u stanju da bez bilo kakvog abreagovanja suviše dugo podnosi napetost i nezadovoljstvo u sebi. Tako pored telesnog razboljevanja, neurotičnog reagovanja i agresije upravljene prema spolja (najčešće u vidu povremenih eksplozivnih pražnjenja), postoji još jedan i to vrlo opasan način „rešavanja“ pomenutog unutrašnjeg stanja u ugroženoj ossobi, a to je nesvesno okretanje protiv sebe. Ukoliko su takve ličnosti u dubokom konfliktu sa svojom okolinom ili sa sobom, {{napomena|U suštini stvari, gotovo sve vrste konflikata, na svome dnu, konflikti su sa samim sobom}}) postojala oštećenja još od rođenja, i to takva koja su u ličnosti ojačala prirodno postojeće mazohističke težnje i stvorila jedno pritajeno stanje više ili manje neprekidnog osećanja krivice, takva ličnost će postati, traumatizovane, tj. naginjaće, naravno, na potpuno nesvestan način, raznim vrstama samopovređivanja. Suicidalna ličnost sa samoubilačkom idejom dugo živi pre nego što tu ideju realizuje, iako veliki broj samoubica to ne potvrđuje, zbog razloga koji dosad nisu objašnjeni. Emocionalni i saznajni deo samoubice postepeno srasta sa razlozima koji su za ostale ljude motivi za život, a za njega razlozi zbog kojih on prekraćuje svoj život. Načini doživljavanja samoubice bitno su izmenjeni. Ono što za najveći broj osoba predstavlja uspeh, samoubica doživljava kao poraz. Zato su pojedine samubice ovaj čin izvršavale neposredno pošto su dobile najveća priznanja <ref>Striković, J., ''Samoubistvo i apsurd'', NIO Univerzitetska riječ, Nikšić, 1988. pp. 11.</ref>. Samoubistvo je svesni individualni čin i najčešće lična ljudska drama. U shvatanjima klasične psihijatrije dominira stav da je samoubistvo bolestan čin, kojem pribegavaju mentalno obolele osobe. (izuzimaju se, naravno, herojska samoubistva kao npr. srpskog heroja Stevana Sinđelića). Iako samoubistvu češće pribegavaju duševni bolesnici, ono nije retko ni među tzv. normalnim ljudima. U svakom samoubistvu sadržana je ''"značajna podsvesna hostilnost, kombinovana sa nedostatkom sposobnosti za ljubav prema drugima "'' .<ref>Striković J. : ''Samoubistvo i apsurd,'' Univerzitetska reč, Nikšić, četvrto dopunjeno izdanje, 1990</ref> Jung samoubistvo smatra kao ''"smrt „Ega“ koji je izgubio kontakt s realnošću"''. Psihoanalitičari izuzetnu ulogu pridaju čovekovom nad „Ja“ i u činu samubistva nalaze simbolično ''"uništavajuće kažnjavanje „Super-Ega“"'' da bi se ponovo pronašao zaštitinički „Super-Ego“". „Super-Ego“ je ''"presretač agresivnih pulzija usmerenih ka napolje i uzročnik je njihove refleksije ka unutra"'' U literaturi je opisan veliki broj mogućih uzrok samoubistva, ipak taj rizik je veći tamo gde u 87% do 98% slučajeva postoje jedan ili više uzroka navedenih u donjoj tabeli <ref>{{cite journal | pmid = 11561024 | doi=10.1136/jnnp.71.4.436 | pmc=1763534 | volume=71 | issue=4 | title=Suicide after traumatic brain injury: a population study | year=2001 | month=October | author=Teasdale TW, Engberg AW | journal=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. | pages=436-40}}</ref><ref>{{cite journal | pmid = 18066936 | doi=10.1080/02699050701785542 | volume=21 | issue=13-14 | title=Suicidality in people surviving a traumatic brain injury: prevalence, risk factors and implications for clinical management | year=2007 | month=December | author=Simpson G, Tate R | journal=Brain Inj | pages=1335-51}}</ref>: {| class="wikitable" |- ! Uzroci !! Bolesti-poremećaji |- ||'''Individualni faktori''' || Muški pol • Seksualna orijentacija • Prethodno suicidalno ponašanje • Stresni životni događaji • Psihički i emocionalni problemi |- | '''Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja''' ||[[Klinička depresija|Depresija]] • [[Shizofrenija]] • [[Poremećaji ličnosti|Poremećaj ličnosti]] • [[Strepnja|Anksioznost]] • [[Krize plača]] • [[depersonalizacija|Osećaj depersonalizacije]] • [[Napad panike]] • [[Socijalna izolacija]] • [[Emocionalna otupljenost]] • [[Adolescentska kriza]] |- | '''Bolesti zavisnosti''' || [[Alkoholizam]] • [[Narkomanija]] • [[Lekomanija]] |- | '''Hronične bolesti''' || Tumori • AIDS • Hronične ili neizlečive telesne bolesti, naročito ako su udružene sa nepodnošljivim bolovima i patnjom |- | '''[[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP izazvana psihička kriza]]''' || Ratno stanje • prirodne katastrofe • Gubitak bliske osobe • Prekid emotivne veze • Gubitk posla • Neuspeh u obrazovanju • Porodični problemi |- | '''Porodični faktori''' || Raspad porodice • Porodični konflikt ili siromašna komunikacija • Zlostavljanje deteta • Porodična istorija suicidalnog ponašanja |- | '''Socijalni faktori''' || Loš socijalno-ekonomski položaj • Migrantska populacija • Napuštanje školovanja • Nezaposlenost • Socijalna izolacija • Nerazvijene ruralne i urbane lokalne (regionalne) zajednice • Zlostavljanja na poslu |- |'''Faktori okruženja''' ||Pristupačnost letalnih sredstava • Izloženost negativnim medijskim uticajima • Suicidalno ponašanje bliskih osoba |} === Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja === Prema procenama [[Svetska zdravstvena organizacija|SZO]] više od 25% osoba širom sveta <ref name="WHO1">WHO. ''The World Health Report 2001. Mental Health: New Understanding, New Hope.'' Geneva: WHO, 2001.</ref> tokom svog života pati od nekog duševnog poremećaja ili poremećaja ponašanja {{napomena|Prema [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB 10]]: F00–F99}}. Najviše stope godišnje prevalencije u opštoj populaciji od 260–300 na 1000 stanovnika obuhvataju sve oblike poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući i one nedijagnostikovane <ref>Tyrer P, Tyrer F. ''Public Mental Health.'' In: Detels R, McEwen J, Beaglehole R, Tanaka H (edc): Oxford Textbook of Public Health, 4th ed., Vol.3. New York: Oxford University Press 2002;pp. 1309-28.</ref>. Česta je pojava dva ili više duševna poremećaja kod iste osobe što dodatno povećava teret ovih bolesti i uvećava rizik samoubistava <ref name="WHO1"/>. Činioci koji su neposredno povezani sa prevalencijom, pojavom i tokom [[duševni poremećaji|duševnih poremećaja]] i poremećaja ponašanja su siromaštvo, pol, uzrast, [[rat]]ovi i katastrofe, teške somatske bolesi, kao i porodično i socijalno okruženje <ref name="WHO1"/>. U Srbije od [[1990]]. do [[2012]]. u kontinuitetu traju krizne godine, sa brojnim akutnim i hroničnim stresorima, koji su, a i dalje nepovoljno utiču na mentalno zdravlje stanovništva Srbije. Intenzivan akutni i hronični stres, kao i godinama akumulirana trauma, kod dela stanovništva Srbije uzrokovali su značajne psihološke posledice, naročito kod vulnerabilnih osoba. U porastu je apsolutni broj osoba sa [[Klinička depresija|depresivnim]], [[Stres (medicina)|stresnim]] i [[Psihosomatski poremećaj|psihosomatskim poremećajima]], a neprestano raste broj zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanci <ref>Lečić-Toševski D, Ćurčić V, Grbeša G, i sar. ''Zaštita mentalnog zdravlja u Srbiji – izazovi i rešenja''. Psihijat dan 2005;37(1):9-15.</ref>. Depresija, posebno unipolarna {{napomena|Prema [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB 10]]: F32}}, učestali je duševni poremećaj, koji bitno utiče na kvalitet života i porast samoubistava. Prema podacima SZO iz 2000. godine opterećenje unipolarnom depresijom je na četvrtom mestu <ref name="WHO1"/> u okviru 20 izabranih poremećaja zdravlja. Zabrinjavaju predviđanja SZO da će do [[2020]]. unipolarna depresija, posle ishemijske bolesti srca, postati drugi vodeći uzrok opterećenja u svetu, a prvi u zemljama u razvoju <ref name="WHO1"/><ref>Janković S. ''Učestalost i rasprostranjenost depresije u svetu i Srbji''. Acta Clinica 2005;5(3):34-41.</ref><ref>Janković S. Depresija. U: Atanasković-Marković Z, Bjegović V, Janković S. i sar. Opterećenje bolestima i povredama u Srbiji. Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2003:109-113.</ref>. I u Srbiji se [[2000]]. [[unipolarna depresija]] našla među vodećim poremećajima zdravlja jer zauzima četvrto mesto iza ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularnih oboljenja i raka pluća u okviru 18 odabranih poremećaja zdravlja <ref>Horwath E, Cohen RS, Weissman MM. ''Epidemiology of Depressive and Anxiety Disorders.'' In: Tsuang MT, Tohen M (eds). Textbook in psychiatric epidemiology. 2en edition. New York: Wiley-Liss, 2002:389-426.</ref><ref>Üstün TB, Ayuso-Mateos JL, Chatterji S, Mathers C, Murray CJL. ''Global burden of depressive disoders in the year 2000.'' Brit J Psychiat 2004; 184: 386–92.</ref>. U ispitivanju mentalnog zdravlja dece i omladine u Srbiji uzrasta od 7 do 19 godina ustanovljeno je da uporedo sa uzrastom raste i učestalost neprijatnih stanja i osećanja, uključujući i stanje stresa i emocionalnih problema, koji su bili najizraženiji u dobnoj grupi od 15 do 19 godina.<ref>Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. ''Istraživanje zdravlja stanovnika Republike Srbije, 2006. godina.'' Osnovni rezultati. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije; Beograd, 2007.</ref> <ref>Institut za zaštitu zdravlja Srbije. ''Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Rezultati istraživanja I deo – Karakteristike porodice i domaćinstva u Republici Srbiji. Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite odraslog stanovništva u Republici Srbiji.'' Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije 2002;76(1-2):91-129.</ref><ref>Institut za zaštitu zdravlja Srbije. ''Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Rezultati istraživanja II deo – Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite dece i omladine u Republici Srbiji.'' Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije 2002;76(3-4):201.</ref>. === Bolesti zavisnosti === {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" |Zavisnici ne moraju otvoreno pokazivati suicidalne namere, ali smatra se da kod njih često postoji nesvesna motivacija za okončanjem života. |} [[Bolesti zavisnosti]] i samoubistvo su tesno povezani. Depresija ili neka druga vrsta životne krize, udružena sa alkoholizmom, ili zavisnošću od neke druge psihoaktivne supstance, predstavlja faktor rizika za samoubistvo. Takođe, osobe prepuštene hroničnoj zloupotrebi psihoaktivnih supstanci izložene su oštećenjima organizma i povećanom riziku da oboli od neke fizičke bolesti, i od nje umre mnogo ranije nego što bi se to desilo inače. Zato bolesti zavisnosti predstavljaju pasivno, produženo i hronično samoubistvo. U istraživanjima o samoubilačkom ponašanju nedeljno je oko 20% onih koji su jednom ili više puta pokušali samoubistvo. Među narkomanima pokušaji samoubistva su deset puta češći nego među mentalno obolelim osobama koje nisu narkomani. Ovo se jednim delom može objasniti socijalnim obeležavanjem ili stigmatizacijom obolelih od bolesti zavisnosti, suicidalnih osoba, kao i preživelih članova porodice u kojoj se desio slučaj samoubistva, što predstavlja veliki problem i prepreku za ove osobe da nađu snage i krenu putem oporavka <ref>. Bukelić J. : ''Droga u školskoj klupi'', Velarta, Beograd,1997.</ref>. Stavovi narkomana prema smrti puni su kontroverzi i mistifikacija. Najčešći razlozi zbog kojih narkomani razmišljaju o smrti ili priželjkuju smrt jesu: {| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" |Narkomani traže da se svet promeni prema nekoj njihovoj, najčešće imaginarnoj viziji sveta budućnosti. Ako taj svet odbija da se radikalno menja, oni će polako iz njega otići, jer u svetu u kojem se neguje dovođenje stvari do savršenstva, a zanemaruju „ukrasne dobrote u ljudima“, oni ne nalaze smisao življenja <ref name="Jovan"/>. |} * ''gubitak „Ego“ ideala u skladu sa idealnim „Ja,“'' * ''gubljenje reprezenativnih vrednosti života,'' * ''strah od alijenacije i kompletnog mentalnog sloma,'' * ''nesposobnost da se odaberu kvalitetniji nehemijski stilovi življenja,'' * ''osećanje izgubljene transcendencije,'' * ''gubitak samopoštovanja, osiromašenje relacija u socijalnom humanom prostoru,'' * ''negativna identifikacija sa patološkim induktorima i patološkim indukcionim grupama,'' * ''prihvatanje teorije sa autodestruktivnim životnim kredom da ''"treba umreti mlad i biti lep leš"'''' === Homoseksualnost i homofobija === Veće stopa neprihvatanja [[LGBT]] osoba od strane porodice je značajno povezana sa njihovim slabijim [[duševno zdravlje|mentalnim zdravljem]]. Na osnovu pokazatelja iz brojnih studija, mlade LBGT osobe, zbog odbijanja i nerazumevanja porodice tokom [[Adolescencija|adolescencije]] su; 8,4 puta sklonije da pokušaju samoubistvo, 5,9 puta sklonije ka težem obliku depresije, 3,4 puta sklonije da koriste nedozvoljene supstance ili drogu, i 3,4 puta sklonije nezaštićenim seksualnim odnosima i bežanje od kuće, u poređenju sa vršnjacima iz porodica koje imaju visok stepen prihvatanja, ili nizak nivo porodičnog odbijanja prema LGBT srodnicima <ref name="Caitlin"/>. Ove studije pokazuju jasnu i direktnu vezu između određenog roditeljskog i negovateljskog odbijajućeg ponašanja i negativnih zdravstvenih (mentalnih) problema (poremećaja) koji se javljaju kod mladih ali i odraslih lezbejki, gej mladića i biseksualaca i mogu biti od uticaja na donošenje odluke o samoubistvu <ref name="Caitlin">{{en}} Caitlin Ryan, David Huebner, Rafael M. Diaz, Jorge Sanchez, ''Family Rejection as a Predictor of Negative Health Outcomes in White and Latino Lesbian, Gay, and Bisexual Young Adults'' [http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/123/1/346 PEDIATRICS Vol. 123 No. 1 January 2009, pp. 346-352 (doi:10.1542/peds.2007-3524)], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>. <center> '''Učestalost samoubilačkog ponašanja i psihijatrijskih poremećaja<br />u odnosu na seksualnu orijentaciju'''<ref>{{en}} [http://archpsyc.ama-assn.org/cgi/content/full/56/10/876/TABLEYOA9081T1 Rates of Suicidal Behavior and Psychiatric Disorders by Sexual Orientation, Archives of General Psychiatry Vol. 56 No. 10, October 1999], Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> {| class="wikitable" |- ! Poremećaj !! LGB<br /> ''(n=28)'' !! Heteroseksualci <br />''(n=979)'' |- | '''Izražena depresija''' ||<center> 71,4 ||<center> 38,2 |- |'''Generalizovani anksiozni poremećaj''' ||<center> 28,6 ||<center> 14,5 |- | '''Poremećaj ponašanja''' ||<center> 32,1 ||<center> 11,0 |- | '''Nikotinska zavisnost''' ||<center> 64,3 ||<center> 26,7 |- | '''Zloupotreba supstanci i/ili zavisnost''' ||<center> 60,7 ||<center> 44,3 |- | '''Višestruki mentalni poremećaji ''(>2)'''''<br /> ||<center> 78,6 ||<center> 38,2 |- | '''Samoubilačke ideje''' ||<center> 67,2 ||<center> 28,0 |- | '''Pokušaj samoubistva''' ||<center> 32,1 ||<center> 7,1 |} </center> === Porodični faktori === Raspad porodice - razvod ili separacija može stvoriti kod članova porodice osećanje izolovanost i ranjivosti i povećati rizik od depresije i suicidalnog ponašanja, Porodični konflikt ili siromašna komunikacija - npr bračni nesloga, porodični konfikt, nasilje u porodici, ekstremno visoka ili niska porodična očekivanja i kontrola, mentalne bolesti roditelja kao što su depresija ili bolesti zavisnosti;. Zlostavljanje deteta može biti od uticaja na suicidalno ponašanja kada postoje učestala zlostavljanja deteta, kao što su zanemarivanje, seksualno zlostavljanje, fizičko zlostavljanje, emocionalno zlostavljanje, prisustvo nasilju u porodici Rizik od suicidalnog ponašanja je veći u porodicama u kojima je neko od članova porodice ispoljio suicidalno ponašanje. == Znaci simptomi i dijagnostika samoubistava == {| class="wikitable" |- ! '''Znaci i simptomi''' !! Karakteristike |- | '''Znaci upozorenja''' || * Ekstremna samo-mržnja - ''Ne zaslužujem da živim.'' * Personalizovano beznađe - ''Ništa bitno mi se ne dešava, zato treba da se ubijem''. * Udaljavanje od prijatelja i porodice - ''Šta nije u redu sa tobom? Pogledaj na sve te nevolje koje izazivaš kod ljudi koji te vole.'' * Izolacija - ''Kada sam sam mnogo mi je bolje.'' |- | '''Oblici ponašanja''' || * Pokušaj/pokušaji samoubistva * Poremećeni obrasci spavanja * Povećana anksioznost i uznemirenost * Izlivi besa ili niska tolerancija na frustracije * Riskantno ponašanjež * Povećana upotreba lekova, alkohola ili droge * Nagla promena raspoloženja * Svaki razgovor nagoveštava suicidalne ideje ili namere, planiranja ili preduzima aktivnosti za nabavku sredstva za izvršenje samoubistva |} === Stanje svesti samoubilačkih osoba === {| class="wikitable" |- ! Osobine !! Karakteristike stanje svesti samoubilačkih osoba |- | '''Impulsivnost''' || * Samoubistvo je najčešće impulsivan akt. * Kao i drugi impulsi, impuls za izvršenje samoubistva je prolazan, i traje nekoliko minuta ili sati. *Obično samoubistvo inicira višednevni niz negativnih događaja. * Ako se ova kriza dogodi uz neku osobu koja je spremna da sasluša samoubicu i koja je stručno obučena da pomogne samoubistvo se može sprtečiti. Traženje stručne pomoći u trenutku beznađa, maože pomoći će da se ova želja samoubice smanji. |- | '''Ambivalencija''' || * Kod većine ljudi sklonih samoubistvu pomešana su osećanja o izvršavanju samoubistva. * Želja za životom i želja da se umre „vode rat u glavi samoubice“, kao kretanje klatna na satu. * Kod suicidalne osobe prisutna je neodložna potreba da se pobegne od životne patnje i skrivena želja da se živi. * Mnoge samoubice ne žele da umru - one su samo nesrećne i žele da trenutni bol i njihove patnja nestane. * Ako im se pravovremeno pruži podrška i u njima poveća želja za životom, rizik se smanjuje. |- | '''Rigidnost''' || * Kada su osobe u samoubiulačkom raspoloženju njihovo razmišljanje, osećanja i akcije su suženi, stalno razmišljaju o samoubistvo i ne mogu da sagledaju i smisle druge načine rešavanja životnih problema. * Samoubice razmišljaju drastično, neelatično ili rigidno. |} Bez obzira na to o kakvom problemu je reč, osećanja i mišljenja samoubice uglavnom su svuda u svetu slični. U osnovi samoubilačkog ponašanja najčešće je osećanje samomržnje. Osoba oseća samomržnju kada sama procenjuje sebe kao zlo ljudsko biće koje zaslužuje da bude uništeno. Samomržnja može da se manifestuje u šest pojavnih oblika: * ''neumoljivi zahtevi prema sebi'', * ''nemilosrdna samooptuživanja'', * ''samoprezir,'' * ''samofrustracija'', * ''samomučenje'' * ''samodestruktivnost''. === Osećanja i oblici ponašanja samoubilačkih osoba === <center>'''Manifestna osećanja i oblici ponašanja koja se lako mogu prepoznati kod samoubica'''</center> {| class="wikitable" |- !Poremećaji !! Manifestacije |- |'''Promene ličnosti'''|| * Tužni su • povučeni • osetljivi • nervozni • umorni • neodlučni • bezvoljni • ponekad uznemireni i hiperaktivni * Plaše se gubitka kontrole, da će „poludeti“, da će povrediti sebe ili druge * Opterećene su osećanjem krivice, stida, samomržnje * Nemaju nade za budućnost - „nikad mi neće biti bolje, uvek ću se ovako osećati“ * Gubitak koncentracije za posao, školu, redovne obaveze, |- | '''Promene ponašanja''' || * Nezainteresovanost za sopstveni izgled i okolinu * Gube interesovanje za prijatelje, seks, hobije, i druge aktivnosti u kojima su ranije uživali * Mnogo brinu - o novcu, bolesti (pravoj ili umišljenoj) * Učestvuju u krivičnoj istrazi, odlaze u zatvor ili izlaze iz zatvora * Ponašaju se na način koji može biti opasan (neoprezni su u saobraćaju, upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, droge, sedativa...) * Imaju suicidne impulse, ideje, izjave, planove, češće pokušaje samoubistva * Sređuju svoje poslove, dugove, pozdravljaju se sa prijateljima i rodbinom, poklanjaju vredne lične stvari, pišu testamente * Promene u spavanju - preterano dugo spavaju ili imaju nesanicu, bude se jako rano ujutro, imaju noćne more * Promene u navikama ishrane - nemaju apetita gube na težini, ili previše jedu i goje se |- | '''Sklonost zloupotrebama''' || * Zloupotrebljavaju droge, lekove ili alkohol * Pribegavaju upražnjavanju opasnih zanimanja ili ulaze u opasna situacije na bi li „iazazvale“ smrt |- | '''[[Posttraumatski stresni poremećaj]]''' || * Nedavno su izgubili voljenu osobu (smrt, razvod, raskid ...) ili nešto drugo što im je važno (posao, novac, status, samopouzdanje, samopoštovanje, veru ...) * Bile su ili jesu žrtve zlostavljanja (fizičkog ili seksualnog) u porodici, školi, ratnim sukobima * Bili su ili jesu žrtve mobinga (psihičkog, fizičkog ili seksualnog) na poslu * Bile su učesnici ili učestvuju u ratnim sukobima |} '''Napomena''': Svaka od ovih karakteristika, posmatrana izolovano, ne mora ništa da znači, ali kombinacija nekoliko njih skoncentrisana kod jedne osobe često upućuje na to da postoji rizik da će ta osoba izvršiti samoubistvo. == Oproštajna pisma samoubica == [[Datoteka:Mensaje suicida anónimo.jpg|300px|mini|'''Oproštajna pismo, u kome nepoznati samoubica objašnjava razlog samoubistva:<br />''' ''„Danas sam obećao $ 200.000 mojoj bivšoj ženi. Ja nemam taj iznos, pa sam odlučio da skočim pod metro. Kada neko čita ovo je ću već biti mrtav. Zbogom sine, majko i oče zbogom. Izvinite. 01.02.2012 10:30 A. M.“ ".'' ]] Prema istraživanja u Mađarskoj postoje dve vrste poruka koje ostavljaju osobe koje nameravaju da izvrše samoubistvo:<ref>Pusztai A, Bugán A. ''Analysis of suicide notes form persons committing completed suicides.'' Psychiatr Hung 2005; 20(4): 271–80. (Hungarian)</ref> ;Prva vrsta, pozitivnih, oproštajnih poruka Ove poruke su upućene poznanicima , i u sadržaju poruka se nalazi sadržaj u kojem govore o nepodnošljivom psihološkom bolu, osećanju beznadežnosti , iscrpljenosti. Ove poruke su, uglavnom, pozitivne, pune emocija upućenih ženi i deci, kojima izražavaju ljubav. Ređe su ove poruke negativne u njima samoubica najčešće optužuju sebe, manje druge osobe. Najčešće objašnjavaju razloge zbog kojih su „morali“ da izvrše samoubistvo: {{citat2|''Zbog ovoga što ću uraditi, nemojte nikog da krivite, niko nije odgovoran. Slušajte majku i oprostite mi''.}} Oproštajne poruke najčešće su u vidu pisma: ''„Neka bude što biti ne može ... Do viđenja druže, do viđenja“'', ili dnevnika koji su vodili nekoliko dana pre izvršenog samoubistva, ali ima i oproštajnih poruka poslatih mobilnim teelefonom, u obliku SMS poruka: {{citat2|''Ne mogu više ! Izvinite ... Zbogom !“ " Ti si bila nešto najbolje u životu i želim ti sve najbolje , uvek ću te voleti ! ! ! Odoh ja ...''}} Postoje i kao verbalne izjave koje je samoubica uputio kolegi sa posla, 20 minuta pre nego što je izvršio samoubistvo: ''„Nema veze , svi ćemo i mi pod zemlju“.'' U porukama samoubice često daju uputstva prijateljima i rođacima da izmire njihove dugove, ili ostavljaju broj kućnog telefona da obaveste porodicu o tome šta su učinile. ;Druga vrsta, negativnih, oproštajnih poruka Ovu grupu poruka ostavljaju narcistički ozlojeđene osobe koje šalju negativne poruke poznanicima i članovima porodice, optužujući ih posredno za samoubistvo. Oproštajne poruke mogu biti upućene i državnim institucijama (crkvi, vojsci, školi, rukovodstvu firme), prema kojima ispoljavaju verbalnu agresiju. == Diferencijalna dijagnoza == Samoubilačko ponašanje često je jedna od manifestacija osnovnog mentalnog poremećaja. Kada je pacijent sklon samoozleđivanju, važno je pravovremena dijagnostikovati postokjanje mentalnog poremećaj i pravovremeno preduzeti lečenje. Psihijatrijski poremećaji prisutni u istorija bolesti i mentalni status pacijenata su ključni dijagnostički „alat“ za pravovreno postavljanje dijagnoze. [[Datoteka:DrugOverdose.jpg|mini|300p|desno|Stopa samoubistava i pokušaja samobustava ''(npr u [[shizofrenija|shizofreniji]])'' najveća je u vreme ili neposredno nakon početka lečenja, odnosno posle prvog bolničkog lečenja <ref name="Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM 2005 247–53">{{Cite journal |author=Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM |title=The lifetime risk of suicide in schizophrenia: a reexamination |journal=Archives of General Psychiatry|volume=62 |issue=3 |pages=247-53 |year=2005 |month=March |pmid=15753237 |doi=10.1001/archpsyc.62.3.247 |url=}}</ref>, što govori o izuzetnom značaju pravilne dijagnoze i diferencijalne dijagnoze]] Diferencijalno dijagnostički treba imati u visu da su neki od mentalnih poremećaja često udružena sa samoubilačkim ponašanjem, ali destruktivna misli i autoagresivno ponašanje, takođe se može javiti i u drugim bolestima, kao što su <ref>{{en}} Stephen Soreff, ''Suicide Differential Diagnoses In: Suicide''[http://emedicine.medscape.com/article/2013085-differential WebMD], Pristupljeno 2013-04-24</ref>; * [[Alkoholizam]] * [[Anksiozni poremećaji]] * [[Manično-depresivna psihoza]] * [[Bulimija]] * [[Trovanje kokainom]] * [[Kokain|Kokainom izazvani psihijatrijski poremećaji]] * [[Delirijum]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Distimija]] * [[Zloupotreba halucinogena]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj]] * [[Narkomanija]] * [[Depresija dečjeg uzrasta]] * [[Poremećaji ličnosti]] * [[Postpartalna depresija]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj]] * [[Shizofrenija]] <ref name="Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM 2005 247–53"/><ref name="fn_46"> {{Cite journal |author=Radomsky ED, Haas GL, Mann JJ, Sweeney JA |title=Suicidal behavior in patients with schizophrenia and other psychotic disorders |journal=American Journal of Psychiatry |volume=156 |issue=10 |pages=1590-5 |date= 1999-09-01 |pmid=10518171 |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10518171 |accessdate = 2008-07-04 }}</ref><ref name="fn_47"> {{Cite journal |author=Caldwell CB, Gottesman II |title=Schizophrenics kill themselves too: a review of risk factors for suicide |journal=Schizophr Bull |volume=16 |issue=4 |pages=571-89 |year=1990 |pmid=2077636}}</ref><ref name="fn_128"> {{Cite book |author=Dalby JT, Williams RJ |title=Depression in schizophrenics |publisher=Plenum Press |location=New York |year=1989 |id=ISBN 0-306-43240-4}}</ref> * [[Sezonski afektivni poremećaj]] * [[Socijalna fobija]] * [[Vaskularna demencija]] == Prevencija == Prevencija samoubistava zasniva se na primeni, primerne, sekundarne i tercijarne prevencije: ;Primarna prevencija U ovu grupu prevencije spadaju aktivnosti koje imaju za cilj da spreče neke pojave. One u odnosu na samoubistvo znače preduzimanje aktivnosti koje će pre svega smanjiti pojavu samoubistva. To su aktivnosti koje se odvijaju na širem društvenom planu i preko kojih se menja način razmišljanja i rešavanja problema tj. njihovom primenom se odgajaju ljudi sa pozitivnim načinom razmišljanja i rešavanja problema, a u društvu stvaraju takvi uslovi življenja, kako bi izostali razlozi za nesigurnost i gubitak samopoštovanja. ;Sekundarna prevencija obuhva U sekundarnu prevenciju spadaju sve aktivnosti koje su usmerene na ranu i pravovremenu dijagnostiku, odnosno rano otkrivanje problema i rano preduzimanje aktivnosti kako bi se životni problem rešio. U odnosu na samoubistvo, to uključuje brojne aktivnosti dobro edukovanih stručnjaka, dobro informisano društvo i porodice, kako bi se rano prepoznale samobulačke osobe i pravovremeno preduzele aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje samoubistva, odnosno menjanje način funkcionisanja, od negativnog ka pozitivnom u odnosu na stil života. ;Tercijarna prevencija Ova vrsta prevencije obuhva aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje kvaliteta tretmana i smanjenje invaliditeta, odnosno bilo kakvih drugih posledica po kasnije funkcionisanje neke osobe. == Zablude o samoubistvu == * Osobe koje pričaju o samoubistvu neće ga i počiniti. :: Osobe koje pokušaju, ili počine samoubistvo prethodno jasno pričaju o tome, ili iskazuju želju da budu mrtve i pričaju o [[smrt]]i. * Samoubistvo se događa iznenada i bez najave. :: Suicidalne osobe obično daju jasne znakove o svojim namjerama, ali nažalost ostaju neprepoznati. * Većina osoba sklonih samoubistvu je psihički bolesna. :: Iako su suicidalne osobe duboko nesretne i trpe neizdrživu patnju, nisu nužno i psihički bolesne. * Samoubistvo je uglavnom karakteristično za bogatije ili siromašne. :: Samoubistvo je zastupljeno proporcionalno, unutar svih razina i skupina zajednice. * Suicidalne osobe bez dvoumljenja žele umrijeti. :: Većina suicidalnih osoba je neodlučna hoće li nastaviti živjeti ili ne (što prevenciju čini mogućom) i zapravo potajno žele da ih se "spasi". * Razgovaranje o samoubistvu potiče na njegovo izvršenje. :: Potpuno suprotno. Razgovor o samoubistvu znači brigu za probleme određenog pojedinca, pokušaj pružanja pomoći i uklanjanje suicidalnih misli. * Neuspjeli pokušaj samoubistva ne treba uzimati za ozbiljno. :: Četiri od pet osoba pokušalo je samoubistvo bar jednom prije toga. Neuspjeli pokušaj samoubistva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć, jer takve osobe najčešće pokušavaju dok ne uspiju. * Kada mlada osoba priča o tome kako će se ubiti to zapravo znači da samo želi privući pažnju. :: To je poziv za pomoć koju treba pružiti mladoj osobi (osobito tinejdžeru). * Kada mlada osoba izvrši samoubistvo to je obično plod impulsivnog ponašanja. :: Za većinu mladih ljudi koji su pokušali ili izvršili samoubistvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljali o tome i u svojim razgovorima spominjali moguće načine samoubistva. == Samoubistvo u krivičnom/kaznenom pravu == Iako se u prošlosti, i danas u nekim državama, suicid - uglavnom iz vjerskih razloga - tretirao kao krivično djelo, većina današnjih zakonodavstava za počinitelja samoubistva ne predviđa nikakve sankcije. S druge strane, pomaganje drugoj osobi da sebi oduzme život se tretira kao [[krivično djelo]], bilo kao poseban oblik zvan [[pomaganje u samoubistvu]], bilo kao poseban, odnosno lakši oblik [[ubistvo|ubistva]]. == Vidite još == * [[Masovno samoubistvo]] == Napomene == {{Napomene|colwidth=40em}} == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Agerbo E., Nordentoft M. and Mortensen, B. P. (2002). Familial, psychiatric, and socioeconomic risk factors for suicide in young people: nested case-control study. British Medical Journal, 325 (7355): 74, doi:10.1136/bmj.325.7355.74. * Australian Goverment (2007). Risk and protective factors in suicide prevention. Australian Government-Department of Health and Ageing. * Christoffersen, M. N., Poulsen, H. D., Nielsen, A (2003). Attempted suicide among young people: risk factors in a prospective register based study of Danish children born in 1966. Acta Psychiatrica Scandinavica, 108 (5), pp. 350-358. * Dirkem, E. (1997). Samoubistvo. Beograd: BIGZ. *{{cite book |author=Gambotto, Antonella |title= The Eclipse: A Memoir of Suicide |publisher=Broken Ankle Books |location=Australia |year=2004 |isbn=0-9751075-1-8}} *{{Cite book|title=Suicide in Nazi Germany |first=Christian |last=Goeschel |publisher=Oxford University Press |year=2009 |isbn=0-19-953256-7 |url=http://books.google.com/books?id=EIjccRg7_UYC&pg=PA5&lpg=PA5 |ref=harv}} * [[Hans Rost]]: ''Bibliographie des Selbstmordes''. Verlag Roderer, Regensburg 1992, ISBN 3-89073-343-3 (Repr. d. Ausg. Augsburg 1927) * ''Suizid-Bibliothek. 1.000 Werke aus den Jahren 1578 bis 1945'' (ca. 100.000 Seiten auf 1500 Mikrofiches). Harald Fischer Verlag, Erlangen 2005, ISBN 3-89131-463-9. * Al Alvarez: ''Der grausame Gott. Eine Studie über den Selbstmord''. Aus dem Englischen übertragen von Maria Dessauer. Fischer, Frankfurt am Main 1980. Originalausgabe: ''The Savage God'' (1972) * Jean Améry: ''Hand an sich legen. Diskurs über den Freitod'' (Werke; 3). Klett-Cotta 2005, ISBN 3-608-93563-0. * Jean Baechler: ''Tod durch eigene Hand. Eine wissenschaftliche Untersuchung über den Selbstmord'' („Les suicides“). Ullstein, Frankfurt am Main 1981, ISBN 3-550-07701-7. * Andreas Bähr (Hrsg.): ''Sterben von eigener Hand. Selbsttötung als kulturelle Praxis''. Böhlau, Köln 2005, ISBN 3-412-18405-5. * Paul B. Baltes u. a.: ''Schwerpunkt Selbstbestimmtes Sterben'' (Aufklärung und Kritik / Sonderheft; 11). Gesellschaft für kritische Philosophie, Nürnberg 2006, {{ISSN|0945-6627}}. * Ursula Baumann: ''Vom Recht auf den eigenen Tod. Die Geschichte des Suizids vom 18. bis zum 20. Jahrhundert''. Böhlau, Weimar 2001, ISBN 3-7400-1180-7. * Thomas Bronisch: ''Der Suizid. Ursachen, Warnsignale, Prävention''. C.H. Beck, München 2007, ISBN 978-3-406-55967-9. * Heidrun Bründel: ''Jugendsuizidalität und Salutogenese. Hilfe und Unterstützung für suizidgefährdete Jugendliche''. Kohlhammer, Stuttgart 2004, ISBN 3-17-018378-8. * Heidrun Bründel: ''Amok und Suizid – eine unheilvolle Allianz''. Verlag für Polizeiwissenschaft, Frankfurt am Main 2011, ISBN 978-3-86676-156-8. * Émile Durkheim: ''Der Selbstmord''. Suhrkamp, Frankfurt am Main 2006, ISBN 3-518-28031-7. * Elmar Etzersdorfer u.&nbsp;a. (Hrsg.): ''Neue Medien und Suizidalität. Gefahren und Interventionsmöglichkeiten''. Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen 2003, ISBN 3-525-46175-5. * Christian Goeschel: ''Selbstmord im Dritten Reich''. Suhrkamp 2011, ISBN 978-3-518-42269-4. (das Buch behandelt die Jahre 1918–1945) ([http://www.socialnet.de/rezensionen/12842.php Renzension von Prof. Richard Utz]) * Udo Grashoff: ''In einem Anfall von Depression … Selbsttötungen in der DDR''. Ch. Links, Berlin 2006, ISBN 3-86153-420-7 (vgl. auch den Aufsatz desselben Autors: [http://www.stiftung-aufarbeitung.de/downloads/pdf/GRASHOFF.pdf PDF]) ([http://www.christoph-links-verlag.de/index.cfm?inhalt=detail&nav_id=1&titel_id=420 Abstract, Leseproben] ) * Claude Guillon, Yves LeBonniec: ''Gebrauchsanleitung zum Selbstmord. Eine Streitschrift für das Recht auf einen frei bestimmten Tod''. Robinson-Verlag, Frankfurt am Main 1982, ISBN 3-88592-032-8. * Thomas Haenel: ''Amok und Kollektivsuizid. Selbsttötung als Gruppenphänomen.'' Verlag NZZ Libro, Zürich 2012, ISBN 978-3-03823-773-0. * Arno Herberth, Thomas Niederkrotenthaler und Benedikt Till (Hrsg.): ''Suizidalität in den Medien. Interdisziplinäre Betrachtungen. Suicidality in the Media. Interdisciplinary Contributions''. [[Lit-Verlag]], Münster/ Wien 2008, ISBN 978-3-8258-1641-4. * Heidi Jans-Dejung: ''Die Brücke''. Selbstverlag, Zug (Schweiz) 2010, ISBN 978-3-033-02368-0. * Kay Redfield Jamison: ''Wenn es dunkel wird. Zum Verständnis des Selbstmordes''. BTV, Berliner Taschenbuch Verlag, Berlin 2002, ISBN 3-8333-0232-1. * Wilhelm Kamlah: ''Meditatio Mortis. Kann man den Tod verstehen und gibt es ein Recht auf den eigenen Tod?'' Klett Verlag, Stuttgart 1976. * Heinz Katschnig u. a.: ''Österreichischer Psychiatriebericht 2001. Teil 1''. Ludwig-Boltzmann-Institut für Sozialpsychiatrie, Wien 2001 [http://www.bmg.gv.at/cms/home/attachments/8/5/0/CH1273/CMS1038920009809/psychatriebericht_teil_i1.pdf (PDF)] * Heike Knebel, Nathalie Klüver: ''Reflexionen – Suizidprävention bei Kindern und Jugendlichen''. Kilian-Andersen-Verlag, Ratekau 2010, ISBN 978-3-9813623-0-5. * Paul-Ludwig Landsberg: ''Das moralische Problem des Selbstmords''. Aus dem Französischen von Eva Moldenhauer. Herausgegeben von Eduard Zwierlein. Mit einem Essay von Wilhelm Kamlah. Verlag Matthes und Seitz, Berlin 2012, ISBN 978-3-88221-978-4. * Edouard Levé: ''Selbstmord''. Verlag Matthes und Seitz, Berlin 2012, ISBN 978-3-88221-591-5. * Manfred von Lewinski: ''Ausharren oder gehen? – Für und wider die Freiheit zum Tode''. Olzog, München 2008, ISBN 978-3-7892-8254-6. * Realino Marra: ''Suicidio, diritto e anomia. Immagini della morte volontaria nella civiltà occidentale''. Edizioni Scientifiche Italiane, Napoli 1987. * Georges Minois: ''Geschichte des Selbstmords''. Artemis & Winkler, Düsseldorf 1996, ISBN 3-538-07041-5. * Angela M. Müller: ''Die Selbsttötung in der Lateinischen Literatur der Kaiserzeit bis zum Ende des 1. Jahrhunderts n. Chr''. Dissertation, Universität Zürich 2003. * Susanne Niemz: ''Sozialverträgliches Sterben. Die Debatte um assistierten Suizid und Sterbehilfe''. S. Roderer, Regensburg 2010, ISBN 978-3-89783-701-0. * Hermann Pohlmeier: ''Wie frei ist der Freitod? Einschränkung frei verantwortlichen Handelns durch Krankheit?'' (Berliner medizinethische Schriften, 7). Humanitas-Verlag, Dortmund 1996, ISBN 3-928366-21-1. * Hermann Pohlmeier: ''Depression und Selbstmord'' (= Schriften der Deutschen Gesellschaft für Humanes Sterben. 3). 3. Auflage. Edition Parerga, Düsseldorf 1996, ISBN 3-930450-02-X. * Hermann Pohlmeier: ''Selbstmordverhütung. Zur Ethik von Selbstbestimmung und Fremdbestimmung''. (= Medizinethische Materialien. 96). Zentrum für medizinische Ethik, Bochum 1994, ISBN 3-927855-74-X. * Erwin Ringel (Hrsg.): ''Selbstmordverhütung.'' 5. Auflage. Verlag Klotz, Eschborn 1997, ISBN 3-88074-224-3. * Gabriela Signori (Hrsg.): ''Trauer, Verzweiflung und Anfechtung. Selbstmord und Selbstmordversuche in mittelalterlichen und frühneuzeitlichen Gesellschaften''. (= Forum Psychohistorie. 2). Edition Discord, Tübingen 1994, ISBN 3-89295-581-6. * Geo Stone: ''Suicide and attempted suicide. Methods and consequences''. Carroll & Graf, New York 2001, ISBN 0-7867-0940-5. * Roger Willemsen: ''Der Selbstmord. Briefe, Manifeste, literarische Texte''. Kiepenheuer & Witsch, Köln 2002, ISBN 3-462-03169-4. * Mark Williams: ''Suicide and attempted suicide. Understanding the cry of pain''. Penguin Books, London 2001, ISBN 0-14-100561-0. * ''Suizid und Suizidprävention in der Schweiz''. Bundesamt für Gesundheit, Bern 2005. ([http://www.bag.admin.ch/themen/medizin/00683/01915/index.html?lang=de]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Suicide}} * [http://ss-ri.hr/su_suicid_A.htm Ukoliko te obuzimaju suicidalne misli, pročitaj ovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070104102002/http://ss-ri.hr/su_suicid_A.htm |date=2007-01-04 }} (hrv.) * [http://www.medicina.hr/clanci/problem_samoubojstva_kod_mladezi.htm Medicina.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411005323/http://www.medicina.hr/clanci/problem_samoubojstva_kod_mladezi.htm |date=2006-04-11 }} (hrv.) * [http://www.differentia-nis.org/forum/samoubistvo_suicid_smrt-t1123.0.html Diskusija o samoubistvu] (sh) * [http://www.centarsrce.org/ Centar za pružanje emotivne podrške i prevenciju samoubistava] * [http://www.centarsrce.org/images/stories/SRCE/pdf/brosura.pdf Brošura kampanje za prevenciju autodestruktivnog ponašanja kod mladih] * [http://psihoterapija.rs/samoubistvo.html Rečnik psihoterapije o samoubistvu] * [http://www.helpguide.org/mental/suicide_prevention.htm Help Guide, prevencija suicida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219142020/http://www.helpguide.org/mental/suicide_prevention.htm |date=2008-02-19 }} * [http://savetovaliste.nshc.org.rs/samoubistvo.htm SAMOUBISTVO - Otići zauvek ili nestati na neko vreme] * [http://www.pravoslavni-odgovor.com/Svet_oko_nas/samoubistvo_greh_bez_oprostaja/glavni_vinovnik_samoubistva_djavo.htm Samoubistvo - greh bez oproštaja] * [http://www.qprinstitute.com/pdfs/SerbCroatForever%20Decision.pdf Samoubistvo konačna odluka] {{Authority control}} {{Izabran}} {{medicinsko upozorenje}} [[Kategorija:Suicid| ]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Smrt]] [[Kategorija:Socijalna psihologija]] krvnffgfbe80zf8ts8k6v28crfmiid1 0 14319 41260659 41260346 2022-07-31T13:43:16Z Alekol 2231 /* Događaji */ wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1946}} __NOTOC__ Godina '''1946''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]]. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Japanski car [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]] objavljuje reskriptom da nije božanskog porekla i da Japanci nisu viša rasa (ili je to zapadno tumačenje dokumenta). * [[2. 1.]] - U nemogućnosti da nastavi svoju vladu nad [[Albanija|Albanijom]] posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], [[Zog od Albanije|Kralj Zog]] je abdicirao, ali je zadržavo svoje pravo na [[Kralj Albanije|tron]]. * [[3. 1.]] - [[Monnetov plan]]: u Francuskoj osnovana Generalna planska komisija na čelu sa [[Jean Monnet|Jeanom Monnetom]] za poticaj ekonomskom oporavku. * [[4. 1.]] - [[Regalije Svetog rimskog carstva]] vraćene u Beč. * [[7. 1.]] - Zapadne sile su priznale [[Austrija|Austriju]] u granicama iz [[1937]]. * [[10. 1.]] - [[Projekat Diana]] - [[radar]]ski zraci odbijeni od [[Mesec]]a nazad na Zemlju, čime je izmerena njihova razdaljina i dokazana mogućnost komunikacije u svemiru. * 10. 1. - U Londonu održano prvo zasedanje [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]], sa predstavnicima 51 nacije. Za prvog predsednika izabran [[Paul-Henri Spaak]] (u oktobru prelaze u Njujork). [[Datoteka:State Emblem of the People's Republic of Albania.svg|mini|80px|left|Amblem NR Albanije]] * [[11. 1.]] - Ustavotvorna skupština u [[Tirana|Tirani]] je proglasila [[Narodna Republika Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]] (Socijalistička Republika 1976-92), lider je [[Enver Hoxha]], do smrti 1985. * 11. 1. - Vojni udar na [[Haiti]]ju, nakon štrajkova i nemira: mulatski predsednik [[Élie Lescot]] beži iz zemlje, vlast uzima Vojno izvršno veće ([[Franck Lavaud|Lavaud]], [[Dumarsais Estimé|Estimé]], [[Paul Magloire|Magloire]]). * [[12. 1.]] - Sovjeti u Bugarskoj ne uspevaju da ubede [[Nikola Petkov|Nikolu Petkova]] i Kostu Lulčeva da se vrate u vladu [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otadžbinskog fronta]]. * [[13. 1.]] - [[Kineski građanski rat]]: postignut sporazum o primirju, ali rat se nastavlja u junu. * [[15. 1.]] - Austrijski alpinisti [[Heinrich Harrer]] i [[Peter Aufschnaiter]] stigli u [[Lhasa|Lhasu]] - Harrer će napisati knjigu "[[Sedam godina na Tibetu]]". * januar - Talas štrajkova u SAD: rad je obustavljalo 174.000 radnika u električnoj industriji, 93.000 u mesnoj, 750.000 u čeličanama. [[Taft-Hartleyjev zakon]] će dogodine ograničiti moć sindikata. * januar - Indijski provincijski izbori su polarizovani između [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]] i [[Muslimanska liga|Muslimanske lige]], koja je potvrđena kao zastupnik muslimana Britanske Indije (rezultati verifikovani u martu). [[Datoteka:UNITED NATIONS - SECURITY COUNCIL - NARA - 515905.jpg|mini|Prvi [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija]]]] * [[17. 1.]] - U Londonu održano prvo zasedanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] - prvim pitanjem se bavi dva dana kasnije, iranskim protestom zbog odužene sovjetske okupacije iranskog Azerbejdžana. * [[19. 1.]] - Prvi let raketnog eksperimentalnog aviona [[Bell X-1]]. * [[20. 1.]] - Na [[Majevica|Majevici]] likvidiran četnički vojvoda [[Radivoje Kerović]]. * [[20. 1.]] - [[Charles de Gaulle]] daje ostavku na čelu [[Privremena vlada Francuske Republike|Privremene vlade Francuske republike]], nadajući se da će se uskoro vratiti s većom moći - na scenu se vraća tek 1958, biće prvi predsednik [[Peta Francuska Republika|Pete republike]] 1959-69, a u međuvremenu se smenjuju 24 administracije Privremene vlade i [[Četvrta Francuska Republika|Četvrte republike]]. * [[22. 1.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: u [[kurdi|kurdskom]] delu [[Iran]]a proglašena autonomna [[Mahabadska Republika]] (neće doživeti kraj godine). * [[22. 1.]] - [[Karpatska Rutenija]], pod sovjetskom okupacijom od 1944, i zvanično postaje deo SSSR - [[Zakarpatska oblast]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. * [[24. 1.]] - Prvom rezolucijom Generalne skupštine UN, koju su inicirale [[SAD]], [[Velika Britanija]] i [[Kanada]], osnovana je Komisija za atomsku energiju UN (aktivna do 1949, raspuštena 1952). * [[25. 1.]] - Počinje [[proterivanje Nemaca iz Čehoslovačke]]: do oktobra odlazi preko dva miliona. * [[29. 1.]] - Osnovana Centralna obaveštajna grupa (od [[1947]]. [[CIA]]). * [[31. 1.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of SFR Yugoslavia - 1943-1963.svg|35px|Grb FNRJ]] Ustavotvorna skupština je donela [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustav]] [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] - po uzoru na [[Ustav Sovjetskog Saveza]], ojačana vlada na račun skupštine. ** Kao vrhovni organ državne vlasti je označena [[Narodna skupština FNRJ]], koja ima [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] i [[Veće naroda]], bira sebi [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum]] (predsednik [[Ivan Ribar]]), imenuje i razrešava [[Vlada FNRJ|Vladu FNRJ]]. ** Ustav je značajno izmenjen [[Ustavni zakon 1953.|Ustavnim zakonom 1953.]] * 31. 1. - U Mađarskoj je statutom ukinuta monarhija i uvedena republika - ustav [[Narodna Republika Mađarska|narodne republike]] je donesen 1949, nakon komunističkog preuzimanja vlasti (→ [[taktika salame]]). * 31. 1. - [[Eurico Gaspar Dutra]] je novi predsednik Brazila (do 1951) - time [[Vargasova era]] smenjena [[Druga Brazilska Republika|Četvrtom republikom]] (do [[Državni udar u Brazilu 1964.|vojnog udara]] 1964). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Tito and Ivan Ribar in 1943.jpg|mini|[[Ivan Ribar]] i Tito 1943 - sada predsednik prezidijuma skupštine i predsednik vlade]] * [[1. 2.]] - [[Josip Broz Tito]] prvi predsednik novoformirane Vlade FNRJ. * 1. 2. - [[Zoltán Tildy]], iz Sitnoposedničke stranke, prvi je predsednik mađarske republike (do 1948), premijer je od 4-og [[Ferenc Nagy]] iz iste stranke (do 1947). * 1. 2. - Tajni sporazum SSSR i Sirije o vojnoj pomoći. [[Datoteka:Trygve Lie.png|mini|left|[[Trygve Lie]]]] * [[2. 2.]] - Norvežanin [[Trygve Lie]] postaje prvi [[Generalni sekretar Ujedinjenih naroda]] (do 1952). * 2. 2. - Od južnog [[Sahalin]]a i [[Kurilski otoci|Kurilskih otoka]], uzetih prošle godine od Japana, osnovana Južnosahalinska oblast - dogodine deo šire [[Sahalinska oblast|Sahalinske oblasti]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]]. * [[3. 2.]] - [[Guzenkova afera]]: novinar Drew Pearson objavljuje vest o prebegu sovjetskog šifranta prošlog septembra u Kanadi, sa dokazima o špijunskoj mreži u toj zemlji, SAD i UK - kanadska vlada nekoliko dana kasnije osniva istražnu komisiju. * 3. 2. - Incident u [[Tonghua]]: neuspela pobuna japanskih zarobljenika koje su držali kineski komunisti, u dosluhu sa Kuomintangom, praćena je masakrom. * [[4.2.|4]] - [[5. 2.]] - Američka i britanska vlada priznale [[Kraljevina Rumunija|rumunsku]] vladu, kojom dominiraju komunisti. * [[5. 2.]] - Na snazi je ugovor o poljsko-sovjetskoj granici od prošlog avgusta (još dve izmene 1948. i '51.). * 5. 2. - Američka firma TWA otvara prvu redovnu transatlantsku avionsku liniju, New York City - Paris, avionom [[Lockheed Constellation]]. * [[7. 2.]] - Incident u Beogradu, američki narednik Charles Nicoloff ubio sovjetskog vojnika Ivana Ivanovića Vasiljenka, navodno u samoodbrani (oslobođen u decembru pred vojnim sudom u Napulju)<ref>T. Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 203</ref>. * ca. 7. 2. - Zakon o ovlašćenju Vladi FNRJ za donošenje uredaba po pitanjima iz narodne privrede (jačanje državne intervencije u privredu). * [[8. 2.]] - [[Kim Il-sung]] postaje predsednik Privremenog narodnog komiteta za sever Koreje, uz podršku sovjetskih okupacionih vlasti (gen. [[Terentij Štikov]]). Uskoro se sprovodi redistribucija zemlje, nacionalizacija teške industrije i neke socijalne mere. * [[9. 2.]] - Staljinov govor u Boljšom teatru: kapitalistički razvoj čini ratove neizbežnim (shvaćeno kao pretnja Zapadu), najavljuje nove petogodišnje planove i napore. * [[12. 2.]] - [[Pokret za građanska prava (SAD)]]: crni veteran Isaac Woodard je prebijen i oslepljen u Južnoj Karolini - šerif koji je to učinio je oslobođen. * 13. 2. - [[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|30px]] Federalna Država Bosna i Hercegovina postaje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]]. * [[14. 2.]] - Memorandum vlade FNRJ o "antijugoslovenskom stavu" poljske emigrantske armije ([[Andersova armija]]). [[Datoteka:Classic shot of the ENIAC.jpg|mini|[[ENIAC]]]] * 14. 2. - Javnosti predstavljen [[ENIAC]], prvi programabilni računar opšte svrhe. * 14. 2. - Laburistička vlada nacionalizovala [[Banka Engleske|Banku Engleske]] - sledi principe [[Kejnzijanizam|kejnzijanizanske]] ekonomike, niske kamate i podrška agregatnoj potražnji. * [[16. 2.]] - Poleteo [[Sikorsky H-5|Sikorsky S-51]], prvi komercijalni helikopter. * 16. 2. - Osnovan francuski [[Saarski protektorat]], odvojen od ostatka Nemačke pod savezničkom okupacijom (priključen Zapadnoj Nemačkoj 1957). * [[18. 2.]] - U [[Bombaj]]u izbija pobuna u Kraljevskoj indijskoj mornarici, zbog loše hrane - proširila se lukama cele Britanske Indije, do gušenja 24-og stradalo je više od 200 ljudi. * 18. 2. - "Velika konzistorija": papa [[Pio XII]] proizveo je 32 kardinala, među kojima je i [[József Mindszenty]] iz Mađarske. * [[19. 2.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (1946–1992).svg|border|30px]] Federalna Država Srbija postaje [[Narodna Republika Srbija]]. * [[20. 2.]] - Eksplozija u rudniku uglja u Bergkamenu na severu Rura, poginulo 405 rudara. * [[22. 2.]] - Uticajni "[[Dugi telegram]]" službenika američke ambasade u Moskvi [[George F. Kennan|Georga F. Kennana]] o načinu na koji [[SSSR]] posmatra svet (sovjetski ambasador u Washingtonu Nikolaj Novikov će u septembru poslati "Novikovljev telegram" o viđenju američkih planova). * [[24. 2.]] - [[Juan Peron]] izabran za predsednika [[argentina|Argentine]] (preuzima u junu pa do 1955. i opet 1973-74). Njegova partija dobija većinu u parlamentu. Deklarisani ciljevi su socijalna pravda i ekonomska nezavisnost. * [[26. 2.]] - [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|30px]] Federalna Država Hrvatska postaje [[Narodna Republika Hrvatska]]. * 26. 2. - Početak opažanja "[[Fantomska raketa|fantomskih raketa]]" iznad Skandinavije, što se nastavlja u ostatku godine. * [[28. 2.]] - Prvi broj francuskog sportskog lista ''[[L'Équipe]]''. * 28. 2. - Franko-kineski sporazum o povlačenju kineskih vojnika sa severa Vijetnama (dovršeno u junu) i kraju francuskih koncesija u Kini. [[Hồ Chí Minh]] telegramom poziva Trumana da podrži nezavisnost Vijetnama. * februar-avgust - Povrede jugoslovenskog vazdušnog prostora iznad Slovenije, od strane američkih i britanskih aviona. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Iran oil concession.png|mini|Naftne koncesije/sfere uticaja SSSR i UK u Iranu]] * [[2. 3.]] - Rok za povlačenje [[Anglo-sovjetska invazija na Iran|stranih trupa]] iz Irana: Britanci to i čine, Sovjeti zasada odbijaju. * [[4. 3.]] - [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] se povlači sa čela Finske, nasleđuje ga premijer [[Juho Kusti Paasikivi]] (do 1956) - sledi politiku demokratije i neutralnosti i dobrih odnosa sa SSSR (→ [[finlandizacija]]). * [[5. 3.]] - [[Winston Churchill|Čerčilov]] govor u [[Fulton, Missouri|Fultonu, Misuri]], o "[[Gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]]". * [[6. 3.]] - Kinezi sprečili francusko iskrcavanje u Haiphongu na severu Vijetnama (Tonkinu). Kasnije tokom dana Ho Chi Minh potpisao provizorni sporazum, Ho–Sainteny, o slobodnoj "Republici Vijetnam" u okviru [[Francuska unija|Francuske unije]] i francuskim trupama u Tonkinu. * [[7. 3.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: SAD zahtevaju od Sovjeta da se povuku iz Irana. * [[8. 3.]] - [[Bell 47]] je prvi helikopter odobren za civilnu upotrebu u SAD. * [[9. 3.]] - U gomili na stadionu Burnden Park u [[Bolton]]u stradala 33 navijača. Utakmica je nastavljena posle pauze. * [[10. 3.]] - Lavovski sabor: [[Ukrajinska grkokatolička crkva]] se pod pritiskom vlasti priključuje [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj]] (legalizovana 1989). * 10. 3. - Dijamantski jubilej, 60 godina, [[Aga Khan III|Age Khana III]], lidera [[nizariti|nizaritskih]] ismailitskih šiitskih muslimana - njegova težina je u Bombaju odmerena u dijamantima, za socijalne svrhe. * [[11. 3.]] - Uhapšen bivši komandant Auschwitza [[Rudolf Höss]] (pogubljen u aprilu 1947). * [[13. 3.]] - [[Draža Mihailović]] uhvaćen u okolini [[Višegrad]]a. * [[15. 3.]] - Britanski premijer [[Clement Attlee]] objavljuje nameru dati nezavisnost [[Britanska Indija|Indiji]], čim se dogovore oko ustava. * mart - Sovjetsko-iranski naftni sporazum je povoljan za Sovjete, ali iranski Medžlis je sledeće godine odbio ratifikaciju. * [[17. 3.]] - [[18. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Lost Weekend]]'', ukupno četiri nagrade. * [[18. 3.]] - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Poljske i Jugoslavije. * 18. 3. - Vrhovni sovjet SSSR usvojio zakon o Četvrtoj petoletki - obnova i razvitak zemlje. * [[19. 3.]] - [[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa]], [[Martinik]] i [[Reunion]] su postali [[prekomorski departman]]i [[Francuska|Francuske]]. * 19. 3. - Oboleli [[Mihail Kalinjin]] se povlači s položaja titularnog šefa države SSSR, nasleđuje ga [[Nikolaj Švernik]] (do 1953). * [[20. 3.]] - Najgora železnička nesreća u istoriji Brazila: 185 mrtvih kod Arakažua na istoku, nakon iskliznuća iz šina. * 20. 3. - [[Internacija Japanskih Amerikanaca]]: zatvoren je poslednji od deset logora, Tule Lake na severu Kalifornije. * [[22. 3.]] - Londonski ugovor: [[Transjordan]], deo [[Britanski mandat nad Palestinom|Britanskog Mandata Palestine]], postati će Hašemitska Kraljevina Transjordan, nezavisna sa britanskim bazama. * [[23. 3.]] - "Bandung more vatre": indonežanske snage se nakon ultimatuma povlače iz južnog dela [[Bandung]]a sa stotinama hiljada civila i pale sve za sobom (na severu Bandunga su Britanci, koji predaju grad Holanđanima 17. 4.). * [[24. 3.]] - Na Cetinju osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore. * 24. 3. - U New Delhi stiže tzv. Kabinetska misija: želi nepodeljenu nezavisnu Indiju sa trospratnom strukturom, ali između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige vlada nepoverenje. * 24. 3. - Umro šahovski prvak [[Aleksandr Aljehin]] - interregnum traje do 1948. i [[Mihail Botvinik|Botvinikove]] pobede na specijalnom turniru. * [[25. 3.]] - Otvoren londonski aerodrom [[Heathrow]], jedan od najvećih na svetu. * 25. 3. - Radio Moskva izjavljuje da će se sovjetske trupe povući iz Irana. * [[30. 3.]] - Nota vlade SAD vladi FNRJ povodom hvatanja Draže Mihailovića - podsećanje da je "vodio snage otpora", oficiri za vezu i spaseni avijatičari bi mogli svedočiti u procesu (vlada FNRJ odbija notu). * [[31. 3.]] - Priv izbori u Grčkoj od 1936: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] bojkotuje, navodeći [[Beli teror (Grčka)|Beli teror]]. Uspeh desnih partija, premijer će postati [[Konstantinos Caldaris]]. Noć pred izbore, komunistička grupa je napala policijsku stanicu u selu Litohoro, čime se obnavlja [[Grčki građanski rat]] (do [[1949]]), u kojem FNR Jugoslavija daje najveću podršku grčkim komunistima. === April/Travanj === [[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|mini|Pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo (1947)]] * [[1. 4.]] - [[Omladinske radne akcije|Omladinskom radnom akcijom]] (ORA) počela izgradnja željezničke[[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko-Banovići]]. * 1. 4. - Raspuštena britanska kolonija ''[[Straits Settlements]]'': Penang i Malacca zajedno sa Malajskim državama čine [[Malajska unija|Malajsku uniju]] (Federacija Malaja 1948-63, prošireno u [[Malezija|Maleziju]]); [[Singapur]] je zasebna kolonija (deo Malezije 1963-65, zatim nezavisan). * 1. 4. - Operacija Road's End: Amerikanci uništili 24 zarobljene japanske podmornice. * 1. 4. - Zemljotres pored Aleutskih ostrva, cunami je smrtonosan i na Havajima. * 1. 4. - [[Sarov]] je izabran za lokaciju proizvodnje sovjetskog nuklearnog oružja, Arzamas-16. * [[3. 4.]] - Titov ekspoze o vanjskoj politici u Saveznoj skupštini, izvještava o "prelijetanju savezničkih vojnih i drugih aviona" iznad Jugoslavije. * [[4. 4.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: Rezolucija 3 Saveta bezbednosti UN: Sovjeti se pozivaju da njihove trupe što pre napuste Iran. * ca. 4. 4. - FNRJ: Zakon o opštoj državnoj kontroli (nadzire državne organe i njima potčinjene ustanove i preduzeća). * [[5. 4.]] - Američki brod ''[[USS Missouri (BB-63)|USS Missouri]]'' stigao pred Istanbul s ostacima preminulog turskog ambasadora (SSSR protestuje); četiri dana kasnije stiže u [[Pirej]]. * 5. 4. - Sovjetske trupe napustile dansko ostrvo [[Bornholm]]. * [[8. 4.]] - Osnovana je firma ''[[Électricité de France]]'' (EDF), nakon nacionalizacije oko 1.700 firmi iz energetske branše (privatizovana 2004. uz većinski vladin udeo, renacionalizacija najavljena 2022). * [[10. 4.]] - Prvi višestranački izbori u Japanu od 1937. i prvi sa ženskim glasanjem - najviše mandata dobila Liberalna partija, ali njenom lideru [[Ichirō Hatoyama|Ichirō Hatoyami]] nije dozvoljeno da povede vladu. * [[11. 4.]] - Na inicijativu [[ Félix Houphouët-Boigny| Félixa Houphouët-Boignyja]], poslanika iz Obale Slonovače, francuska skupština ukida prinudni rad u kolonijama. * [[13. 4.]] - Vlada FNRJ priznala [[Španska republikanska vlada u izbeglištvu|Špansku republikansku vladu u izbeglištvu]]. * 13. 4. - Zakon Marthe Richard ukida [[bordel]]e u Francuskoj. * [[16. 4.]] - Prvo lansiranje rakete [[V-2]] u SAD, na poligonu [[White Sands, New Mexico|White Sands]] u Novom Meksiku. * [[17. 4.]] - Poslednji francuski vojnici napuštaju Siriju (slavi se kao Dan evakuacije). * 17. 4. - Osnovana Narodna tehnika Jugoslavije. * [[18. 4.]] - Vlada SAD uspostavila diplomatske odnose sa FNRJ. * 18. 4. - Zvanično raspušteno [[Društvo naroda]]. Raspušten je i [[Stalni sud međunarodne pravde]], zamenjuje ga [[Međunarodni sud pravde]]. * [[20. 4.]] - Objavljen Izveštaj Anglo-američkog istražnog komiteta o problemima evropskog jevrejstva i Palestine: preporučuje se prijem 100.000 Jevreja žrtava nacifašističkog progona. Kada britanska vlada, s nedovoljnim finansijskim i vojnim sredstvima, to odbije, naći će se na udaru jevrejskih napada. * [[21. 4.]] - Prva prijateljska fudbalska utakmica Crvene Zvezde i Partizana. * 21. 4. - Osnovana [[Socijalistička partija jedinstva Nemačke]] (SED), spajanjem komunističke i socijaldemokratske partije u ruskoj zoni - vladajuća partija [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] do 1989. [[Datoteka:Vespa Bachetta 125cc 1948.jpg|mini|Jedna rana [[vespa]]]] * [[23. 4.]] - Italijanska firma [[Piaggio]] je patentirala motocikl-[[skuter]] pod nazivom [[Vespa]]. * 23. 4. - Film ''[[The Outlaw]]'' iz 1943. je redistribuiran, istakla se [[Jane Russell]]. * [[24. 4.]] - Prvi letovi dva sovjetska mlaznjaka, [[MiG-9]] i [[Jak-15]]. * ca. 26. 4. - Sovjeti se povlače sa severoistoka Kine, komunisti preuzimaju [[Harbin]], [[Qiqihar]], [[Changchun]]. * [[29. 4.]] - Počinje [[Tokijski proces]] japanskim ratnim zločincima. * ca. 29. 4. - FNRJ: Uredba o otkupu žitarica u ekonomskoj 1946/1947 godini (obavezni ili prinudni otkup) - cilj je snabdevanje gradova, vojske i nove industrije; nerealne procene i ideološki pristup dovode do nezadovoljstva i ekscesa na selu. * april - Tadao Kashio u Japanu osnovao firmu, budući [[Casio]]; prvi veći proizvod: prsten-držač za cigaretu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Čuvar ambasade SAD William Wedge službenim džipom pod uticajem alkohola usmrtio oficira JA (u septembru osuđen na osam godina)<ref>Jakovina, p. 207</ref>. * [[2. 5.]] - Prikazan film ''[[The Postman Always Rings Twice (film, 1946)|The Postman Always Rings Twice]]''. * [[3. 5.]] - [[Tokijski proces]]: Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok počinje suđenje (do 1948). * [[5. 5.]] - Predlog francuskog ustava, usvojen prošlog meseca, odbijen je na referendumu sa 52,8% glasova - slede novi izbori za Konstituantu 2. juna i novi nacrt u septembru. * 5. 5. - Konzervativac [[Mariano Ospina Pérez]] je izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] (do 1950), zahvaljujući podeli među liberalima - vrhunac izvoza kafe, gradnja infrastrukture i socijalne mere, ali i porast političkih sukoba, naročito od 1948. (''[[Bogotazo]]'', ''[[La Violencia]]''). * [[7. 5.]] - Kompanija [[Sony]] je osnovana kao Tokijski telekomunikacioni inženjering, sa 20 zaposlenih. * 7. 5. - [[Viktor Abakumov]] je novi ministar državne bezbednosti SSSR umesto [[Vsevolod Merkulov|Vsevoloda Merkulova]] (do 1951) - Staljin želi suziti [[Lavrentij Berija|Berijin]] uticaj u ministarstvima sile, krajem prošle godine ovog je na čelu ministarstva unutrašnjih poslova zamenio [[Sergej Kruglov]] (do 1956, s pauzom 1953). [[Datoteka:Umberto II, 1944.jpg|mini|[[Umberto II]], "majski kralj"]] * [[9. 5.]] - Italijanski kralj [[Vitorio Emanuele III]] abdicirao u korist sina, [[Umberto II|Umberta II]] - referendum o uređenju je za manje od mesec dana. * 9. 5. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije nove Jugoslavije: Čehoslovačka - Jugoslavija 0:2 u Pragu<ref name="BajecDolničar1981-99">Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 99</ref>. * 9. 5. - Njujorška [[NBC]]-jeva stanica WNBT prikazuje ''[[Hour Glass (TV serija)|Hour Glass]]'', prvi redovni TV varijete šou - od novembra u mreži sa stanicama u Filadelfiji i Skenektadiju. * [[11.5.|11]] - [[15. 5.]] - Treći kongres [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]] u Zagrebu, ime promenjeno u Narodna omladina Jugoslavije, predsednik [[Ratko Dugonjić]]. * [[13. 5.]] - Ministar naoružanja [[Dmitrij Ustinov]] je zadužen za sovjetski raketni program. * [[15. 5.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 1. deo: sa albanske obale otvorena vatra na britanske brodove ''HMS Orion'' i ''HMS Superb''. * 15. 5. - [[Sicilija]] dobija autonomiju u Italiji (zastupnici nezavisnosti će dobiti samo 8,8% na izborima). * [[16. 5.]] - Jack Mullin je u San Franciscu pokazao nemački uređaj ''[[Magnetofon|Magnetophon]]''. Prezentaciji prisustvuju inženjeri firme [[Ampex]], koja će, počevši od Modela 200 (1948), biti lider tehnologije audio traka. * maj - Počelo povlačenje sovjetskih trupa iz Irana. * [[18. 5.]] - Potpisan ugovor o predaji [[Sarawak]]a iz uprave "Belog radže" [[Charles Vyner Brooke|Charlesa Vynera Brookea]] u režim britanske krunske kolonije, nakon što je predlog izglasan sa 19:16 - Brooke nije imao naslednika ni finansijskih sredstava. * [[20. 5.]] - Britanski Donji dom glasao za nacionalizaciju industrije uglja. * [[22. 5.]] - [[Shigeru Yoshida]] je novi japanski premijer (do 1947. i 1948-54). * [[23. 5.]] - Kineski nacionalisti oduzeli [[Changchun]] komunistima (do 1948). * 23. 5. - Štrajk železničara u SAD - dogovor postignut dva dana kasnije pod pretnjom vojne intervencije. * [[21. 5.]] - U FNRJ donesen Opšti zakon o narodnim odborima. * [[25. 5.]] - {{flagicon|Jordan}} Okončanjem [[Britanski mandat za Palestinu|Britanskog mandata]] (mada zvanično 17. juna), nastaje nezavisna Hašemitska Kraljevina Transjordan (od [[1948]]. [[Jordan]]). Emir [[Abdulah I Jordanski]] postaje kralj (do ubistva 1951). * [[26. 5.]] - Izbori u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]: komunisti dobili relativnu većinu od 38% glasova u celoj zemlji; Slovački Demokrati dobili 62% u poluautonomnoj Slovačkoj. Komunistički lider [[Klement Gottwald]] postaje premijer početkom jula (do 1948, zatim predsednik do smrti 1953). * [[28. 5.]] - Blum–Byrnesov sporazum: SAD oprašta ratne dugove Francuskoj i daje kredit u zamenu za otvaranje filmskog tržišta (filmska industrija u Francuskoj je najvažnija posle železnice). * [[28. 5.]] - [[10. 6.]] - Tito u poseti SSSR-u. * [[29. 5.]] - Osnovan [[Minski traktorski zavod]], jedna od najvećih tvornica traktora na svijetu (gusenični traktor od 1950, točkaš od 1953). * [[31. 5.]] - U Novosibirsku osnovan Projektantski zavod [[Antonov]] (premešten u Kijev 1952). * 31. 5. - Varto–Hınıski zemljotres na istoku Turske, između 800 i 1.300 žrtava. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Pogubljen [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije. * 1. 6. - [[Datoteka:Flag of Republic of Cochinchina.svg|30px|Zastava AR Košinkina]] Francuzi priznaju južni kraj Vijetnama za Autononomnu Republiku Košinkina, protivno sporazumu sa Ho Ši Minom - osnova [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] (1955-75). * [[2. 6.]] - [[Italijanski ustavni referendum 1946.|Referendum]] o monarhiji u Italiji: 54,3% za [[Republika Italija|Republiku Italiju]] (na jugu većina za monarhiju). Izabrana je i Ustavotvorna skupština, prvi put su glasale žene. [[Alcide De Gasperi|De Gasperijevi]] demokršćani dobijaju 207 mandata, [[Pietro Nenni|Nennijevi]] socijalisti 115, [[Palmiro Togliatti|Togliattijevi]] komunisti 104... * 2. 6. - Izbori za novu Konstituantu u Francuskoj: Popularni narodni pokret (demokršćani) preuzimaju relativnu većinu od komunista: 166 prema 153 mandata. * ca. 3. 6. - FNRJ: Zakon o opštedržavnom privrednom planu i državnim organima za planiranje (planske komisije na svim nivoima; "najviši izraz administrativne intervencije države"). [[Datoteka:Juan Peron con banda de presidente.jpg|mini|200px|[[Juan Perón]] je predsednik Argentine]] * [[4. 6.]] - Peron započinje predsednički mandat. * [[6. 6.]] - U Njujorku osnovana Košarkaška asocijacija Amerike (BAA) - Nacionalna košarkaška asocijacija [[NBA]] nastaje 1949. spajanjem sa Nacionalnom košarkaškom ligom. * [[7. 6.]] - [[BBC]] nastavlja televizijski program prekinut 1939. * [[8. 6.]] - Potpisani sporazumi o ekonomskoj saradnji FNRJ i SSSR, do februara će biti osnovana zajednička preduzeća [[JUSTA]] i [[JUSPAD]] (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo). * 8. 6. - Velika proslava pobede u Londonu, od saveznika nisu došli SSSR, Jugoslavija i Poljska. * [[9. 6.]] - Ukinute vojne komisije pri partijskim rukovodstvima - centralizacija poslova narodne odbrane, Vojni savet pri CK KPJ, na čelu sa Titom. * 9. 6. - Tajlandski kralj [[Ananda Mahidol]] /Ananta Mahidon/ Rama VIII je pronađen ustreljen u krevetu. Nasleđuje ga brat [[Bhumibol Adulyadej]], /Pumipon Adun'jadet/ Rama IX (do [[2016]], krunisan 1950). [[Datoteka:Draža Mihailović i Dragi Jovanović.jpg|mini|250px|[[Beogradski proces]]: [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] i [[Dragi Jovanović]]]] * [[10. 6.]] - [[Beogradski proces]]: počelo suđenje [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] pred Vojnim većem Vrhovnog suda [[FNRJ]], kao i još 23-ici, 10 u odsustvu, od kojih će ukupno 11 biti osuđeno na smrt. * 10. 6. - [[Datoteka:Emblem of Italy.svg|25px|Amblem Italije (1948)]] Proglašena Republika Italija, Umberto II zauvek napušta zemlju tri dana kasnije. * jun - Baruchov plan predlaže međunarodnu organizaciju za regulaciju nuklearne energije: SSSR odbija, odn. predlaže svoj plan nuklearnog razoružanja. * jun - U američkoj zoni Nemačke osnovana Gehlenova organizacija, na čelu sa nacističkim obaveštajcem [[Reinhard Gehlen|Reinhardom Gehlenom]] - prethodnica [[Savezna obavještajna služba|Savezne obavještajne službe]] (1956). * jun - Jedinice feldžandarmerije koje su održavale red u zapadnim zonama, poslednje su nemačke jedinice koje su položile oružje. * 16/[[17. 6.]] - "Noć mostova": jevrejska [[Haganah]] uništila devet od ciljanih 11 mostova, vezâ Mandatne Palestine sa susednim teritorijama, uz to je izvedeno oko 50 diverzionih akcija. * [[17. 6.]] - Osnovana "Jugoslovenska knjiga". * [[25. 6.]] - Gen. Lucius Clay obustavlja demontažu industrije u američkoj zoni Nemačke, dok se ne utvrdi hoće li zemlja biti ekonomska jedinica. * [[26. 6.]] - [[Kineski građanski rat]] se nastavlja punom snagom nakon primirja, nacionalisti pokreću kampanju protiv komunista. * [[27. 6.]] - Donesen je Zakon o kanadskom državljanstvu, kojim je ono od 1. januara odvojeno od britanskog. * [[28. 6.]] - Drugi kontrolni sporazum u Austriji: smanjena dominacija saveznika nad vlastima. Procenjuje se da su Sovjeti za godinu dana poslali na istok industrijsku opremu vrednu pola milijarde dolara. * [[29. 6.]] - Britanci pokrenuli Operaciju Agatha u Palestini: uhapšeno 2.700 Jevreja. * [[30. 6.]] - U [[Poljska|Poljskoj]] održan referendum o ukidanju Senata, distribuciji zemlje, nacionalizaciji industrije i novim granicama. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Able nuclear test at Bikini atoll 1946.jpg|mini|300px|Proba na Bikiniju]] * [[1. 7.]] - Američka [[Operacija Crossroads]], test Able na pacifičkom [[atol Bikini|atolu Bikini]]: prva mirnodopska atomska proba i prva detonacija atomske bombe od Japana prošlog avgusta. Isprobavan je efekat na flotu brodova. * 1. 7. - [[Sarawak]] postaje britanska krunska kolonija (deo Malezije od 1963). * [[3. 7.]] - [[Enver Hodža]] završio posetu Beogradu. * [[4. 7.]] - {{flag|Filipini}} postižu samostalnost nakon 47 godina vladavine [[SAD]] i 381 godinu zapadne vlasti. * 4. 7. - [[Pogrom u Kielcu]]: u poljskom mestu [[Kielce]] ubijeno 42 Jevreja povratnika iz konc-logora, nakon antisemitskih kleveta - Jevreji nakon ovoga masovno napuštaju Poljsku. * [[5. 7.]] - U Parizu predstavljen [[bikini]], kreacija [[Louis Réard|Louisa Réarda]]. Pre oko mesec dana, [[Jacques Heim]] je predstavio ''atome'', dvodelni kupaći kostim oskudniji nego '30-tih, ali suzdržaniji od Reardovog, tako da će se u početku bolje prodavati. * [[6. 7.]] - Neredi u Trstu zbog odluke o "internacionalizaciji" grada. * [[7. 7.]] - Komunistička direktiva u Kini pokreće 18 meseci konfiskacije imovine zemljoposednika - mnogi su ubijeni. * [[9. 7.]] - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Albanije i Jugoslavije. * [[10. 7.]] - Nehru izjavljuje da provincije ne trebaju biti obavezne pridruživati se grupama i da Indijski nacionalni kongres nije obvezan planom Kabinetske misije - nakon ovoga i Muslimanska liga odustaje od plana 29. 7.. * [[14. 7.]] - Objavljena "Zdravoramska knjiga o negovanju bebe i deteta" [[Benjamin Spock|Benjamina Spocka]]. * [[15. 7.]] - Anglo-američki zajam: SAD daju 3,75 milijardi dolara zajma Ujedinjenom Kraljevstvu, i Kanada 1,19 milijardi, s kamatom od 2% - uslov konvertibilnosti sterlinga će izazvati problem sledeće godine (otplaćeno 2006). * [[17. 7.]] - Streljan [[Draža Mihailović]]. * [[18. 7.]] - CK KPJ preko sindikata organizuje demonstracije protiv [[Francisko Franko|Franka]], povodom 10-godišnjice njegovog puča u Španiji (potežu se i pitanja Trsta i Julijske krajine, kritika Zapada). * [[19. 7.]] - Jugoslavija izgubila od švedskog domaćina u finalu evropske zone [[Davis Cup]]-a sa 3:2 (za Jugoslaviju igrali [[Dragutin Mitić]] i [[Josip Palada]]). * [[21. 7.]] - Prvi višestranački izbori u Turskoj, ali neslobodni, sa javnim glasanjem i tajnim brojanjem: velika većina za [[Republikanska narodna stranka|DžHP]]. * 21. 7. - Vrhunac nereda u La Pazu: ne znajući da je predsednik gen. [[Gualberto Villarroel]] podneo ostavku, gomila upada u predsedničku palatu, ubija ga i veša na banderu. * 21. 7. - Prvi put da mlaznjak sleti na nosač aviona, Phantom PH na USS Franklin D. Roosevelt. * [[22. 7.]] - Militantni [[cionizam|cionisti]] iz [[Irgun]]a podmetnuli bombu u jerusalimski hotel "King David", sedište britanskih vlasti u Palestinskom mandatu - 91 žrtva, od čega 28 Britanaca, 41 Arapa i 17 Jevreja. * [[25. 7.]] - [[Dean Martin]] i [[Jerry Lewis]] prvi put nastupili kao tim (partnerstvo traje do 1956). * 25. 7. - Test Baker na Bikiniju: podmorska nuklearna eksplozija. * [[29. 7.]] - U [[Pariz]]u počela mirovna konferencija zemalja-pobednica u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. [[Pariški mirovni ugovor (1947)|Mirovni ugovori]], usaglašeni tokom zasedanja konferencije do [[16. oktobar|16. oktobra]], potpisani [[10. februar]]a [[1947]]. * [[31. 7.]] - Objavljen Morrison–Gradyjev plan ili Plan provincijske autonomije: samoupravne arapske i jevrejske provincije pod britanskim nadzorom, Jerusalim i Negev direktno pod Britancima - svi ga odbijaju. * leto - Velika suša dovodi do loše žetve u SSSR i gladi sa vrhuncem sledećeg proleća - broj mrtvih se procenjuje od nekoliko stotina hiljada do dva miliona. === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Vraćena [[mađarska forinta]], umesto [[Penge|pengova]], čime je okončana hiperinflacija u toj zemlji. Jedna forinta je zamenila 4×10²⁹ pengova (prošlog meseca je izdata novčanica od 100.000.000.000.000.000 pengova). * 1. 8. - Osnovan ''[[Scandinavian Airlines System]]'', konzorcij avio-kompanija Danske, Norveške i Švedske. * [[7. 8.]] - [[Kriza turskih moreuza]]: SSSR traži preispitivanje režima u Moreuzima i sazivanje nove konferencije - napetost traje do oktobra. Sovjeti imaju i pretenzije na teritorije na severoistoku Turske, koje su nekada pripadale carskoj Rusiji. * [[8. 8.]] - Prvi let šestomotornog elisnog bombardera [[Convair B-36]] Peacemaker - glavni prenosnik nuklearnog oružja 1948-55. * [[9. 8.]] - Kod [[Kranj]]a prisilno spušten američki avion C-47 koji je navodno zalutao usled oluje (povrede vazdušnog prostora traju od februara). * 9. 8. - Rezolucija X plenuma bugarskih komunista o makedonskom pitanju - za ujedinjenje [[Makedonci|Makedonaca]] oko [[SR Makedonija|NR Makedonije]], na osnovu ugovora o savezu Bugarske i Jugoslavije. * 9. 8. - U Lujzijani pronađeno telo linčovanog crnog veterana Johna Cecila Jonesa - slučaj će dobiti nacionalnu pažnju, Truman u decembru osniva Komitet o građanskim pravima. * [[10. 8.]] - U beogradskom [[Žarkovo|Žarkovu]] osnovan [[Vazduhoplovnotehnički institut]]. * [[12. 8.]]. - [[UK|Britanska]] je vlada naredila zaustavljanje useljavanja u [[Palestina|Palestinu]], a preostale [[Židovi|Židove]] koji su željeli imigrirati internirala je na [[Cipar]]. * [[14. 8.]] - Dekret orgbiroa CK SKP(b) "O časopisima 'Zvezda' i 'Lenjingrad'" početak je "[[Ždanovizam|Ždanovizma]]" u sovjetskoj kulturi. * [[15. 8.]] - Prikazan [[Alfred Hitchcock|Hitchcockov]] film ''[[Notorious (film, 1946)|Notorious]]''. * 15. 8. - Redovan program američke TV mreže [[DuMont Television Network|DuMont]] sa dve stanice, u Njujorku i Vašingtonu (mreža ugašena 1956). * [[16. 8.]] - "Dan direktne akcije" u [[Kalkuta|Kalkuti]], početak "Sedmice dugih noževa" u kojoj je poginulo nekoliko hiljada muslimana i hinduista u međusobnim obračunima, nakon što je [[Muhamed Ali Džina]] pozvao na generalni štrajk u podršku osnivanju Pakistana. * 16. 8. - [[Dumarsais Estimé]] je novi predsednik Haitija (do 1950) * [[18. 8.]] - [[Eksplozija na Vergaroli]] u [[Pula|Puli]], pod savezničkom vojnom administracijom, oko 70 mrtvih. * [[19. 8.]] - Kod [[Bled]]a oboren američki transportni avion C-47, pet mrtvih (ovaj i avion od 9. 8. spustili/oborili jugoslovenski lovci Jak-3, letači na godišnjicu 1950. dobili spomenik na Arlingtonu). * [[20. 8.]] - Zvanično raspuštanje [[Wehrmacht]]a - na zapadu će biti osnovan [[Bundeswehr]] (1955), na istoku Nacionalna narodna armija (traje 1956-90). * [[23. 8.]] - U britanskoj zoni, na zapadu Nemačke, reformiraju [[Pruska|pruske]] provincije: osnovana je [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], od Vestfalije i severnog dela Rajnske provincije, čemu je dogodine dodata [[Slobodna Država Lippe]]. Provincija [[Schleswig-Holstein]] postaje posebna zemlja. Provincija Hanover postaje država, ali samo do novembra. * 23. 8. - Prikazan film ''[[The Big Sleep (film, 1946)|The Big Sleep]]'' sa [[Humphrey Bogart|Bogartom]] i [[Lauren Bacall|Bacall]]. * [[24. 8.]] - Norma Jean Baker je potpisala ugovor sa 20th Century-Foxom pod novim imenom - [[Marilyn Monroe]] (ipak, prva značajnija uloga je tek u MGM-ovoj "Džungli na asfaltu" 1950). * 24. 8. - Komunistički lider Juan Feleo je otet i ubijen na Filipinima - dolazi do [[Hukbalahapska pobuna|Hukbalahapske pobune]] na ostrvu Luzon (do 1954). * ca. [[26. 8.]] - Poslanik FNRJ Izidor Cankar napušta Grčku. * [[27. 8.]]. - [[Francuski protektorat Laos]]: zaključen je sporazum kojim je Laos postao kraljevina u okviru Francuske unije (nezavisan 1953). * [[30. 8.]] - Protestna nota vlade FNRJ povodom preletanja američkih aviona. * 30. 8. - Završen [[Rupnikov proces]] u Ljubljani: [[Leon Rupnik]] i još dvojica na smrt; tri zatvorske kazne, biskup [[Gregorij Rožman]] i političar [[Miha Krek]] u odsustvu. * 30. 8. - U francuskoj zoni Njemačke osnovana država [[Porajnje-Falačka]]. * [[31. 8.]] - Francuske trupe napuštaju Liban, čime se okončava [[Mandat za Siriju i Liban]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Plebiscit u Grčkoj, 68,4% za povratak kralja - podsticaj građanskom ratu. * [[2. 9.]] - Postavljena je privremena vlada Indije, na čelu je [[Jawaharlal Nehru]] kao potpredsednik izvršnog veća (muslimani ipak ulaze u oktobru). * [[3. 9.]] - Predsednik Truman je tajnom direktivom odobrio [[Operacija Spajalica|operaciju Spajalica]] i proširio je na još 1000 osoba. * 3 - 7. 9. - Četiri avionske nesreće u pet dana, kod Kopenhagena (Air France, 22 mrtvih), Pariza (Air France, 20), Elka u Nevadi (Trans-Luxury Airlines, 21 od 22) i kod Bathursta u Gambiji (British South American Airways, 23 od 24). * [[4. 9.]] - Izbija muslimansko-hinduističko ulično nasilje u Bombaju. * [[5. 9.]] - [[Sporazum De Gasperi-Gruber]]: [[Južni Tirol]] ostaje u Italiji, s autonomijom. * [[6. 9.]] - Državni sekretar [[James F. Byrnes]] održao govor u [[Stuttgart]]u "Reformulacija politike o Nemačkoj", nazvan i "Govor nade": odbačen [[Morgenthauov plan]], Nemačka će biti rekonstruisana, naizgled dovedena u pitanje nova granica sa Poljskom. * [[10. 9.]] - Sestra Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, još uvek jugoslovenska državljanka, doživela nadahnuće u Indiji da se posveti siromašnima - [[Majka Tereza]] će osnovati [[Misionarke milosrđa]] 1950. * [[13. 9.]] - "Bierutovi dekreti": osobe nemačke nacionalnosti su isključene iz poljske narodne zajednice. [[Datoteka:Coat of arms of Bulgaria (1948–1968).svg|mini|100px|Amblem NR Bugarske, 1948-67]] * [[15. 9.]] - Na osnovu plebiscita od pre sedam dana, proglašena je [[Narodna Republika Bugarska]]. * [[18. 9.]] - Uhapšen nadbiskup Stepinac. * 18. 9. - Brazil je dobio peti ustav: za razliku od [[Getúlio Vargas|Vargasovog]], sužena je moć predsednika (traje do 1967). * [[20. 9.]] - [[5. 10.]] - Ponovo pokrenut [[Kanski filmski festival 1946.|Kanski filmski festival]] (prvi je trebao biti održan u septembru 1939, Zlatna palma uvedena 1955). * [[23. 9.]] - Løgting, skupština [[Farski otoci|Farskih otoka]] glasa 12:11 za neovisnost, na osnovu plebiscita od 15. 9. - ali danski kralj ga raspušta sutradan. Otoci dobivaju široku autonomiju 1948. * [[24. 9.]] - Predsednik Truman dobio tajni Clifford-Elseyjev izveštaj: odnosi i sporazumi sa SSSR i kako ih Sovjeti krše - preporučeno "obuzdavanje i ograničavanje" njihovog uticaja (→ ''[[Containment]]''). * [[25. 9.]] - Bugarski ministar odbrane [[Damjan Velčev]] iz stranke "[[Zveno]]" smenjen pod sumnjom da je imao veze sa Dražom Mihailovićem<ref>Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II - Joseph Rothschild & Nancy M. Wingfield, p. 116</ref>. * [[26. 9.]] - Zatvorena američka čitaonica u Beogradu - opet otvorena u decembru ali uz ograničen opseg informacija. * 26. 9. - Grčki kralj [[Đorđe II Grčki|Đorđe II]] se vratio u zemlju. * 28. 9. - Grčki kralj [[Jorgos II od Grčke|Đorđe II]] se vratio u zemlju (umire pola godine kasnije). * [[29. 9.]] - Prva utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije u zemlji: Jugoslavija - Čehoslovačka 4:2 na nedovršenom stadionu JNA u Beogradu<ref name="BajecDolničar1981-99"/>. * [[29. 9.]] - [[29. 10.]] - U Beogradu održana izložba "Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije XIX i XX veka", kasnije i u Zagrebu i Ljubljani, kao i u istočnim zemljama do 1948.<ref>Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981. 114</ref>. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Defendants in the dock at the Nuremberg Trials.jpg|mini|left|Optuženi na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]]]] * [[1. 10.]] - [[Nürnberški proces]]: izrečene su kazne - 12 smrtnih, jedna u odsustvu, sedam zatvorskih, trojica oslobođena. * 1. 10. - U [[UK]] osnovana [[Mensa International]]. * [[2. 10.]] - ''[[Faraway Hill]]'' je prva [[sapunica]] na TV mreži u SAD, na [[DuMont Television Network|DuMontu]]. * [[3. 10.]] - DC-4 udario u brdo na Njufaundlendu - sa 39 mrtvih, najgora avionska nesreća do tada. * 5/[[6. 10.]] - 11 tačaka u Negevu: Jevreji postavljaju kampove na severu Negeva, koji bi po Morrison–Gradyjevom planu pripao arapskoj provinciji. * [[6. 10.]] - Umro švedski premijer [[Per Albin Hansson]], naslediće ga [[Tage Erlander]] (do 1969). * [[7. 10.]] - Japanski parlament je usvojio novi [[ustav Japana|ustav]] - na snazi od sledeće godine. * [[10. 10.]] - Na međunarodnoj konferenciji o mirovnom sporazumu sa Italijom u Parizu dogovoreno stvaranje [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]] (ugovor potpisan [[1947]]). * 10. 10. - Na jugoistoku današnjeg Bangladeša počinju Noakhaliski neredi, progon hinduista. Gandhi će boraviti u regionu od novembra do marta. [[Datoteka:Alojzije Stepinac on trial.jpg|mini|Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] na suđenju]] * [[11. 10.]] - Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] osuđen na 16 godina zatvora za veleizdaju i ratne zločine; na robiju osuđen i Ivan Šalić, a Erih Lisak na smrt (presuda Stepincu poništena 2016). * [[12. 10.]] - Industrijalizacija Brazila: u [[Volta Redonda|Volta Redondi]] otvorena ''Companhia Siderúrgica Nacional'', prva čeličana u Južnoj Americi (privatizovana 1993). * [[14. 10.]] - Osnovana [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] - ISO. * 14. 10. - Vatikan ekskomunicirao jugoslovenske zvaničnike povezane sa Stepinčevom osudom - nisu navedena imena, pretpostavlja se da je usmereno protiv Tita. * [[15. 10.]] - Posljednji sastanak Mirovne konferencije u Parizu, koji FNRJ bojkotuje. * 15. 10. - Osnovano Narodno pozorište "Toša Jovanović" u [[Zrenjanin]]u. * [[16. 10.]] - Rano ujutru obešena desetorica osuđenih na smrt u [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]], Göring se ubio prethodne večeri. * 16. 10. - ''[[RMS Queen Elizabeth]]'' je konačno zaplovio kao luksuzni putnički brod, pošto je prevozio trupe tokom rata (plovi do 1969). * [[20. 10.]] - Izbori za državne skupštine u sovjetskoj nemačkoj zoni, najviše mandata dobija Socijalistička partija jedinstva. * 20. 10. - Ukinuta [[Rajnska pokrajina]] Pruske (dogodine i Pruska). * [[21. 10.]] - U Bamaku osnovana antikolonijalna partija Afričko demokratsko okupljanje, na čelu sa [[Félix Houphouët-Boigny|Félixom Houphouët-Boignyjem]]. * [[22. 10.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 2. deo: britanski brodovi ''Saumarez'' i ''Volage'' naleteli na mine, poginula 44 mornara (za polaganje mina osumnjičeni Jugosloveni). * 22. 10. - Operacija Osoaviahim: Sovjeti su prebacili preko 2.200 nemačkih eksperata u SSSR * [[24. 10.]] - Prva fotografija Zemlje iz svemira je snimljena sa rakete V-2 No. 13 lansirane iz [[White Sands, New Mexico|White Sands]]. * 24. 10. - Počinju Biharski neredi u Indiji: hinduisti ciljaju muslimane do 11. 11., što je odgovor na Noakhaliske nerede na jugoistoku današnjeg Bangladeša. * [[27. 10.]] - Nakon što je ranije tokom meseca prihvaćen na plebiscitu od 53% glasača, donesen je novi [[Ustav Francuske (1946)|Ustav Francuske]] koji definira [[Četvrta Francuska Republika|Četvrtu republiku]] (zamenjen 1958). * [[28. 10.]] - [[Grčki građanski rat]]: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] osnovala Generalnu partizansku komandu na čelu sa [[Markos Vafiadis|Markosom Vafiadisom]], od decembra pod nazivom [[Demokratska armija Grčke]]. * [[29. 10.]] - [[Lucky Luciano]], koji je prošlog februara proteran iz SAD u Italiju, tajno stiže na Kubu. * [[31. 10.]] - Indonežanski nacionalisti uvode [[Indonezijska rupija|rupiju]] (inače se koristi holandsko-indijski gulden). === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Utakmica Toronto Huskies - New York Knickerbockers, prva je Košarkaške asocijacije Amerike, kasnije NBA. * 1. 11. - [[Karol Wojtyla]] (26) zaređen je za svećenika u Krakówu. * 1. 11. - Zvanični datum osnivanja [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]] u britanskoj zoni Nemačke: Državi Hanover su priključeni Braunschweig, Oldenburg i Schaumburg-Lippe. * [[3. 11.]] - [[Gabriel González Videla]] je novi predsednik Čilea (do 1952); ubrzo raskida sa komunističkim saveznicima, čiju partiju zabranjuje 1948. * [[4. 11.]] - Na snazi je povelja kojom je osnovan [[UNESCO]] - prva generalna konferencija je otvorena kasnije tokom meseca, za prvog direktora će biti izabran [[Julian Huxley]]. * [[5. 11.]] - Izbori za Kongres SAD: Republikanci preuzimaju većinu u oba doma, zbog nepopularnosti predsednika Trumana. Među novim kongresmenima su [[Richard Nixon]], [[John F. Kennedy]] (Dom) i [[Joseph McCarthy]] (Senat). Demokrati će za dve godine povratiti većine. * [[6. 11.]] - Apel masovnim organizacijama u Jugoslaviji za prikupljanje pomoći Albaniji, koju su krajem oktobra pogodile velike poplave. * [[7. 11.]] - Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke [[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko–Banovići]], duge 190 km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva. * [[9. 11.]] - [[Sarajevska opera]] započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom "[[Prodana nevjesta]]" [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]]. * [[10. 11.]] - Izbori za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske. * 10. 11. - Prvi izbori za skupštinu francuske četvrte republike: komunisti dobijaju relativnu većinu. * 10. 11. - Zemljotres u peruanskom regionu Ancash odnosi procenjenih 1.400 žrtava. * [[12. 11.]] - U [[Indonezija|Indoneziji]] primirje između nacionalista i holandske armije. * 12. 11. - Prikazan Disneyjev film ''[[Song of the South]]''. * 12-[[13. 11.]] - Incident u Krfskom kanalu, 3. deo: Britanci čiste mine u albanskim teritorijalnim vodama. [[Datoteka:Serbia, Belgrade, Pančevo bridge, 11.05.2011.jpg|mini|220px|[[Pančevački most]]]] * [[14. 11.]] - [[Patrijarh srpski Gavrilo]] se vratio u zemlju. * [[15. 11.]] - Sporazum iz Linggadjatija: Holanđani priznaju faktičku indonežansku kontrolu Jave, Sumatre i Madure, predviđeno stvaranje federacije sa ostatkom ostrvlja. * novembar - Beduini pronašli prve [[Svici sa Mrtvog mora|Svitke sa Mrtvog mora]] * [[16. 11.]] - Reforma [[japansko pismo|japanskog pisma]]: ''Tōyō kanji'' je nedefinitivan spisak od 1.850 zvaničnih [[kanji]]ja, umesto 6.000 tradicionalnih. * [[17. 11.]] - Franko-tajski sporazum: Tajland je vratio Francuzima teritorije date nakon rata 1940-41, u zamenu za deblokadu prijema u UN. * [[17. 11.|17]] - [[19. 11.]] - U Beogradu održan Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije - u znaku [[socrealizam|socrealizma]], ali uz uzimanje u obzir domaće tradicije (uvodni referat [[Radovan Zogović]]). Za predsednika Saveza izabran [[Ivo Andrić]], potpredsednici [[Oton Župančič]], [[Miroslav Krleža]], [[Isidora Sekulić]], [[Ra­dovan Zogović]], [[Isak Samokovlija]] i [[Blažo Koneski]], sekretar [[Čedomir Minderović]]<ref>Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 96</ref>. * [[19. 11.]] - Izbori u Rumuniji: zvanično, Nacionalni demokratski front (komunisti i ostali) uzima 348 od 414 mesta. * 19. 11. - Prve nove [[Države članice Ujedinjenih naroda|članice UN]] od osnivanja: [[Kraljevina Afganistan|Afganistan]], Island i Švedska (Tajland u decembru). * [[20. 11.]] - Francuski patrolni čamac zarobio kinesku džunku koja je krijumčarila benzin u luci Haiphong. Gerila Viet Minha zarobila čamac i posadu - Francuzi uputili ultimatum. * [[21. 11.]] - U Njujorku prikazan film ''[[The Best Years of Our Lives]]'', kritički i komercijalni uspeh. * [[23. 11.]] - [[Georgi Dimitrov]] preuzima bugarsku vladu od [[Kimon Georgijev|Kimona Georgijeva]] (do smrti 1949). * 23. 11. - [[Prvi indokineski rat]] počinje francuskim bombardovanjem [[vijetnam]]ske luke [[Hai Phong]], pri čemu ginu hiljade ljudi. * [[29. 11.]] - Krenuo drumski saobraćaj na obnovljenom [[Pančevački most|Pančevačkom mostu]] u Beogradu (prvi voz prošao [[7. 11.]]). * 29. 11. - Čelnik [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] Johannes Vares izvršio samoubistvo u svojoj rezidenciji. * novembar - mart - Gladna zima u Nemačkoj, najjača u regionu Severnog mora u 20. stoleću. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Miguel Alemán Valdés]] je predsednik Meksika nakon [[Manuel Ávila Camacho|M. A. Camacha]] (do 1952), prvi civil od 1920. Sprovodi program supstitucije uvoza i gradnje infrastrukture (→ [[Meksičko čudo]]), ali rastu i korupcija i [[ortački kapitalizam]]. * [[2. 12.]] - Osnovana [[Međunarodna komisija za lov na kitove]]. * [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], kasnije proglašen za narodnog heroja, poginuo kod Bijeljine u poteri za četničkim odmetnicima. * [[4. 12.]] - Usvojen novi bugarski ustav. * [[5. 12.]] - U FNRJ donesen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća, i to saveznog i republičkog značaja (mnoga su već pod sekvestrom): celokupno bankarstvo, spoljna trgovina i unutrašnja trgovina na veliko, kao i sva preduzeća saobraćaja i sredstava za vezu. * [[8. 12.]] - Sveslovenski kongres u Beogradu. * [[9. 12.]] - Okupila se Ustavotvorna skupština Indije, nema predstavnika Muslimanske lige. * [[10. 12.]] - Rezolucija 12 Saveta bezbednosti UN, u vezi Grčkog pitanja: predstavnici Grčke i Jugoslavije će biti pozvani da učestvuju u diskusiji, bez prava glasanja; Albanija i Bugarska su pozvane da daju izjave. * [[11. 12.]] - Generalna skupština [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] osnovala [[UNICEF]], Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom. * [[12. 12.]] - Rezolucijom Generalne skupštine, UN prekidaju odnose sa [[Francisco Franco|Frankovom]] Španijom (zabrana ukinuta 1950). [[Datoteka:Republic of mahabad and iranian azerbaijan 1945 1946.png|mini|200px|Kraj kurdske i azerske secesije u Iranu]] * 12. 12. - Iranske snage ušle u Tabriz, što znači pad secesionističke "[[Autonomna Republika Azerbejdžan|Azerbejdžanske narodne vlade]]". * [[14. 12.]] - Generalna skupština UN određuje osnivanje [[Starateljski savjet Ujedinjenih naroda|Starateljskog savjeta Ujedinjenih naroda]], za teritorije koje su ranije bile mandati Društva naroda. * [[15. 12.]] - Iranske snage ušle u [[Mahabad]], čime je pala [[Republika Mahabad|istoimena kurdska republika]]. * [[16. 12.]] - [[Léon Blum]] je na čelu poslednje privremene francuske vlade - tzv. "silvestrovska vlada", traje do sledećeg meseca. * 16. 12. - Osnovana modna kuća ''[[Dior]]'', sledećeg februara predstavljaju prvu kolekciju, nazvanu ''New Look''. * [[19. 12.]] - [[Prvi indokineski rat]] počinje Bitkom za Hanoj: sukob francuskih i Viet Minhovih snaga u Hanoju, Francuzi će staviti grad pod svoju punu kontrolu za dva meseca. SAD podržavaju Francuze protiv komunista u Viet Minhu. * 19. 12. - [[Grčki građanski rat]]: [[Rezolucija 15 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 15 SB UN]]: ustanovljena Istražna komisija koja će ispitivati povrede grčke granice prema Albaniji, Jugoslaviji i Bugarskoj (Grčka optužuje Jugoslaviju za "agresiju" i pomaganje "revolucionarnih bandi"). * 19. 12. - Britanski premijer Attlee izjavio spremnost za ponudu nezavisnosti Burme. * [[20. 12.]] - Počinje [[Havanska konferencija]] američkih mafijaških bosova. [[Lucky Luciano]] je potvrdio svoje prvenstvo, izneo plan trgovine drogom u SAD, odlučivano je o likvidaciji [[Bugsy Siegel|Bugsyja Siegela]]. * 20. 12. - Prikazan film ''[[It's a Wonderful Life]]'' - komercijalno je slabo prošao, postaje božićni klasik od polovine '70-tih. * [[21. 12.]] - Nankaiski zemljotres praćen cunamijem u Japanu, najmanje 1.362 mrtvih. * [[25. 12.]] - U Moskvi proradio nuklearni reaktor [[F-1 (reaktor)|F-1]], prvi u Evropi koji je postigao samoodrživu [[lančana reakcija|lančanu reakciju]]. * [[26. 12.]] - Otvoren [[Flamingo Las Vegas]], prvi luksuzni kazino i hotel u tom gradu - [[Bugsy Siegel]] ga je gradio mafijaškim pozajmicama po četvorostruko većoj ceni od predviđene (ubijen je sledećeg juna). * [[31. 12.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (1947–1992); Flag of Montenegro (1946–1993).svg|border|30px]] Federalna Država Crna Gora donošenjem ustava postaje [[Narodna Republika Crna Gora]]. * 31. 12. - Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] Proklamacijom 2714 formalno proglašava kraj [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. === Kroz godinu === * [[Kineski građanski rat]] eskalira. * Osnovano elektrotehničko odeljenje na [[Beogradski univerzitet|Univerzitetu]] u Beogradu. * Osnovan [[Sarajevski balet]]. * Okončana američka okupacija [[Island]]a. * Jugoslavija ekipni prvak Balkana u [[šah]]u. * [[Milovan Zoričić]] iz Zagreba jedan od sudija [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]]. == 1946. u temama == * Rukovodstvo [[FNRJ]]: ** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]] ** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]]) ** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]] * [[Popis jugoslavenskih filmova|Domaći film]]: "[[U planinama Jugoslavije]]" (sovjetska koprodukcija) (→ [[:Kategorija:Filmovi 1946.]]). * [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]]: {| | | [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|thumb|120px|[[Jordan|Transjordan]]]] | [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|thumb|120px|[[Filipini]]]] |} == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1946.}} === Januar/Siječanj === * [[5. 1.]] - [[Diane Keaton]], glumica * [[6. 1.]] - [[Syd Barrett]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd''-a († [[2006]]) * [[13. 1.]] - [[Sonja Jauković]], glumica * [[15. 1.]] - [[Dragomir Zupanc]], TV reditelj * [[16. 1.]] - [[Kabir Bedi]], glumac * [[19. 1.]] - [[Dolly Parton]], country-muzičarka * [[20. 1.]] - [[David Lynch]], filmski režiser * [[22. 1.]] - [[Malcolm McLaren]], muzičar († [[2010]]) * [[23. 1.]] - [[Zvonko Bušić]], radikalni emigrant († [[2013]]) * [[24. 1.]] - [[Goran Milić]], novinar * 24. 1. - [[Michael Ontkean]], glumac * [[27. 1.]] - [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], hrvatski političar i liječnik * [[30. 1.]] - [[Dick Cheney]], potpredsednik SAD === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Žarko Potočnjak]], hrvatski glumac († [[2021]]) * [[4. 2.]] - [[Usnija Redžepova]], narodna pevačica († [[2015]]) * [[5. 2.]] - [[Charlotte Rampling]], britanska glumica * [[10. 2.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener († [[2010]]) * [[21. 2.]] - [[Alan Rickman]], britanski glumac († [[2016]]) * [[24. 2.]] - Slobodan Petrović - [[Petar Slaj]], baletski koreograf († [[2013]]) * 24. 2. - [[Ratomir Dujković]], golman i fudbalski trener * [[28. 2.]] - [[Robin Cook]], britanski političar († [[2005]]) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Ljubiša Veličković]], gen-puk., komandant RV i PVO VJ († [[1999]]) * [[3. 3.]] - [[Ejup Ganić]], bh. političar * [[6. 3.]] - [[David Gilmour]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd'' * [[8. 3.]] - [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[11. 3.]] - [[Jurij Bajec]], ekonomista * [[12. 3.]] - [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica * [[19. 3.]] - [[Bigas Luna]], režiser († [[2013]]) * [[21. 3.]] ('44 ili '46) - [[Timothy Dalton]], glumac * [[31. 3.]] - [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač narodne muzike († [[2002]]) * 31. 3. - Leposava [[Lokica Stefanović]], arhitekta, balerina, baletski pedagog === April/Travanj === * [[3. 4.]] - [[Branislav Milićević]], Branko Kockica * [[6. 4.]] - [[Ivan Bekjarev]], srpski glumac († [[2020]]) * [[7. 4.]] - [[Dimitrij Rupel]], slovenački političar * [[10. 4.]] - [[Vladimir Janković]] (Vlada Džet), rok-muzičar, novinar Beograda 202 * 10. 4. - [[Nebojša Pavković]], general, načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije * [[13. 4.]] - [[Josif Tatić]], glumac († [[2013]]) * [[25. 4.]] - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar († [[2022]]) * 25. 4. - [[Strobe Talbott]], američki novinar i diplomata * [[30. 4.]] - [[Carl XVI Gustaf]], kralj Švedske === Maj/Svibanj === * [[2. 5.]] - [[David Suchet]], britanski glumac * [[8. 5.]] - [[Borislav Stjepanović]], bosanskohercegovački glumac i režiser * [[9. 5.]] - [[Candice Bergen]], glumica * [[10. 5.]] - [[Marko Nicović]], advokat, funkcioner SUP * 10. 5. - [[Dušan Petričić]], grafičar, ilustrator * [[11. 5.]] - [[Zoran Simjanović]], srpski kompozitor († [[2021]]) * [[19. 5.]] - [[Michele Placido]], glumac * [[20. 5.]] - [[Cher]], pevačica, glumica * [[21. 5.]] - [[Boba Stefanović]], pevač, kompozitor († [[2015]]) * [[22. 5.]] - [[Hrvoje Horvat]], hrvatski rukometaš * [[22. 5.]] - [[Petar Božović]], glumac * 22. 5. - [[George Best]], sjevernoirski fudbaler († [[2005]]) * [[24. 5.]] - [[Tansu Çiller]], premijerka Turske * [[25. 5.]] - [[Miroslav Tuđman]], znanstvenik i političar († [[2021]]) * [[26. 5.]] - [[Miroslav Maksimović (pesnik)|Miroslav Maksimović]], književnik, urednik BIGZ-a * [[27. 5.]] - [[Predrag Vranešević]], član "Laboratorije zvuka" († [[2022]]) * [[30. 5.]] - [[Dragan Džajić]], srpski fudbaler === Jun/Juni/Lipanj === * [[5. 6.]] - [[Branko Baletić]], filmski reditelj i scenarista * [[6. 6.]] - [[Živko Kolega]], hrvatski političar * [[10. 6.]] - [[Antun Tudić]], hrvatski glumac * [[14. 6.]] - [[Donald Trump]], biznismen, predsednik SAD * [[15. 6.]] - [[Demis Rusos]], pevač († [[2015]]) * [[18. 6.]] - [[Fabio Capello]], fudbaler, trener * [[20. 6.]] - [[Xanana Gusmão]], prvi predsednik Istočnog Timora * [[23. 6.]] - [[Gojko Šantić]], glumac * [[24. 6.]] - [[Velimir Milošević]], pjesnik za djecu * [[27. 6.]] - [[Miroljub Lešo]], glumac († [[2019]]) * [[28. 6.]] - [[Slobodan Inić]], sociolog († [[2000]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Slobodan Santrač]], fudbaler, trener († [[2016]]) * [[6. 7.]] - [[George W. Bush]], predsjednik SAD * 6. 7. - [[Peter Singer]], australski filozof bioetičar * 6. 7. - [[Sylvester Stallone]], američki glumac * [[9. 7.]] - [[Radomir Putnik (pisac)]] * [[15. 7.]] - [[Predrag Vitas]], novinar TV Beograd († [[1998]]) * [[19. 7.]] - [[Ilie Năstase]], teniser * [[22. 7.]] - [[Mireille Mathieu]], pevačica * 22. 7. - [[Danny Glover]], glumac * [[25. 7.]] - [[Ljupka Dimitrovska]], pevačica († [[2016]]) * [[27. 7.]] - [[Rade Šerbedžija]], filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Jack Straw]], britanski političar * [[4. 8.]] - [[Vladimir Bebić]], hrvatski političar († [[2009]]) * [[8. 8.]] - [[Dragutin Šurbek]], stonoteniser († [[2018]]) * [[10. 8.]] - [[Daša Drndić]], književnica († [[2018]]) * 10. 8. - [[Rifet Bahtijaragić]], bosanskohercegovački književnik * [[11. 8.]] - [[Milan Gutović]] - Lane, glumac († [[2021]]) * 11. 8. - [[Radomir Marković]], načelnik SDB Srbije * [[15. 8.]] - [[Tony Robinson]], glumac, TV voditelj * [[16. 8.]] - [[Pavao Pavličić]], hrvatski književnik i romanopisac * 16. 8. - [[Kaqusha Jashari]], kosovska političarka * [[19. 8.]] - [[Bill Clinton]], američki predsjednik * [[20. 8.]] - [[Connie Chung]], novinarka * [[23. 8.]] - [[Keith Moon]], bubnjar ''The Who'' († [[1978]]) * [[24. 8.]] - [[Goran Marković]], pozorišni i filmski reditelj * [[25. 8.]] - [[Branko Cvejić]], glumac, upravnik JDP († [[2022]]) * [[26. 8.]] - [[Mark Snow]], kompozitor * [[29. 8.]] - [[Bob Beamon]], atletičar * [[30. 8]] - [[Peggy Lipton]], glumica († [[2019]]) === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - [[Freddie Mercury]], britanski pjevač ([[Queen]]), († [[1991]]) * [[8. 9.]] - [[Beriz Belkić]], bh. političar * [[15. 9.]] - [[Tommy Lee Jones]], glumac * 15. 9. - [[Oliver Stone]], filmski režiser, producent * [[23. 9.]] - [[Davorin Popović]], muzičar († [[2001]]) * [[29. 9.]] - [[Nataša Kandić]], aktivistkinja za ljudska prava === Oktobar/Listopad === * [[4. 10.]]- [[Suzan Sarandon]], američka filmska glumica. * [[8. 10.]] - [[Hanan Ashrawi]], palestinska političarka * [[19. 10.]] - [[Philip Pullman]], književnik * [[20. 10.]] - [[Elfride Jelinek]], dobitnica Nobelove nagrade za književnost. * 20. 10. - [[Marko Nikolić]], srpski glumac († [[2019]]) * [[26. 10.]] - [[Holly Woodlawn]], američka glumica * 26. 10. - [[Tanja Kragujević]], književnica * [[27. 10.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser, producent († [[2022]]) === Novembar/Studeni === * [[4. 11.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf († [[1989]]) * [[6. 11.]] - [[Sally Field]], glumica, režiser * [[8. 11.]] - [[Guus Hiddink]], fudbaler, trener * 8. 11. - [[Stanislav Karasi]], fudbaler * [[11. 11.]] - [[Dimitrije Boarov]], ekonomski novinar * [[16. 11.]] - [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof * 16. 11. - [[Slobodan Šijan]], filmski i TV reditelj, scenarista itd. * [[20. 11.]] - [[Patrijarh ruski Kiril]] * [[24. 11.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica († [[1989]]) * [[27. 11.]] - [[Jakša Fiamengo]], pjesnik i tekstopisac († [[2018]]) * [[29. 11.]] - [[Vuk Drašković]], književnik, novinar, predsednik [[SPO]] * [[30. 11.]] - [[Marina Abramović]], slikarka, multimedijalna i konceptualna umetnica === Decembar/Studeni === * [[1. 12.]] - [[Kemal Kurspahić]], novinar († [[2021]]) * 1. 12. - [[Mladen Naletilić]] Tuta, komandant u HVO, osuđenik za ratne zločine († [[2021]]) * [[2. 12.]] - [[Gianni Versace]], italijanski modni kreator († [[1997]]) * [[5. 12.]] - [[José Carreras]], tenor * [[8. 12.]] - [[Jacques Bourboulon]], fotograf * [[9. 12.]] - [[Sonia Gandhi]], indijska političarka * [[10. 12.]] - [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar * [[12. 12.]] - [[Emerson Fittipaldi]], auto-trkač * [[13. 12.]] - [[Jovica Aćin]], književnik i prevodilac * [[14. 12.]] - [[Patty Duke]], glumica († [[2016]]) * [[15. 12.]] - [[Miroslav Josić Višnjić]], srpski književnik († [[2015]]) * [[17. 12.]] - [[Aljoša Vučković]], glumac * 17. 12. - [[Ljiljana Lašić]], glumica * [[18. 12.]] - [[Steven Spielberg]], američki redatelj * [[23. 12.]] - [[John Sullivan]], scenarista "Mućki" († [[2011]]) * [[29. 12.]] - [[Slobodan Kovačević|Slobodan "Boda" Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista * [[30. 12.]] - [[Berti Vogts]], fudbaler, trener * [[31. 12.]] - [[Diane von Fürstenberg]], modni kreator === Kroz godinu === * [[Mirko Pejanović]], bh. političar == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1946.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[6. 1.]] - [[Dion Fortune]], velška okultistkinja (* [[1890]]) * [[13. 1.]] - [[Radoje Dakić]], narodni heroj (* [[1911]]) * [[19. 1.]] (zvanično) - [[Nikola Kalabić]], četnički komandant (* [[1906]]) * [[20. 1.]] - [[Radivoje Kerović]], četnički vojvoda (* 1913) * [[29. 1.]] - [[Harry Hopkins]], savetnik predsednika FD Roosevelta (* [[1890]]) * [[31. 1.]] - [[Ivo Protulipac]], katolički aktivist, doktor i odvjetnik (* [[1899]]) * [[4. 2.]] - [[Milan Nedić]], general, predsednik kvislinške srpske vlade (* [[1878]]) * [[23. 2.]] - [[Tomoyuki Yamashita]], japanski general, osuđen za ratne zločine (* [[1885]]) * [[14. 3.]] - [[Werner von Blomberg]], predratni glavnokomandujući nemačke vojske (* [[1878]]) * [[24. 3.]] - [[Aleksandar Aljehin]], ruski šahista i svetski šampion u šahu (* [[1892]] === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[21. 4.]] - [[John Maynard Keynes]], britanski ekonomista (* [[1883]]) * [[1. 5.]] - [[Davorjanka Paunović]] Zdenka, nevenčana supruga Josipa Broza Tita (* [[1921]]) * 1. 5. - [[Grga Budislav Angjelinović]], političar, publicist (* [[1886]]) * [[16. 5.]] - [[Bruno Tesch]], pronalazač i proizvođač otrova ''Zyklon-B'' (* [[1890]]) * [[1. 6.]] - [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije (* [[1882]]) * [[9. 6.]] - [[Ananda Mahidol]], kralj Sijama (* [[1925]]) * [[10. 6.]] - [[Jack Johnson (bokser)]], bivši svetski prvak (* [[1878]]) * [[14. 6.]] - [[John Logie Baird]], pionir televizije (* [[1888]]) * [[16. 6.]] - [[Miloje Milojević]], kompozitor, muzikolog, pedagog (* [[1884]]) * [[20. 6.]] - [[Wanrong (carica)|Wanrong]], poslednja kineska carica (* [[1906]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[4. 7.]] - Čuvarke konc-logora Stutthof: ** [[Jenny-Wanda Barkmann]] (* ca. [[1922]]) ** [[Elisabeth Becker]] (* [[1923]]) ** [[Wanda Klaff]] (* [[1922]]) ** [[Ewa Paradies]] (* [[1920]]) ** [[Gerda Steinhoff]] (* [[1922]]) * [[8. 7.]] - [[Aleksandar Vasiljevič Aleksandrov]], kompozitor, osnivač ansambla (* [[1883]]) * [[13. 7.]] - [[Alfred Stieglitz]], fotograf (* [[1864]]) * [[17. 7.]] - Osuđeni na Beogradskom procesu: ** [[Dragoljub Mihailović]], komandant JVuO (* ) ** [[Dragomir Jovanović]], šef beogradske policije (* [[1902]]) ** [[Velibor Jonić]], Nedićev ministar prosvete (* [[1892]]) ** [[Tanasije Dinić]], Nedićev ministar unutr. poslova (* [[1891]]) ** [[Kosta Mušicki]], komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa (* [[1897]]) * [[20. 7.]] - [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački vojni izaslanik u NDH (* [[1882]]) * [[27. 7.]] - [[Gertrude Stein]], [[SAD|američka]] [[lezbejka|lezbejska]] spisateljica (* [[1874]]) * [[29. 7.]] - [[Milovan Kovačević]], arhitekt (* [[1905]]) * [[2. 8.]] - [[Andrej Vlasov]], sovjetski general u nemačkoj službi (* [[1901]]) * [[6. 8.]] - [[Veselin Čajkanović]], srpski klasični filolog, istoričar religije, akademik (* [[1881]]) * [[9. 8.]] - [[Léon Gaumont]], pionir filma (* [[1864]]) * [[13. 8.]] - [[H. G. Wells]], književnik (* [[1866]]) * [[4. 9.]] - [[Leon Rupnik]], slovenski kvisling (* [[1880]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[11. 10.]] - [[Ivan Hitrec]], hrvatski nogometaš (* [[1911]].) * [[12. 10.]] - [[Joseph Stilwell]], američki general (* [[1883]]) * [[15. 10.]] - [[Hermann Göring]], njemački rajhsmaršal (* [[1893]]) * [[16. 10.]] - osuđeni u Nirnbergu: ** [[Hans Frank]], nacistički guverner Poljske (* [[1900]]) ** [[Wilhelm Frick]], ministar unutr. poslova (* [[1877]]) ** [[Alfred Jodl]], šef Visoke komande (* [[1890]]) ** [[Ernst Kaltenbrunner]], general policije (* [[1903]]) ** [[Wilhelm Keitel]], generalfeldmaršal (* [[1882]]) ** [[Joachim von Ribbentrop]], ministar ino. poslova (* [[1893]]) ** [[Alfred Rosenberg]], nacistički ideolog (* [[1893]]) ** [[Fritz Sauckel]], opunomoćenik za radnu snagu (* [[1892]]) ** [[Arthur Seyss-Inquart]], nacistički lider u Austriji (* [[1892]]) ** [[Julius Streicher]], izdavač propagande (* [[1885]]) * [[14. 11.]] - [[Manuel de Falla]], kompozitor (* [[1876]]) * [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], narodni heroj (* [[1920]]) === Kroz godinu === * [[Miroslav Filipović]] - "fra Sotona", komandant Jasenovca (* [[1915]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Percy W. Bridgman]] (izum aparature za proizvodnju ekstremno visokog pritiska i za otkrića na polju fizike visokog pritiska) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[James B. Sumner]] (otkriće da se enzimi mogu kristalizovati), [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]] (preparacija enzima i virusnih proteina u čistom obliku) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Hermann Joseph Muller]] (otkriće proizvodnje mutacija putem iradijacije rendgenskim zracima) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Hermann Hesse]] (nadahnuto pisanje koje, rastući u smelosti i pronicljivosti, oličava klasične humanitarne ideale i visoke kvalitete stila) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Emily Greene Balch]] (zalaganje protiv rata i za razoružanje) i [[John Raleigh Mott]] (međunarodna verska bratstva i misionarstvo u korist mira) == Reference == {{reference}} == Literatura == * Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). ''Jugoslavija 1941-1981'', Beograd: Eksport pres. [[Kategorija:1940-e]] [[Kategorija:20. vijek|46]] [[Kategorija:Godine]] 72ckzedkvbmbs8d2vw62jtfonq855kq 0 15564 41260691 41259085 2022-07-31T21:44:19Z 185.84.145.161 /* Trenutni djelatnici */ wikitext text/x-wiki {{Infobox television channel | naziv = RTL Televizija | logo = [[Datoteka:RTL Televizija Logo.svg|250px]] | uspostava = [[30. 4.|30. april]] [[2004]]. | slika_format = [[16:9]] [[576i]] ([[SDTV]]) | vlasnik = [[RTL Group]] (74%) | slogan = ''RTL – Vaša televizija'' <ref>[http://www.rtl.hr/rtl-hrvatska/press/objave-za-medije/138587/novi-korporativni-identitet-rtl-televizije-u-jarkim-bojama/ Novi korporativni identitet RTL Televizije u jarkim bojama — RTL Hrvatska]</ref><ref>[http://www.rtl.hr/vijesti/scena/133313/novi-izgled-vase-omiljene-televizije/ Novi izgled vaše omiljene televizije — RTL Televizija]</ref> | zemlja = {{flag|Hrvatska}} | sedište = [[Zagreb]] | filijale = [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] <br /> [[RTL plus (Hrvatska)|RTL plus]] | website = [http://www.rtl.hr www.rtl.hr] | terr serv 1 = [[Odašiljači i veze|OiV]] | terr chan 1 = [[Odašiljači i veze|MUX A]] }} '''RTL Televizija''' je [[hrvatska]] komercijalna televizijska postaja u 65.5 postotnom vlasništvu [[RTL Grupa|RTL Grupe]]. Program je počela emitirati [[30. 4.|30.4.]] [[2004]]. kao druga hrvatska komercijalna televizija s nacionalnom koncesijom, nakon [[Nova TV|Nove TV]], i ubrzo je postala vrlo popularna među gledateljima. Najpoznatija je po svom [[talk show]]u [http://www.rtl.hr/shows/sanja ''Sanja''] i [[reality show]]ovima od kojih je najpopularniji bio ''[http://www.bigbrother.rtl.hr Big Brother]''. Program RTL Televizije se prvenstveno sastoji od različitih televizijskih serija i emisija, kao i crtića, filmova i dnevnih vijesti. Prijenosi sportskih događaja su također povremeno dio njezina programa. Njezin signal obuhvaća oko 95% teritorija države. == Djelatnici == === Trenutni djelatnici === Od 1. srpnja 2014. predsjednik Uprave RTL Hrvatske je [[Henning Tewes]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.rtl.hr/kontakti |naslov=Kontakt |izdavač=RTL |preuzeto=25. travnja 2011 }}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.rtl.hr/televizija/redakcije/redakcija-rtl-danas/redakcija-rtl-danas/ |naslov=Johannes Züll appointed CEO of RTL Televizija |izdavač=RTL Group |dan=16. srpnja 2009. |preuzeto=25. travnja 2011 |jezik=engleski }}</ref> Na RTL-u rade televizijske ličnosti i voditelji [[Goran Fistanić]],<ref>Dražen Bađun: [http://www.glas-slavonije.hr/164435/12/Goran-Fistanic-voditeljsko-pojacanje Goran Fistanić voditeljsko pojačanje], [[Glas Slavonije]], 13. travnja 2012.</ref> [[Antonija Blaće]], [[Tomislav Jelinčić]], Amela Čilić, [[Nino Štambuk]], [[Filip Brkić]], [[Martina Detelić]], Antonija Stupar Jurkin, Edita Misirić Vrkljan, [[Renata Sopek]], Ana Strizić, Igor Karasi, Matija Mlinarić, Ida Balen, Zoran Šprajc, Ana Brdarić Boljat, Marko Vargek, Ivona Hemen, Boris Mišević, Damira Gregoret, Hari Kočić, Jelena Pajić, Mirta Kišak Koch, Leona Šiljeg, Goran Latković, Petar Panjkota, Ines Goda Forjan, Zoltan Kabok, Dunja Mazzocco Drvar, Ana Trcol, Marina Barukčić, Maja Oštro Flis, Antonio Vuksanović, Tena Šnajder, Ivan Vrdoljak, Boris Jovičić, Danka Derifaj, Tin Kovačić, Ivana Franić, Nikola Vikić-Topić, Željka Pogačić, Josip Antolić, Doris Pinčić Rogoznica, Adrian De Vrgna, Kristina Čirjak, Mojmira Pastorčić, Andrej Dimitrijević, Laura Šiprak, Ilija Radić, Aida Šukurica, Dario Todorović, Lada Marinović, Hrvoje Krešić, Donna Diana Prćić, Nikolina Radić, Marina Brcković, Dorian Ribarić, Andrea Žarak, Marija Bjelivuk, Ines Čović-Pavišić, Dajana Šošić, Marko Šiklić, Ivan Skorin, Andrijana Čičak Božić, Sanja Čatipović, Ana Radišić, Ida Hamer, Dragana Eterović, Nikolina Zavišić, Marijana Čikić, Damjana Ćurkov Majaroš, Ivan Žada, Marijana Batinić. === Bivši djelatnici === Na RTL Televiziji su radile televizijske ličnosti i voditelji Jasmina Kos, [[Robert Knjaz]], [[Tatjana Jurić]], [[Neno Pavinčić]], [[Ivana Plechinger]], [[Daria Knez]], [[Filip Brajković]], [[Sanja Doležal]], [[Korana Gvozdić]], [[Vanja Halilović]], [[Marko Lušić]], [[Ivan Šarić]], [[Lorena Renko]], [[Sanja Tahirović]], [[Iva Bagić]], [[Dorotea Lazanin Jelenc]], [[Ivana Brkić]] i ostali. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|RTL Televizija}} * [http://www.rtl.hr/ RTL Televizija] [[Kategorija:Nastanci 2004.]] [[Kategorija:TV-stanice u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mediji u Zagrebu]] nq6m8kw0ru9tq3qfoxj1uzwafe2purm 0 15758 41260684 41233461 2022-07-31T19:18:35Z Kwamikagami 4268 /* Rodni simboli */ wikitext text/x-wiki {{LGBT simboli}} Kao i ostale društvene grupe i zajednice, i [[LGBT zajednica]] ima simbole po kojma se identifikuje i kojima izražava [[Ponos LGBT osoba|ponos]], zajedništvo, zajedničke vrenosti i međusobnu povezanost. == Lambda == [[Datoteka:Lambda-letter-lowercase-symbol-Garamond.svg|left|thumb|150px| Lambda]] Godine [[1970]]. malo grčko slovo '''[[grčki alfabet|lambda]]''' (λ) je izabrano kao simbol [[Alijansa gej aktivista|Alijanse gej aktivista]] u njihovoj kampanji za gej oslobođenje. Četiri godine kasnije isti simbol je prihvaćen na Internacionalnoj konferenciji za gej prava u [[Edinburgh|Edinburgu]]. Lambda je zbog toga postala internacionalno prihvaćen simbol. Tradicionalno se lambda prikazuje u roze boji na beloj pozadini ili crna na roze pozadini. Postoji više interpretacija značenja lambde kao simbola, mada nije poznato da li je lambda izabrana za simbol zbog svojih mogućih značenja, ili je njena upotreba kasnije njima objašnjena. Neka od tumačenja lambde kao LGBT simbola su: * lambda stoji kao inicijalno slovo za „oslobađanje“ ('''l'''iberation) ili za "ljubav" ('''l'''ove) * [[Sparta]]nci, kod kojih je homoseksualnost bila rasprostranjena i prihvaćena u društvu, nosili su lambdu na svojim štitovima, kao znak jedinstva (Lambda je označavala [[Lakedemonija|Lakedemoniju]]. * sinergija zajedničkog rada [[gej]]eva i [[lezbejka|lezbejki]] na oslobođenju (značenje je parafraza upotrebe lambde u fizici) Lambda u svakom slučaju danas označava jedinstvo pod opresijom i zajedničku energiju za oslobađanje. Lambdu danas koriste organizacije koje ujedinjuju gejeve, lezbejke, biseksualne i trans osobe. Mnoge organizacije u svetu se danas zovu lambda. Takođe, jedna od [[LGBT organizacija]] u [[Srbija|Srbiji]] nosi ime [[Lambda (organizacija)|Lambda]]. == Labris == [[Datoteka: Labrys-symbol.svg|thumb|right|100px| [[Labris]].]] (''Glavni članak'': ''[[Labris]]''.) Labris je antičko oružje koje danas prihvataju [[lezbejka|lezbejke]] i [[feminizam|feministkinje]] kao simbol ženksog oslobođenja, solidarnosti i ženske samodovoljnosti. Labris je povezan sa [[Amazonke|Amazonkama]], kao i sa boginjom [[Artemida|Artemidom]], koju su lezbejske feministkinje prihvatile kao kultnu lezbejsku ličnost, odvojenu od sveta muškaraca i mitsku preteču [[lezbejski separatizam|lezbejskog separatizma]]. = Zastave = == Zastava duginih boja == [[Datoteka:Gay flag.svg|thumb|right|150px| [[Zastava duginih boja]].]] (''Glavni članak'': ''[[Zastava duginih boja]]''.) Originalnu Zastavu duginih boja dizajnirao je [[Gilbert Baker]] za [[Prada ponosa LGBT osoba|gej paradu]] u [[San Francisco]]u [[1978]]. godine. Zastava danas predstavlja najvažniji, najrasprostranjeniji i najprepoznatljiviji simbol [[LGBT pokret]]a. Boje na zastavi simbolizuju: * '''život''' - crvena * '''zdravlje''' - narandžasta * '''zrake Sunca''' - žuta * '''prirodu''' - zelena * '''harmoniju''' - plava * '''duh''' - ljubičasta Osnovni dizajn zastave se često menja kako bi se naglasila pripadnost nekoj od subkultura u okviru [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]]. == Zastava leather ponosa == [[Datoteka:Leather, Latex, and BDSM pride - Light.svg|thumb|right|150px| Zastava leather ponosa]] (''Glani članak'': ''[[Zastava leather ponosa]]''.) Zastavu je dizajnirao [[Toni DeBlase]] za izbor [[Mr. Leather]] u [[Chicago]]u [[28. 3.|28. marta]], [[1989]]. Simbol je „leather“ zajednice – onih koji uživaju u sado-mazohizmu, vezivanju, dominaciji, uniformama, koži i drugim vrstama [[fetišizam|fetiša]]. Zastava ne predstavlja isljučivo [[LGBT]] leather zajednicu, već sve, bez obzira na seksualnu orijentaciju. Ipak, najčešće je koriste [[gej]]evi. Sastoji od 9 horizontalnih traka jednake širine, po kojima se smenjuju crna i kraljevsko plava boja. Središnja traka je bele boje. U gornjem levom uglu nalazi se crveno srce. == Zastava bear ponosa == (''Glavni članak'': ''[[Zastave bear ponosa]]''.) === Bear Pride Flag === Prvi put je izložena [[18. 6.|18. juna]], [[1995]]. godine u bear baru Spages u [[Seattle]]u. Boje na zastavi su raspoređene dijagonalno: azurna, koja simbolizuje nebo, nalazi se u gornjem levom uglu, zelena, koja simbolizuje zemlju, u donjem desnom uglu, dok se između njih nalaze tri trake bela, crna i braon, koje simbolizuju vrste medveda. U gornjem levom uglu nalazi se zlatna šapa, koja simbolizuje sunce i bratstvo između svih medveda (bear). [[Datoteka:Bear Brotherhood flag.svg|thumb|right|150px| The International Bear Brotherhood Flag]] === The International Bear Brotherhood Flag === Ovakvu zastavu je počeo da promoviše [[Craig Byrnes]], [[1996]]. godine. Zastava se sastoji od sedam horizontalnih traka sa, pretpostavlja se, bojama medveda: braon, svetlo braon, veoma svetlo braon, vrlo svetlo žuto, belo, sivo i crno. U gornjem levom uglu otisak medveđe šape se prostire na prve četiri trake. == Zastava ponosa biseksualnih osoba == [[Datoteka:Bisexual Pride Flag.svg|thumb|right|150px| Zastava ponosa biseksualnih osoba]] (''Vidi članak'': ''[[Zastava ponosa biseksualnih osoba]]''.) Ovu zastavu osmislio je [[Michael Page]], [[1988]]. godine za biseksualnu zajednicu. Sastoji se od široke pink trake na vrhu i plave trake iste širine na dnu zastave. Između njih nalazi se ljubičasta uža traka. Pink boja predstavlja [[gej]]eve i [[lezbejka|lezbejke]]; plava traka predstaljva [[heteroseksualnost|heteroseksualne]] osobe, dok boja dobijena njihvim mešanjem predstavlja biseksualnu populaciju. == Zastava ponosa transrodnih osoba == [[Datoteka:Transgender Pride flag.svg|right|thumb|150px| Zastava ponosa [[transrodnost|transrodnih]] osoba]] Zastavu je dizajnirala [[Monica Helms]] i privi put je prikazana na paradi u [[Phoenix]]u, [[Arizona]], [[2000]]. godine. Zastava se sastoji od pet traka: nežno plava, roze, bela, roze, nežno plava. U objašnjenju koje je dala [[Monica Holds]] stoji da plava boja se tradicionalno vezuje za dečake, roze za devojčice, a bela boja predstavlja osobe u [[tranzicija|tranziciji]], one koji/e smatraju da su neutralnog roda ili da nemaju rod, kao i interseksualne osobe. Zastava je takva da izgleda isto kako god da se okrene – „uvek je ispravno“. To simbolizije trans osobe koje traže ono što je ispravno u svojim životima. = Trouglovi = == Ružičasti trougao == [[Datoteka:Pink triangle.svg|thumb|right|150px| [[Ružičasti trougao]].]] (''Glavni članak'': ''[[Ružičasti trougao]]''.) '''Ružičasti trougao''' potiče iz perioda nemačkih koncentracionih logora, kada je služio kao logorska oznaka za [[gej]]eve kažnjene po [[Paragraf 175|Paragrafu 175]], koji je inkriminisao mušku homoseksualnost. Zbog svoje direktne veze sa [[nacionalsocijalizam|nacizmom]], ovaj simbol ima snagu da podseti na sličnost između nacista i onih, posebno javnih ličnosti i političara, koji danas vrše progon i/ili pozivaju na ograničavanje prava LGBT osoba. == Crni trougao == [[Datoteka: Black triangle.svg|thumb|left|150px| [[Crni trougao]].]] (''Glavni članak'': ''[[Crni trougao]]'') '''Crni trougao''' ima slično poreklo kao [[Ružičasti trougao]]. Iako lezbejke nisu bile kažnjavane po Paragrafu 175, one su bile svrstavane u grupu žena sa antisocijalnim ponašanjem, zajedno sa feministkinjama, prostitutkama, ženama koje su se suprotstavljale nacističkom režimu ili onima koje nisu htele da se prilagode i prisvoje nacističke vrednosti. Ta grupa bila je označena crnim trouglom. Kada su gejevi počeli da koriste ružičasti trougao, [[lezbejka|lezbejke]] i feministkinje su prihvatile crni trougao kao simbol svog ponosa i sestrinstva. == Biangles == [[Datoteka:Bi triangles.svg|thumb|right|150px| Biangles]] Biseksualne osobe su, po ugledu na gejeve i lezbjke, počele da koriste trouglasti znak kao simbol svog ponosa. Poreklo ovog simbola, ipak, nije poznato. Jasno je da ružičasti trougao simbolizuje [[gej]]eve, a u proširenom značenju homoseksualne osobe. Plavi trougao nikada nije korišćen u nacističkim logorima, međutim, po analogiji sa '''Zastavom ponosa biseksualnih osoba''', on predstavlja heteroseksaulne osobe. Treći trougao koji se dobija preklapanjem ova dva, simbolizuje biseksualne osobe. Drugo moguće objašnjenje je da roze trougao predstvalja devojčice, a plavi dečake, dakle, oba roda kojima su biseksulne osobe (u sredini, simbolizovane ljubičastim trouglom) naklonjene. = Rodni simboli = (''Glavni članak'': ''[[Rodni simboli]]''.) [[Datoteka:Double Mars symbol.svg|left|thumb| Konjugovani muški simboli]] [[Datoteka:Double Venus symbol.svg|right|thumb| Konjugovani ženski simboli]] == Konjugovani muški i konjugovani ženski simboli == Tokom [[1970-e|1970-ih]] gejevi su počeli da koriste konjugovana dva muška (Marsova) simbola (♂) da bi označili mušku homoseksualnost. U isto vreme lezbejke počinju da koriste dva spojena ženska (Venerina) simbola da bi izrazile lezbejstvo. == Biseksualnost == Dok je gejeve, lezbejke i heteroseksualne osobe lako prikazati kombinaciojom rodnih simbola, nešto je teže to učiniti sa biseksaulnim osobama. == Transrodni simboli == [[Datoteka:A TransGender-Symbol Plain3.svg|thumb|right|150px| Transimbol]] Za obeležavanje transrodnosti i transeksualnosti koristise više jednostavnih ili kombinovanih rodnih simbola. Ranije najčešće korišćen simbol je bio spojen muški i ženski znak. Međutim sa jačanjem interesovanja za pitanja [[transrodnost]]i, sa većom senzitivnošću za pitanje [[rod]]a i shvatanjem razlika unutar same trans grupe, ovaj simbol je postao neadekvatan (mada ga neki i dalje koriste), te se javio simbol koji pored muškog i ženskog dodaje još jedan muško-ženski znak za osobe koje se ne definišu striktno u granicama jednog roda. Nekada se ovaj simbola nalazi ucrtan u ružičastom trouglu. == Simbol interseksaulnih osoba == [[Datoteka:Mercury symbol.svg|thumb|left| Simbol interseksualnih i androginih osoba.]] Po ugledu na rodne simbole koje koriste muškarci, žene i transrodne osobe, [[interseksualnost|interseksualne]] osobe su prihvatile simbol Merkura. Merkur (Hermes) je sa Venerom (Afrodita) imao dete [[Hermafrodit]]a, koje je imalo i muške i ženske genitalije. Pošto Hemafrodit nema simbol kojim se označava, prihvaćen je simbol Merkura. Pored interseksaulnih osoba, ovaj simbol koriste i transrodne osobe, koje se smatraju rodno neopredeljenim, odnosno [[androgin]]e osobe. == Vidi dalje == * [[Dykon]] * [[Gej himne]] * [[Gej ikone]] * [[LGBT kultura]] * [[LGBT zajednica]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat|LGBT symbols}} * [http://www.lambda.org/symbols.htm Symbols of the Gay, Lesbian, Bisexual, and Transgender Movements] * [http://www.safeplace.mtu.edu/14.html Safe Place Manual - Symbols] {{LGBT}} [[Kategorija:LGBT simboli]] [[Kategorija:Simboli]] [[Kategorija:LGBT]] fx0yl4jlz83t11mn8er050bzc1qo2yg 0 20668 41260682 41259968 2022-07-31T19:16:08Z 24.135.248.61 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scorpio.svg|thumb|Škorpion]][[Datoteka:Scorpio2.jpg|right|200px]] '''Škorpion''' ili '''Škorpija''' ''(lat. Scorpio)'' je jedan od 12 horoskopskih znakova. Osobe rođene od [[24.10.]] do [[22.11.]] su rođene u znaku škorpiona. <br /><br /> * Vladar 8. kuće [[horoskop]]a * Vladajući planet - [[Mars (planet)|Mars]], [[Pluton (planet)|Pluton]] * Element - [[Voda]] * Godišnje doba: sredina jeseni * Boja - jarke, a stroge; tamnocrvena, crna, smeđa, boja trule višnje, crna, tamnozelena, srebrnosiva, tamnoljubičasta * Sretni brojevi - 2, 3, 9, 14, 15 * Sretni dani - ponedjeljak, utorak i četvrtak * Povoljni mjeseci - ''siječanj''-za početak novih aktivnosti, ''ožujak''-za ljubavne poduhvate, ''svibanj''-za putovanja, ''srpanj''- za zabavu i godišnji odmor, ''rujan''-za rješavanje obiteljskih problema. * Dragi kamen - [[Opal]] * Kovine - [[Olovo]], [[željezo]], crveno [[zlato]] * Cvijet - [[Pelargonija]] * Drvo - [[glog]], [[bor]], [[božikovina]] * Životinja - [[Kukci]], kućne životinje * Zemlje i gradovi: tip naroda [[židovi|Židov]], [[Alžir]], [[Judeja]], [[Sirija]], [[Norveška]], [[Japan]], [[Katalonija]], [[Valencija]], [[Dover]], [[Liverpool]], [[Frankfurt]], [[Mesina]] * Voli - Seks, borbe, rizik, tajne, magiju Priroda osoba rodenih u znaku Škorpiona puna je proturječnosti, izvor je neugasive borbe strasti i osjećaja. Škorpion, simbol nepomičnosti, pod povoljnim utjecajem planete [[Mars]]a dobija posebne vrline koncentracije i pronicljivosti. Najizrazitija osobina Škorpiona je suzdržanost, koja čini osobe rođene u ovom znaku pomalo tajanstvenima. Ova osoba ne dopušta nikad da se prodre u njene najintimnije i najskrivenije sfere i uspješno krije od drugih svoje slabe točke. Ono što im u mnogim slučajevima daje prednost je duboka i snažna [[intuicija]] koja im omogućuje lako razlučivanje istine od laži i razdvajanje zla i dobra. Pokretljiva i dinamična, često je u sukobu sa samom sobom i sa drugima. Izuzetno je osjetljiva na [[simpatija|simpatije]] i [[antipatija|antipatije]] drugih tako da se može s istom lakoćom pokazati ljubaznom i susretljivom kao i hladnom i bezobzirnom. Zato ne bi trebalo dozvoliti da ove osobe pretrpe neku nepravdu ili da nepravdu pretrpi netko drugi u njihovom prisustvu: one to teško zaboravljaju i nesposobne da ignoriraju događaje i činjenice, nikad ne odustaju od borbe i ne priznaju poraze. Čvrste u svojim odlukama, istrajne u akciji, sposobne koncentrirati sve svoje snage u pravcu [[ideal]]a koji žele postiči. Rođeni u znaku Škorpiona često su obdareni dubokim i profinjenim duhom, uvijek otvorenim za nove ideje, živom inteligencijom i vatrenom maštom koja ih čini neukrotivim borcima, hrabrim i [[dominantnost|dominantnim]] na svakom polju. Ljubitelj inteligentnih razgovora, Škorpion može u njima ispoljiti sve snage svog duha, svog borbenog i vatrenog karaktera. Ove osobe ne treba izazivati, jer onda lako postaju razjarene i nasilne. ''[[Kontradiktornost]]i'' se ne završavaju ovdje: ogromna snaga i energija ovih ličnosti doslovno eksplodira u trenutku akcije, ali Škorpion je efikasniji u obrani nego u napadu jer su, u osnovi, koliko god to krile; ove osobe prepune dobrote i dubokog poštovanja za druge ljude. Postoji još jedna strana skrivena u ovom proturječnom duhu: izrazito razvijen [[estetika|estetski]] osjećaj i ljubav za formu i detalje. Ono što Škorpion teško podnosi je da ga savjetuju i da mu proturječe: on želi bitku voditi sam, isključivo vlastitim snagama. Osoba rođena u ovom znaku nikada se ne žali drugima: ona pati šuteći. U njenoj unutrašnjosti često se vode teške bitke o kojima nitko ništa ne zna. Škorpion voli svoju snagu, voli uvijek biti u pravu i iskazivati svoju [[superiornost]]. Svakako, ove [[ličnost]]i to često i zaslužuju jer i u najtežim trenutcima u životu znaju sačuvati hladnokrvnost i sigurnost u sebe. Ni malo im nije teško suočiti se sa naporima i sa suprostavljanjem drugih ljudi: znaju da sve mogu pobijediti i to im je samo novi [[stimulans]] za akciju. U pojedinim slučajevima Škorpion pokazuje neku vrstu manije gonjenja. Stalno osjeća kao da ga ugrožavaju, napadaju i optužuju pa tako drugi Ijudi mogu postati u glavi ovih osoba istinski neprijatelji. Njihov [[magnetizam]] omogućuje im da vrše veliki utjecaj na druge, ali moraju obuzdati svoj strastveni [[karakter]] - on ih može suočiti sa velikim neprijateljstvima koja se zaista obaraju na njih. Škorpion je uglavnom apsolutista. Ova strana njegovog karaktera najbolje se pokazuje u prijateljstvima. Osjecaji simpatije i antipatije radaju se kod ovih osoba iz nesvjesnog, odmah pri prvom susretu. Njima je teško održavati površne odnose. Osjećaji su im duboki pa su njihova prijateljstva prava prijateljstva. Nemaju ni [[moral]]nih ni društvenih [[predrasude|predrasuda]], i često održavaju odnose sa ličnostima vrlo posobenog karaktera ili aktivnosti. Rijetko pristaju na [[kompromis]]e i uvijek teže ka isključivim pravima. Ali, njihovo prijateljstvo može se u svakom trenutku staviti na probu: Škorpion nikada neće iznevjeriti! Zaista je ugodno biti u društvu ovih osoba; njihova životna snaga djeluje brzo na sve koji se nalaze u njihovoj blizini tako da i samo njihovo postojanje ulijeva novu snagu drugima. Njihova neobična darežljivost goni ih da poklanjaju sve što mogu. Ali ne uvijek: ponekad zaboravljaju čak i na molbe najbližih, prijatelja. == Ljubav == Škorpioni su najseksualniji znak [[zodijak]]a. Večina su sebični i posesivni ljubavnici. Sljedeći svoju jaku strast, energiju i požudu skloni su zaboraviti partnera. Ipak, vrhunac zadovoljstva mogu postići samo kad su duhovno usklađeni s partnerom. Škorpioni često osjećaju da nisu dovoljno voljeni. To ih inspirira na sukob i svađu koji ih potiče i uzbuđuje u ljubavnoj vezi. U ljubavi, Škorpion voli strasno i vatreno, ali će njegova ljubav biti nestabilna kao i ona sama i prelazit će sa krajnjom lakoćom od žestoke ljubomore ka nježnosti, od užarenih osjećaja ka hladnoči, od [[romantičnosti]] ka [[surovost]]i; uz uvijek nove nijanse. Njegova [[agresivnost|agresivna]] priroda teško se povija pred ljubavlju, mada u svojoj unutrašnjosti uvijek nosi želju za životom koji se odvija u osjećajnoj i spokojnoj atmosferi. U traganju za ovim idealnim životom često samo stvara komplikacije, ali ako nade pogodnog partnera, žrtvovat će se na sve načine za njega i znati će ga zaštiti, odbraniti i čak razmaziti; za uzvrat traži neograničenu vjernost i povjerenje. Škorpioni su savršeni prijatelji kako u dobru tako i u zlu. Potrebno je samo ne uvrijediti ih i ne povrjediti njihov ponos, jer su to ličnosti koje ne zaboravljaju. == Posao == Škorpionima ne odgovaraju mehanički i monotoni poslovi. Vrlo su ambiciozni u ostvarenju svog cilja i imaju neizmjernu radnu energiju. Rođeni su organizatori i dobri rukovodioci. Ako neki posao traži jaku volju i spremnost za velike rizike, može slobodno biti povjeren ljudima rodenim u ovom znaku. [[Lucidnost]], čvrstina, snaga koncentracije podržavaju ih i u najkritičnijim situacijama. Inteligentan promatrač, zna uskladiti svoju izrazitu elastičnost sa čelićnom voljom i dubokim poštovanjem za obaveze. Osim što posjeduje sposobnosti odličnog organizatora i poslovnog čovjeka, Škorpion se ističe i u znanosti, umjetnosti i filozofiji; lako nalaze sebe kao kritičara, novinara i književnika, ali i kao advokata ili vrsnog kirurga. Iako poznaju vrijednost novca, ove osobe često prolaze kroz periode nekontroliranog trošenja. Bez obzira na to znaju obezbjediti sebi solidan financijski položaj, potpomognute nepredvidenim dobitcima koji potjeću od nekog nasljedstva, sa lutrije i sl., a koje znaju iskoristiti na najbolji način. Ljubitelji rizika, često se upuštaju u opasne poslove iz kojih ne rijetko izlaze kao dobitnici. Njihove [[investicija|investicije]] su gotovo uvijek produktivne, zato što [[instinkt|instiktivno]] znaju na što da "stave šapu" i do koje mjere da se upuste. Mogu biti i veoma kruti u financijskim poslovima, ali čak i pri takvom stavu često čine geste iznenadujuće darežljivosti koji se ne mogu lako opravdati. Sve u svemu, ove su osobe veoma zatvorene u pogledu svoje financijske situacije i o tome govore samo kada je neophodno. Nesreća ih neće nikada baciti u bijedu. Uvijek imaju ekonomske rezerve u zlatu, dragocjenostima ili drugim skupocjenim predmetima koji nikada ne gube svoju vrijednost. == Muškarac == '''Vrline:''' Škorpionska ljepota može se opisati kao "ljepota [[Sotona|đavola]]". Imaju oštar, prodoran, [[magično|magičan]] pogled. Duguljastog su lica, oštre kose, malo povijen, ali pravilan nos. Muškarac Škorpion je čovjek koji uvijek zrači nekim tajanstvenim, nedefiniranim i neodoljivim šarmom. Nije sklon davanju niti primanju savjeta. Ne zna laskati i sve što vam izgovori bit će istina. Ovaj muškarac ne pretjeruje kad daje komplimente. Ima jaku samokontrolu, volju i postojanost. Smiren je, hladan, flegmatičan izvana. Briljantnog je uma, izuzetan, često genijalac. Iako traži isključivu podložnost kod partnerice, zauzvrat je spreman pružiti privrženost i lojalnost kao malo koji drugi astrološki znak. Nikad se ne otvara do kraja - ostaje oprezan i tajanstven. Vrlo je praktičan, snažan i svjestan svoje snage. Izuzetno je privržen kad jednom odabere prijatelja. Od bližnjeg puno traži, ali je spreman uzvratiti istom mjerom. '''Mane:''' Muškarac Škorpion može biti i zavidni sebičnjak. U postizanju cilja uopće ne bira sredstva - važno je samo pobijediti. Vrlo je hladan i neosjetljiv, te sklon kalkuliranju. Rođeni je tiranin. Ma gdje bio, ponašanje mu je prepotentno. Vrlo je nezgodan kao suprug; često je izraziti [[Sadizam|sadist]]. Škorpionova jedina i prava [[ljubav]] jest ljubav prema moći, bogatstvu i društvenoj poziciji. Može biti opsjednut [[seks]]om. Ima bludne i nestvarne želje. Spreman je i na zločin ako ga svladaju strasti. Sarkastičan je, ironičan, nepovjerljiv, svirep. == Žena == '''Vrline:''' Također su "đavolske" ljepote, uglavnom tamne kose i puti. Elegantne su, usta su im senzualna, glas im je zavodljiv i strastven, pogled im je taman i zagonetan. Prave su zavodnice. Uvek im je vaznije da udovolje drugima nego sebi, i uopšte nisu sebične. Žena Škorpion je vrlo privlačna, strastvena, lucidna, prodorna. Obavijena je velom neke tajne koja je čini zagonetnom i zanimljivom. Često je smatraju fatalnom. Oprezna je, odana i hrabra, razborita s puno odgovornosti za obitelj. Vrlo je neposredna, veliki esteta. Posjeduje izvanrednu mogućnost realne procjene ljudi i situacija. Odlučna je i sposobna u provođenju svojih želja. Ima izraženu potrebu za seksom. Izuzetne je moralne snage. '''Mane:''' Žena Škorpion je često rob svojih tjelesnih strasti. Čudna je i odbojna, može biti vrlo ohola i nemilosrdna u odnosu s partnerom. Narcisoidna je i ne zna ne praštati. Voli iskorištavati ljude, a nakon toga ih odbaciti. Može biti potpuno ljubomorna i tada gubi vlast nad sobom. Postaje autodestruktivna i sklona sadomazohizmu. Lukava je i sklona zloupotrijebiti tuđe slabosti i tajne kad joj to zatreba. Često se veže za muškarce koji su slabiji od nje i koji će kod nje probuditi najlošije karakterne osobine. == Zdravlje == Konstitucija Škorpiona je često veoma robusna i izdržljiva. Ali, ona ga podvrgava preintenzivnom načinu života i tako narušava njegovu čvrstoću, ignorirajući znakove bilo koje bolesti. Zato ima potrebu za redovitim odmorom: ako to ne čini propadat će i duševno. Njegove najslabije točke su trbuh, seksualni organi i, nešto rjeđe, zglobovi, nos. Škorpioni se lako prepuštaju ekscesima i neurednom životu iako bi se morali čuvati duhana i alkohola, kao i pretjerivanja sa umirujućim i nadražujućim sredstvima. Svoje tajne čuvaju veoma dobro. Slažu se sa zračnim znakovima, a posebno sa vagama, koji su rođeni 4. Listopada. {{12 astroloških znakova}} <!--interwiki--> [[Kategorija:Astrologija]] 8siy6vk3c6iim3ikz61y9fm9tx4ad8x 41260718 41260682 2022-08-01T07:20:19Z 188.2.106.153 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scorpio.svg|thumb|Škorpion]][[Datoteka:Scorpio2.jpg|right|200px]] '''Škorpion''' ili '''Škorpija''' ''(lat. Scorpio)'' je jedan od 12 horoskopskih znakova. Osobe rođene od [[24.10.]] do [[21.11.]] su rođene u znaku škorpiona. <br /><br /> * Vladar 8. kuće [[horoskop]]a * Vladajući planet - [[Mars (planet)|Mars]], [[Pluton (planet)|Pluton]] * Element - [[Voda]] * Godišnje doba: sredina jeseni * Boja - jarke, a stroge; tamnocrvena, crna, smeđa, boja trule višnje, crna, tamnozelena, srebrnosiva, tamnoljubičasta * Sretni brojevi - 2, 3, 9, 14, 15 * Sretni dani - ponedjeljak, utorak i četvrtak * Povoljni mjeseci - ''siječanj''-za početak novih aktivnosti, ''ožujak''-za ljubavne poduhvate, ''svibanj''-za putovanja, ''srpanj''- za zabavu i godišnji odmor, ''rujan''-za rješavanje obiteljskih problema. * Dragi kamen - [[Opal]] * Kovine - [[Olovo]], [[željezo]], crveno [[zlato]] * Cvijet - [[Pelargonija]] * Drvo - [[glog]], [[bor]], [[božikovina]] * Životinja - [[Kukci]], kućne životinje * Zemlje i gradovi: tip naroda [[židovi|Židov]], [[Alžir]], [[Judeja]], [[Sirija]], [[Norveška]], [[Japan]], [[Katalonija]], [[Valencija]], [[Dover]], [[Liverpool]], [[Frankfurt]], [[Mesina]] * Voli - Seks, borbe, rizik, tajne, magiju Priroda osoba rodenih u znaku Škorpiona puna je proturječnosti, izvor je neugasive borbe strasti i osjećaja. Škorpion, simbol nepomičnosti, pod povoljnim utjecajem planete [[Mars]]a dobija posebne vrline koncentracije i pronicljivosti. Najizrazitija osobina Škorpiona je suzdržanost, koja čini osobe rođene u ovom znaku pomalo tajanstvenima. Ova osoba ne dopušta nikad da se prodre u njene najintimnije i najskrivenije sfere i uspješno krije od drugih svoje slabe točke. Ono što im u mnogim slučajevima daje prednost je duboka i snažna [[intuicija]] koja im omogućuje lako razlučivanje istine od laži i razdvajanje zla i dobra. Pokretljiva i dinamična, često je u sukobu sa samom sobom i sa drugima. Izuzetno je osjetljiva na [[simpatija|simpatije]] i [[antipatija|antipatije]] drugih tako da se može s istom lakoćom pokazati ljubaznom i susretljivom kao i hladnom i bezobzirnom. Zato ne bi trebalo dozvoliti da ove osobe pretrpe neku nepravdu ili da nepravdu pretrpi netko drugi u njihovom prisustvu: one to teško zaboravljaju i nesposobne da ignoriraju događaje i činjenice, nikad ne odustaju od borbe i ne priznaju poraze. Čvrste u svojim odlukama, istrajne u akciji, sposobne koncentrirati sve svoje snage u pravcu [[ideal]]a koji žele postiči. Rođeni u znaku Škorpiona često su obdareni dubokim i profinjenim duhom, uvijek otvorenim za nove ideje, živom inteligencijom i vatrenom maštom koja ih čini neukrotivim borcima, hrabrim i [[dominantnost|dominantnim]] na svakom polju. Ljubitelj inteligentnih razgovora, Škorpion može u njima ispoljiti sve snage svog duha, svog borbenog i vatrenog karaktera. Ove osobe ne treba izazivati, jer onda lako postaju razjarene i nasilne. ''[[Kontradiktornost]]i'' se ne završavaju ovdje: ogromna snaga i energija ovih ličnosti doslovno eksplodira u trenutku akcije, ali Škorpion je efikasniji u obrani nego u napadu jer su, u osnovi, koliko god to krile; ove osobe prepune dobrote i dubokog poštovanja za druge ljude. Postoji još jedna strana skrivena u ovom proturječnom duhu: izrazito razvijen [[estetika|estetski]] osjećaj i ljubav za formu i detalje. Ono što Škorpion teško podnosi je da ga savjetuju i da mu proturječe: on želi bitku voditi sam, isključivo vlastitim snagama. Osoba rođena u ovom znaku nikada se ne žali drugima: ona pati šuteći. U njenoj unutrašnjosti često se vode teške bitke o kojima nitko ništa ne zna. Škorpion voli svoju snagu, voli uvijek biti u pravu i iskazivati svoju [[superiornost]]. Svakako, ove [[ličnost]]i to često i zaslužuju jer i u najtežim trenutcima u životu znaju sačuvati hladnokrvnost i sigurnost u sebe. Ni malo im nije teško suočiti se sa naporima i sa suprostavljanjem drugih ljudi: znaju da sve mogu pobijediti i to im je samo novi [[stimulans]] za akciju. U pojedinim slučajevima Škorpion pokazuje neku vrstu manije gonjenja. Stalno osjeća kao da ga ugrožavaju, napadaju i optužuju pa tako drugi Ijudi mogu postati u glavi ovih osoba istinski neprijatelji. Njihov [[magnetizam]] omogućuje im da vrše veliki utjecaj na druge, ali moraju obuzdati svoj strastveni [[karakter]] - on ih može suočiti sa velikim neprijateljstvima koja se zaista obaraju na njih. Škorpion je uglavnom apsolutista. Ova strana njegovog karaktera najbolje se pokazuje u prijateljstvima. Osjecaji simpatije i antipatije radaju se kod ovih osoba iz nesvjesnog, odmah pri prvom susretu. Njima je teško održavati površne odnose. Osjećaji su im duboki pa su njihova prijateljstva prava prijateljstva. Nemaju ni [[moral]]nih ni društvenih [[predrasude|predrasuda]], i često održavaju odnose sa ličnostima vrlo posobenog karaktera ili aktivnosti. Rijetko pristaju na [[kompromis]]e i uvijek teže ka isključivim pravima. Ali, njihovo prijateljstvo može se u svakom trenutku staviti na probu: Škorpion nikada neće iznevjeriti! Zaista je ugodno biti u društvu ovih osoba; njihova životna snaga djeluje brzo na sve koji se nalaze u njihovoj blizini tako da i samo njihovo postojanje ulijeva novu snagu drugima. Njihova neobična darežljivost goni ih da poklanjaju sve što mogu. Ali ne uvijek: ponekad zaboravljaju čak i na molbe najbližih, prijatelja. == Ljubav == Škorpioni su najseksualniji znak [[zodijak]]a. Večina su sebični i posesivni ljubavnici. Sljedeći svoju jaku strast, energiju i požudu skloni su zaboraviti partnera. Ipak, vrhunac zadovoljstva mogu postići samo kad su duhovno usklađeni s partnerom. Škorpioni često osjećaju da nisu dovoljno voljeni. To ih inspirira na sukob i svađu koji ih potiče i uzbuđuje u ljubavnoj vezi. U ljubavi, Škorpion voli strasno i vatreno, ali će njegova ljubav biti nestabilna kao i ona sama i prelazit će sa krajnjom lakoćom od žestoke ljubomore ka nježnosti, od užarenih osjećaja ka hladnoči, od [[romantičnosti]] ka [[surovost]]i; uz uvijek nove nijanse. Njegova [[agresivnost|agresivna]] priroda teško se povija pred ljubavlju, mada u svojoj unutrašnjosti uvijek nosi želju za životom koji se odvija u osjećajnoj i spokojnoj atmosferi. U traganju za ovim idealnim životom često samo stvara komplikacije, ali ako nade pogodnog partnera, žrtvovat će se na sve načine za njega i znati će ga zaštiti, odbraniti i čak razmaziti; za uzvrat traži neograničenu vjernost i povjerenje. Škorpioni su savršeni prijatelji kako u dobru tako i u zlu. Potrebno je samo ne uvrijediti ih i ne povrjediti njihov ponos, jer su to ličnosti koje ne zaboravljaju. == Posao == Škorpionima ne odgovaraju mehanički i monotoni poslovi. Vrlo su ambiciozni u ostvarenju svog cilja i imaju neizmjernu radnu energiju. Rođeni su organizatori i dobri rukovodioci. Ako neki posao traži jaku volju i spremnost za velike rizike, može slobodno biti povjeren ljudima rodenim u ovom znaku. [[Lucidnost]], čvrstina, snaga koncentracije podržavaju ih i u najkritičnijim situacijama. Inteligentan promatrač, zna uskladiti svoju izrazitu elastičnost sa čelićnom voljom i dubokim poštovanjem za obaveze. Osim što posjeduje sposobnosti odličnog organizatora i poslovnog čovjeka, Škorpion se ističe i u znanosti, umjetnosti i filozofiji; lako nalaze sebe kao kritičara, novinara i književnika, ali i kao advokata ili vrsnog kirurga. Iako poznaju vrijednost novca, ove osobe često prolaze kroz periode nekontroliranog trošenja. Bez obzira na to znaju obezbjediti sebi solidan financijski položaj, potpomognute nepredvidenim dobitcima koji potjeću od nekog nasljedstva, sa lutrije i sl., a koje znaju iskoristiti na najbolji način. Ljubitelji rizika, često se upuštaju u opasne poslove iz kojih ne rijetko izlaze kao dobitnici. Njihove [[investicija|investicije]] su gotovo uvijek produktivne, zato što [[instinkt|instiktivno]] znaju na što da "stave šapu" i do koje mjere da se upuste. Mogu biti i veoma kruti u financijskim poslovima, ali čak i pri takvom stavu često čine geste iznenadujuće darežljivosti koji se ne mogu lako opravdati. Sve u svemu, ove su osobe veoma zatvorene u pogledu svoje financijske situacije i o tome govore samo kada je neophodno. Nesreća ih neće nikada baciti u bijedu. Uvijek imaju ekonomske rezerve u zlatu, dragocjenostima ili drugim skupocjenim predmetima koji nikada ne gube svoju vrijednost. == Muškarac == '''Vrline:''' Škorpionska ljepota može se opisati kao "ljepota [[Sotona|đavola]]". Imaju oštar, prodoran, [[magično|magičan]] pogled. Duguljastog su lica, oštre kose, malo povijen, ali pravilan nos. Muškarac Škorpion je čovjek koji uvijek zrači nekim tajanstvenim, nedefiniranim i neodoljivim šarmom. Nije sklon davanju niti primanju savjeta. Ne zna laskati i sve što vam izgovori bit će istina. Ovaj muškarac ne pretjeruje kad daje komplimente. Ima jaku samokontrolu, volju i postojanost. Smiren je, hladan, flegmatičan izvana. Briljantnog je uma, izuzetan, često genijalac. Iako traži isključivu podložnost kod partnerice, zauzvrat je spreman pružiti privrženost i lojalnost kao malo koji drugi astrološki znak. Nikad se ne otvara do kraja - ostaje oprezan i tajanstven. Vrlo je praktičan, snažan i svjestan svoje snage. Izuzetno je privržen kad jednom odabere prijatelja. Od bližnjeg puno traži, ali je spreman uzvratiti istom mjerom. '''Mane:''' Muškarac Škorpion može biti i zavidni sebičnjak. U postizanju cilja uopće ne bira sredstva - važno je samo pobijediti. Vrlo je hladan i neosjetljiv, te sklon kalkuliranju. Rođeni je tiranin. Ma gdje bio, ponašanje mu je prepotentno. Vrlo je nezgodan kao suprug; često je izraziti [[Sadizam|sadist]]. Škorpionova jedina i prava [[ljubav]] jest ljubav prema moći, bogatstvu i društvenoj poziciji. Može biti opsjednut [[seks]]om. Ima bludne i nestvarne želje. Spreman je i na zločin ako ga svladaju strasti. Sarkastičan je, ironičan, nepovjerljiv, svirep. == Žena == '''Vrline:''' Također su "đavolske" ljepote, uglavnom tamne kose i puti. Elegantne su, usta su im senzualna, glas im je zavodljiv i strastven, pogled im je taman i zagonetan. Prave su zavodnice. Uvek im je vaznije da udovolje drugima nego sebi, i uopšte nisu sebične. Žena Škorpion je vrlo privlačna, strastvena, lucidna, prodorna. Obavijena je velom neke tajne koja je čini zagonetnom i zanimljivom. Često je smatraju fatalnom. Oprezna je, odana i hrabra, razborita s puno odgovornosti za obitelj. Vrlo je neposredna, veliki esteta. Posjeduje izvanrednu mogućnost realne procjene ljudi i situacija. Odlučna je i sposobna u provođenju svojih želja. Ima izraženu potrebu za seksom. Izuzetne je moralne snage. '''Mane:''' Žena Škorpion je često rob svojih tjelesnih strasti. Čudna je i odbojna, može biti vrlo ohola i nemilosrdna u odnosu s partnerom. Narcisoidna je i ne zna ne praštati. Voli iskorištavati ljude, a nakon toga ih odbaciti. Može biti potpuno ljubomorna i tada gubi vlast nad sobom. Postaje autodestruktivna i sklona sadomazohizmu. Lukava je i sklona zloupotrijebiti tuđe slabosti i tajne kad joj to zatreba. Često se veže za muškarce koji su slabiji od nje i koji će kod nje probuditi najlošije karakterne osobine. == Zdravlje == Konstitucija Škorpiona je često veoma robusna i izdržljiva. Ali, ona ga podvrgava preintenzivnom načinu života i tako narušava njegovu čvrstoću, ignorirajući znakove bilo koje bolesti. Zato ima potrebu za redovitim odmorom: ako to ne čini propadat će i duševno. Njegove najslabije točke su trbuh, seksualni organi i, nešto rjeđe, zglobovi, nos. Škorpioni se lako prepuštaju ekscesima i neurednom životu iako bi se morali čuvati duhana i alkohola, kao i pretjerivanja sa umirujućim i nadražujućim sredstvima. Svoje tajne čuvaju veoma dobro. Slažu se sa zračnim znakovima, a posebno sa vagama, koji su rođeni 4. Listopada. {{12 astroloških znakova}} <!--interwiki--> [[Kategorija:Astrologija]] nuzzvemgi7vhhtgf5e3q9012kjl9917 0 21489 41260709 41238180 2022-08-01T01:19:29Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Nacionalsocijalizam]] na [[Nacizam]] preko preusmjeravanja: Bit ću odvažan i uskladiti ovaj članak sa uobičajenijim i puno više korištenijim imenom (https://trends.google.com/trends/explore?geo=HR&q=nacizam,nacionalsocijalizam), te ne davanje vjetra u leđa asocijaciji nacizma sa socijalizmom. wikitext text/x-wiki '''Nacionalsocijalizam''' (u [[nemački jezik|njem.]] ''Nationalsozialismus'') , češće samo '''Nacizam''' je politički pokret u [[Nemačka|Njemačkoj]] koji je iniciran [[1920]]. činom organizacije [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Pokret je kulminirao stvaranjem [[Treći rajh|Trećeg Reicha]], totalitarne države koju je od [[1933]]. do [[1945]]. vodio [[diktator]] [[Adolf Hitler]]. == Nastanak i uspon nacizma == {{citat|Hitler zamišlja, u budućnosti od stotinjak godina, nekakvu postojanu državu u kojoj će živjeti 250 milijuna Nije­maca na golemu »životnom prostoru« (koji bi se pružao do Afganistana ili tamo negdje), nekakvo užasno bezu­mno carstvo u kojem se, u biti, nikad ništa neće događati osim što će se u njemu mladež uvježbavati za rat i nepre­kidno se rađati svježa hrana za topove.<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/96232-Ubio-bih-Hitlera-iako-mrzim.html Recenzija: Adolf Hitler, "Mein Kampf"]</ref>|[[Džordž Orvel]]}} Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Pruska|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do [[racionalizam|racionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijevska rasa|arijevci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija. Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939]].-[[1945]].). == Politika nacizma == [[Datoteka:Adolf Hitler Berghof-1936.jpg|frame|[[Adolf Hitler]] - vođa [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a ]] Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Jevreji|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program [[Adolf Hitler|Hitler]] je iznio u knjizi [[Mein Kampf]] (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je [[Versajski sporazum|Versailleski mirovni ugovor]] i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili [[Jevreji|Židove]] i ljevičare, komuniste i socijaliste. == Posljedice Prvog svjetskog rata == Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]].-[[1918]].). Po odredbama [[Versajski sporazum|Versajskog ugovora]], [[Nemačka|Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923]]., uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929]]., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933]]. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističku]]. == Nacistička stranka == :''Vidi glavni članak:[[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]'' [[Datoteka:ParteiabzeichenGold.jpeg|thumb|left|200px|Značka koja je označavala člana [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a.]] Nacistička stranka proizašla je iz [[DAP|Njemačke radničke stranke]], osnovane u [[Minhen|Münchenu]] [[1919]]. Kada se [[Adolf Hitler|Hitler]] [[1919]]. pridružio DAP-u, ona je brojala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u [[Minhen|Münchenu]] [[24. 2.|24. veljače]] [[1920]]., Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu [[nacionalizam|nacionalističkih]] zahtjeva, [[korupcija]] i [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, te [[rasizam|rasističkih]] i [[antisemitizam|antisemitskih]] [[doktrina]]. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: ''"Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moći u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca."'' == Hitler preuzima potpuno vodstvo == Ubrzo nakon sastanka u [[februar|veljači]] [[1920]]., Hitlerova stranka promijenila je ime u [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Nova stranka je rasla polako i principijelno u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala ''[[SA|Sturmabteilungen]]'' (ili skraćeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka [[Liberalna demokracija|liberalnih demokrata]], [[socijalizam|socijalista]], [[komunizam|komunista]] i trgovačkih saveza, te progon [[Jevreji|Židova]], pogotovo Židovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je [[Ernst Röhm]]. Godine [[1921]]. Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna [[svastika]]. Godine [[1923]]. Hitler je osnovao novine ''[[Völkischer Beobachter]]'' (Narodni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je [[DKP]], osnovan [[1919|1919.]] rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje [[propaganda|propagande]] na optuživanje [[boljševizam|boljševizma]], kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih židovskih financijera. Također su objavili svoj [[prezir|prijezir]] prema [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]] i [[agitacija|agitirali]] su za [[diktatura|diktaturu]]. == Pivnički puč == :''Vidi glavni članak:[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]'' Dana [[8. 11.|8. studenog]] [[1923]]., zajedno sa 600 [[SA|SA-ovca]], [[Adolf Hitler|Hitler]] je krenuo u jednu [[Minhen|Münchensku]] pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomočnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa münchenskom policijom [[9. 11.|9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''"[[Pivnički puč]]"'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala "[[biblija]]" nacizma. [[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|thumb|180px|left|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]] Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926]]. Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]] [[1929]]. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu. == Stranka u Reichstagu == Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928|1928.]] Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u. NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] od [[1929]]. do [[1932]]. Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932]]. dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]]. Na izborima za [[Reichstag]] u [[jul|srpnju]] [[1932]]., nacisti su sakupili nevjerojatnih 13,7 milijuna glasova i dobili su 230 od ukupnih 670 mjesta u Reichstagu. Kao tada najjačoj stranci, iako još bez većine, predsjednik Hindenburg ponudio je nacistima mjesto u koalicijskoj vladi. Hitler je odbio tražeći samo potpunu vlast. Reichstag je raspušten, i na izborima za njegova nasljednika u [[novembar|studenom]], stranka je pala i dobila oko 11,7 milijuna glasova što joj je donijelo samo, u usporedbi sa prošlim glasovanjem, 196 mjesta u parlamentu. Kombinirani zbroj glasova komunista i socijaldemokrata bio je preko 13 milijuna, te su te dvije stranke skupa dobile 221 mjesto u parlamentu. No, kako su te dvije stranke bili ljuti neprijatelji, nacisti su još uvijek zadržali mjesto najjače stranke u Reichstagu. Hitler je ponovo odbio koalicijsku vladu i Reichstag je ponovo raspušten. Na savjet bivšeg kancelara [[Franz von Papen|Franza von Papena]], predsjednik Hindenburg je [[30. 1.|30. siječnja]] [[1933]]. imenovao Hitlera kancelarom, te je stranka započela stvaranje [[treći rajh|nacističke države]]. Pri kraju veljače, tik do početka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga uništena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su okrivili komuniste i iskoristili taj događaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan način suzbili komunističku partiju Njemačke. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan način. Nijedna stranka nije pružila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokušaj stvaranja nove stranke smatran je zločinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemačkoj. U Aktu od [[23. 3.|23. ožujka]] [[1933]]., zakonodavne moći Reichstaga prebaćene su na stranku. Akt je Hitleru dao [[diktator]]ske moći i označio kraj [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Po zakonu od [[1. 12.|1. prosinca]] [[1933]]., NSDAP je ''"nepovratno stopljen s državom"''. == Organizacija stranke nakon 1933. == Od tada je [[nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|stranka]] bila načelni instrument za provođenje [[Totalitarizam|totalitarističke]] kontrole [[treći rajh|države]] i [[nemci|njemačkog društva]], provodeći ju kroz stranačku vojsku. Članovi stranke koji su bili [[Arijevska rasa|"čiste" krvi]], a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost ''[[Führer]]u'' i prema [[treći rajh|državnom]] zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranačkim sudovima. Načelno je članstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se učlanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na članstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni službenici su bili primorani na članstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna članova. [[Datoteka:SA-Logo.svg|100px|thumb|left|Simbol [[SA]]-a]] Načelna zaštitna organizacija stranke bila je [[SA]], službeno uspstavljena kao ''"garanter nacionalsocijalističke revolucije"'' i ''"zaštitnik nacizma"''. Iznuđivala je velike svote novca od njemačkih radnika i farmera kroz njihove godišnje "zimske pomoći" za siromašne, vodila je treniranje nacizma sve njemačke mladeži sa 17 godina, organizirala temeljit [[pogrom]] protiv [[Jevreji|Židova]] [[1938]]., a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je opskrbljivala vjerne časnike pripojene kopnenim snagama [[Wehrmacht]]a i vodila je domovinsku obranu Reicha. [[SLika:Flag Schutzstaffel.svg|100px|thumb|lijevo|Zastava [[SS]]-a]] Još jedno važno stranačko tijelo bio je [[SS]], koji je tijekom II. svjetskog rata organizirao posebne borbene jedinice koje su pomagale regularnoj vojsci u kritičnim trenucima. Zajedno sa ''[[Sicherheitsdienst]]om'' ([[SD]]-om), obavještajnom službom stranke i Reicha, SS je kontrolirao stranku u posljednjim ratnim godinama. SD je kontrolirao [[koncentracioni logor|sabirne logore]] za žrtve nacističkog terora, i tijekom rata je igrao veliku ulogu u omogućavanju [[Adolf Hitler|Hitleru]] da dobije kontrolu nad oružanim snagama od generalnog stožera. Još jedno važno stranačko tijelo bila je ''[[Hitlerova mladež]]'' (''[[Hitlerjugend]]'' ili [[HJ]]), koja je pripremala dječake u dobi od 14 do 17 godina za članstvo u [[SS]]-u, [[SA]]-u i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-u. Stranačka ''[[Auslandsorganisation]]'' odrađivala je nacističku propagandu i stvorila, financirala i vodila nacističke organizacije među [[Nemci|Nijemcima]] i ljudima njemačkog porijekla van Reicha. == Reorganizacija njemačkog društva == Hitler je započeo organizcaiju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku oporbu. Suđenje za paljbu [[Reichstag]]a služilo je kao uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje [[koncentracioni logor|koncentracijskih logora]] za protivnike nacizma. === Gestapo === :''Vidi glavni članak:[[Gestapo]]'' ''Geheime Staatspolizei'' ([[Tajna policija|Tajna državna policija]]), poznatija kao [[Gestapo]] je organizacija osnovana da bi rješavala probleme [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] neistomišljenika. Godine [[1936]]., kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, [[Heinrich Himmler|Heinirchu Himmleru]] i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. === Centralizacija i koordinacija === Od [[1933]]. do [[1935]]. demokratska struktura Njemačke zamijenjena je sa potpuno centraliziranom državom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe središnje vlade. [[Reichstag]] je zadržao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomoću procesa privatizacije (''[[Gleichschaltung]]''), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. Čak je i [[Protestantizam|protestantska crkva]] prodrta od strane nacističkih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je [[Jevreji|Židove]] isključio iz zaštite njemačkog zakona. === Ekonomija i početak 1934. === Najveći problem s kojim se vodstvo stranke suočilo po dolasku na vlast je nezaposlenost. Njemačka industrija je tada radila sa otprilike 58% ukupnog kapaciteta. Aproksimativni broj nezaposlenih u Njemačkoj tada bio je između 6 i 7 milijuna ljudi. Među njima je bilo i na desetke tisuća članova stranke koji su se nadali da će Hitler izvršiti obećanja nacističke propagande o [[antikapitalizam|antikapitalizmu]], prekidu [[monopol]]a većih tvrtki i oživljavanju industrije stvarajući više malih biznisa. Stranački poredak i podaci zahtjevali su ''"drugu revoluciju"''. [[SA]], kojeg je predvodio [[Ernst Röhm]], uključio je kontrolu nad ''[[Reichswehr]]om'' u program ''"druge revolucije"''. Hitler je trebao odlučiti između [[Plebejci|plebejskog]] nacističkog režima i saveza sa industrijalcima u zemlji i generalnim štabom ''[[Reichswehr]]a''. Hitler se odlučio za drugi od dva mu ponuđena izbora. Navečer [[30. 6.|30. lipnja]] [[1934]]. Hitler je naredio izvršenje tzv. ''"[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]"'': naredio je [[SS]]-ovcima da ubiju članove [[SA]]-a, organizacije za koju se Hitler bojao da će agitirati ''[[Reichswehr]]''. Ubijen je velik broj vođa [[SA]]-a (uključujući i Röhma), te između 400 i 1000 njihovih sljedbenika, od kojih su dosta njih bili nedužni za bilo kakav otpor Hitleru. U toj noći ubijeni su i još neki neprijatelji režima kao general [[Kurt von Schleicher]] i još neki monarhisti koji su željeli obnavljanje [[Dinastija Hohenzollern|dinastije Hohenzollern]]. == Katolička Crkva osudila nacizam == Nacistički poredak je imao na zubu i kršćanstvo. Katolicizam je osuđivao nacizam, a to je išlo dotle da je papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Mit brennender Sorge]] iz [[1937|1937.]] osudio nacionalsocijalizam i rasne teorije, pored već prije objavljene enciklike [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931|1931.]] kojoj je osudio talijanski [[fašizam]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Hijacint Bošković]]: ''Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma'', 1939.)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.</ref>. == “Novi poredak“ == [[Datoteka:Nacionalsocijalizam propaganda.jpg|minijatura|Nemački propagandni plakat za nacionalsocijalizam protiv komunizma.]] Suzbijanje oporbenih stranaka i krvavi pokolji nisu riješili problem [[nezaposlenost]]i. Kako bi eliminirao oporbu, [[Adolf Hitler|Hitler]] je trebao oživiti njemačku industriju. Njegovo riješenje bilo je stvaranje ''"[[novi poredak|novog poretka]]"'', čije su osnove trebale biti: da se potpuna i profitabilna utilizacija kapaciteta njemačke [[industrija|industrije]] može postići samo ako se Njemačka uzdigne na razinu vodeće u svjetskoj trgovini, industriji i financijama, da se nužni izvori sirovina koji su Njemačkoj zabranjeni počnu iskorištavati, da se uspostavi kontrola nad ostalim nužnim izvorima, da se izgradi adekvatna trgovačka flota i modernizirani željeznički, [[vazdušni saobraćaj|zračni]] i [[cestovni promet]] i naposlijetku da se industrija organizira tako da iskorištava sve svoje mogućnosti. Iz tih osnova izvedena su dvije skupine zaključaka. Prva skupina prepoznala je da provođenje cijelog plana zahtjeva eliminaciju političkih i ekonomskih restrikcija koje je Njemačkoj nametnuo [[Versajski sporazum]] i da bi taj korak ulitimativno rezultirao rat. Prema tome, ekonomija se trebala organizirati u oblik nazvan [[ratna ekonomija]]. Njemačka je trebala postati potpuno neovisna o drugima u strateškim sirovinama tako što bi razvila sintetičke zamjene za one materijale koji nisu bili dostupni u zemlji i koje nisu mogli uvesti. Dovoljna količina hrane trebala je biti osigurana kontroliranom agrikulturom. Druga skupina zaključaka brinula se o eliminaciji prepreka za realiziranje plana, izdižući se iz radničkih sukoba da im poboljša stanje. == Trgovački savezi == Konkretno, ''"novi poredak"'' je uključivao i ukidanje trgovačkih saveza i udruženja, zapljenu njihovih financijskih i ostalih prednosti, eliminiranje kolektivnih nagodbi među radnicima, zabrane štrajkova i lokauta, te nabavu zakonskog članstva u ''[[Deutsche Arbeitsfront]]u'' ili [[DAF]]-u. Plaće su određivane od strane ministarstva nacionalne ekonomije. Vladini dužnosnici, koje je postavljao sam ministar nacionalne ekonomije, su se bavili pitanjima plaća, radnih sati i uvjeta rada. Trgovački savezi biznismena i industrijalaca sklopljeni tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] su pretvoreni u organe državnog vijeća. Članstvo zaposlenika bilo je prisilno. Moć nadgledanja rada ovih organizacija data je Ministarsvu nacionalne ekonomije, koje je imalo moć priznati trgovačke unije kao samostalne predstavnike njihovih grana industrije, organizirati nove unije, ukinuti ili spojiti postojeće unije i postaviti i dati otkaz vođama tih unija. Vježbanjem ovih moći i dobivanjem zakonskih ovlasti, ministarstvo ekonomije je uvelike povećalo postojeće kartele i karteliziralo čitave industrije. Banke su slično ''"koridnirane"''. Prava o privatnom vlasništvu su očuvana, a već nacionalizirana poduzeća su ''"reprivatizirana"'', tj. vraćena su pod privatna vlasništva, no vlasnci su bili pod strogom državnom kontrolom. Preko svih ovih i sličnih metoda, Hitlerov režim je skroz eliminirao konkurenciju. Ultimativno, ''"novi poredak"'' je ekonomski dominiran od strane četiriju banaka i relativno malim brojem konglomerata, uključujući i carstvo [[Krupp|obitelji Krup]] i ozloglašene ''Interessengemeinschaft Farbenindustrie'', znane i kao ''I.G.''. ''I.G.'', koja je proizvodila sredstva za bojenje, sinetičku gumu, ulja i ostale proizvode, sudjelovala je u ili dominirala sa oko 400 poduzeća. Neka od tih poduzeća su iskoristile milijune ratnih zarobljenika ili mještana teritorija koje je Reich osvojio kao prisilu radnu snagu u njemačkoj industriji. Kartele su također bile i opskrba za sistematično i znanstveno istrebljenje milijuna [[Jevreji|Židova]], [[Poljaci|Poljaka]], [[Rusi|Rusa]] i drugih koje je počinila Hitlerova vlada. == Opasni efekti nacizma == :''Vidi glavne članke:[[Neonacizam]], [[Antisemitizam]]'' Stvaranje ''"novog poretka"'' omogućilo je nacistima da eliminiraju nezaposlenost, osiguraju njemačkim radnicima dobar [[standard]] života, obogate političko vodstvo, industriju i financije i da razviju izvanredan ratni stroj. Kada su konstruirali njihov ''"novi poredak"'' u Njemačkoj, nacisti su razvili politiku i diplomaciju kako bi bili bliži stvaranju [[Velika Njemačka|Velike Njemačke]]. Hitlerova vanjska politika obilježava jednu mračnu stranu povijesti i detaljno je opisana u enciklopedijama iz Njemačke, Europe, Austrije, Čehoslovačke, Španjolske, Italije i Sovjetskog Saveza. Najvažniji događaji nacističkog režima su remilitarizacija [[Rhineland]]a ([[1936]].), osnivanje [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[1936]].), intervencija u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936]]. - [[1939]].) na strani [[Francisco Franco|Francisca Franca]], ''[[Anschluss]]'' ([[1938]].), uništenje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[1939]].), [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] ([[1939]].) i [[Njemačka invazija Poljske|invazija Poljske]] [[1. 9.|1. rujna]] [[1939]]. koja je rezultirala [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]]. Najtragičniji potez nacionalsocijalističke vlade u njemačkoj je dakako [[holokaust]], koji je rezultirao smrću 6 milijuna [[Jevreji|Židova]] i pripadnika drugih naroda i rasa ([[Romi]], [[Česi]], [[Poljaci]]) i ljudi nepodobnih po nacističkim doktrinama (politička oporba, [[homoseksualnost|homoseksualci]]). Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju [[neonacizam|neonacisti]], koji teže obnavljanju nacističkog pokreta. Odlikuju se [[rasizam|rasizmom]], [[antisemitizam|antisemitizmom]] i [[homofobija|homofobijom]]. == Izvori == * ''Microsoft Encarta 2006'', članak ''National Socialism'' {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat|National Socialism}} * [[Istaknuti Nacisti]] * [[SS]] * [[SA]] * [[Adolf Hitler]] * [[OKW]] * [[Gestapo]] * [[Fašizam]] * [[Benito Mussolini]] * [[Joseph Goebbels]] * [[Heinrich Himmler]] * [[Hermann Göring]] * [[Holokaust]] {{Ideologije}} [[Kategorija:Nacizam| ]] [[Kategorija:Ideologije]] [[Kategorija:Ekstremna desnica]] a34yw3hcb6y5msnzielee1ud96e8vwx 41260711 41260709 2022-08-01T01:30:30Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Nacizam''' ili '''Nacionalsocijalizam''' (u [[nemački jezik|njem.]] ''Nationalsozialismus'') je politički pokret u [[Nemačka|Njemačkoj]] koji je iniciran [[1920]]. činom organizacije [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Pokret je kulminirao stvaranjem [[Treći rajh|Trećeg Reicha]], totalitarne države koju je od [[1933]]. do [[1945]]. vodio [[diktator]] [[Adolf Hitler]]. == Nastanak i uspon nacizma == {{citat|Hitler zamišlja, u budućnosti od stotinjak godina, nekakvu postojanu državu u kojoj će živjeti 250 milijuna Nije­maca na golemu »životnom prostoru« (koji bi se pružao do Afganistana ili tamo negdje), nekakvo užasno bezu­mno carstvo u kojem se, u biti, nikad ništa neće događati osim što će se u njemu mladež uvježbavati za rat i neprekidno se rađati svježa hrana za topove.<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/96232-Ubio-bih-Hitlera-iako-mrzim.html Recenzija: Adolf Hitler, "Mein Kampf"]</ref>|[[Džordž Orvel]]}} Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Pruska|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do [[racionalizam|racionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijevska rasa|arijevci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija. Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939]].-[[1945]].). == Politika nacizma == [[Datoteka:Adolf Hitler Berghof-1936.jpg|frame|[[Adolf Hitler]] - vođa [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a ]] Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Jevreji|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program [[Adolf Hitler|Hitler]] je iznio u knjizi [[Mein Kampf]] (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je [[Versajski sporazum|Versailleski mirovni ugovor]] i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili [[Jevreji|Židove]] i ljevičare, komuniste i socijaliste. == Posljedice Prvog svjetskog rata == Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]].-[[1918]].). Po odredbama [[Versajski sporazum|Versajskog ugovora]], [[Nemačka|Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923]]., uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929]]., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933]]. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističku]]. == Nacistička stranka == :''Vidi glavni članak:[[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]'' [[Datoteka:ParteiabzeichenGold.jpeg|thumb|left|200px|Značka koja je označavala člana [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a.]] Nacistička stranka proizašla je iz [[DAP|Njemačke radničke stranke]], osnovane u [[Minhen|Münchenu]] [[1919]]. Kada se [[Adolf Hitler|Hitler]] [[1919]]. pridružio DAP-u, ona je brojala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u [[Minhen|Münchenu]] [[24. 2.|24. veljače]] [[1920]]., Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu [[nacionalizam|nacionalističkih]] zahtjeva, [[korupcija]] i [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, te [[rasizam|rasističkih]] i [[antisemitizam|antisemitskih]] [[doktrina]]. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: ''"Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moći u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca."'' == Hitler preuzima potpuno vodstvo == Ubrzo nakon sastanka u [[februar|veljači]] [[1920]]., Hitlerova stranka promijenila je ime u [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Nova stranka je rasla polako i principijelno u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala ''[[SA|Sturmabteilungen]]'' (ili skraćeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka [[Liberalna demokracija|liberalnih demokrata]], [[socijalizam|socijalista]], [[komunizam|komunista]] i trgovačkih saveza, te progon [[Jevreji|Židova]], pogotovo Židovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je [[Ernst Röhm]]. Godine [[1921]]. Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna [[svastika]]. Godine [[1923]]. Hitler je osnovao novine ''[[Völkischer Beobachter]]'' (Narodni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je [[DKP]], osnovan [[1919|1919.]] rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje [[propaganda|propagande]] na optuživanje [[boljševizam|boljševizma]], kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih židovskih financijera. Također su objavili svoj [[prezir|prijezir]] prema [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]] i [[agitacija|agitirali]] su za [[diktatura|diktaturu]]. == Pivnički puč == :''Vidi glavni članak:[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]'' Dana [[8. 11.|8. studenog]] [[1923]]., zajedno sa 600 [[SA|SA-ovca]], [[Adolf Hitler|Hitler]] je krenuo u jednu [[Minhen|Münchensku]] pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomočnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa münchenskom policijom [[9. 11.|9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''"[[Pivnički puč]]"'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala "[[biblija]]" nacizma. [[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|thumb|180px|left|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]] Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926]]. Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]] [[1929]]. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu. == Stranka u Reichstagu == Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928|1928.]] Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u. NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] od [[1929]]. do [[1932]]. Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932]]. dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]]. Na izborima za [[Reichstag]] u [[jul|srpnju]] [[1932]]., nacisti su sakupili nevjerojatnih 13,7 milijuna glasova i dobili su 230 od ukupnih 670 mjesta u Reichstagu. Kao tada najjačoj stranci, iako još bez većine, predsjednik Hindenburg ponudio je nacistima mjesto u koalicijskoj vladi. Hitler je odbio tražeći samo potpunu vlast. Reichstag je raspušten, i na izborima za njegova nasljednika u [[novembar|studenom]], stranka je pala i dobila oko 11,7 milijuna glasova što joj je donijelo samo, u usporedbi sa prošlim glasovanjem, 196 mjesta u parlamentu. Kombinirani zbroj glasova komunista i socijaldemokrata bio je preko 13 milijuna, te su te dvije stranke skupa dobile 221 mjesto u parlamentu. No, kako su te dvije stranke bili ljuti neprijatelji, nacisti su još uvijek zadržali mjesto najjače stranke u Reichstagu. Hitler je ponovo odbio koalicijsku vladu i Reichstag je ponovo raspušten. Na savjet bivšeg kancelara [[Franz von Papen|Franza von Papena]], predsjednik Hindenburg je [[30. 1.|30. siječnja]] [[1933]]. imenovao Hitlera kancelarom, te je stranka započela stvaranje [[treći rajh|nacističke države]]. Pri kraju veljače, tik do početka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga uništena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su 1933. godine okrivili komuniste i iskoristili taj događaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan način suzbili komunističku partiju Njemačke. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan način. Nijedna stranka nije pružila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokušaj stvaranja nove stranke smatran je zločinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemačkoj. U Aktu od [[23. 3.|23. ožujka]] [[1933]]., zakonodavne moći Reichstaga prebaćene su na stranku. Akt je Hitleru dao [[diktator]]ske moći i označio kraj [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Po zakonu od [[1. 12.|1. prosinca]] [[1933]]., NSDAP je ''"nepovratno stopljen s državom"''. == Organizacija stranke nakon 1933. == Od tada je [[nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|stranka]] bila načelni instrument za provođenje [[Totalitarizam|totalitarističke]] kontrole [[treći rajh|države]] i [[nemci|njemačkog društva]], provodeći ju kroz stranačku vojsku. Članovi stranke koji su bili [[Arijevska rasa|"čiste" krvi]], a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost ''[[Führer]]u'' i prema [[treći rajh|državnom]] zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranačkim sudovima. Načelno je članstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se učlanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na članstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni službenici su bili primorani na članstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna članova. [[Datoteka:SA-Logo.svg|100px|thumb|left|Simbol [[SA]]-a]] Načelna zaštitna organizacija stranke bila je [[SA]], službeno uspstavljena kao ''"garanter nacionalsocijalističke revolucije"'' i ''"zaštitnik nacizma"''. Iznuđivala je velike svote novca od njemačkih radnika i farmera kroz njihove godišnje "zimske pomoći" za siromašne, vodila je treniranje nacizma sve njemačke mladeži sa 17 godina, organizirala temeljit [[pogrom]] protiv [[Jevreji|Židova]] [[1938]]., a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je opskrbljivala vjerne časnike pripojene kopnenim snagama [[Wehrmacht]]a i vodila je domovinsku obranu Reicha. [[SLika:Flag Schutzstaffel.svg|100px|thumb|lijevo|Zastava [[SS]]-a]] Još jedno važno stranačko tijelo bio je [[SS]], koji je tijekom II. svjetskog rata organizirao posebne borbene jedinice koje su pomagale regularnoj vojsci u kritičnim trenucima. Zajedno sa ''[[Sicherheitsdienst]]om'' ([[SD]]-om), obavještajnom službom stranke i Reicha, SS je kontrolirao stranku u posljednjim ratnim godinama. SD je kontrolirao [[koncentracioni logor|sabirne logore]] za žrtve nacističkog terora, i tijekom rata je igrao veliku ulogu u omogućavanju [[Adolf Hitler|Hitleru]] da dobije kontrolu nad oružanim snagama od generalnog stožera. Još jedno važno stranačko tijelo bila je ''[[Hitlerova mladež]]'' (''[[Hitlerjugend]]'' ili [[HJ]]), koja je pripremala dječake u dobi od 14 do 17 godina za članstvo u [[SS]]-u, [[SA]]-u i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-u. Stranačka ''[[Auslandsorganisation]]'' odrađivala je nacističku propagandu i stvorila, financirala i vodila nacističke organizacije među [[Nemci|Nijemcima]] i ljudima njemačkog porijekla van Reicha. == Reorganizacija njemačkog društva == Hitler je započeo organizcaiju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku oporbu. Suđenje za paljbu [[Reichstag]]a služilo je kao uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje [[koncentracioni logor|koncentracijskih logora]] za protivnike nacizma. === Gestapo === :''Vidi glavni članak:[[Gestapo]]'' ''Geheime Staatspolizei'' ([[Tajna policija|Tajna državna policija]]), poznatija kao [[Gestapo]] je organizacija osnovana da bi rješavala probleme [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] neistomišljenika. Godine [[1936]]., kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, [[Heinrich Himmler|Heinirchu Himmleru]] i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. === Centralizacija i koordinacija === Od [[1933]]. do [[1935]]. demokratska struktura Njemačke zamijenjena je sa potpuno centraliziranom državom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe središnje vlade. [[Reichstag]] je zadržao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomoću procesa privatizacije (''[[Gleichschaltung]]''), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. Čak je i [[Protestantizam|protestantska crkva]] prodrta od strane nacističkih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je [[Jevreji|Židove]] isključio iz zaštite njemačkog zakona. === Ekonomija i početak 1934. === Najveći problem s kojim se vodstvo stranke suočilo po dolasku na vlast je nezaposlenost. Njemačka industrija je tada radila sa otprilike 58% ukupnog kapaciteta. Aproksimativni broj nezaposlenih u Njemačkoj tada bio je između 6 i 7 milijuna ljudi. Među njima je bilo i na desetke tisuća članova stranke koji su se nadali da će Hitler izvršiti obećanja nacističke propagande o [[antikapitalizam|antikapitalizmu]], prekidu [[monopol]]a većih tvrtki i oživljavanju industrije stvarajući više malih biznisa. Stranački poredak i podaci zahtjevali su ''"drugu revoluciju"''. [[SA]], kojeg je predvodio [[Ernst Röhm]], uključio je kontrolu nad ''[[Reichswehr]]om'' u program ''"druge revolucije"''. Hitler je trebao odlučiti između [[Plebejci|plebejskog]] nacističkog režima i saveza sa industrijalcima u zemlji i generalnim štabom ''[[Reichswehr]]a''. Hitler se odlučio za drugi od dva mu ponuđena izbora. Navečer [[30. 6.|30. lipnja]] [[1934]]. Hitler je naredio izvršenje tzv. ''"[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]"'': naredio je [[SS]]-ovcima da ubiju članove [[SA]]-a, organizacije za koju se Hitler bojao da će agitirati ''[[Reichswehr]]''. Ubijen je velik broj vođa [[SA]]-a (uključujući i Röhma), te između 400 i 1000 njihovih sljedbenika, od kojih su dosta njih bili nedužni za bilo kakav otpor Hitleru. U toj noći ubijeni su i još neki neprijatelji režima kao general [[Kurt von Schleicher]] i još neki monarhisti koji su željeli obnavljanje [[Dinastija Hohenzollern|dinastije Hohenzollern]]. == Katolička Crkva osudila nacizam == Nacistički poredak je imao na zubu i kršćanstvo. Katolicizam je osuđivao nacizam, a to je išlo dotle da je papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Mit brennender Sorge]] iz [[1937|1937.]] osudio nacizam i rasne teorije, pored već prije objavljene enciklike [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931|1931.]] kojoj je osudio talijanski [[fašizam]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Hijacint Bošković]]: ''Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma'', 1939.)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.</ref>. == “Novi poredak“ == [[Datoteka:Nacionalsocijalizam propaganda.jpg|minijatura|Nemački propagandni plakat za nacizma protiv komunizma.]] Suzbijanje oporbenih stranaka i krvavi pokolji nisu riješili problem [[nezaposlenost]]i. Kako bi eliminirao oporbu, [[Adolf Hitler|Hitler]] je trebao oživiti njemačku industriju. Njegovo riješenje bilo je stvaranje ''"[[novi poredak|novog poretka]]"'', čije su osnove trebale biti: da se potpuna i profitabilna utilizacija kapaciteta njemačke [[industrija|industrije]] može postići samo ako se Njemačka uzdigne na razinu vodeće u svjetskoj trgovini, industriji i financijama, da se nužni izvori sirovina koji su Njemačkoj zabranjeni počnu iskorištavati, da se uspostavi kontrola nad ostalim nužnim izvorima, da se izgradi adekvatna trgovačka flota i modernizirani željeznički, [[vazdušni saobraćaj|zračni]] i [[cestovni promet]] i naposlijetku da se industrija organizira tako da iskorištava sve svoje mogućnosti. Iz tih osnova izvedena su dvije skupine zaključaka. Prva skupina prepoznala je da provođenje cijelog plana zahtjeva eliminaciju političkih i ekonomskih restrikcija koje je Njemačkoj nametnuo [[Versajski sporazum]] i da bi taj korak ulitimativno rezultirao rat. Prema tome, ekonomija se trebala organizirati u oblik nazvan [[ratna ekonomija]]. Njemačka je trebala postati potpuno neovisna o drugima u strateškim sirovinama tako što bi razvila sintetičke zamjene za one materijale koji nisu bili dostupni u zemlji i koje nisu mogli uvesti. Dovoljna količina hrane trebala je biti osigurana kontroliranom agrikulturom. Druga skupina zaključaka brinula se o eliminaciji prepreka za realiziranje plana, izdižući se iz radničkih sukoba da im poboljša stanje. == Trgovački savezi == Konkretno, ''"novi poredak"'' je uključivao i ukidanje trgovačkih saveza i udruženja, zapljenu njihovih financijskih i ostalih prednosti, eliminiranje kolektivnih nagodbi među radnicima, zabrane štrajkova i lokauta, te nabavu zakonskog članstva u ''[[Deutsche Arbeitsfront]]u'' ili [[DAF]]-u. Plaće su određivane od strane ministarstva nacionalne ekonomije. Vladini dužnosnici, koje je postavljao sam ministar nacionalne ekonomije, su se bavili pitanjima plaća, radnih sati i uvjeta rada. Trgovački savezi biznismena i industrijalaca sklopljeni tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] su pretvoreni u organe državnog vijeća. Članstvo zaposlenika bilo je prisilno. Moć nadgledanja rada ovih organizacija data je Ministarsvu nacionalne ekonomije, koje je imalo moć priznati trgovačke unije kao samostalne predstavnike njihovih grana industrije, organizirati nove unije, ukinuti ili spojiti postojeće unije i postaviti i dati otkaz vođama tih unija. Vježbanjem ovih moći i dobivanjem zakonskih ovlasti, ministarstvo ekonomije je uvelike povećalo postojeće kartele i karteliziralo čitave industrije. Banke su slično ''"koridnirane"''. Prava o privatnom vlasništvu su očuvana, a već nacionalizirana poduzeća su ''"reprivatizirana"'', tj. vraćena su pod privatna vlasništva, no vlasnci su bili pod strogom državnom kontrolom. Preko svih ovih i sličnih metoda, Hitlerov režim je skroz eliminirao konkurenciju. Ultimativno, ''"novi poredak"'' je ekonomski dominiran od strane četiriju banaka i relativno malim brojem konglomerata, uključujući i carstvo [[Krupp|obitelji Krup]] i ozloglašene ''Interessengemeinschaft Farbenindustrie'', znane i kao ''I.G.''. ''I.G.'', koja je proizvodila sredstva za bojenje, sinetičku gumu, ulja i ostale proizvode, sudjelovala je u ili dominirala sa oko 400 poduzeća. Neka od tih poduzeća su iskoristile milijune ratnih zarobljenika ili mještana teritorija koje je Reich osvojio kao prisilu radnu snagu u njemačkoj industriji. Kartele su također bile i opskrba za sistematično i znanstveno istrebljenje milijuna [[Jevreji|Židova]], [[Poljaci|Poljaka]], [[Rusi|Rusa]] i drugih koje je počinila Hitlerova vlada. == Opasni efekti nacizma == :''Vidi glavne članke:[[Neonacizam]], [[Antisemitizam]]'' Stvaranje ''"novog poretka"'' omogućilo je nacistima da eliminiraju nezaposlenost, osiguraju njemačkim radnicima dobar [[standard]] života, obogate političko vodstvo, industriju i financije i da razviju izvanredan ratni stroj. Kada su konstruirali njihov ''"novi poredak"'' u Njemačkoj, nacisti su razvili politiku i diplomaciju kako bi bili bliži stvaranju [[Velika Njemačka|Velike Njemačke]]. Hitlerova vanjska politika obilježava jednu mračnu stranu povijesti i detaljno je opisana u enciklopedijama iz Njemačke, Europe, Austrije, Čehoslovačke, Španjolske, Italije i Sovjetskog Saveza. Najvažniji događaji nacističkog režima su remilitarizacija [[Rhineland]]a ([[1936]].), osnivanje [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[1936]].), intervencija u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936]]. - [[1939]].) na strani [[Francisco Franco|Francisca Franca]], ''[[Anschluss]]'' ([[1938]].), uništenje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[1939]].), [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] ([[1939]].) i [[Njemačka invazija Poljske|invazija Poljske]] [[1. 9.|1. rujna]] [[1939]]. koja je rezultirala [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]]. Najtragičniji potez nacističke vlade u njemačkoj je dakako [[holokaust]], koji je rezultirao smrću 6 milijuna [[Jevreji|Židova]] i pripadnika drugih naroda i rasa ([[Romi]], [[Česi]], [[Poljaci]]) i ljudi nepodobnih po nacističkim doktrinama (politička oporba, [[homoseksualnost|homoseksualci]]). Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju [[neonacizam|neonacisti]], koji teže obnavljanju nacističkog pokreta. Odlikuju se [[rasizam|rasizmom]], [[antisemitizam|antisemitizmom]] i [[homofobija|homofobijom]]. == Izvori == * ''Microsoft Encarta 2006'', članak ''National Socialism'' {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat|National Socialism}} * [[Istaknuti Nacisti]] * [[SS]] * [[SA]] * [[Adolf Hitler]] * [[OKW]] * [[Gestapo]] * [[Fašizam]] * [[Benito Mussolini]] * [[Joseph Goebbels]] * [[Heinrich Himmler]] * [[Hermann Göring]] * [[Holokaust]] {{Ideologije}} [[Kategorija:Nacizam| ]] [[Kategorija:Ideologije]] [[Kategorija:Ekstremna desnica]] iirump5nvhj5a496onkvxjbm6s34fms 41260713 41260711 2022-08-01T01:41:36Z Vipz 151311 /* “Novi poredak“ */ wikitext text/x-wiki '''Nacizam''' ili '''Nacionalsocijalizam''' (u [[nemački jezik|njem.]] ''Nationalsozialismus'') je politički pokret u [[Nemačka|Njemačkoj]] koji je iniciran [[1920]]. činom organizacije [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Pokret je kulminirao stvaranjem [[Treći rajh|Trećeg Reicha]], totalitarne države koju je od [[1933]]. do [[1945]]. vodio [[diktator]] [[Adolf Hitler]]. == Nastanak i uspon nacizma == {{citat|Hitler zamišlja, u budućnosti od stotinjak godina, nekakvu postojanu državu u kojoj će živjeti 250 milijuna Nije­maca na golemu »životnom prostoru« (koji bi se pružao do Afganistana ili tamo negdje), nekakvo užasno bezu­mno carstvo u kojem se, u biti, nikad ništa neće događati osim što će se u njemu mladež uvježbavati za rat i neprekidno se rađati svježa hrana za topove.<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/96232-Ubio-bih-Hitlera-iako-mrzim.html Recenzija: Adolf Hitler, "Mein Kampf"]</ref>|[[Džordž Orvel]]}} Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Pruska|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do [[racionalizam|racionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijevska rasa|arijevci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija. Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939]].-[[1945]].). == Politika nacizma == [[Datoteka:Adolf Hitler Berghof-1936.jpg|frame|[[Adolf Hitler]] - vođa [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a ]] Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Jevreji|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program [[Adolf Hitler|Hitler]] je iznio u knjizi [[Mein Kampf]] (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je [[Versajski sporazum|Versailleski mirovni ugovor]] i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili [[Jevreji|Židove]] i ljevičare, komuniste i socijaliste. == Posljedice Prvog svjetskog rata == Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]].-[[1918]].). Po odredbama [[Versajski sporazum|Versajskog ugovora]], [[Nemačka|Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923]]., uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929]]., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933]]. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističku]]. == Nacistička stranka == :''Vidi glavni članak:[[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]'' [[Datoteka:ParteiabzeichenGold.jpeg|thumb|left|200px|Značka koja je označavala člana [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a.]] Nacistička stranka proizašla je iz [[DAP|Njemačke radničke stranke]], osnovane u [[Minhen|Münchenu]] [[1919]]. Kada se [[Adolf Hitler|Hitler]] [[1919]]. pridružio DAP-u, ona je brojala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u [[Minhen|Münchenu]] [[24. 2.|24. veljače]] [[1920]]., Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu [[nacionalizam|nacionalističkih]] zahtjeva, [[korupcija]] i [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, te [[rasizam|rasističkih]] i [[antisemitizam|antisemitskih]] [[doktrina]]. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: ''"Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moći u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca."'' == Hitler preuzima potpuno vodstvo == Ubrzo nakon sastanka u [[februar|veljači]] [[1920]]., Hitlerova stranka promijenila je ime u [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Nova stranka je rasla polako i principijelno u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala ''[[SA|Sturmabteilungen]]'' (ili skraćeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka [[Liberalna demokracija|liberalnih demokrata]], [[socijalizam|socijalista]], [[komunizam|komunista]] i trgovačkih saveza, te progon [[Jevreji|Židova]], pogotovo Židovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je [[Ernst Röhm]]. Godine [[1921]]. Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna [[svastika]]. Godine [[1923]]. Hitler je osnovao novine ''[[Völkischer Beobachter]]'' (Narodni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je [[DKP]], osnovan [[1919|1919.]] rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje [[propaganda|propagande]] na optuživanje [[boljševizam|boljševizma]], kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih židovskih financijera. Također su objavili svoj [[prezir|prijezir]] prema [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]] i [[agitacija|agitirali]] su za [[diktatura|diktaturu]]. == Pivnički puč == :''Vidi glavni članak:[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]'' Dana [[8. 11.|8. studenog]] [[1923]]., zajedno sa 600 [[SA|SA-ovca]], [[Adolf Hitler|Hitler]] je krenuo u jednu [[Minhen|Münchensku]] pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomočnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa münchenskom policijom [[9. 11.|9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''"[[Pivnički puč]]"'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala "[[biblija]]" nacizma. [[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|thumb|180px|left|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]] Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926]]. Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]] [[1929]]. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu. == Stranka u Reichstagu == Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928|1928.]] Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u. NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] od [[1929]]. do [[1932]]. Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932]]. dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]]. Na izborima za [[Reichstag]] u [[jul|srpnju]] [[1932]]., nacisti su sakupili nevjerojatnih 13,7 milijuna glasova i dobili su 230 od ukupnih 670 mjesta u Reichstagu. Kao tada najjačoj stranci, iako još bez većine, predsjednik Hindenburg ponudio je nacistima mjesto u koalicijskoj vladi. Hitler je odbio tražeći samo potpunu vlast. Reichstag je raspušten, i na izborima za njegova nasljednika u [[novembar|studenom]], stranka je pala i dobila oko 11,7 milijuna glasova što joj je donijelo samo, u usporedbi sa prošlim glasovanjem, 196 mjesta u parlamentu. Kombinirani zbroj glasova komunista i socijaldemokrata bio je preko 13 milijuna, te su te dvije stranke skupa dobile 221 mjesto u parlamentu. No, kako su te dvije stranke bili ljuti neprijatelji, nacisti su još uvijek zadržali mjesto najjače stranke u Reichstagu. Hitler je ponovo odbio koalicijsku vladu i Reichstag je ponovo raspušten. Na savjet bivšeg kancelara [[Franz von Papen|Franza von Papena]], predsjednik Hindenburg je [[30. 1.|30. siječnja]] [[1933]]. imenovao Hitlera kancelarom, te je stranka započela stvaranje [[treći rajh|nacističke države]]. Pri kraju veljače, tik do početka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga uništena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su 1933. godine okrivili komuniste i iskoristili taj događaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan način suzbili komunističku partiju Njemačke. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan način. Nijedna stranka nije pružila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokušaj stvaranja nove stranke smatran je zločinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemačkoj. U Aktu od [[23. 3.|23. ožujka]] [[1933]]., zakonodavne moći Reichstaga prebaćene su na stranku. Akt je Hitleru dao [[diktator]]ske moći i označio kraj [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Po zakonu od [[1. 12.|1. prosinca]] [[1933]]., NSDAP je ''"nepovratno stopljen s državom"''. == Organizacija stranke nakon 1933. == Od tada je [[nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|stranka]] bila načelni instrument za provođenje [[Totalitarizam|totalitarističke]] kontrole [[treći rajh|države]] i [[nemci|njemačkog društva]], provodeći ju kroz stranačku vojsku. Članovi stranke koji su bili [[Arijevska rasa|"čiste" krvi]], a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost ''[[Führer]]u'' i prema [[treći rajh|državnom]] zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranačkim sudovima. Načelno je članstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se učlanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na članstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni službenici su bili primorani na članstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna članova. [[Datoteka:SA-Logo.svg|100px|thumb|left|Simbol [[SA]]-a]] Načelna zaštitna organizacija stranke bila je [[SA]], službeno uspstavljena kao ''"garanter nacionalsocijalističke revolucije"'' i ''"zaštitnik nacizma"''. Iznuđivala je velike svote novca od njemačkih radnika i farmera kroz njihove godišnje "zimske pomoći" za siromašne, vodila je treniranje nacizma sve njemačke mladeži sa 17 godina, organizirala temeljit [[pogrom]] protiv [[Jevreji|Židova]] [[1938]]., a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je opskrbljivala vjerne časnike pripojene kopnenim snagama [[Wehrmacht]]a i vodila je domovinsku obranu Reicha. [[SLika:Flag Schutzstaffel.svg|100px|thumb|lijevo|Zastava [[SS]]-a]] Još jedno važno stranačko tijelo bio je [[SS]], koji je tijekom II. svjetskog rata organizirao posebne borbene jedinice koje su pomagale regularnoj vojsci u kritičnim trenucima. Zajedno sa ''[[Sicherheitsdienst]]om'' ([[SD]]-om), obavještajnom službom stranke i Reicha, SS je kontrolirao stranku u posljednjim ratnim godinama. SD je kontrolirao [[koncentracioni logor|sabirne logore]] za žrtve nacističkog terora, i tijekom rata je igrao veliku ulogu u omogućavanju [[Adolf Hitler|Hitleru]] da dobije kontrolu nad oružanim snagama od generalnog stožera. Još jedno važno stranačko tijelo bila je ''[[Hitlerova mladež]]'' (''[[Hitlerjugend]]'' ili [[HJ]]), koja je pripremala dječake u dobi od 14 do 17 godina za članstvo u [[SS]]-u, [[SA]]-u i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-u. Stranačka ''[[Auslandsorganisation]]'' odrađivala je nacističku propagandu i stvorila, financirala i vodila nacističke organizacije među [[Nemci|Nijemcima]] i ljudima njemačkog porijekla van Reicha. == Reorganizacija njemačkog društva == Hitler je započeo organizcaiju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku oporbu. Suđenje za paljbu [[Reichstag]]a služilo je kao uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje [[koncentracioni logor|koncentracijskih logora]] za protivnike nacizma. === Gestapo === :''Vidi glavni članak:[[Gestapo]]'' ''Geheime Staatspolizei'' ([[Tajna policija|Tajna državna policija]]), poznatija kao [[Gestapo]] je organizacija osnovana da bi rješavala probleme [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] neistomišljenika. Godine [[1936]]., kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, [[Heinrich Himmler|Heinirchu Himmleru]] i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. === Centralizacija i koordinacija === Od [[1933]]. do [[1935]]. demokratska struktura Njemačke zamijenjena je sa potpuno centraliziranom državom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe središnje vlade. [[Reichstag]] je zadržao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomoću procesa privatizacije (''[[Gleichschaltung]]''), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. Čak je i [[Protestantizam|protestantska crkva]] prodrta od strane nacističkih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je [[Jevreji|Židove]] isključio iz zaštite njemačkog zakona. === Ekonomija i početak 1934. === Najveći problem s kojim se vodstvo stranke suočilo po dolasku na vlast je nezaposlenost. Njemačka industrija je tada radila sa otprilike 58% ukupnog kapaciteta. Aproksimativni broj nezaposlenih u Njemačkoj tada bio je između 6 i 7 milijuna ljudi. Među njima je bilo i na desetke tisuća članova stranke koji su se nadali da će Hitler izvršiti obećanja nacističke propagande o [[antikapitalizam|antikapitalizmu]], prekidu [[monopol]]a većih tvrtki i oživljavanju industrije stvarajući više malih biznisa. Stranački poredak i podaci zahtjevali su ''"drugu revoluciju"''. [[SA]], kojeg je predvodio [[Ernst Röhm]], uključio je kontrolu nad ''[[Reichswehr]]om'' u program ''"druge revolucije"''. Hitler je trebao odlučiti između [[Plebejci|plebejskog]] nacističkog režima i saveza sa industrijalcima u zemlji i generalnim štabom ''[[Reichswehr]]a''. Hitler se odlučio za drugi od dva mu ponuđena izbora. Navečer [[30. 6.|30. lipnja]] [[1934]]. Hitler je naredio izvršenje tzv. ''"[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]"'': naredio je [[SS]]-ovcima da ubiju članove [[SA]]-a, organizacije za koju se Hitler bojao da će agitirati ''[[Reichswehr]]''. Ubijen je velik broj vođa [[SA]]-a (uključujući i Röhma), te između 400 i 1000 njihovih sljedbenika, od kojih su dosta njih bili nedužni za bilo kakav otpor Hitleru. U toj noći ubijeni su i još neki neprijatelji režima kao general [[Kurt von Schleicher]] i još neki monarhisti koji su željeli obnavljanje [[Dinastija Hohenzollern|dinastije Hohenzollern]]. == Katolička Crkva osudila nacizam == Nacistički poredak je imao na zubu i kršćanstvo. Katolicizam je osuđivao nacizam, a to je išlo dotle da je papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Mit brennender Sorge]] iz [[1937|1937.]] osudio nacizam i rasne teorije, pored već prije objavljene enciklike [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931|1931.]] kojoj je osudio talijanski [[fašizam]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Hijacint Bošković]]: ''Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma'', 1939.)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.</ref>. == “Novi poredak“ == [[Datoteka:Nacionalsocijalizam propaganda.jpg|minijatura|Nemački propagandni plakat nacizma protiv komunizma.]] Suzbijanje oporbenih stranaka i krvavi pokolji nisu riješili problem [[nezaposlenost]]i. Kako bi eliminirao oporbu, [[Adolf Hitler|Hitler]] je trebao oživiti njemačku industriju. Njegovo riješenje bilo je stvaranje ''"[[novi poredak|novog poretka]]"'', čije su osnove trebale biti: da se potpuna i profitabilna utilizacija kapaciteta njemačke [[industrija|industrije]] može postići samo ako se Njemačka uzdigne na razinu vodeće u svjetskoj trgovini, industriji i financijama, da se nužni izvori sirovina koji su Njemačkoj zabranjeni počnu iskorištavati, da se uspostavi kontrola nad ostalim nužnim izvorima, da se izgradi adekvatna trgovačka flota i modernizirani željeznički, [[vazdušni saobraćaj|zračni]] i [[cestovni promet]] i naposlijetku da se industrija organizira tako da iskorištava sve svoje mogućnosti. Iz tih osnova izvedena su dvije skupine zaključaka. Prva skupina prepoznala je da provođenje cijelog plana zahtjeva eliminaciju političkih i ekonomskih restrikcija koje je Njemačkoj nametnuo [[Versajski sporazum]] i da bi taj korak ulitimativno rezultirao rat. Prema tome, ekonomija se trebala organizirati u oblik nazvan [[ratna ekonomija]]. Njemačka je trebala postati potpuno neovisna o drugima u strateškim sirovinama tako što bi razvila sintetičke zamjene za one materijale koji nisu bili dostupni u zemlji i koje nisu mogli uvesti. Dovoljna količina hrane trebala je biti osigurana kontroliranom agrikulturom. Druga skupina zaključaka brinula se o eliminaciji prepreka za realiziranje plana, izdižući se iz radničkih sukoba da im poboljša stanje. == Trgovački savezi == Konkretno, ''"novi poredak"'' je uključivao i ukidanje trgovačkih saveza i udruženja, zapljenu njihovih financijskih i ostalih prednosti, eliminiranje kolektivnih nagodbi među radnicima, zabrane štrajkova i lokauta, te nabavu zakonskog članstva u ''[[Deutsche Arbeitsfront]]u'' ili [[DAF]]-u. Plaće su određivane od strane ministarstva nacionalne ekonomije. Vladini dužnosnici, koje je postavljao sam ministar nacionalne ekonomije, su se bavili pitanjima plaća, radnih sati i uvjeta rada. Trgovački savezi biznismena i industrijalaca sklopljeni tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] su pretvoreni u organe državnog vijeća. Članstvo zaposlenika bilo je prisilno. Moć nadgledanja rada ovih organizacija data je Ministarsvu nacionalne ekonomije, koje je imalo moć priznati trgovačke unije kao samostalne predstavnike njihovih grana industrije, organizirati nove unije, ukinuti ili spojiti postojeće unije i postaviti i dati otkaz vođama tih unija. Vježbanjem ovih moći i dobivanjem zakonskih ovlasti, ministarstvo ekonomije je uvelike povećalo postojeće kartele i karteliziralo čitave industrije. Banke su slično ''"koridnirane"''. Prava o privatnom vlasništvu su očuvana, a već nacionalizirana poduzeća su ''"reprivatizirana"'', tj. vraćena su pod privatna vlasništva, no vlasnci su bili pod strogom državnom kontrolom. Preko svih ovih i sličnih metoda, Hitlerov režim je skroz eliminirao konkurenciju. Ultimativno, ''"novi poredak"'' je ekonomski dominiran od strane četiriju banaka i relativno malim brojem konglomerata, uključujući i carstvo [[Krupp|obitelji Krup]] i ozloglašene ''Interessengemeinschaft Farbenindustrie'', znane i kao ''I.G.''. ''I.G.'', koja je proizvodila sredstva za bojenje, sinetičku gumu, ulja i ostale proizvode, sudjelovala je u ili dominirala sa oko 400 poduzeća. Neka od tih poduzeća su iskoristile milijune ratnih zarobljenika ili mještana teritorija koje je Reich osvojio kao prisilu radnu snagu u njemačkoj industriji. Kartele su također bile i opskrba za sistematično i znanstveno istrebljenje milijuna [[Jevreji|Židova]], [[Poljaci|Poljaka]], [[Rusi|Rusa]] i drugih koje je počinila Hitlerova vlada. == Opasni efekti nacizma == :''Vidi glavne članke:[[Neonacizam]], [[Antisemitizam]]'' Stvaranje ''"novog poretka"'' omogućilo je nacistima da eliminiraju nezaposlenost, osiguraju njemačkim radnicima dobar [[standard]] života, obogate političko vodstvo, industriju i financije i da razviju izvanredan ratni stroj. Kada su konstruirali njihov ''"novi poredak"'' u Njemačkoj, nacisti su razvili politiku i diplomaciju kako bi bili bliži stvaranju [[Velika Njemačka|Velike Njemačke]]. Hitlerova vanjska politika obilježava jednu mračnu stranu povijesti i detaljno je opisana u enciklopedijama iz Njemačke, Europe, Austrije, Čehoslovačke, Španjolske, Italije i Sovjetskog Saveza. Najvažniji događaji nacističkog režima su remilitarizacija [[Rhineland]]a ([[1936]].), osnivanje [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[1936]].), intervencija u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936]]. - [[1939]].) na strani [[Francisco Franco|Francisca Franca]], ''[[Anschluss]]'' ([[1938]].), uništenje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[1939]].), [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] ([[1939]].) i [[Njemačka invazija Poljske|invazija Poljske]] [[1. 9.|1. rujna]] [[1939]]. koja je rezultirala [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]]. Najtragičniji potez nacističke vlade u njemačkoj je dakako [[holokaust]], koji je rezultirao smrću 6 milijuna [[Jevreji|Židova]] i pripadnika drugih naroda i rasa ([[Romi]], [[Česi]], [[Poljaci]]) i ljudi nepodobnih po nacističkim doktrinama (politička oporba, [[homoseksualnost|homoseksualci]]). Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju [[neonacizam|neonacisti]], koji teže obnavljanju nacističkog pokreta. Odlikuju se [[rasizam|rasizmom]], [[antisemitizam|antisemitizmom]] i [[homofobija|homofobijom]]. == Izvori == * ''Microsoft Encarta 2006'', članak ''National Socialism'' {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat|National Socialism}} * [[Istaknuti Nacisti]] * [[SS]] * [[SA]] * [[Adolf Hitler]] * [[OKW]] * [[Gestapo]] * [[Fašizam]] * [[Benito Mussolini]] * [[Joseph Goebbels]] * [[Heinrich Himmler]] * [[Hermann Göring]] * [[Holokaust]] {{Ideologije}} [[Kategorija:Nacizam| ]] [[Kategorija:Ideologije]] [[Kategorija:Ekstremna desnica]] jlh57l59jlf9i5dl1opzerkua3j6ewn 0 32732 41260715 41260276 2022-08-01T02:31:18Z Xqbot 10993 Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Košarkaška reprezentacija Litve]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Košarkaška reprezentacija Litve]] 31df21jgdt71jufh9xzjguqdzth6lst 0 34377 41260722 41250296 2022-08-01T09:34:11Z Vitek 4676 wikitext text/x-wiki {| class="prettytable" width="78%" |----- |colspan="6" align="center" bgcolor="#FFA500" | '''Gradovi u Belgiji''' |----- |rowspan="2" align="center" bgcolor="#98FB98" | '''Rang''' || rowspan="2" align="center" bgcolor="#98FB98" | '''Ime''' || colspan="3" align="center" bgcolor="#98FB98" | '''Stanovništvo''' || rowspan="2" align="center" bgcolor="#98FB98" | '''Provincija''' |----- |align="center" bgcolor="#98FB98" | '''Popis stanovništva<br />u 1984''' || align="center" bgcolor="#98FB98" | '''Popis stanovništva<br />u 2000''' || align="center" bgcolor="#98FB98" | '''Procjena<br />u 2006''' |----- |align=right | 1. || [[Antwerpen]] || align=right | 488&nbsp;425 || align=right | 446&nbsp;525 || align=right | 461&nbsp;496 || Antwerpen |----- |align=right | 2. || [[Gent]] || align=right | 235&nbsp;401 || align=right | 224&nbsp;180 || align=right | 233&nbsp;120 || Kelet-Flandria |----- |align=right | 3. || [[Charleroi]] || align=right | 213&nbsp;041 || align=right | 200&nbsp;827 || align=right | 201&nbsp;300 || Hennegau |----- |align=right | 4. || [[Liège]] || align=right | 203&nbsp;065 || align=right | 185&nbsp;639 || align=right | 187&nbsp;086 || Liège |----- |align=right | 5. || [[Brisel]] || align=right | 137&nbsp;211 || align=right | 133&nbsp;859 || align=right | 144&nbsp;784 || Brisel |----- |align=right | 6. || [[Brugge]] || align=right | 118.146 || align=right | 116&nbsp;246 || align=right | 117&nbsp;224 || Nyugat-Flandria |----- |align=right | 7. || [[Schaarbeek]] || align=right | 105&nbsp;346 || align=right | 105&nbsp;692 || align=right | 111&nbsp;946 || Brisel |----- |align=right | 8. || [[Namur]] || align=right | 101&nbsp;861 || align=right | 105&nbsp;419 || align=right | 107&nbsp;178 || Namur |----- |align=right | 9. || [[Anderlecht]] || align=right | 91&nbsp;841 || align=right | 87&nbsp;812 || align=right | 96&nbsp;011 || Brisel |----- |align=right | 10. || [[Mons]] || align=right | 91&nbsp;216 || align=right | 90&nbsp;935 || align=right | 91&nbsp;221 || Hennegau |----- |align=right | 11. || [[Leuven]] || align=right | 84&nbsp;908 || align=right | 88&nbsp;014 || align=right | 90&nbsp;706 || Flamand-Brabant |----- |align=right | 12. || [[Sint-Jans-Molenbeek]] || align=right | 71&nbsp;130 || align=right | 71&nbsp;219 || align=right | 79&nbsp;877 || Brisel |----- |align=right | 13. || [[Mechelen]] || align=right | 76&nbsp;670 || align=right | 75&nbsp;438 || align=right | 78&nbsp;268 || Antwerpen |----- |align=right | 14. || [[Elsene]] || align=right | 74&nbsp;610 || align=right | 73&nbsp;174 || align=right | 77&nbsp;511 || Brisel |----- |align=right | 15. || [[Aalst]] || align=right | 77&nbsp;767 || align=right | 76&nbsp;313 || align=right | 77&nbsp;360 || Kelet-Flandria |----- |align=right | 16. || [[La Louvière]] || align=right | 76&nbsp;411 || align=right | 76&nbsp;568 || align=right | 77&nbsp;210 || Hennegau |----- |align=right | 17. || [[Ukkel]] || align=right | 75&nbsp;736 || align=right | 74&nbsp;221 || align=right | 75&nbsp;954 || Brisel |----- |align=right | 18. || [[Kortrijk]] || align=right | 75&nbsp;592 || align=right | 74&nbsp;790 || align=right | 73&nbsp;657 || Nyugat-Flandria |----- |align=right | 19. || [[Hasselt]] || align=right | 65&nbsp;503 || align=right | 68&nbsp;085 || align=right | 70&nbsp;035 || Limburg |----- |align=right | 20. || [[Sint-Niklaas]] || align=right | 68&nbsp;277 || align=right | 68&nbsp;290 || align=right | 69&nbsp;725 || Kelet-Flandria |----- |align=right | 21. || [[Ostende]] || align=right | 69&nbsp;039 || align=right | 67&nbsp;279 || align=right | 68&nbsp;931 || Nyugat-Flandria |----- |align=right | 22. || [[Tournai]] || align=right | 67&nbsp;291 || align=right | 67&nbsp;379 || align=right | 67&nbsp;534 || Hennegau |----- |align=right | 23. || [[Genk]] || align=right | 61&nbsp;532 || align=right | 62&nbsp;842 || align=right | 63&nbsp;787 || Limburg |----- |align=right | 24. || [[Seraing]] || align=right | 62&nbsp;832 || align=right | 60&nbsp;557 || align=right | 60&nbsp;740 || Lüttich |----- |align=right | 25. || [[Roeselare]] || align=right | 51&nbsp;712 || align=right | 54&nbsp;199 || align=right | 55&nbsp;775 || Nyugat-Flandria |----- |align=right | 26. || [[Verviers]] || align=right | 54&nbsp;155 || align=right | 53&nbsp;148 || align=right | 53&nbsp;597 || Lüttich |----- |align=right | 27. || [[Mouscron]] || align=right | 54&nbsp;315 || align=right | 52&nbsp;492 || align=right | 52&nbsp;825 || Hennegau |----- |align=right | 28. || [[Sint-Lambrechts-Woluwe]] || align=right | 48&nbsp;982 || align=right | 46&nbsp;528 || align=right | 47&nbsp;952 || Brisel |----- |align=right | 29. || [[Vorst]] || align=right | 49&nbsp;425 || align=right | 45&nbsp;555 || align=right | 47&nbsp;719 || Brisel |----- |align=right | 30. || [[Beveren]] || align=right | 41&nbsp;426 || align=right | 44&nbsp;977 || align=right | 45&nbsp;705 || Kelet-Flandria |----- |align=right | 31. || [[Sint-Gillis]] || align=right | 42&nbsp;769 || align=right | 42&nbsp;458 || align=right | 44&nbsp;265 || Brisel |----- |align=right | 32. || [[Dendermonde]] || align=right | 42&nbsp;512 || align=right | 43&nbsp;137 || align=right | 43&nbsp;347 || Kelet-Flandria |----- |align=right | 33. || [[Jette]] || align=right | 39&nbsp;320 || align=right | 39&nbsp;749 || align=right | 42&nbsp;981 || Brisel |----- |align=right | 34. || [[Etterbeek]] || align=right | 44&nbsp;267 || align=right | 39&nbsp;404 || align=right | 41&nbsp;740 || Brisel |----- |align=right | 35. || [[Beringen (Belgija)|Beringen]] || align=right | 35&nbsp;115 || align=right | 39&nbsp;261 || align=right | 41&nbsp;072 || Limburg |} [[Kategorija:Belgija]] [[Kategorija:Popisi naselja i gradova|Belgija]] 7tcxrv2pe0yoma6g8kva8hq3kkwsfea 0 52684 41260698 41260556 2022-07-31T22:18:16Z 212.200.182.89 /* Turska */ wikitext text/x-wiki {{Izvor}} == [[Amerika]] == === [[SAD]] === * [[Abbott]] ([[1909]]. - [[1918]].) * [[Allstate]] ([[1952]]. - [[1953]].) * [[American Austin]] ([[1930]]. - [[1935]].) * [[American LaFrance]] ([[1907]]. - [[1920]].) * [[American Motors]] ([[1954]]. - [[1987]].) * [[Apollo (automobil - SAD)|Apollo]] ([[1962]]. - [[1967]].) * [[Apperson]] ([[1902]]. - [[1926]].) * [[AQC]] ([[1968]]. - [[1970]].) * [[Arnoult]] ([[1952]]. - [[1964]].) * [[ASC]] ([[1987]]. - [[1987]].) * [[Auburn]] ([[1900]]. - [[1937]].) * [[Avanti]] ([[1964]]. - [[1992]].; [[2000]].) * [[Baker]] ([[1899]]. - [[1916]].) * [[Bantam]] ([[1930]]. - [[1941]].) * [[Buick]] ([[1903]].) * [[Cadillac]] ([[1902]].) * [[Chevrolet]] ([[1911]].) * [[Chrysler]] ([[1924]].) * [[De Lorean Motor Company|De Lorean]] ([[1975]]. - [[1982]].) * [[Dodge]] ([[1914]].) * [[Ford]] ([[1903]].) * [[GMC]] ([[1908]].) * [[Hummer]] ([[1983]].) * [[Jeep]] ([[1941]].) * [[Lincoln]] ([[1921]].) * [[Mercury]] ([[1938]].) * [[Oldsmobile]] ([[1896]]. - [[2004]].) * [[Plymouth (automobil)|Plymouth]] ([[1928]]. - [[2001]].) * [[Pontiac (automobil)|Pontiac]] ([[1926]].) * [[Saturn (automobil)|Saturn]] ([[1990]].) * [[Tesla Motors]] ([[2003]].) == [[Australija]] == * [[Ascort]] ([[1959]]. - [[1969]].) * [[Holden]] ([[1948]].) == [[Azija]] == === [[Indija]] === * [[Ashok Leyland]] ([[1948]].) * [[Bajaj Auto]] ([[1945]].) * [[Eicher Motors]] ([[1948]].) * [[Force Motors]] ([[1958]].) * [[Hindustan Motors]] ([[1942]].) * [[Maruti Suzuki]] ([[1981]].) * [[Mahindra]] ([[1945]].) * [[Premier]] ([[1944]].) * [[Tata Motors]] ([[1945]].) === [[Iran]] === * [[Iran Khodro]] ([[1962.]]) * [[SAIPA]] ([[1966.]]) * [[Pars Khodro]] ([[1967.]]) * [[Bahman Group]] ([[1952.]]) * [[Rakhsh Khodro]] * [[Kerman Motors]] * [[Kish Khodro]] * [[Raniran]] * [[Traktorsazi]] * [[Shahab Khodro]] * [[Zamyad]] * [[Morattab]] * [[Reyan]] * [[Diar]] * [[Khodro Kaveer]] * [[Rain Khodrosazan]] * [[Modiran|MVM]] * [[Zagross Khodro]] === [[Izrael]] === * [[Autocars]] ([[1958]]. - [[1975]].) === [[Japan]] === * [[Acura]] ([[1986]].) * [[ASL]] ([[2001]].) * [[Autobacs]] ([[2003]].) * [[Daihatsu]] ([[1951]].) * [[Honda]] (131.600 zaposlenih) ([[1962]].) * [[Infiniti]] ([[1989]].) * [[Isuzu]] ([[1953]].) * [[Lexus]] ([[1988]].) * [[Mazda]] (20.121 zaposlenih) ([[1960]].) * [[Mitsubishi]] (35.655 zaposlenih) ([[1959]].) * [[Nissan]] ([[1934]].) * [[Scion]] ([[2003]].) * [[Subaru]] ([[1958]].) * [[Suzuki]] (13.760 zaposlenih) ([[1955]].) * [[Toyota]] (264.410 zaposlenih) ([[1935]].) === [[Južna Koreja]] === * [[Asia Motors]] ([[1965]]. - [[1999]].) * [[Daewoo]] ([[1983]].) * [[Hyundai]] ([[1974]].) * [[Kia]] ([[1962]].) * [[SsangYong]] ([[1954]].) === [[Kina]] === * [[BYD]] ([[1995]].) * [[BAIC Motor]] ([[1958]].) * [[Brilliance Auto]] ([[1992]].) * [[Chery]] ([[1997]].) * [[Chang'an Automobile]] ([[1990]].) * [[Dongfeng Motor]] ([[1969]].) * [[FAW]] ([[1953]].) * [[Geely]] ([[1986]].) * [[Great Wall]] ([[1984]].) * [[GAC Group]] ([[1955]].) * [[JAC Motors]] ([[1964]].) * [[Lifan Group]] ([[1992]].) * [[Liaoning SG Automotive]] ([[1984]].) * [[Landwind]] ([[2004]].) * [[Qoros]] ([[2007]].) * [[Soueast]] ([[1995]].) * [[SAIC Motor]] ([[1958]].) * [[Venucia]] ([[2010]].) * [[Wuling Motors]] ([[1982]].) === [[Malezija]] === * [[Proton(automobili)|Proton]] ([[1983]].) * [[Perodua]] ([[1992]].) === [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] === * [[AMV]] ([[2003]].) == [[Europa]] == === [[Austrija]] === * [[Austro-Daimler]] ([[1899]]. - [[1939]].) * [[Austro-Fiat]] ([[1907]]. - [[1925]].) === [[Belgija]] === * [[Apal]] ([[1961]]. - [[1995]].) * [[Gillet]] ([[1992]].) * [[Impéria]] ([[1904]]. - [[1958]].) * [[Nagant]] ([[1900]]. - [[1928]].) * [[Van Hool]] ([[1947]].) === [[Čehoslovačka]] === * [[Aero]] ([[1929]]. - [[1951]].) === [[Češka]] === * [[AMC]] ([[1997]].) * [[Avia]] ([[1956]]. - [[1957]].; [[1994]]. - [[1996]].) * [[Škoda]] ([[1925]].) * [[Tatra (kompanija)|Tatra]] ([[1897]].) === [[Francuska]] === * [[Acrea]] ([[2006]].) * [[Aixam]] ([[1983]].) * [[Alart]] ([[1959]]. - [[1959]].) * [[Alba]] ([[1913]]. - [[1928]].) * [[Alesia]] ([[2001]]. - [[2001]].) * [[Amilcar]] ([[1921]]. - [[1939]].) * [[Arola]] ([[1976]]. - [[1983]].) * [[Arzens]] ([[1938]]. - [[1942]].) * [[Autobleu]] ([[1953]]. - [[1967]].) * [[Auverland]] ([[1984]].) * [[Avions Voisin]] ([[1919]]. - [[1939]].) * [[Ballot]] ([[1919]]. - [[1932]].) * [[Barré]] ([[1897]]. - [[1930]].) * [[Baudier]] ([[1900]]. - [[1900]].) * [[Bugatti]] ([[1909]].) * [[Citroën]] ([[1919]].) * [[Peugeot]] ([[1889]].) * [[Renault]] ([[1898]].) :* [[Renault Alpine]] ([[1955]]. - [[1995]].) * [[Simca]] ([[1934]]. - [[1980]].) * [[Venturi(automobili)|Venturi]] ([[1984]].) === [[Italija]] === * [[Abarth]] ([[1950]]. - [[1971]].) * [[Alca]] ([[1947]]. - [[1947]].) * [[Alfa Romeo]] ([[1909]].) * [[Ansaldo]] ([[1919]]. - [[1936]].) * [[Aquila Italiana]] ([[1906]]. - [[1917]].) * [[ASA]] ([[1962]]. - [[1968]].) * [[Autobianchi]] ([[1955]]. - [[1989]].) * [[Autozodiaco]] ([[1968]]. - [[1981]].) * [[Bandini]] ([[1947]]. - [[1968]].) * [[De Tomaso]] ([[1959]].) * [[Ferrari]] ([[1946]].) * [[Fiat]] ([[1899]].) * [[Iveco]] ([[1975]].) * [[Lancia]] ([[1906]].) * [[Lamborghini]] ([[1963]].) * [[Maserati]] ([[1926]].) * [[Pagani Zonda|Pagani]] ([[1992]].) === [[Nizozemska]] === * [[DAF]] ([[1928]].) * [[Donkervoort]] ([[1978]].) * [[Spyker]] ([[1899]]. - [[1926]].; [[2000]].) * [[Vencer]] ([[2010]].) * [[VDL Berkhof]] ([[1970]].) === [[Njemačka]] === * [[Abt Sportsline]] ([[1973]].) * [[AC Schnitzer]] ([[1969.]]) * [[Adler]] ([[1900]]. - [[1941]].) * [[AGA]] ([[1919]]. - [[1929]].) * [[Alpina]] ([[1963]].; [[1983]].) * [[Amphicar]] ([[1961]]. - [[1967]].) * [[Apollo (automobil-Njemačka)|Apollo]] ([[1910]]. - [[1926]].) * [[Arden(automobili)|Arden]] ([[1982]].) * [[Audi]] ([[1909]]. - [[1939]].; [[1965]].) * [[Auto Union]] ([[1932]]. - [[1940]].; [[1957]]. - [[1965]].) * [[AWE]] ([[1949]]. - [[1991]].) * [[AWS]] ([[1971]]. - [[1974]].) * [[AWZ]] ([[1949]]. - [[1991]].) * [[Barkas]] ([[1957]]. - [[1991]].) * [[BAT]] ([[1973]].) * [[Baur]] ([[1910]].) * [[BAW]] ([[1955]]. - [[1957]].) * [[BMW]] ([[1928]].) * [[MAN]] ([[1915]].) * [[Maybach]] ([[1909]].) * [[Mercedes]] ([[1901]]. - [[1926]].) * [[Mercedes-Benz]] ([[1926]].) :* [[Mercedes-Benz AMG]] ([[1967]].) :* [[Brabus]] ([[1977]].) * [[Neoplan]] ([[1935]].) * [[Opel]] ([[1898]].) * [[Porsche]] ([[1948]].) * [[Smart]] ([[1994]].) * [[Setra]] ([[1950]].) * [[Trabant]] ([[1957]]. - [[1991]].) * [[Volkswagen]] ([[1939]].) * [[Wartburg(automobili)|Wartburg]] ([[1898]]. - [[1904]].; [[1955]]. - [[1991]].) === [[Poljska]] === * [[AMZ-Kutno]] ([[1999]].) * [[Arrinera]] ([[2008]].) * [[Towarzystwo Budowy Samochodów AS|AS]] ([[1924]]. - [[1939]].) * [[Automet]] ([[1990]].) * [[Autosan]] ([[1832]].) * [[CWS]] ([[1918]]. - [[1931]].) * [[Fabryka Samochodow Ciężarowych|FS Honker]] ([[1948]].) * [[Fabryka Samochodow Małolitrażowych|FSM]] ([[1948]]. - [[1992]].) * [[Fabryka Samochodów Osobowych|FSO]] ([[1948]].) * [[Fabryka Samochodów Rolniczych|FSR]] ([[1953]]. - [[1996]].) * [[HSW (Hydros)]] ([[1938]].) * [[Hydrocar]] ([[2015]].) * [[Jelcz]] ([[1952]].) * [[LRL]] ([[1866]]. - [[1944]].) * [[Ralf-Stetysz]] ([[1924]]. - [[1929]].) * [[Melex]] ([[1971]].) * [[Państwowe Zakłady Inżynierii|PZInż.]] ([[1928]]. - [[1939]].) * [[Polski Fiat]] ([[1932]]. - [[1939]]., [[1967]]. - [[1994]].) * [[Solaris]] ([[1994]].) * [[Solbus]] ([[2001]].) * [[Star (Poljska)|Star]] ([[1948]]. - [[2009]].) * [[Ursus (Poljska)|Ursus]] ([[1893]].) * [[WSK Mielec (Mikrus)]] ([[1957]]. - [[1960]].) * [[Zakład Samochodów Dostawczych|ZSD]] ([[1952]]. - [[2003]].) === [[Rumunjska]] === * [[ARO]] ([[1957]].) * [[Dacia (automobil)|Dacia]] ([[1966]].) === [[Rusija]] === * [[ASM]] ([[1999]].) * [[Avtotor]] ([[1997]].) * [[AZLK]] ([[1929.]] - [[2002]].) * [[GAZ]] ([[1932]].) * [[KAMAZ]] ([[1976]].) * [[Lada]] ([[1966]].) * [[UAZ]] ([[1941]].) * [[ZiL]] ([[1916.]] - [[2012]].) === [[Srbija]] === * [[FAP]] ([[1952]].) * [[Zastava 101|Zastava]] ([[1953]]. - [[2008]].) === [[Španjolska]] === * [[Abadal]] ([[1912]]. - [[1923]].) * [[Aster]] ([[2000]]. - [[2003]].) * [[Hispano-Suiza]] ([[1904]]. - [[1946]].) * [[Hurtan]] ([[1991]].) * [[Irizar]] ([[1928]].) * [[Pegaso]] ([[1946]]. - [[1994]].) * [[Seat]] ([[1950]].) * [[Tauro(automobili)|Tauro]] ([[2010]].) === [[Švedska]] === * [[Koenigsegg]] ([[1994]].) * [[Saab (automobil)|Saab]] ([[1949.]] - [[2012.]]) * [[Scania]] ([[1891]].) * [[Volvo]] ([[1927]].) === [[Švicarska]] === * [[Albar]] ([[1972]]. - [[1996]].) * [[Monteverdi(automobil)|Monteverdi]] ([[1967]]. - [[1984]].) * [[Martini(automobil)|Martini]] ([[1897]]. - [[1934]].) * [[Saurer]] ([[1903]]. - [[1982]].) === [[Turska]] === * [[Anadol]] ([[1959]]. - [[1985]].) * [[BMC]] ([[1964]].) * [[Karsan(automobili) |Karsan]] ([[1966]].) * [[Otokar]] ([[1963]].) * [[Tofaş]] ([[1968]].) === [[Ukrajina]] === * [[ZAZ]] ([[1959]].) === [[Velika Britanija]] === * [[ABC (All British Cycle)]] ([[1919]]. - [[1929]].) * [[ABC (Auto Body Craft)]] ([[1969]]. - [[1973]].) * [[AC]] ([[1908]].) * [[ADA]] ([[1982]]. - [[1988]].) * [[Aerotec]] ([[2000]].) * [[AJS]] ([[1929]]. - [[1931]].) * [[Albion]] ([[1900]]. - [[1913]].) * [[Allard]] ([[1937]]. - [[1960]].) * [[Alldays & Onions]] ([[1898]]. - [[1918]].) * [[Alta]] ([[1929]]. - [[1948]].) * [[Alvis]] ([[1920]]. - [[1967]].) * [[Andre]] ([[1933]]. - [[1934]].) * [[Arab]] ([[1926]]. - [[1928]].) * [[Argyll]] ([[1899]]. - [[1932]].; [[1984]]. - [[1988]].) * [[Ariel (automobil)|Ariel]] ([[1898]].) * [[Armstrong Siddeley]] ([[1919]]. - [[1960]].) * [[Ascari]] ([[1995]].) * [[Asquith]] ([[1980]].) * [[Aston Martin]] ([[1914]].) * [[Atalanta]] ([[1937]]. - [[1939]].) * [[Austin]] ([[1906]]. - [[1990]].) * [[Austin-Healey]] ([[1953]]. - [[1971]].) * [[Banham]] ([[1955]].) * [[Bentley]] ([[1919]].) * [[Bristol (automobili)|Bristol]] ([[1945]]. - [[2020]].) * [[Caterham]] ([[1973]].) * [[Ginetta]] ([[1958]].) * [[Jaguar (automobil)|Jaguar]] ([[1945]].) * [[Land Rover]] ([[1948]].) * [[Lotus]] ([[1952]].) * [[McLaren]] ([[1989]].) * [[MG]] ([[1923]]. - [[2005]].) * [[Mini]] ([[1959]].) * [[Morgan (automobili)|Morgan]] ([[1910]].) * [[Noble (automobili)|Noble]] ([[1999]].) * [[Rolls-Royce]] ([[1904]].) * [[MG Rover Group]] ([[1904]]. - [[2005]].) * [[Talbot(automobili)|Talbot]] ([[1903]]. - [[1994]].) * [[TVR]] ([[1947]].) * [[Vauxhall]] ([[1903]].) [[Kategorija:Proizvođači automobila| ]] [[Kategorija:Liste]] fuwsrxtg5n1zs613kf4prfkjyw9wwex 41260701 41260698 2022-07-31T22:44:11Z Vipz 151311 /* Turska */ razmak u linku wikitext text/x-wiki {{Izvor}} == [[Amerika]] == === [[SAD]] === * [[Abbott]] ([[1909]]. - [[1918]].) * [[Allstate]] ([[1952]]. - [[1953]].) * [[American Austin]] ([[1930]]. - [[1935]].) * [[American LaFrance]] ([[1907]]. - [[1920]].) * [[American Motors]] ([[1954]]. - [[1987]].) * [[Apollo (automobil - SAD)|Apollo]] ([[1962]]. - [[1967]].) * [[Apperson]] ([[1902]]. - [[1926]].) * [[AQC]] ([[1968]]. - [[1970]].) * [[Arnoult]] ([[1952]]. - [[1964]].) * [[ASC]] ([[1987]]. - [[1987]].) * [[Auburn]] ([[1900]]. - [[1937]].) * [[Avanti]] ([[1964]]. - [[1992]].; [[2000]].) * [[Baker]] ([[1899]]. - [[1916]].) * [[Bantam]] ([[1930]]. - [[1941]].) * [[Buick]] ([[1903]].) * [[Cadillac]] ([[1902]].) * [[Chevrolet]] ([[1911]].) * [[Chrysler]] ([[1924]].) * [[De Lorean Motor Company|De Lorean]] ([[1975]]. - [[1982]].) * [[Dodge]] ([[1914]].) * [[Ford]] ([[1903]].) * [[GMC]] ([[1908]].) * [[Hummer]] ([[1983]].) * [[Jeep]] ([[1941]].) * [[Lincoln]] ([[1921]].) * [[Mercury]] ([[1938]].) * [[Oldsmobile]] ([[1896]]. - [[2004]].) * [[Plymouth (automobil)|Plymouth]] ([[1928]]. - [[2001]].) * [[Pontiac (automobil)|Pontiac]] ([[1926]].) * [[Saturn (automobil)|Saturn]] ([[1990]].) * [[Tesla Motors]] ([[2003]].) == [[Australija]] == * [[Ascort]] ([[1959]]. - [[1969]].) * [[Holden]] ([[1948]].) == [[Azija]] == === [[Indija]] === * [[Ashok Leyland]] ([[1948]].) * [[Bajaj Auto]] ([[1945]].) * [[Eicher Motors]] ([[1948]].) * [[Force Motors]] ([[1958]].) * [[Hindustan Motors]] ([[1942]].) * [[Maruti Suzuki]] ([[1981]].) * [[Mahindra]] ([[1945]].) * [[Premier]] ([[1944]].) * [[Tata Motors]] ([[1945]].) === [[Iran]] === * [[Iran Khodro]] ([[1962.]]) * [[SAIPA]] ([[1966.]]) * [[Pars Khodro]] ([[1967.]]) * [[Bahman Group]] ([[1952.]]) * [[Rakhsh Khodro]] * [[Kerman Motors]] * [[Kish Khodro]] * [[Raniran]] * [[Traktorsazi]] * [[Shahab Khodro]] * [[Zamyad]] * [[Morattab]] * [[Reyan]] * [[Diar]] * [[Khodro Kaveer]] * [[Rain Khodrosazan]] * [[Modiran|MVM]] * [[Zagross Khodro]] === [[Izrael]] === * [[Autocars]] ([[1958]]. - [[1975]].) === [[Japan]] === * [[Acura]] ([[1986]].) * [[ASL]] ([[2001]].) * [[Autobacs]] ([[2003]].) * [[Daihatsu]] ([[1951]].) * [[Honda]] (131.600 zaposlenih) ([[1962]].) * [[Infiniti]] ([[1989]].) * [[Isuzu]] ([[1953]].) * [[Lexus]] ([[1988]].) * [[Mazda]] (20.121 zaposlenih) ([[1960]].) * [[Mitsubishi]] (35.655 zaposlenih) ([[1959]].) * [[Nissan]] ([[1934]].) * [[Scion]] ([[2003]].) * [[Subaru]] ([[1958]].) * [[Suzuki]] (13.760 zaposlenih) ([[1955]].) * [[Toyota]] (264.410 zaposlenih) ([[1935]].) === [[Južna Koreja]] === * [[Asia Motors]] ([[1965]]. - [[1999]].) * [[Daewoo]] ([[1983]].) * [[Hyundai]] ([[1974]].) * [[Kia]] ([[1962]].) * [[SsangYong]] ([[1954]].) === [[Kina]] === * [[BYD]] ([[1995]].) * [[BAIC Motor]] ([[1958]].) * [[Brilliance Auto]] ([[1992]].) * [[Chery]] ([[1997]].) * [[Chang'an Automobile]] ([[1990]].) * [[Dongfeng Motor]] ([[1969]].) * [[FAW]] ([[1953]].) * [[Geely]] ([[1986]].) * [[Great Wall]] ([[1984]].) * [[GAC Group]] ([[1955]].) * [[JAC Motors]] ([[1964]].) * [[Lifan Group]] ([[1992]].) * [[Liaoning SG Automotive]] ([[1984]].) * [[Landwind]] ([[2004]].) * [[Qoros]] ([[2007]].) * [[Soueast]] ([[1995]].) * [[SAIC Motor]] ([[1958]].) * [[Venucia]] ([[2010]].) * [[Wuling Motors]] ([[1982]].) === [[Malezija]] === * [[Proton(automobili)|Proton]] ([[1983]].) * [[Perodua]] ([[1992]].) === [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] === * [[AMV]] ([[2003]].) == [[Europa]] == === [[Austrija]] === * [[Austro-Daimler]] ([[1899]]. - [[1939]].) * [[Austro-Fiat]] ([[1907]]. - [[1925]].) === [[Belgija]] === * [[Apal]] ([[1961]]. - [[1995]].) * [[Gillet]] ([[1992]].) * [[Impéria]] ([[1904]]. - [[1958]].) * [[Nagant]] ([[1900]]. - [[1928]].) * [[Van Hool]] ([[1947]].) === [[Čehoslovačka]] === * [[Aero]] ([[1929]]. - [[1951]].) === [[Češka]] === * [[AMC]] ([[1997]].) * [[Avia]] ([[1956]]. - [[1957]].; [[1994]]. - [[1996]].) * [[Škoda]] ([[1925]].) * [[Tatra (kompanija)|Tatra]] ([[1897]].) === [[Francuska]] === * [[Acrea]] ([[2006]].) * [[Aixam]] ([[1983]].) * [[Alart]] ([[1959]]. - [[1959]].) * [[Alba]] ([[1913]]. - [[1928]].) * [[Alesia]] ([[2001]]. - [[2001]].) * [[Amilcar]] ([[1921]]. - [[1939]].) * [[Arola]] ([[1976]]. - [[1983]].) * [[Arzens]] ([[1938]]. - [[1942]].) * [[Autobleu]] ([[1953]]. - [[1967]].) * [[Auverland]] ([[1984]].) * [[Avions Voisin]] ([[1919]]. - [[1939]].) * [[Ballot]] ([[1919]]. - [[1932]].) * [[Barré]] ([[1897]]. - [[1930]].) * [[Baudier]] ([[1900]]. - [[1900]].) * [[Bugatti]] ([[1909]].) * [[Citroën]] ([[1919]].) * [[Peugeot]] ([[1889]].) * [[Renault]] ([[1898]].) :* [[Renault Alpine]] ([[1955]]. - [[1995]].) * [[Simca]] ([[1934]]. - [[1980]].) * [[Venturi(automobili)|Venturi]] ([[1984]].) === [[Italija]] === * [[Abarth]] ([[1950]]. - [[1971]].) * [[Alca]] ([[1947]]. - [[1947]].) * [[Alfa Romeo]] ([[1909]].) * [[Ansaldo]] ([[1919]]. - [[1936]].) * [[Aquila Italiana]] ([[1906]]. - [[1917]].) * [[ASA]] ([[1962]]. - [[1968]].) * [[Autobianchi]] ([[1955]]. - [[1989]].) * [[Autozodiaco]] ([[1968]]. - [[1981]].) * [[Bandini]] ([[1947]]. - [[1968]].) * [[De Tomaso]] ([[1959]].) * [[Ferrari]] ([[1946]].) * [[Fiat]] ([[1899]].) * [[Iveco]] ([[1975]].) * [[Lancia]] ([[1906]].) * [[Lamborghini]] ([[1963]].) * [[Maserati]] ([[1926]].) * [[Pagani Zonda|Pagani]] ([[1992]].) === [[Nizozemska]] === * [[DAF]] ([[1928]].) * [[Donkervoort]] ([[1978]].) * [[Spyker]] ([[1899]]. - [[1926]].; [[2000]].) * [[Vencer]] ([[2010]].) * [[VDL Berkhof]] ([[1970]].) === [[Njemačka]] === * [[Abt Sportsline]] ([[1973]].) * [[AC Schnitzer]] ([[1969.]]) * [[Adler]] ([[1900]]. - [[1941]].) * [[AGA]] ([[1919]]. - [[1929]].) * [[Alpina]] ([[1963]].; [[1983]].) * [[Amphicar]] ([[1961]]. - [[1967]].) * [[Apollo (automobil-Njemačka)|Apollo]] ([[1910]]. - [[1926]].) * [[Arden(automobili)|Arden]] ([[1982]].) * [[Audi]] ([[1909]]. - [[1939]].; [[1965]].) * [[Auto Union]] ([[1932]]. - [[1940]].; [[1957]]. - [[1965]].) * [[AWE]] ([[1949]]. - [[1991]].) * [[AWS]] ([[1971]]. - [[1974]].) * [[AWZ]] ([[1949]]. - [[1991]].) * [[Barkas]] ([[1957]]. - [[1991]].) * [[BAT]] ([[1973]].) * [[Baur]] ([[1910]].) * [[BAW]] ([[1955]]. - [[1957]].) * [[BMW]] ([[1928]].) * [[MAN]] ([[1915]].) * [[Maybach]] ([[1909]].) * [[Mercedes]] ([[1901]]. - [[1926]].) * [[Mercedes-Benz]] ([[1926]].) :* [[Mercedes-Benz AMG]] ([[1967]].) :* [[Brabus]] ([[1977]].) * [[Neoplan]] ([[1935]].) * [[Opel]] ([[1898]].) * [[Porsche]] ([[1948]].) * [[Smart]] ([[1994]].) * [[Setra]] ([[1950]].) * [[Trabant]] ([[1957]]. - [[1991]].) * [[Volkswagen]] ([[1939]].) * [[Wartburg(automobili)|Wartburg]] ([[1898]]. - [[1904]].; [[1955]]. - [[1991]].) === [[Poljska]] === * [[AMZ-Kutno]] ([[1999]].) * [[Arrinera]] ([[2008]].) * [[Towarzystwo Budowy Samochodów AS|AS]] ([[1924]]. - [[1939]].) * [[Automet]] ([[1990]].) * [[Autosan]] ([[1832]].) * [[CWS]] ([[1918]]. - [[1931]].) * [[Fabryka Samochodow Ciężarowych|FS Honker]] ([[1948]].) * [[Fabryka Samochodow Małolitrażowych|FSM]] ([[1948]]. - [[1992]].) * [[Fabryka Samochodów Osobowych|FSO]] ([[1948]].) * [[Fabryka Samochodów Rolniczych|FSR]] ([[1953]]. - [[1996]].) * [[HSW (Hydros)]] ([[1938]].) * [[Hydrocar]] ([[2015]].) * [[Jelcz]] ([[1952]].) * [[LRL]] ([[1866]]. - [[1944]].) * [[Ralf-Stetysz]] ([[1924]]. - [[1929]].) * [[Melex]] ([[1971]].) * [[Państwowe Zakłady Inżynierii|PZInż.]] ([[1928]]. - [[1939]].) * [[Polski Fiat]] ([[1932]]. - [[1939]]., [[1967]]. - [[1994]].) * [[Solaris]] ([[1994]].) * [[Solbus]] ([[2001]].) * [[Star (Poljska)|Star]] ([[1948]]. - [[2009]].) * [[Ursus (Poljska)|Ursus]] ([[1893]].) * [[WSK Mielec (Mikrus)]] ([[1957]]. - [[1960]].) * [[Zakład Samochodów Dostawczych|ZSD]] ([[1952]]. - [[2003]].) === [[Rumunjska]] === * [[ARO]] ([[1957]].) * [[Dacia (automobil)|Dacia]] ([[1966]].) === [[Rusija]] === * [[ASM]] ([[1999]].) * [[Avtotor]] ([[1997]].) * [[AZLK]] ([[1929.]] - [[2002]].) * [[GAZ]] ([[1932]].) * [[KAMAZ]] ([[1976]].) * [[Lada]] ([[1966]].) * [[UAZ]] ([[1941]].) * [[ZiL]] ([[1916.]] - [[2012]].) === [[Srbija]] === * [[FAP]] ([[1952]].) * [[Zastava 101|Zastava]] ([[1953]]. - [[2008]].) === [[Španjolska]] === * [[Abadal]] ([[1912]]. - [[1923]].) * [[Aster]] ([[2000]]. - [[2003]].) * [[Hispano-Suiza]] ([[1904]]. - [[1946]].) * [[Hurtan]] ([[1991]].) * [[Irizar]] ([[1928]].) * [[Pegaso]] ([[1946]]. - [[1994]].) * [[Seat]] ([[1950]].) * [[Tauro(automobili)|Tauro]] ([[2010]].) === [[Švedska]] === * [[Koenigsegg]] ([[1994]].) * [[Saab (automobil)|Saab]] ([[1949.]] - [[2012.]]) * [[Scania]] ([[1891]].) * [[Volvo]] ([[1927]].) === [[Švicarska]] === * [[Albar]] ([[1972]]. - [[1996]].) * [[Monteverdi(automobil)|Monteverdi]] ([[1967]]. - [[1984]].) * [[Martini(automobil)|Martini]] ([[1897]]. - [[1934]].) * [[Saurer]] ([[1903]]. - [[1982]].) === [[Turska]] === * [[Anadol]] ([[1959]]. - [[1985]].) * [[BMC]] ([[1964]].) * [[Karsan (automobili)|Karsan]] ([[1966]].) * [[Otokar]] ([[1963]].) * [[Tofaş]] ([[1968]].) === [[Ukrajina]] === * [[ZAZ]] ([[1959]].) === [[Velika Britanija]] === * [[ABC (All British Cycle)]] ([[1919]]. - [[1929]].) * [[ABC (Auto Body Craft)]] ([[1969]]. - [[1973]].) * [[AC]] ([[1908]].) * [[ADA]] ([[1982]]. - [[1988]].) * [[Aerotec]] ([[2000]].) * [[AJS]] ([[1929]]. - [[1931]].) * [[Albion]] ([[1900]]. - [[1913]].) * [[Allard]] ([[1937]]. - [[1960]].) * [[Alldays & Onions]] ([[1898]]. - [[1918]].) * [[Alta]] ([[1929]]. - [[1948]].) * [[Alvis]] ([[1920]]. - [[1967]].) * [[Andre]] ([[1933]]. - [[1934]].) * [[Arab]] ([[1926]]. - [[1928]].) * [[Argyll]] ([[1899]]. - [[1932]].; [[1984]]. - [[1988]].) * [[Ariel (automobil)|Ariel]] ([[1898]].) * [[Armstrong Siddeley]] ([[1919]]. - [[1960]].) * [[Ascari]] ([[1995]].) * [[Asquith]] ([[1980]].) * [[Aston Martin]] ([[1914]].) * [[Atalanta]] ([[1937]]. - [[1939]].) * [[Austin]] ([[1906]]. - [[1990]].) * [[Austin-Healey]] ([[1953]]. - [[1971]].) * [[Banham]] ([[1955]].) * [[Bentley]] ([[1919]].) * [[Bristol (automobili)|Bristol]] ([[1945]]. - [[2020]].) * [[Caterham]] ([[1973]].) * [[Ginetta]] ([[1958]].) * [[Jaguar (automobil)|Jaguar]] ([[1945]].) * [[Land Rover]] ([[1948]].) * [[Lotus]] ([[1952]].) * [[McLaren]] ([[1989]].) * [[MG]] ([[1923]]. - [[2005]].) * [[Mini]] ([[1959]].) * [[Morgan (automobili)|Morgan]] ([[1910]].) * [[Noble (automobili)|Noble]] ([[1999]].) * [[Rolls-Royce]] ([[1904]].) * [[MG Rover Group]] ([[1904]]. - [[2005]].) * [[Talbot(automobili)|Talbot]] ([[1903]]. - [[1994]].) * [[TVR]] ([[1947]].) * [[Vauxhall]] ([[1903]].) [[Kategorija:Proizvođači automobila| ]] [[Kategorija:Liste]] 68ne9103ys1lmb8g5d4hgdqkxuxxubv 41260706 41260701 2022-08-01T00:08:19Z 109.245.39.169 /* Turska */ wikitext text/x-wiki {{Izvor}} == [[Amerika]] == === [[SAD]] === * [[Abbott]] ([[1909]]. - [[1918]].) * [[Allstate]] ([[1952]]. - [[1953]].) * [[American Austin]] ([[1930]]. - [[1935]].) * [[American LaFrance]] ([[1907]]. - [[1920]].) * [[American Motors]] ([[1954]]. - [[1987]].) * [[Apollo (automobil - SAD)|Apollo]] ([[1962]]. - [[1967]].) * [[Apperson]] ([[1902]]. - [[1926]].) * [[AQC]] ([[1968]]. - [[1970]].) * [[Arnoult]] ([[1952]]. - [[1964]].) * [[ASC]] ([[1987]]. - [[1987]].) * [[Auburn]] ([[1900]]. - [[1937]].) * [[Avanti]] ([[1964]]. - [[1992]].; [[2000]].) * [[Baker]] ([[1899]]. - [[1916]].) * [[Bantam]] ([[1930]]. - [[1941]].) * [[Buick]] ([[1903]].) * [[Cadillac]] ([[1902]].) * [[Chevrolet]] ([[1911]].) * [[Chrysler]] ([[1924]].) * [[De Lorean Motor Company|De Lorean]] ([[1975]]. - [[1982]].) * [[Dodge]] ([[1914]].) * [[Ford]] ([[1903]].) * [[GMC]] ([[1908]].) * [[Hummer]] ([[1983]].) * [[Jeep]] ([[1941]].) * [[Lincoln]] ([[1921]].) * [[Mercury]] ([[1938]].) * [[Oldsmobile]] ([[1896]]. - [[2004]].) * [[Plymouth (automobil)|Plymouth]] ([[1928]]. - [[2001]].) * [[Pontiac (automobil)|Pontiac]] ([[1926]].) * [[Saturn (automobil)|Saturn]] ([[1990]].) * [[Tesla Motors]] ([[2003]].) == [[Australija]] == * [[Ascort]] ([[1959]]. - [[1969]].) * [[Holden]] ([[1948]].) == [[Azija]] == === [[Indija]] === * [[Ashok Leyland]] ([[1948]].) * [[Bajaj Auto]] ([[1945]].) * [[Eicher Motors]] ([[1948]].) * [[Force Motors]] ([[1958]].) * [[Hindustan Motors]] ([[1942]].) * [[Maruti Suzuki]] ([[1981]].) * [[Mahindra]] ([[1945]].) * [[Premier]] ([[1944]].) * [[Tata Motors]] ([[1945]].) === [[Iran]] === * [[Iran Khodro]] ([[1962.]]) * [[SAIPA]] ([[1966.]]) * [[Pars Khodro]] ([[1967.]]) * [[Bahman Group]] ([[1952.]]) * [[Rakhsh Khodro]] * [[Kerman Motors]] * [[Kish Khodro]] * [[Raniran]] * [[Traktorsazi]] * [[Shahab Khodro]] * [[Zamyad]] * [[Morattab]] * [[Reyan]] * [[Diar]] * [[Khodro Kaveer]] * [[Rain Khodrosazan]] * [[Modiran|MVM]] * [[Zagross Khodro]] === [[Izrael]] === * [[Autocars]] ([[1958]]. - [[1975]].) === [[Japan]] === * [[Acura]] ([[1986]].) * [[ASL]] ([[2001]].) * [[Autobacs]] ([[2003]].) * [[Daihatsu]] ([[1951]].) * [[Honda]] (131.600 zaposlenih) ([[1962]].) * [[Infiniti]] ([[1989]].) * [[Isuzu]] ([[1953]].) * [[Lexus]] ([[1988]].) * [[Mazda]] (20.121 zaposlenih) ([[1960]].) * [[Mitsubishi]] (35.655 zaposlenih) ([[1959]].) * [[Nissan]] ([[1934]].) * [[Scion]] ([[2003]].) * [[Subaru]] ([[1958]].) * [[Suzuki]] (13.760 zaposlenih) ([[1955]].) * [[Toyota]] (264.410 zaposlenih) ([[1935]].) === [[Južna Koreja]] === * [[Asia Motors]] ([[1965]]. - [[1999]].) * [[Daewoo]] ([[1983]].) * [[Hyundai]] ([[1974]].) * [[Kia]] ([[1962]].) * [[SsangYong]] ([[1954]].) === [[Kina]] === * [[BYD]] ([[1995]].) * [[BAIC Motor]] ([[1958]].) * [[Brilliance Auto]] ([[1992]].) * [[Chery]] ([[1997]].) * [[Chang'an Automobile]] ([[1990]].) * [[Dongfeng Motor]] ([[1969]].) * [[FAW]] ([[1953]].) * [[Geely]] ([[1986]].) * [[Great Wall]] ([[1984]].) * [[GAC Group]] ([[1955]].) * [[JAC Motors]] ([[1964]].) * [[Lifan Group]] ([[1992]].) * [[Liaoning SG Automotive]] ([[1984]].) * [[Landwind]] ([[2004]].) * [[Qoros]] ([[2007]].) * [[Soueast]] ([[1995]].) * [[SAIC Motor]] ([[1958]].) * [[Venucia]] ([[2010]].) * [[Wuling Motors]] ([[1982]].) === [[Malezija]] === * [[Proton(automobili)|Proton]] ([[1983]].) * [[Perodua]] ([[1992]].) === [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] === * [[AMV]] ([[2003]].) == [[Europa]] == === [[Austrija]] === * [[Austro-Daimler]] ([[1899]]. - [[1939]].) * [[Austro-Fiat]] ([[1907]]. - [[1925]].) === [[Belgija]] === * [[Apal]] ([[1961]]. - [[1995]].) * [[Gillet]] ([[1992]].) * [[Impéria]] ([[1904]]. - [[1958]].) * [[Nagant]] ([[1900]]. - [[1928]].) * [[Van Hool]] ([[1947]].) === [[Čehoslovačka]] === * [[Aero]] ([[1929]]. - [[1951]].) === [[Češka]] === * [[AMC]] ([[1997]].) * [[Avia]] ([[1956]]. - [[1957]].; [[1994]]. - [[1996]].) * [[Škoda]] ([[1925]].) * [[Tatra (kompanija)|Tatra]] ([[1897]].) === [[Francuska]] === * [[Acrea]] ([[2006]].) * [[Aixam]] ([[1983]].) * [[Alart]] ([[1959]]. - [[1959]].) * [[Alba]] ([[1913]]. - [[1928]].) * [[Alesia]] ([[2001]]. - [[2001]].) * [[Amilcar]] ([[1921]]. - [[1939]].) * [[Arola]] ([[1976]]. - [[1983]].) * [[Arzens]] ([[1938]]. - [[1942]].) * [[Autobleu]] ([[1953]]. - [[1967]].) * [[Auverland]] ([[1984]].) * [[Avions Voisin]] ([[1919]]. - [[1939]].) * [[Ballot]] ([[1919]]. - [[1932]].) * [[Barré]] ([[1897]]. - [[1930]].) * [[Baudier]] ([[1900]]. - [[1900]].) * [[Bugatti]] ([[1909]].) * [[Citroën]] ([[1919]].) * [[Peugeot]] ([[1889]].) * [[Renault]] ([[1898]].) :* [[Renault Alpine]] ([[1955]]. - [[1995]].) * [[Simca]] ([[1934]]. - [[1980]].) * [[Venturi(automobili)|Venturi]] ([[1984]].) === [[Italija]] === * [[Abarth]] ([[1950]]. - [[1971]].) * [[Alca]] ([[1947]]. - [[1947]].) * [[Alfa Romeo]] ([[1909]].) * [[Ansaldo]] ([[1919]]. - [[1936]].) * [[Aquila Italiana]] ([[1906]]. - [[1917]].) * [[ASA]] ([[1962]]. - [[1968]].) * [[Autobianchi]] ([[1955]]. - [[1989]].) * [[Autozodiaco]] ([[1968]]. - [[1981]].) * [[Bandini]] ([[1947]]. - [[1968]].) * [[De Tomaso]] ([[1959]].) * [[Ferrari]] ([[1946]].) * [[Fiat]] ([[1899]].) * [[Iveco]] ([[1975]].) * [[Lancia]] ([[1906]].) * [[Lamborghini]] ([[1963]].) * [[Maserati]] ([[1926]].) * [[Pagani Zonda|Pagani]] ([[1992]].) === [[Nizozemska]] === * [[DAF]] ([[1928]].) * [[Donkervoort]] ([[1978]].) * [[Spyker]] ([[1899]]. - [[1926]].; [[2000]].) * [[Vencer]] ([[2010]].) * [[VDL Berkhof]] ([[1970]].) === [[Njemačka]] === * [[Abt Sportsline]] ([[1973]].) * [[AC Schnitzer]] ([[1969.]]) * [[Adler]] ([[1900]]. - [[1941]].) * [[AGA]] ([[1919]]. - [[1929]].) * [[Alpina]] ([[1963]].; [[1983]].) * [[Amphicar]] ([[1961]]. - [[1967]].) * [[Apollo (automobil-Njemačka)|Apollo]] ([[1910]]. - [[1926]].) * [[Arden(automobili)|Arden]] ([[1982]].) * [[Audi]] ([[1909]]. - [[1939]].; [[1965]].) * [[Auto Union]] ([[1932]]. - [[1940]].; [[1957]]. - [[1965]].) * [[AWE]] ([[1949]]. - [[1991]].) * [[AWS]] ([[1971]]. - [[1974]].) * [[AWZ]] ([[1949]]. - [[1991]].) * [[Barkas]] ([[1957]]. - [[1991]].) * [[BAT]] ([[1973]].) * [[Baur]] ([[1910]].) * [[BAW]] ([[1955]]. - [[1957]].) * [[BMW]] ([[1928]].) * [[MAN]] ([[1915]].) * [[Maybach]] ([[1909]].) * [[Mercedes]] ([[1901]]. - [[1926]].) * [[Mercedes-Benz]] ([[1926]].) :* [[Mercedes-Benz AMG]] ([[1967]].) :* [[Brabus]] ([[1977]].) * [[Neoplan]] ([[1935]].) * [[Opel]] ([[1898]].) * [[Porsche]] ([[1948]].) * [[Smart]] ([[1994]].) * [[Setra]] ([[1950]].) * [[Trabant]] ([[1957]]. - [[1991]].) * [[Volkswagen]] ([[1939]].) * [[Wartburg(automobili)|Wartburg]] ([[1898]]. - [[1904]].; [[1955]]. - [[1991]].) === [[Poljska]] === * [[AMZ-Kutno]] ([[1999]].) * [[Arrinera]] ([[2008]].) * [[Towarzystwo Budowy Samochodów AS|AS]] ([[1924]]. - [[1939]].) * [[Automet]] ([[1990]].) * [[Autosan]] ([[1832]].) * [[CWS]] ([[1918]]. - [[1931]].) * [[Fabryka Samochodow Ciężarowych|FS Honker]] ([[1948]].) * [[Fabryka Samochodow Małolitrażowych|FSM]] ([[1948]]. - [[1992]].) * [[Fabryka Samochodów Osobowych|FSO]] ([[1948]].) * [[Fabryka Samochodów Rolniczych|FSR]] ([[1953]]. - [[1996]].) * [[HSW (Hydros)]] ([[1938]].) * [[Hydrocar]] ([[2015]].) * [[Jelcz]] ([[1952]].) * [[LRL]] ([[1866]]. - [[1944]].) * [[Ralf-Stetysz]] ([[1924]]. - [[1929]].) * [[Melex]] ([[1971]].) * [[Państwowe Zakłady Inżynierii|PZInż.]] ([[1928]]. - [[1939]].) * [[Polski Fiat]] ([[1932]]. - [[1939]]., [[1967]]. - [[1994]].) * [[Solaris]] ([[1994]].) * [[Solbus]] ([[2001]].) * [[Star (Poljska)|Star]] ([[1948]]. - [[2009]].) * [[Ursus (Poljska)|Ursus]] ([[1893]].) * [[WSK Mielec (Mikrus)]] ([[1957]]. - [[1960]].) * [[Zakład Samochodów Dostawczych|ZSD]] ([[1952]]. - [[2003]].) === [[Rumunjska]] === * [[ARO]] ([[1957]].) * [[Dacia (automobil)|Dacia]] ([[1966]].) === [[Rusija]] === * [[ASM]] ([[1999]].) * [[Avtotor]] ([[1997]].) * [[AZLK]] ([[1929.]] - [[2002]].) * [[GAZ]] ([[1932]].) * [[KAMAZ]] ([[1976]].) * [[Lada]] ([[1966]].) * [[UAZ]] ([[1941]].) * [[ZiL]] ([[1916.]] - [[2012]].) === [[Srbija]] === * [[FAP]] ([[1952]].) * [[Zastava 101|Zastava]] ([[1953]]. - [[2008]].) === [[Španjolska]] === * [[Abadal]] ([[1912]]. - [[1923]].) * [[Aster]] ([[2000]]. - [[2003]].) * [[Hispano-Suiza]] ([[1904]]. - [[1946]].) * [[Hurtan]] ([[1991]].) * [[Irizar]] ([[1928]].) * [[Pegaso]] ([[1946]]. - [[1994]].) * [[Seat]] ([[1950]].) * [[Tauro(automobili)|Tauro]] ([[2010]].) === [[Švedska]] === * [[Koenigsegg]] ([[1994]].) * [[Saab (automobil)|Saab]] ([[1949.]] - [[2012.]]) * [[Scania]] ([[1891]].) * [[Volvo]] ([[1927]].) === [[Švicarska]] === * [[Albar]] ([[1972]]. - [[1996]].) * [[Monteverdi(automobil)|Monteverdi]] ([[1967]]. - [[1984]].) * [[Martini(automobil)|Martini]] ([[1897]]. - [[1934]].) * [[Saurer]] ([[1903]]. - [[1982]].) === [[Turska]] === * [[Anadol]] ([[1959]]. - [[1985]].) * [[Askam]] ([[1962]]. - [[2015]].) * [[BMC]] ([[1964]].) * [[Karsan (automobili)|Karsan]] ([[1966]].) * [[Otokar]] ([[1963]].) * [[TEMSA]] ([[1968]].) * [[Tofaş]] ([[1968]].) === [[Ukrajina]] === * [[ZAZ]] ([[1959]].) === [[Velika Britanija]] === * [[ABC (All British Cycle)]] ([[1919]]. - [[1929]].) * [[ABC (Auto Body Craft)]] ([[1969]]. - [[1973]].) * [[AC]] ([[1908]].) * [[ADA]] ([[1982]]. - [[1988]].) * [[Aerotec]] ([[2000]].) * [[AJS]] ([[1929]]. - [[1931]].) * [[Albion]] ([[1900]]. - [[1913]].) * [[Allard]] ([[1937]]. - [[1960]].) * [[Alldays & Onions]] ([[1898]]. - [[1918]].) * [[Alta]] ([[1929]]. - [[1948]].) * [[Alvis]] ([[1920]]. - [[1967]].) * [[Andre]] ([[1933]]. - [[1934]].) * [[Arab]] ([[1926]]. - [[1928]].) * [[Argyll]] ([[1899]]. - [[1932]].; [[1984]]. - [[1988]].) * [[Ariel (automobil)|Ariel]] ([[1898]].) * [[Armstrong Siddeley]] ([[1919]]. - [[1960]].) * [[Ascari]] ([[1995]].) * [[Asquith]] ([[1980]].) * [[Aston Martin]] ([[1914]].) * [[Atalanta]] ([[1937]]. - [[1939]].) * [[Austin]] ([[1906]]. - [[1990]].) * [[Austin-Healey]] ([[1953]]. - [[1971]].) * [[Banham]] ([[1955]].) * [[Bentley]] ([[1919]].) * [[Bristol (automobili)|Bristol]] ([[1945]]. - [[2020]].) * [[Caterham]] ([[1973]].) * [[Ginetta]] ([[1958]].) * [[Jaguar (automobil)|Jaguar]] ([[1945]].) * [[Land Rover]] ([[1948]].) * [[Lotus]] ([[1952]].) * [[McLaren]] ([[1989]].) * [[MG]] ([[1923]]. - [[2005]].) * [[Mini]] ([[1959]].) * [[Morgan (automobili)|Morgan]] ([[1910]].) * [[Noble (automobili)|Noble]] ([[1999]].) * [[Rolls-Royce]] ([[1904]].) * [[MG Rover Group]] ([[1904]]. - [[2005]].) * [[Talbot(automobili)|Talbot]] ([[1903]]. - [[1994]].) * [[TVR]] ([[1947]].) * [[Vauxhall]] ([[1903]].) [[Kategorija:Proizvođači automobila| ]] [[Kategorija:Liste]] qavr47ra5p9rvqxv3c6uck7cotwcsbu 0 67065 41260724 41255707 2022-08-01T11:00:16Z 188.2.153.165 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Srpska osvajanja 1912.png|thumb|desno|[[Kraljevina Srbija|Srbijanska]] proširenja u ratu 1912. zajedno sa zauzimanjem [[Albanija|Albanije]].]] '''Srpska okupacija Albanije''' je trajala od novembra [[1912]]. do 25. oktobra [[1913]]. godine.<ref name="Vickers"/> Krajem [[1912]]. godine, nakon što je [[Porta]] pristala da formira tzv. Albanski vilajet, [[Srbija]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]] i [[Grčka]] su zajednički napale [[Otomansko carstvo]] i u toku [[prvi balkanski rat|prvog balkanskog rata]] osvojile i međusobno podelile gotovo sve evropske otomanske teritorije uključujući i teritorije naseljene Albancima.<ref name="Izveštaj"/> [[Kraljevina Srbija]] je zauzela najveći deo kopnene Albanije i veći deo albanske [[jadran]]ske obale, formiravši [[Drački Okrug (Kraljevina Srbija)|Drački okrug]]. Srbija je nameravala da izađe na [[more]], što je smatrala operacijom od strateškog značaja. Krajem 1912. godine Primorski korpus Srpske vojske je okupirao sve severne delove Albanije izuzev Skadra.<ref name="Dedijer">Vladimir Dedijer, Novi prilozi za biografiju J. Broza Tita, tom II, str. 888-889, Liburnija-Mladost 1981.</ref> [[Vlada Srbije]] je htela da pre priznanja [[Nezavisna Albanija|nezavisne Albanije]] preuzme njene teritorije, pravdajući teritorijalne pretenzije stanjem pre Otomanskih osvajanja u [[Srednji vijek|srednjem veku]]. Međutim, tokom vekova situacija se izmenila i etnički argument je bio na strani Albanaca. Tokom okupacije počinjeni su brojni [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|zločini nad albanskim stanovništvom]] u cilju "potpunog preinačenja etničkog karaktera ovih oblasti".<ref name="ReferenceA">[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 151)</ref> Cilj zločina bio je da se teritorijalni zahtevi potpomognu "[[etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]" i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice.<ref name="Otpor okupaciji i modernizaciji">[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]</ref><ref name="books.google.com">[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&pg=PA10&lpg=PA10&dq=Ferizovic+renamed+Urosevac&source=bl&ots=NLelfTkW8w&sig=nDRzz3Z0Z09Cb9bIycD92xVp8pk&hl=en&ei=iGtGS6vKGsOz4QaJ9dn3Ag&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&q=Ferizovic%20renamed%20Urosevac&f=false Civil resistance in Kosovo, by Howard Clark] (p. 9, 10)</ref> Nakon što je [[srpska vojska]] zaposela veći deo Albanije (dok je drugi dio zauzela grčka i crnogorska vojska), izašla na [[Jadransko more]] i zauzela glavnu luku [[Drač]], započeo je jak pritisak zapadnih sila koje nisu htele da dozvole širenje srpskog (tj. ruskog) uticaja na Jadranu. Na [[Londonska konferencija 1912-1913|konferenciji u Londonu]], [[30. maj]]a 1913. godine, [[Austrija]] i [[Italija]], da bi suzbile uticaj [[Rusko Carstvo|carske Rusije]], koji je ova vršila preko Srbije, uspele su da konferencija potvrdi stvaranje [[nezavisna Albanija|nezavisne Albanske države]] pod protektoratom velikih sila, koja je već bila [[Proglašenje nezavisnosti Albanije|proglašena]] u Valoni 28. novembra 1912. godine.<ref name="Dedijer"/> Pod jakim međunarodnim pritiskom, balkanski saveznici su počev od aprila [[1913]]. godine bili prinuđeni na povlačenje sa teritorija koja će pripasti međunarodno priznatoj [[Kneževina Albanija|Kneževini Albaniji]] stvorenoj 29. jula 1913. godine. Srpska vlada isprva nije htela da napusti svoj plan pa su [[1. jun]]a 1913. godine [[Nikola Pašić|Pašić]] i [[Elefterios Venizelos|Venizelos]] sklopili sporazum o podeli Albanije, tako da bi severni deo do reke [[Škumbin]] pripao Srbiji, a južni Grčkoj. No, pod pritiskom Austrije, Srbija je konačno morala da napusti Albaniju.<ref name="Dedijer"/> Ovi događaji su umnogome doprineli narastanju [[srpsko-albanski sukob|srpsko-albanskog sukoba]]. == Pozadina == === Teritorijalne pretenzije === {{main|Stara Srbija|Velika Srbija}} [[Datoteka:Pozdrav sa srpskog primorja.jpg|thumb|desno|''Pozdrav sa srpskog primorja'' ([[Drač]]), srpski propagandni poster.]] {{citat|"Najbolja solucija bila bi primeniti na Albance isti način postupanja koji je bio primenjen i u srednjem veku: tada su oni ulazili u sastav države vizantijske i srpske, bez naročitih povlastica, ali su im jezik i individualnost bili poštovani. Srbija traži vrata u San Đovani, Lješu i Draču, koja je imala srpska carevina u srednjem veku".<ref>"Samouprava". Izjava g. Pašića. 30. oktobar 1912.</ref>|[[Nikola Pašić]]}} Sve susedne države su, u manjoj ili većoj meri, gajile pretenzije na oblasti naseljene albanskim stanovništvom.<ref name="Izveštaj"/> Pretenzije Srbije, osim povratka tzv. "[[stara Srbija|stare Srbije]]" tj. [[Sandžak]]a, [[Makedonija|Makedonije]], [[Kosovo|Kosova]], uključivale su i veći deo današnje [[Albanija|Albanije]] zajedno sa njenom jadranskom obalom, uprkos brojnom nesrpskom stanovništvu tih oblasti. Srbija se radi opravdanja ovih pretenzija pozivala na "istorijska prava".<ref name="Izveštaj">[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]</ref> Planovi o izlasku Srbije na more preko Albanije su godinama unazad bili prisutni u srpskoj politici.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Argumente o izlasku na more preko Albanije u to vreme su zastupali mnogi srpski političari i intelektualci.<ref name="Knjiga o Kosovu">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> [[Jovan Cvijić]] smatra da je odlukama Berlinskog kongresa “Srbija opkoljena zemlja” a Srbi “uhapšen narod”, i da Srbija mora izaći na more da bi se osamostalila.<ref>[http://www.rastko.rs/antropologija/cvijic/govori-clanci/jcvijic-aneksija_c.html Jovan Cvijić, Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje]</ref> U ostvarivanju te politike Cvijić je branio pravo Srbije na severnu Albaniju uprkos nesrpskom stanovništvu tih oblasti: {{citat3|...Srbija mora zbog svoje ekonomske samostalnosti dobiti pristup na [[Jadransko more]] i jedan deo arbanaske obale: bilo zauzimanjem teritorija bilo dobijanjem ekonomskih i komunikacionih prava na tu oblast. To znači, dakle, zauzimanje istina jedne etnografski strane oblasti, ali takve koja se mora zauzeti zbog osobito važnih privrednih interesa, upravo zbog životne potrebe.<ref name="Beljo">[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs Međunarodni znanstveni skup "JUGOISTOCNA EUROPA 1918.-1995."]</ref>|[[Jovan Cvijić]]}} Na putu tako zamišljenog srpskog izlaza na more nalazila se jedna neuklonjiva prepreka - albanski narod i albanska država u nastajanju.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Srbija je u balkanski rat ušla bez jasne koncepcije o tome kako da trajno i pravedno reši pitanje albanskog naroda u oblastima koje su bile predmet njenih ratnih ciljeva.<ref name="Đorđević"/> Srpska vlada je stajala na gledištu da su Srbi izgubili ove oblasti u ratu sa Turcima pre četiri veka i sada se samo vraćaju.<ref name="Đorđević"/> A pošto su Albanci istupali sa Turcima protiv Srba moraće sada podeliti zajedničku sudbinu.<ref name="Đorđević">D. Đorđević, Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912, str. 11-12, Beograd, 1956.</ref> Uoči rata, srpska štampa je sprovodila snažnu [[albanofobija|anti-albansku]] kampanju.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 56) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> === Politička situacija === [[Datoteka:EthnicAlbania1911.jpg|thumb|desno|Etnička distribucija Albanaca na Balkanu [[1911]].]] {{main|Borba za nezavisnost Albanije|Albanski ustanak (1912)}} Albansko stanovništvo je uglavnom živelo u četiri otomanska vilajeta: [[kosovski vilajet|kosovskom]], [[skadarski vilajet|skadarskom]], [[janjinski vilajet|janjinskom]] i [[bitoljski vilajet|manastirskom]] (bitoljskom). Od osnivanja [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], Albanci su zahtijevali od sa otomanskih vlasti za ujedinjenje ta četiri vilajeta u jedan autonomni [[Albanski vilajet]]. Početkom [[1912]]. dolazi do [[Albanski ustanak 1912.|velikog albanskog ustanka]] na području [[Kosovo|Kosova]] i severne Albanije. Ustanici su tražili autonomiju albanskih oblasti Otomanskog carstva, povlačenje turskih činovnika i uvođenje albanskog jezika kao službenog.<ref name="SCG i Kosovo"/> Ustanici su zauzeli čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i [[Skoplje]], pa je Porta uskoro bila prinuđena da prihvati sve njihove zahteve.<ref name="SCG i Kosovo">[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]</ref> Otomanska vlast je [[18. avgust]]a [[1912]]. načelno priznala autonomiju Albaniji, bez jasno određenih granica.<ref name="Otpor okupaciji i modernizaciji"/> Susedne balkanske države su bile protiv albanske autonomije jer je ugrožavala njihove teritorijalne pretenzije iliti nacionalne interese.<ref>[http://books.google.com/books?id=PTB0gn_qwTcC&pg=PA123&dq=serbia+albania+1912&as_brr=3&cd=4#v=onepage&q=serbia%20albania%201912&f=false A history of Eastern Europe: crisis and change, by Robert Bideleux, Ian Jeffries]</ref><ref name="ReferenceB">Izveštaj Međunarodne komisije (str. 47)</ref> Srbija je pokušala da ubedi albanske glavešine da u predstojećim sukobima ostanu neutralni, ali oni su ocenili da će ratnim operacijama biti ugrožene njihove teritorije, i odlučili da se bore na strani Turske.<ref name="SCG i Kosovo"/> Oktobra 1912. godine, četiri susedne države su napale Otomansko carstvo u cilju oslobađanja teritorija sa većinski svojim stanovništvom.<ref name="ReferenceB"/> {{citat3|Tek sa izlazom na Jadransko More Srbija bi imala uslova za ekonomsku samostalnost i bila bi zadovoljena. To je jedna od glavnih težnja rata koji je započeo.<ref name="Knjiga o Kosovu"/>|[[Jovan Cvijić]]}} == Vojne operacije == === Zaposedanje Kosova === [[Datoteka:Mitrovica 1912.jpg|minijatura|Srpska vojska u Kosovskoj Mitrovici 1912. godine.]] [[Datoteka:Kosovo-albanian-rebels-retreat 1912.jpg|thumb|desno|Albanski dobrovoljci na [[Kosovo|Kosovu]].]] 18. oktobra 1912. godine srpski kralj Petar I je izdao proglas u kome kaže da će njegova armija doneti "slobodu, bratstvo i jednakost" ne samo [[Srbi]]ma već i [[Albanci]]ma.<ref name="Golgota">{{Cite web |title=Leo Frojndlih, Albanska golgota |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |access-date=2009-10-19 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504110038/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |deadurl=yes }}</ref> {{citat3|Ja sam zato u Ime Božje naredio Mojoj junačkoj vojsci da pođe u sveti boj za slobodu. Moja će vojska pored hrišćana zateći i Arbanase, hrišćane i muslimane, s kojima naš narod živi zajedno već hiljadu i tri stotine godina, obično deleći s njima sreću i nesreću. Mi im svima nosimo slobodu, bratstvo, jednakost u svemu sa Srbima.<ref>Politika od 18. septembra 1912. godine</ref>|Ratna proklamacija kralja [[Petar I Karađorđević|Petra Karađorđevića]]}} Za zaposedanje Kosova i Albanije određena je 3. srpska armija pod komandom generala [[Božidar Janković|Božidara Jankovića]]. Kosovski [[Srbi]] su ih dočekivali kao oslobodioce. Nasuprot njima, Albanci su očekivali da Kosovo postane deo "[[Nezavisna Albanija|autonomne Albanije]]", protivili se zauzimanju njihovih naselja i organizovali dobrovoljačke jedinice ([[Kačaci|kačake]]) koje su pružale jak otpor napredovanju srpskih trupa.<ref name="Otpor okupaciji i modernizaciji"/> Kod [[Podujevo|Podujeva]] se petnaestak hiljada dobrovoljaca pod komandom [[Isa Boljetinac|Ise Boljetinca]] suprotstavilo Trećoj srpskoj armiji koja je nastupala ka unutrašnosti Kosova i albanskoj obali.<ref name="SCG i Kosovo">[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad СРБИЈА, ЦРНА ГОРА И КОСОВО – ПРЕГЛЕД 1878-1914]</ref> Gerilski otpor je pružan prilikom posedanja i prolaska srpske vojske kroz [[Priština|Prištinu]], [[Ferizović]] i selo Crnoljeva na Zborce Hanu, gde je došlo do jačeg sukoba.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> 20. oktobra 1912. naselje [[Ferizović]] je sravnjeno sa zemljom, zbog otpora albanskog stanovništva srpskoj vojsci.<ref>Politika od 21. oktobra 1912. godine: “Ujutro kad je svanulo na mestu gde je na noć ranije bio Ferizović ležalo je ogromno zgarište. Ferizovića je nestalo: on sada samo na karti postoji. Svoje izdajstvo Arnauti su skupo platili.”</ref> Nakon toga, Ferizović je preimenovan u [[Uroševac]].<ref>Politike od 23. oktobra 1912. godine: “Ferizović više ne postoji. Po jednodušnoj želji svih njegovih stanovnika, među kojima je znatan broj Muslomana, Ferizović je dobio novo ime Uroševac po obližnjem manastiru Sv. Uroša.”</ref> Na Duljehanu i Zborcama bilo je okupljeno više hiljada Albanaca iz oblasti [[Ljuma|Ljume]] i [[Metohija|Metohije]] koji su očajno branili napredovanje sprske vojske ka [[Prizren]]u. Posle četvorodnevne borbe, otpor Albanaca je slomljen.<ref>“Srpske vlasti u Prizrenu”, Politika od 23. oktobra 1912. godine</ref> Posle pobede nad Albancima, Srbi su oko 22. oktobra 1912. zauzeli [[Prizren]], nakon čega su nastavili nastupanje ka Jadranskom moru.<ref name="SCG i Kosovo"/> Srpska vojska je Albancima nametnula surovu vladavinu i oni su odmah počeli da pružaju otpor.<ref name="Hall">[http://books.google.com/books?id=2-zAeObDX_gC&pg=PA13&lpg=PA13&dq=massacre+albanians+1912&source=bl&ots=4Q2jsiCI70&sig=kWhNWHp1kC2nwtahvzot70aKJB8&hl=en&ei=Ao6SSv2VLKbUmgPkkfWmAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=16#v=onepage&q=&f=false Richard C Hall, The Balkan Wars 1912-1913]</ref> Za ubistvo srpskog vojnika su vršene nasumične odmazde nad civilnim stanovništvom.<ref name="Golgota"/> Srpski štab je izdao naredbu da svako albansko naselje iz kojeg se pripuca bude uništeno.<ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/188/188_16.HTM Jasminka Udovicki, Spone i sukobi]</ref> Oko 24. oktobra 1912. godine srpska vojska je posle dužeg otpora u Đakovicu. U osvajanju grada učestvovale su, pored srpske artiljerije, i vasojevićska i kolašinska brigada Crnogorske vojske. Prema izveštaju [[Politika (novine)|Politike]], pri zauzeću grada "nije bilo žrtava sa naše strane, dok su Turci i Arnauti jako stradali."<ref>“Osvojenje Đakovice”, Politika od 25. oktobra 1912. godine.</ref> [[Radničke novine]] su izveštavale da se “u osvojenim predelima vrše strahovite scene" i da [[komiti|komitske]] bande pljačkaju i ubijaju civilno stanovništvo.<ref>Radničke novine od 26. oktobra 1912. godine</ref> === Zaposedanje Albanije === [[Datoteka:Srpska vojska u Albaniji 1912.jpg|thumb|desno|Srpski oficiri na položaju iznad [[Lješ]]a u [[Albanija|Albaniji]].]] [[Datoteka:Politika 3 novembar 1912.jpg|thumb|Naslovnica [[Politika (novine)|Politike]] sa vešću o izbijanju srpskih trupa na Jadransko more.]] {{citat|"Da bi u nekoliko predstavio stvarnu sliku ovog puta reći ću da je ovaj put jedino za turiste i da se čak ni same pešačke jedinice u normalnim prilikama nebi mogle njime kretati... Potpisani se je nadao da će se odred moći kako tako snabdevati sa bar malo hrane, no ta se nada nije ostvarila, jer su se jedva dva bataljona mogla malo nahraniti (ljudima je deljeno po 2-3 kašike pasulja), a u ostalim jedinicama jedva što su pojedinci mogli dobiti po malo kukuruza ... Usled ovako nesrećnog terena za maršovanje, vojnici su sa svim iznemogli i oslabili i na maršu se jedva kreću - vuku. Prema ovom površnom opisu situacija je ovog odreda vrlo kritična."<ref>Dragoljub M. Dinić, "Prvi put kroz Albaniju - sa Šumadijsklm albanskim odredom 1912: Prizren-Drač" (str. 32-41), Kragujevac, 1922.</ref>|Izveštaj komandanta Šumadijskog odreda Dimitrija Bulića komandantu III armije [[Božidar Janković|Božidaru Jankoviću]] od 2. novembra 1912.}} [[Datoteka:Politika 16 novembar 1912.png|thumb|Naslovnica [[Politika (novine)|Politike]] sa udarnom vesti o osnivanju [[drački okrug (Kraljevina Srbija)|dračkog okruga]].]] Do 5. novembra srpska vojska je, na putu za [[San Đovani di Medua]] i [[Drač]], stigla nadomak [[Skadar|Skadra]].<ref>"Borbe oko Skadra i Lješa", Politika od 6. novembra 1912. godine.</ref> Od 9. novembra, preostale snage 3. srpske armije, oko 16.000 ljudi, su nastavile nastupanje ka severnoj i centralnoj Albaniji. {{citat3|Ljudi bez obuće gazili su po odjugovelom snegu i onako mokri legali u staru, polurazrušenu tursku kasarnu, pribijali se jedan uz drugog da se malo zagreju... Već je počelo poboljevanje od nogu i stomaka: za lekarsku pomoć javljala se iz puka čitava četa svakog jutra.<ref name="Novaković">{{Cite web |title=Ratni dnevnik Koste Novakovića |url=http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |access-date=2013-02-02 |archivedate=2013-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130225105509/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |deadurl=yes }}</ref>|[[Kosta Novaković]]}} Na putu ka Jadranskom moru, 3. armija je razdvojena u dve kolone. Obe kolone su nailazile na otpor albanskih dobrovoljaca. Srpska vojska je na otpor često odgovarala represivnim merama usmerenim ka civilnom stanovništvu.<ref name="Hall"/> Leva kolona srpske vojske je nailazila na manji otpor, jer je prolazila preko područja katoličkog plemena [[Miridita]].<ref name="Pavlović"/> {{citat|"Situacija odreda bila je fatalna da odred nije naišao na neočekivanu predusretljivost od strane Miridita... Doček koji je biskup priredio potpisatom bio je koliko srdačan toliko i sjajan, iz razgovora koji je sa njim vođen na francuskom jeziku videlo se da je on politički vođa ovog plemena. Prvo njegovo pitanje bilo je kakve su naše, odnosno Srbijine, namere u pogledu Albanije. Odgovoreno mu je: da mi nemamo u ovom kraju zavojevačkih težnja, da je naš rad upravljen na to da srušimo Turski režim u ovim krajevima, da stvorimo našoj Otadžbini izlazak na Jadransko more i da smo zaduhnuti mišljenju da posle rata ostavimo Albaniju slobodnu. U tom trenutku bili su okupljeni oko biskupa barjaktari pojedinih fisova ovog plemena, sve zreli ljudi sa odlučnim i inteligentnim izrazom na licu i kad im je ovaj razgovor protumačen oni su ga primili povoljno."<ref>Dragoljub M. Dinić, "Prvi put kroz Albaniju - sa Šumadijsklm albanskim odredom 1912: Prizren-Drač" (str. 42-43), Kragujevac, 1922.</ref>|Izveštaj komandanta Šumadijskog odreda Dimitrija Bulića komandantu III armije [[Božidar Janković|Božidaru Jankoviću]]}} Desna (severna) kolona srpske vojske, koja se kretala kroz Metohiju, naišla je na žestok otpor, te su joj pozadinske trupe gotovo uništene.<ref name="Pavlović"/> Njima u pomoć stigle su, sa zakašnjenjem, trupe iz Prizrena, koje su potom izvršile "oštre represalije nad neprijateljski raspoloženim stanovništvom".<ref name="Pavlović">Ž. Pavlović, Opsada Skadra 1912-1913 (Prilog istoriji prvog balkanskog rata), str. 96-97, 99-100, Beograd 1926.</ref> [[Datoteka:Skadar-crnogorska-zastava.jpg|thumb|[[Crnogorska zastava]] na [[Skadar]]skoj tvrđavi 1913.]] 15. novembra 1912. godine<ref>28. novembra po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]</ref>, leva kolona srpske vojske je zauzela luku [[Drač]], strateški cilj srpske vlade na albanskoj obali.<ref>"Drački okrug", Politika od 16. novembra 1912. godine.</ref> Ista kolona je zauzela grad [[Tirana|Tiranu]] par dana ranije. Desna kolona je prelazila [[Beli Drin]] i nastavljala ka severnoj Albaniji. 17. novembra je zauzela [[Lješ]]. Na desnoj strani je ostvaren kontakt sa crnogorskim snagama koje su [[opsada Skadra|opsedale Skadar]]. Srpska vojska je prilikom nastupanja kroz Albaniju nailazila na jak otpor albanskih dobrovoljaca i otomanske vojske.<ref name="Hall"/> Leva kolona se kretala južno ka [[Elbasan]]u, gde se sukobila sa ostacima Djavid Pašinog 6. kora, koji se povukao u Albaniju nakon poraza kod [[Bitolj]]a.<ref name="Hall"/> Srbija je tokom oktobra i novembra 1912. zaposela veći deo Albanije, zajedno sa albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška tačka bila luka [[Drač]]. Računalo se sa politikom svršenog čina.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Na osvojenom području su odmah uspostavljene civilne vlasti i albanska teritorija je ''[[de facto]]'' anektirana Srbiji: 16. novembra (29. novembra po starom) je osnovan [[drački okrug (Kraljevina Srbija)|drački okrug]] sa četiri sreza: [[Drač]], [[Lješ]], [[Elbasan]] i [[Tirana]].<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Prema stranim izveštajima, pljačka na novoosvojenim područjima je poprimila tolike razmere da su Srbi u Draču tovarili čitave [[brod]]ove opljačkanom robom i slali za [[Solun]], odakle je tovar železnicom išao za Beograd.<ref name="Golgota"/> Početkom [[1913]]. srpska vojska se pridružila crnogorskoj vojsci u [[Opsada Skadra|opsadi Skadra]], jedinog grada na severu Albanije koji je još uvek odolevao. Skadar je branilo 13.600 ljudi i 96 topova, u početku pod komandom [[Hasan Riza Bej]]a a kasnije pod komandom [[Esad-paša Toptani|Esad-paše Toptanija]] .<ref name="Hall"/> Grad su zajednički branile otomanske regularne trupe, uz pomoć oko šest hiljada albanskih dobrovoljaca.<ref name="SCG i Kosovo"/> Nakon dugotrajne opsade i velikih ljudskih gubitaka<ref>Eqerem bej Vlora, Lebenserinnerungen ('Memoirs'), Munich 1968, 1973.</ref>, Skadar je privremeno osvojen u aprilu, ali su velike sile jasno dale do znanja Srbiji i Crnoj Gori da će, bez obzira na ishod opsade, Skadar ostati u sastavu Albanije.<ref>Edith Durham, The Struggle for Scutari (Turk, Slav, and Albanian), (Edward Arnold, 1914)</ref> [[Dimitrije Tucović]] je tada upozoravao srpsku javnost da je osvajački upad u Albaniju urodio ogorčenjem albanskog naroda prema Srbiji i čestim pobunama, čije gušenje je iziskivalo velike finansijske i vojne napore.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 107) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> {{citat3|Ne mogu oprostiti Vrhovnoj Komandi i našoj vladi za tu njinu avanturu koja nas stade toliko života; ne mogu oprostiti lekarima koji masu bolesnih: reumatičnih, tuberkuloznih, iznemoglih uputiše da ostave svoje kosti u Albaniji.<ref name="Novaković">[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html Ratni dnevnik Koste Novakovića]</ref>|[[Kosta Novaković]]}} == Međunarodna reakcija == {{main|Londonska konferencija 1912-1913|Nezavisna Albanija}} [[Datoteka:28nentor.jpg|thumb|desno|[[Proglašenje nezavisnosti Albanije]] u Valoni 1912.]] [[Datoteka:Albanian caricature 1913.gif|thumb|Albanski propagandni poster prikazuje odbranu od susednih država. Crna Gora je prikazana kao [[majmun]], Grčka kao [[leopard]] a Srbija kao [[zmija]]. Albanija u liku žene kaže: "''Bežite od mene! Krvožedne zveri!''"]] Nakon što je srpska vojska osvojila većinu albanskih oblasti, albanski glavari su se povukli na slobodnu [[Oblast Vlora|oblast Vlore]] ([[Valona|Valone]]). 28. novembra 1912. godine na Narodnoj skupštini u Valoni Albanija je proglašena za nezavisnu državu, a albanski predstavnici su uputili telegram velikim silama.<ref>Historia e Popullit Shqiptar II (Istorija albanskog naroda II), Priština, 1968, str. 352.</ref> Na čelu privremene vlade bio je [[Ismail Kemali]], koji je uspeo da pridobije podršku Austrije i Italije.<ref>D. Đorđević, Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912, str. 84-85, Beograd, 1956.</ref> Radi ustanovljenja novih granica na Balkanu sazvana je u [[London]]u [[Londonska konferencija 1912-1913|međunarodna konferencija]] ambasadora velikih sila (Austro-ugarske, Italije, Rusije, Francuske, Nemačke i Ujedinjenog Kraljevstva). Iako su balkanski saveznici tražili podelu albanskih teritorija, prvog dana ambasadorske konferencije, 17. decembra 1912. godine, donet je načelni zaključak o formiranju Kneževine Albanije garantovane od strane šest sila.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Protiv srpskih pretenzija se navodio [[demografija|demografski]] argument. Austro-Ugarska je, u skladu sa demografijom, predlagala granicu Albanije koja bi obuhvatala i Đakovicu, Debar, Korču, Janjinu, Strugu i Ohrid, [[Peć]] i [[Prizren]].<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Srpska delegacija se složila da na spornim oblastima Albanci "danas čine većinu stanovništva", ali se to objašnjavalo "uzurpacijom" u "srazmerno nedavnoj prošlosti".<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Srbija je, uz podršku Francuske i Rusije, uspela da dobije Peć, Đakovicu, Prizren, Debar i Ohrid, ali su srpski nacionalisti ipak smatrali rezultate rata nepravednim.<ref name="Otpor okupaciji i modernizaciji"/> [[20. decembar|20. decembra]] 1912. ambasadorska konferencija je priznala [[nezavisna Albanija|nezavisnu Albaniju]].<ref name="Hall">[http://books.google.com/books?id=ZSllgZ-1D4YC&pg=PA74&dq=serbia+albania+1912&as_brr=3&cd=2#v=onepage&q=serbia%20albania%201912&f=false Richard C. Hall, The Balkan Wars, 1912-1913: prelude to the First World War]</ref> Tada je formirana [[Kneževina Albanija]]. Kanadski albanolog [[Robert Elsie]] smatra da je novonastala [[Kneževina Albanija]] tada obuhvatila tek oko polovinu albanske etničke teritorije, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru susednih država.<ref name="Elsi">{{Cite web |title=Robert Elsie, The Conference of London 1913 |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_2.html |access-date=2009-10-19 |archivedate=2011-02-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.albanianhistory.net%2Ftexts20_1%2FAH1913_2.html&date=2011-02-11 |deadurl=yes }}</ref> {{citat3|Svojom zavojevačkom politikom [[Srbija]], [[Grčka]] i [[Crna Gora]] nisu uspele da Arbaniju podele, ali su uspele da je smanje i očerupaju.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 91) Prosveta, Beograd, 1950.</ref>|[[Dimitrije Tucović]]}} Međutim, ni po zaključenju Londonske konferencije srpske trupe se nisu povukle na demarkacionu liniju. Dugo nakon što su se velike sile složile oko severnih granica Albanije, srpske trupe su i dalje ostale na albanskoj zemlji, ignorišući sva upozorenja da se povuku.<ref name="Vickers"/> Premijer Srbije [[Nikola Pašić]] je neprestano ponavljao da se Srbija nipošto ne sme odreći luke na Jadranskom Moru.<ref name="Hall"/> Predstavnici Velikih sila u Beogradu [[17. mart]]a predali su notu kojom pozivaju Srpsku vladu da digne opsadu Skadra i što pre evakuiše zauzete teritorije Albanije.<ref>[http://www.e-novine.com/drustvo/79292-Skadar-Sarajevo-braa-srpskoj-haubici.html Srpska štampa u balkanskim ratovima (4)]</ref> Oko [[28. mart]]a 1913. godine počela je blokada crnogorskih obala, od strane međunarodne flote.<ref>“Blokada je počela”, Politika od 29. marta 1913. godine.</ref> Oko [[3. april]]a je počela i kopnena blokada Crne Gore zbog opsade Skadra.<ref>“Suvozemna blokada”, Politika od 5. aprila 1913. godine</ref> Tek ultimativnom pretnjom velikih sila i topovima sa austrijskih i italijanskih brodova okrenutim ka luci [[Drač]], Srbija je bila primorana na povlačenje.<ref name="Novaković"/> Austro-Ugarska je takođe [[3. maj]]a 1913. objavila opsadno stanje u Bosni i Hercegovini, nakon čega je i Crna Gora bila prinuđena napusti [[Skadar]].<ref name="SCG i Kosovo"/> [[29. jul]]a [[1913]]. godine velike sile su Kneževinu Albaniju stavile pod upravu međunarodne komisije na period od deset godina, a za prvog kneza Albanije postavljen je Nemac [[Vilhelm od Vida]] (Wilhelm von Wied). Srpska vojska je započela povlačenje u drugoj polovini avgusta 1913. godine<ref name="Knjiga o Kosovu"/>, da bi se konačno povukla sa teritorije međunarodno priznate Albanije 25. oktobra 1913.<ref name="Vickers">[http://books.google.com/books?id=IzI0uOZ2j6gC&pg=PA66&dq=serbia+albania+1912&as_brr=3&cd=8#v=onepage&q=serbia%20albania%201912&f=false Miranda Vickers, The Albanians: a modern history]</ref> . Zbog toga što je primorana na povlačenje iz Albanije, Srbija je tražila teritorijalnu kompenzaciju u Makedoniji, oko čega je došla u sukob sa Bugarskom.<ref name="Vickers"/> == Albanska pobuna == Nakon povlačenja srpske vojske i stvaranja Kneževine Albanije, brojno albansko stanovništvo je ostalo izvan svoje matične države.<ref name="Elsi"/> Srbija je postavila nove granice između naselja vekovima upućenih jedna na druge, te protivno dogovoru Londonske konferencije zabranila prelazak stanovništvu iz Albanije na pijace u novopripojenim oblastima.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Ta blokada je veoma otežala život pograničnom stanovništvu i stvorila povećanu napetost kod Albanaca.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> {{citat3|Okupacija srpske vojske prostirala se sa istoka do na same kapije klisura i klanaca. Ona je rastavila orača od njive, stoku od paše, stada od pojišta, selo od vodenice, kupca i prodavca od pijace, okolinu od varoši, a čitava planinska naselja od svoga privrednoga centra i žitnice za ishranu. Arbanas sa one strane nije smeo kročiti na svoju zemlju koja je ostala na ovoj strani. Svi izvori života bili su presečeni. U očajanju i gladi narod je molio za slobodan dolazak na tržište, a kada mu je i to uskraćeno, između smrti od gladi i smrti od olova on je izabrao ovu drugu.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 124-125) Prosveta, Beograd, 1950.</ref>|[[Dimitrije Tucović]]}} U septembru [[1913]]. dolazi do albanske pobune protiv srpske vlasti u oblasti Ljume (jugozapadno od Prizrena, današnja severna Albanija), Debra, Struge i Ohrida (današnja Makedonija) i u planinama zapadno od Đakovice (oblast Kosova). U pobuni je učestvovalo oko 10.000 Albanaca, uz pomoć nekoliko komitskih odreda [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije]].<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Za gušenje albanskog ustanka Srbija je morala mobilisati blizu tri divizije<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 124) Prosveta, Beograd, 1950.</ref>, odnosno oko 20.000 srpskih vojnika, koji su prodrli u [[Kneževina Albanija|Kneževinu Albaniju]] i stigli skoro u do [[Elbasan]]a.<ref name="Debar">[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_4.html Zvanični izveštaj velikim silama o stradanjima u Debru]</ref> 4. oktobra (21. semptembra po starom kalendaru) srpska vlast je donela "Uredbu o javnoj bezbednosti u oslobođenim oblastima", kojom se, između ostalog, predviđa smrtna kazna za ustanike, a sama odluka policijskih vlasti je dovoljan dokaz da je neko pobunjenik.<ref name="ReferenceC">Izveštaj Međunarodne komisije (str. 160-162)</ref> Dalje se predviđa deportovanje porodica pobunjenika, za koje se predviđa kazna od 3 godine robije ukoliko se vrate svom domu bez dozvole (član 5). Pritom, izdržavanje bezbednosnih trupa u pobunjenom naselju snosi samo to naselje.<ref name="ReferenceC"/> I druga albanska ekspedicija srpske vlade se završila neuspehom. Austro-Ugarska je [[5. oktobar|5. oktobra]] uputila [[ultimatum]] Srbiji kojim joj naređuje da sve svoje trupe povuče, najdalje u roku od osam dana, sa teritorije autonomne Albanije, nakon čega se srpska vojska povukla.<ref>Dušan Popović u članku "Opet fijasko", Borba, 16. oktobar 1913.</ref> Vlada u [[Beograd]]u je objavila [[amnestija|amnestiju]] oktobra 1913. godine, ali su se sukobi sa albanskim stanovništvom u novopripojenim oblastima nastavili.<ref name="Debar"/> == Ratni zločini == {{main|Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima }} [[Datoteka:NY Times Massacre of Albanians 1912.jpg|thumb|[[The New York Times]], ''Srpska vojska ostavila krvav trag'', 31. decembar 1912.]] {{citat3|Oficirima je izdavana na potpis naredba u kojoj se ukoravaju za svoju blagost, a kojom se naređuje nemilosrdnost i svirepost u postupanju sa stanovništvom.<ref name="Novaković">[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html Ratni dnevnik Koste Novakovića]</ref>|[[Kosta Novaković]]}} Srpsko osvajanje albanskih naselja su pratili brojni ratni zločini o kojima je izveštavala evropska, američka i srpska opoziciona štampa. Izveštaji govore o masovnim pogubljenjima albanskog stanovništva, teškim razaranjima albanskih gradova, spaljivanju sela, pljačkanju kuća, klanju ukućana, silovanjima žena i zverstvima nad civilnim stanovništvom.<ref name="Golgota"/> Radi ispitivanja zločina formirana je posebnu međunarodna komisija koja je 1913. poslata na Balkan.<ref name="Stojanović">{{Cite web |title=Dubravka Stojanović, U spirali zločina: balkanski ratovi |url=http://www.pescanik.info/content/view/3092/143/ |access-date=2013-02-02 |archivedate=2013-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130708221337/http://www.pescanik.info/content/view/3092/143 |deadurl=yes }}</ref> Sumirajući situaciju u albanskim oblastima, članovi komisije zaključuju: {{citiranje|Kuće i čitava sela su pretvorena u pepeo, nenaoružano i nedužno stanovništvo je masovno masakrirano, neverovatni akti nasilja, pljačke i surovosti svake vrste — to su sredstva koja je primenjivala i još uvek primenjuje srpsko-crnogorska vojska, u cilju potpunog preinačenja etničkog karaktera oblasti naseljenih isključivo Albancima.<ref name="ReferenceA"/>|[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]]}} Prilikom pohoda u Albaniju, albansko stanovništvo mnogih gradova Kosova je teško stradalo od srpske vojske, uključujući [[Priština|Prištinu]], [[Ferizović]] (kasnije [[Uroševac]]), [[Đakovica|Đakovicu]], [[Prizren]].<ref name="Golgota"/><ref name="Institut II"/><ref name="Mirdita">[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije]</ref><ref name="Nadbiskup">[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html Nadbiskup Lazar Mjeda, Izveštaj o srpskom osvajanju Kosova i Makedonije]</ref><ref name="Njujork tajms">[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=2&res=9D0CEEDA1E3AE633A25752C3A9649D946396D6CF&oref=slogin Srpska vojska ostavila krvavi trag (The New York Times, 31. decembar 1912.)]</ref> Jedan od najstravičnijih pokolja je izvršen kada je srpska vojska masakrirala civilno stanovništvo (muškarce, žene i decu), i popalila 27 [[selo|sela]] u oblasti Ljume.<ref name="Golgota"/><ref name="Nadbiskup"/> ''[[Daily Telegraph]]'' je tada pisao da su "svi užasi istorije premašeni zverstvima koje su počinile trupe generala [[Božidar Janković|Jankovića]]".<ref name="Golgota"/> Cilj [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|zločina nad Albancima]] je bio da se srpski zahtevi za teritorijalnim proširenjima potpomognu "[[etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]" i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice.<ref name="Otpor okupaciji i modernizaciji"/><ref name="books.google.com"/> [[Dimitrije Tucović]] je opominjao srpsku javnost da je "izvršen pokušaj ubistva s predumišljajem nad celom jednom nacijom", što je "zločinačko delo" za koje se "mora ispaštati".<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=347001 Seobe Dimitrija Tucovića]</ref> == Posledice == {{citat3|Seljačka Srbija više ne postoji... 1912. ona je potpuno nestala. Umesto nje, imperijalistička Srbija, pan-Srbija se pojavila, sa svojom pan-srpskom dinastijom i pan-srpskim militarizmom. Ovaj novi imperijalizam, surov, okrutan, nemilosrdan, sanja o povratku Dušanovog carstva i pokušava da dostigne u narednih deset godina imperijalne sile koje postoje stotinama godina.<ref name="Novaković">[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm Kosta Novaković, Srbizacija i kolonizacija Kosova]</ref>|[[Kosta Novaković]]}} === Srpsko-albanski sukob === {{main|Srpsko-albanski sukob|Srbofobija|Albanofobija}} {{Srpsko-albanski sukob}} Srpsko zavojevanje Albanije je značajno doprinelo narastanju [[Srpsko-albanski sukob|srpsko-albanskog sukoba]]. [[Dimitrije Tucović]] podseća da "Srbija nije ušla u Arbaniju kao brat nego kao osvajač" i da je rđavom [[politika|politikom]] koja nije računala sa ljudima izgubila svaki dodir sa predstavnicima albanskog naroda i odgurnula ga u [[mržnja|mržnju]] prema svemu srpskom.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 131) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> On ocenjuje da je srpska buržoazija proklamujući osvajačku politiku prema Albaniji "prvi put sa lica srpskog naroda skinula veo jedne poštene nacije koja se bori za svoje oslobođenje".<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 105) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> Tucović podseća da je Srbija htela izlazak na more i jednu svoju koloniju, ali je ostala bez izlaska na more a od zamišljene kolonije stvorila je krvnoga neprijatelja.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 117) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> === Albanska golgota === {{main|Albanska golgota}} Tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] srpska vojska ponovo prelazi Albaniju, ali ovog puta u rasulu, povlačeći se ispred Austro-Ugarskih snaga. Pod pritiskom velike [[Austro-Ugarska|austrougarsko]]-[[Nemačko carstvo|nemačke]] i [[Bugarska|bugarske]] ofanzive, Vrhovna komanda srpske vojske [[24. novembar|24. novembra]] [[1915]]. godine odlučila je da se trupe povuku preko Crne Gore i Albanije na [[Jadransko more]]. Ta odluka je doneta posle neuspelog pokušaja da se srpska vojska povuče dolinom [[Vardar]]a u Grčku, zbog prodora bugarske armije, presecanja komunikacija i izostanka planiranog prodora saveznika iz [[Solun]]a. Povlačenje srpske vojske i naroda se odvijalo naročito teško, usled ekstremnih vremenskih neprilika i neprijateljskog raspoloženja stanovništva. Srpska vojska je bila izložena napadima kada se povlačila kroz Albaniju, omražena zbog zločina koji su tokom okupacije vršeni prema albanskom stanovništvu.<ref>[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121214071328/http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 |date=2012-12-14 }} (str. 49)</ref> Procenjuje se da je tokom ovog tragičnog povlačenja, zapamćenog među Srbima kao [[albanska golgota]], usled hladnoće, gladi, bolesti i borbi sa [[Albanci]]ma živote izgubilo nekoliko desetina hiljada ljudi<ref name="Bogdanović"/> (procene idu do preko 240.000<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/68336/Danas-93-godisnjica-od-pocetka-povlacenja-preko-Albanije Danas 93. godišnjica od početka povlačenja preko Albanije]</ref>). === Teritorijalne pretenzije === {{main|Esad-paša Toptani}} Srbija je još dugo nakon ove "avanture" nastavila sa pokušajima zavojevanja Albanije. U leto [[1914]]. Srbija je pomogla [[Esad-paša Toptani|Esad-paši Toptaniju]] da preuzme vlast u Albaniji.<ref name="Bataković">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html Dusan T. Batakovic, KOSOVO AND METOHIJA: A HISTORICAL SURVEY]</ref> Jedan od zvaničnih ratnih ciljeva [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] u [[Prvi svetski rat|prvom svetskom ratu]] je bio izlazak Srbije na [[Jadransko more]] preko severne Albanije.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/541/132/ Aleksandar Bošković, Albanci kao metafora]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Na samom početku prvog svetskog rata 1914. Crnogorci su ponovo uzeli Skadar, a Srbija je okupirala celu srednju Albaniju sa Elbasanom, Tiranom, Kavajom i Išmijem.<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Ugrožena drugom austrougarskom ofanzivom, Srbija je krajem godine povukla svoje trupe iz tih oblasti, ostavljajući u Draču marionetsku vladu Esad-paše.<ref name="Bogdanović"/> U [[januar]]u [[1915]]. godine, posle [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]], srpske vlasti procenjuju da su stekli prestiž kod saveznika i šalju ponovo trupe radi izlaska na more preko Albanije.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/1675/57/ Dubravka Stojanović]</ref> U leto [[1915]]. srpska vojska je intervenisala u Albaniji radi zaštite Essad-pašinog režima, slomivši ustanak njegovih protivnika.<ref name="Bataković"/> Krajem 1915. godine, srpska vojska ponovo prelazi Albaniju, ali ovog puta u rasulu, povlačeći se ispred Austro-Ugarskih snaga. Nakon Prvog svetskog rata, ideja o izlasku na more preko sjeverne Albanije, nije nestala unatoč novonastaloj političkoj karti na tim područjima.<ref name="Mirdita"/> Srpske trupe su u oktobru [[1918]]. napale [[Skadar]], ali su ubrzo bile primorane da se povuku iz grada.<ref name="Banac">[http://books.google.com/books?id=KfqbujXqQBkC&pg=PA297&dq=Serbian+occupation+Albania&lr=&as_brr=3&cd=5#v=onepage&q=Serbian%20occupation%20Albania&f=false Ivo Banac, The national question in Yugoslavia: origins, history, politics]</ref> Srpska vojska je zaposela granična albanska naselja [[Ljuma]] i Has, i držala ih pod vojnom okupacijom narednih nekoliko godina.<ref name="Otpor okupaciji i modernizaciji"/><ref name="Institut II">[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |date=2006-10-31 }} (Istorijski institut u Prištini)</ref> Tokom [[1918]]-[[1919]] srpske trupe su prodrle duboko u unutrašnjost Albanije. Mirovna konferencija u Parizu 1919. je dala Italiji mandat za administraciju albanske države pod kontrolom Društva naroda. Na mirovnoj konferenciji, srpska delegacija je postavila zahtev za severnim delom Albanije do Drima sa Skadrom, pozivajući se na istorijska prava i ekonomske razloge. Srpske trupe su za to vreme okupirale albanske teritorije oko Debra i Mati.<ref name="Bogdanović"/> Početkom 1920. godine, pod pritiskom albanskog oslobodilačkog pokreta, Italijani su morali da se povuku iz Albanije.<ref>Prilog pitanju istorije Albanije u periodu između dva svetska rata. Gjurmime albanologjike 3 (1966) 113-150.</ref> [[1920]]. novoosnovana [[Kraljevina SHS]], uz pomoć "neoduševljenih" regruta iz Hrvatske, je vodila rat protiv Albanije, prodirući u dolinu Drima i istočnu Albaniju.<ref name="Banac"/> Vlada kraljevine SHS polovinom [[1921]]. godine potpisuje s prvacima [[Mirdita|Mirdite]], s kućom Gjoni Markagjonia, ugovor o saradnji, kojim je bilo predviđeno stvaranje nezavisne mirditske republike na severu Albanije koju je trebala braniti vojska Kraljevine SHS i zastupati vlada u Beogradu.<ref name="Mirdita"/> [[Datoteka:Jugoslavia invasion Albania 1921.jpg|thumb|[[The New York Times]], 9.novembar 1921.]] Tijekom [[1921]] Kraljevina SHS će zajedno s Grčkom<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?res=9802E0DA103EEE3ABC4B53DFB767838A639EDE Report Greeks Invade Albania]</ref> početi voditi [[agresivni rat]] protiv [[Albanija|Albanije]] koji će doći na naslovne strane svetske štampe i na dnevni red Lige naroda<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9D0DE1DD1539E133A25753C1A9679D946095D6CF Albania will test the league's power]</ref>. Ambasadorska konferencija u [[Pariz]]u je 21. novembra [[1921]]. potvrdila granice Albanije iz 1913. godine i priznala Albaniju kao potpuno nezavisnu i suverenu državu. Pokušaj Kraljevine SHS da dobije ispravku granice prema Skadru i Drimu nije uspeo.<ref name="Bogdanović"/> Međutim, beogradska vlada je i dalje nastavila da izaziva nestabilnosti u Albaniji, pružanjem podrške katoličkom separatizmu na severu ([[Republika Mirdita]]).<ref name="Banac"/> Vlada SHS nije prihvatila odluku Haškog suda od 4. septembra [[1924]], da Albaniji ostane [[manastir Sveti Naum]]. Beogradska vlada je pitanje rešila tako što je pomoću [[Ahmed Zogu]]a oborila režim [[Fan Noli|Fana Nolija]], u decembru 1924, pa je sa Zoguom postigla sporazum da Sv. Naum pripdne Jugoslaviji u zamenu za selo Lin na obali Ohridskog jezera. Taj sporazum je kasnije potvrdila i Konferencija ambasadora, čime je konačno rešeno pitanje albanskih granica, koje i danas važe.<ref>O sporu oko Sv. Nauma videti: Dokumenti o pitanju granice sa Arbanijom kod Manastira Sv. Nauma, izd. Ministarstvo inostranih dela SHS, Beograd 1924.</ref> I u narednim godinama je, u spoljnoj politici [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], ideja okupacije Albanije nastavila da igra značajnu ulogu. Tokom 1930-ih, među srpskim intelektualcija se pojavljuje niz [[albanofobija|anti-albanskih]] projekata. [[Ivo Andrić]], ambasador Kraljevine Jugoslavije u [[Nacistička Nemačka|nacističkoj Nemačkoj]], je [[januar]]a [[1939]]. godine za [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] izradio projekat podele Albanije između Jugoslavije i Italije, prema kojem je Srbija trebalo da dobije Severnu Albaniju i luku [[Drač]].<ref>Dr B. Krizman, Elaborat Ivo Andrića o Albaniji (1939), Časopis za suvremenu povjest, br. 2, Zagreb 1977, str. 77-89.</ref><ref>{{Cite web |title=Ivo Andrić o albanskom pitanju |url=http://www.27march.net/main.php?pages_id=110 |access-date=2009-12-31 |archivedate=2016-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160921033553/http://www.27march.net/main.php?pages_id=110 |deadurl=yes }}</ref> Gotovo istovremeno sa Andrićevim, [[3. februar]]a 1939. se pojavljuje i projekat Ivana Vukotića, takođe visokog službenika Ministarstva inostranih poslova, prema kojem bi Jugoslavija sa Italijom trebalo da podeli Albaniju po liniji [[Struga]]-[[Libražd]]-[[Elbasan]]-[[Drač]], čime bi Srbija dobila preko 300&nbsp;km albanske jadranske obale.<ref>AJ. S. 37/39, Ivan Vukotić, O Albaniji i interesne sfere</ref> . Poslednji put je vlada Kraljevine Jugoslavije poduzela ofanzivu na teritoriju Albanije tokom kratkotrajnog [[aprilski rat|aprilskog rata]] 1941. godine. == Izvori == {{Izvori|2}} == Literatura == * [[Kosta Novaković]], ''Četiri meseca u srednjoj Albaniji'', Borba (knjiga 7), Beograd [[1914]]. * [[Dimitrije Tucović]], ''Srbija i Arbanija. Jedan prilog kritici zavojevačke politike srpske buržoazije'', Beograd [[1914]]. * [[Edith Durham]], ''The Struggle for Scutari (Turk, Slav, and Albanian)'', Edward Arnold, London [[1914]]. * [[Dragoljub Dinić]], ''Prvi put kroz Albaniju - sa Šumadijsklm albanskim odredom 1912: Prizren-Drač'', Kragujevac [[1922]]. * [[Dimitrije Đorđević]], ''Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912'', Beograd [[1956]]. * Prvi balkanski rat 1912-1913 (Operacije srpske vojske) I, Beograd [[1959]]. * [[Vladimir Dedijer]], ''Novi prilozi za biografiju J. Broza Tita'', tom II, Liburnija-Mladost [[1981]]. == Vidi još == * [[Balkanski ratovi]] * [[Opsada Skadra]] * [[Drački Okrug (Kraljevina Srbija)]] * [[Esad Paša Toptani]] * [[Srpsko-albanski sukob]] * [[Srbija i Albanija (Dimitrije Tucović)]] * [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima]] * [[Albanska golgota]] == Vanjske veze == * [http://www.pescanik.info/content/view/1655/64/ Pismo Dimitrija Tucovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312114446/http://ww2.pescanik.info/ |date=2021-03-12 }} * [http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html Ratni dnevnik Koste Novakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130225105509/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |date=2013-02-25 }} * [http://www.pescanik.info/content/blogcategory/365/1319/ Dimitrije Tucović, Srbija i Albanija] * [http://www.e-novine.com/drustvo/78168-Medijski-ratovi-Veliku-Srbiju.html Srpska štampa u balkanskim ratovima (1)] * {{Citation |last=Korsika |first= Bojan |author= Bojan Korsikka |authorlink= |coauthors= |firstn=,lastn=,authorn= |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title= Srbija i Albanci : pregled politike Srbije prema Albancima |url=http://www.dlib.si/v2/Preview.aspx?URN=URN:NBN:SI:doc-62VD4ZBC#hit7 |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |date= |origyear= |year= |month= |publisher= |location= |language= |isbn= |oclc=603117412 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages= |nopp= |at= |chapter= |chapterurl= |quote= |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }} [[Kategorija:Balkanski ratovi]] [[Kategorija:Vojne okupacije]] [[Kategorija:Srpska vojna istorija]] [[Kategorija:Istorija Srbije]] [[Kategorija:Historija Albanije]] [[Kategorija:Istorija Kosova]] [[Kategorija:Srpsko-albanski sukob]] [[Kategorija:Velikosrpska ideologija]] e9bapgg7px47q3a6euqec0v1lk71c11 0 96359 41260720 41021661 2022-08-01T07:31:57Z Vitek 4676 dop wikitext text/x-wiki {{Bliski odnosi}} '''Rodbina''' je grupa ljudi koji su međusobno povezani krvnim [[srodstvo]]m ili [[brak|bračnim]] zajednicama. Osoba s koja se s nekim nalazi u rodbinskom odnosu se naziva '''[[rođak]]om'''. == Tipovi srodstva == === [[Porodica]] === Najbliži rod su: [[otac]], [[majka]], [[sin]], [[kćerka]], [[brat]], [[sestra]], [[zena]] === Bliža rodbina === Bliža rodbina su: [[djed]] (deda, đed, dedo), [[baka]] (baba), [[stric]] (amidža), [[ujak]] (daidža), [[tetka]]. Nešto dalja rodbina su: bratići, sestrići, nećaci (amidžići, admidžina djeca, daidžići, tetići). Nekada se kaže da nisu rodbina: tetak, strina (amidžinca), ujna (daidžinica). === Ostala rodbina === U ostalu "rodbinu" spadaju: svekar, svekrva, punac, punica, šura, svastika, badžo, djever, zaova, jetrva. Za nju se također koristi izraz [[tazbina]]. == Primjer rodbine == [[Datoteka:Family.svg|centar|800px|Primjer jedne porodice]] [[Kategorija:Rod (sociologija)]] 8otduqd1jlv681tf8dmdqx0wk42kkwx 0 102853 41260654 29802508 2022-07-31T12:06:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe je premjestio stranicu [[E=mc2 (Parni valjak)]] na [[E=mc² (Parni valjak)]] wikitext text/x-wiki {{Album (HR) |ime_albuma = E=mc² |ime_glazbenika = [[Parni valjak]] |vrsta = live album |s_albuma = |slika = |žanr = [[pop-rock]] |datum = [[1986|1986.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Jugoton]] |producent = |recenzija = |album_prije = [[Koncert - Live '82]] |godina0 = 1982. |godina = 1986. |album_poslije = [[Svih 15 godina - Live...]] |godina2 = 1991. }} '''E=mc²''', album [[Parni valjak|Parnog valjka]] Koncertni album povodom 10 godina [[Parni valjak|Parnog valjka]]. Ovaj album je poput nastavka [[Koncert - Live '82|Koncerta]] - na njemu se izvode samo pjesme od [[1983]]. do [[1985]]. Album je snimljen u zagrebačkom Domu sportova. Nema posebnih gostiju, a ni posebnih aranžmana. Trajanje: 40:28 min. == Popis pjesama == # 'Ajde igraj (4:47) # Kao prije (4:00) # Uhvati ritam (4:01) # Stojim već satima (1:58) # Pokreni se! (4:34) # Hajde kaži pošteno (4:51) # Pusti nek' traje (3:54) # Ostani s njim (4:29) # Ugasi me (3:00) # Samo ona zna (4:49) {{Parni valjak}} [[Kategorija:Albumi benda Parni valjak]] [[Kategorija:Albumi 1986.]] [[Kategorija:Authority control 2]] 45x313iawnekbuekg3cnuja36sfnuqp 0 102883 41260653 41260647 2022-07-31T12:05:06Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/87.116.172.48|87.116.172.48]] ([[User talk:87.116.172.48|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Shermanpalicad|Shermanpalicad]] wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Aki Rahimovski | Img = Parni Valjak concert in Maribor 2010 (14).jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Aleksandar Rahimovski | Pseudonim = Aki | Rođenje = [[5. lipnja]] [[1955.]]<br>[[Niš]], [[Srbija]] | Smrt = [[22. siječnja]] [[2022.]]<br>[[Novo Mesto]], [[Slovenija]] | Žanr = [[Rock]]<br /> [[Disco]]<br /> [[Pop-folk]]<br /> [[Soft rock]]<br /> [[Reggae]]<br /> [[Novi val]] | Zanimanje = [[Pjevač]]<br /> [[glazbenik]] | Djelatno_razdoblje = [[1970.]]-[[22.01.2022.]] | Producentska_kuća = [[PGP RTB]]<br /> [[Suzy]]<br /> [[Columbia Records|CBS]]<br /> [[Jugoton]]<br /> [[Croatia Records]]<br /> [[Orfej (diskografska kuća)|Orfej]]<br /> [[Esnaf]]<br /> [[Master Music]] | Angažman = [[Grupa Torr]]<br /> [[Grupa 220]]<br /> [[Parni valjak]] | URL = [http://www.parni-valjak.net/ Parni valjak] <br /> [http://www.discogs.com/artist/Aki+Rahimovski Discogs] | nagrade = Dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | Značajni instrumenti = }} '''Aki Rahimovski''' ([[Niš]], [[5. lipnja]] [[1955.|1955.]] - [[Novo Mesto]], [[22. siječnja]] [[2022.]]) bio je [[Severna Makedonija|makedonsko]]-[[hrvatska|hrvatski]] [[pjevač]], najpoznatiji po angažmanu u [[zagreb]]ačkom sastavu [[Parni valjak|Parnom valjku]]. == Životopis == Aleksandar "Aki" Rahimovski - rođen je [[5. lipnja]] [[1955.]] godine u [[Niš]]u, ali se ubrzo s obitelji preselio u [[Skoplje]]. Kako mu je otac bio glazbeni profesor, sa sedam godina je krenuo u glazbenu školu, odsjek [[klavir]] i pjevanje.<ref>[https://www.avaz.ba/showbiz/jet-set/713260/mnogi-nisu-znali-pravo-ime-akija-rahimovskig "Mnogi nisu znali pravo ime Akija Rahimovskog"]. Avaz.ba</ref> === Glazbena karijera === Kao tinejdžer bio je član nekoliko sastava od kojih su neki Grupa Vakuum, Krvna braća i [[Grupa Torr]], sa kojom je nastupio na festivalu u Zagrebu [[1975.]] godine. ==== Parni valjak ==== [[1975.]] godine upoznaje [[električna gitara|gitaristu]] i [[skladatelj]]a [[Husein Hasanefendić|Huseina Hasanefendića - Husa]] i [[Jurica Pađen|Juricu Pađena]]. Te iste [[1975.]] godine u suradnji sa menadžerom [[Vladimir Mihaljek|Vladimirom Mihaljekom Mihom]] osnivaju prvu postavu [[Parni valjak|Parnog Valjka]] kao nekakva zagrebačka varijanta [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]]. Prvu postavu [[Parni valjak|Parnog Valjka]] činili su: Aki Rahimovski (Vokal, klavir), [[Husein Hasanefendić|Husein Hasanefendić Hus]] (Solo gitara, akustična gitara, vokal), [[Srećko Antonioli]] (bubnjevi), [[Zlatko Miksić - Fuma]] ([[bas gitara]]) i [[Jurica Pađen]] (solo gitara, akustična gitara). U 30-godišnjoj karijeri Parni valjak je objavio 16 studijskih albuma, 14 singlova, 5 uživo albuma, 4 kompilacije, te 2 koncertna [[DVD]]-a. Svoj prvi studijski album objavili su [[1976.]] godine pod nazivom ''[[Dođite na show!]]'', kojeg je objavila [[beograd]]ska [[diskografija|diskografska kuća]] PGP-RTB. Godinu dana kasnije zagrebački [[Jugoton]] plasira i njihov drugi album pod nazivom ''[[Glavom kroz zid]]''. Treći studijski album ''[[Gradske priče]]'' objavljuju [[1979.]] godine, a taj album je doživio i svjetsku distribuciju pod nazivom ''[[City Kids]]''. Četvrti album ''[[Vruće igre]]'' izlazi [[1980.]] godine, a kao i predhodni snimljen je u studio CSB u [[Milan]]u, a na njemu su otkrili najomiljenije teme članova utemeljitelja, pjevača Akija i autora [[Husein Hasanefendić|Huseina Hasanefendića Husa]]. [[1981.]] godine izlazi šesti studijski album ''[[Vrijeme je na našoj strani]]''. ''[[Glavnom ulicom]]'', kao sedmi studijski album, objavljen je [[1983.]] godine, a godinu dana kasnije i osmi pod nazivom ''[[Uhvati ritam]]''. Svi albumi doživljavaju zlatne i planitaste tiraže, a ukupni tiraži već su brojali nekoliko milijuna. Deveti studijski album objavljuju [[1985.]] godine po nazivom ''[[Pokreni se!]]'', a deseti studijski album izlazi [[1987.]] godine pod nazivom ''[[Anđeli se dosađuju?]]'' na kojem se našao legendarni mega hit "Jesen u meni". Posljednja se postava sastava počinje okupljati [[1988.]] godine kada prilikom snimanja jedanaestog studijskog albuma ''[[Sjaj u očima (album)|Sjaj u očima]]'' sekciju Valjka nadopunjuju basist [[Zoran Preksavec - Preksi]] i bubnjar [[Dražen Scholz]], a [[1989.]] godine Valjku se pridružuje i klavijaturista [[Berislav Blazević - Bero]]. [[1990.]] godine nova postava snima album ''[[Lovci snova]]'', a [[1991.]] godine povodom 15 godina rada sastav na tržište obajvljuje uživo album ''[[Svih 15 godina - Live...|Svih 15 godina]]'' na kojem se našlo 29 uživo pjesama, a iste godine objavljena je i konpilacija ''[[Pusti nek' traje: Kolekcija vol. 1|Pusti nek traje]]''. [[1992.]] godine u sastav dolazi i ponajbolji hrvatski gitarista [[Marijan Brkić|Marijan Brkić - Brk]], koji, kao i Dražen Scholz i Berislav Blažević - Bero ostaje do samog raspada sastava. [[1993.]] godine Parni valjak snima i trinaesti studijski album pod nazivom ''[[Buđenje]]'', koji dobiva čak 6 [[Porin]]a, a [[1995.]] izdaju jedan od najprodavanijih hrvatskih albuma svih vremena, te definitivno najprodavaniji uživo album, ''[[Bez struje: Live in ZeKaeM]]''. [[1997.]] ''[[Samo snovi teku uzvodno]]''. ''[[Zastave]]'', petnaesti studijski album, objavljuju [[2000.]] godine , a četiri godine kasnije, trenutno posljednji album, ''[[Pretežno sunčano?]]''. ==== Solo karijera ==== [[2005.]] godine, na 30 godišnjicu osnivanja sastava, Hus odlučuje prestati sa koncertnim aktivnostima, dok ostatak sastava, pod vodstvom Akija Rahimovskog nastavlja sa radom, te [[2007.]] godine snimaju album ''[[U vremenu izgubljenih]]''. Iste godine nastupili su i u [[Australija|Australiji]] gdje su održali 5 koncerata. Početkom [[2008.]] godine se rastaje sa pratećim bendom, te kreće na turneju po [[Srbija|Srbiji]] sa klavijaturistom [[Emil Saks|Emilom Saksom]]. ==== Ponovno okupljanje Parnog valjka ==== U jesen [[2009.]] godine Valjak objavljuje veliki povratak u sastavu: Aki, Hus, Brk, Prexi, Bero te novi bubnjar - Dalibor Marinković - Dado; i to u sklopu "Karlovačko live" turneje. Turneja je obuhvaćala 10 gradova, sve je počelo u [[Dubrovnik]]u, a završilo u [[Čakovec|Čakovcu]]. Aki i Valjak tokom te turneje dokazuju da su još uvijek u samom vrhu hrvatske glazbe, te pune sve gradove, a u [[Arena Zagreb]] i [[Varaždin]]skoj areni ruše rekord posjećenosti. Posjećuju u veće gradove [[Slovenija|Slovenije]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dok u listopadu [[2010.]] godine čak dva puta rasprodaju [[Beogradska arena|Beogradsku arenu]] (5. najveću dvoranu u [[Europa|Europi]]), te najavljuju koncerte po ostatku [[Srbija|Srbije]]. == Diskografija == === Parni valjak === ==== Studijski albumi ==== * ''[[Dođite na show!]]'', PGP RTB, 1976. * ''[[Glavom kroz zid]]'', [[Jugoton]], 1977. * ''[[Gradske priče (Parni valjak)|Gradske priče]]'', CBS/Suzy, 1979. * ''[[City Kids (Parni valjak)|City Kids]]'', CBS, 1979. * ''[[Vruće igre]]'', CBS/Suzy, 1980. * ''[[Vrijeme je na našoj strani]]'', Suzy, 1981. * ''[[Glavnom ulicom]]'', Suzy, 1983. * ''[[Uhvati ritam]]'', Jugoton, 1984. * ''[[Pokreni se!]]'', Jugoton, 1985. * ''[[Anđeli se dosađuju?]]'', Jugoton, 1987. * ''[[Sjaj u očima (album)|Sjaj u očima]]'', Jugoton, 1988. * ''[[Lovci snova]]'', Jugoton, 1990. * ''[[Buđenje]]'', Esnaf/[[Croatia Records]], 1994. * ''[[Samo snovi teku uzvodno]]'', Croatia Records, 1997. * ''[[Zastave (Parni valjak)|Zastave]]'', Croatia Records, Košava, 2000. * ''[[Pretežno sunčano?]]'', Croatia Records/Master Music, 2004. ==== Uživo albumi ==== * ''[[Koncert - Live '82]]'', Suzy, 1982. * ''[[E=mc2 (album)|E=mc²]]'', Jugoton, 1986. * ''[[Svih 15 godina - Live...|Svih 15 godina]]'', Croatia Records, 1991. * ''[[Bez struje: Live in ZeKaeM]]'', Croatia Records, 1995. * ''[[Kao nekada: Live at S.C.]]'', Croatia Records/Master Music, 2001. ==== Kompilacije ==== * ''[[Parni valjak (kompilacija)|Parni valjak]]'', Suzy, 1985. * ''[[Pusti nek' traje: Kolekcija vol. 1|Pusti nek' traje]]'', Croatia Records, 1991. * ''[[Koncentrat 1977.-1983.]]'', Hit Records/Suzy, 2005. * ''[[Koncentrat 1984.-2005.]]'', Croatia Records, 2005. * ''[[The Ultimate Collection - Parni valjak|The Ultimate Collection]], Croatia Records, 2009. ==== DVD ==== * ''[[25 godina (Parni valjak)|25 godina]]'', Croatia Records/Hrvatski telekom, 2002. * ''[[Bez struje: Live in ZeKaeM]]'', Croatia Records, 2005. ==== Ostala izdanja ==== * ''Koncert, VHS, Jugoton, 1988. * ''[[Red Tab]]'', poklon kaseta, Jugoton, 1990. * ''[[25 godina CD (mini-kompilacija)|25 godina]]'', mini-kompilacija, Croatia Records, 2000. ==== Singlovi ==== * "Parni valjak" / "Šizofrenik", Alta/PGP RTB, 1976. * "Tako prođe tko ne pazi kad ga Parni valjak zgazi" / "Dok si mlad", PGP RTB, 1976. * "Ljubavni jadi jednog Parnog valjka" / "Teško je biti sam", PGP RTB, 1976. * "Prevela me mala" / "O šumama, rijekama i pticama", PGP RTB, 1976. * "Oću da se ženim" / "Ljeto", Jugoton, 1977. * "Lutka za bal" / "Crni dani", Jugoton, 1977. * "Od motela do motela" / "Predstavi je kraj", CBS/Suzy, 1978. * "Stranica dnevnika" / "Ulične tuče", Jugoton, 1979. * "Ugasi me" / "Ugasi me" (instrumental), Jugoton, 1985. * "Kekec je slobodan, red je na nas", Croatia Records, 1991. * "Kaži ja!" / "Sai Baba blues" / "Kaži ja!" (Nu Zagreb Pepsi), Croatia Records, 1997. * "Mir na jastuku", Croatia Records, 2000. * "Srcekrad", Croatia Records, 2000. * "Ugasi me" (uživo), Croatia Records, 2001. * "Tko nam brani" / "Dok si pored mene", 2002. * "Nakon svih godina", Croatia Records, 2009. * "To sam stvarno ja", Croatia Records, 2009. * "Stvarno nestvarno", 2010. === Solo karijera === ==== Studijski albumi ==== * ''[[U vremenu izgubljenih]]'', Croatia Records, [[2007.]] == Vanjske veze == * [http://www.parni-valjak.net/ Službene stranice Parnog valjka] * [http://www.discogs.com/artist/Aki+Rahimovski Aki Rahimovski na Discogs] * [http://www.parni-valjak.net/shop/ Službeni Web shop Parnog valjka] * [http://parnivaljak.host-ed.net/ Parni valjak web page by Davor Pleše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100919145723/http://parnivaljak.host-ed.net/ |date=2010-09-19 }} {{parni valjak}} {{Authority control}} {{Lifetime|1955|2022|Rahimovski, Aki}} [[Kategorija:Jugoslavenski rock pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski rock glazbenici]] [[Kategorija:Makedonski pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Biografije, Niš]] [[Kategorija:Troslovnik-A|KI Rahimovski]] 77kalxxwathzfdg9nezqiqab1vwijti 4 107703 41260728 41254324 2022-08-01T11:42:53Z Edgar Allan Poe 29250 /* Juli/Srpanj */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> 2pej6ekgx9nu293vdzzto9t0x0xlrxa 41260731 41260728 2022-08-01T11:47:01Z Edgar Allan Poe 29250 /* August/Kolovoz */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> 00c5vrwvpvnzt3d2tzyxwrudeh1a8e4 41260732 41260731 2022-08-01T11:47:15Z Edgar Allan Poe 29250 /* Komentari */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> 2xgfu9zo79cd7es36agusolvn9i7ftf 4 107704 41260736 41258668 2022-08-01T11:50:52Z Edgar Allan Poe 29250 /* 2022. (24) */ wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja '''arhivu''' dosadašnjih '''izabranih članaka''' na srpskohrvatskoj Wikipediji od [[23. lipnja]] [[2005.]] godine, kada su izabrani članci po prvi puta uvedeni na ovu Wikipediju. U počecima, sustav izbora bio je nejasno normiran i neredovit, članci su se mijenjali u nepravilnim razmacima, a razrađenih pravila izbora nije bilo. Članci su se predlagali i birali temeljem subjektivne procjene kvalitete, a ne temeljem glasovanja. Značajnija promjena dogodila se krajem [[2008.]] godine, kada se članci počinju birati jednom mjesečno, što je sustav koji je trajao do veljače [[2013.]] godine. Tada se uvodi dvomjesečni sustav temeljem kojeg se izabrani članci izmjenjuju dva puta mjesečno. Od [[2015.]] godine sustav je proširen na tri članka u mjesecu. Ova stranica sadržavat će samo popis izabranih članaka uz statističke podatke o zastupljenosti pojedinih kategorija, kao i prikaz perioda tokom kojeg su bili izabrani. Za sve detaljnije informacije postojat će zasebne arhivske stranice za pojedinu godinu gdje će se moći dobiti detaljniji uvid u same članke. ==Opći pregled== {{bar box |title = Pregled izabranih članaka po kategorijama |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|26}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|27}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|78}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|67}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|25}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|94}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|13}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|24}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|39}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''392}} |caption=Ažurirano: [[3. 5.]] [[2022.]] }} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 1.3. ~ [[Franz Kafka]]}} ;Gdje :{{legend|#bfe0bf|predstavlja kategoriju kojoj članak pripada}} :'''16.2. - 1.3.''' predstavlja vremenski period tokom kojeg je članak bio na glavnoj stranici kao izabrani :'''[[Franz Kafka]]''' predstavlja naslov izabranog članka ===Legenda=== {| style="background-color: transparent; width: {{{width|65%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]}} *{{legend|#50C878|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]}} *{{legend|#800000|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]}} *{{legend|#bfe0bf|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]}} *{{legend|#F5F5DC|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]}} *{{legend|#4C6099|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]}} *{{legend|#AAD0FF|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]}} *{{legend|#DCDCDC|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]}} |} == Pregled po godinama == === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2005.|2005.]] (7) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|23.6. - 6.7. ~ '''[[Goli otok]]'''}} *{{legend|#E34234|7.7. - 19.7. ~ '''[[Potsdamer Platz]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.7. - 3.8. ~ '''[[Gaj Julije Cezar]]'''}} *{{legend|#E1A95F|4.8. - 14.8. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|15.8. - 9.10. ~ '''[[Pjongjanški metro]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|10.10. - 20.12. ~ '''[[Willy Brandt]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12.'05. - 14.1.'06. ~ '''[[Safri Duo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2005. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''7}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2006.|2006.]] (9) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|15.1. - 16.2. ~ '''[[Himzo Polovina]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|17.2. - 30.3. ~ '''''[[SMS Viribus Unitis]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|31.3. - 2.6. ~ '''[[Ulysses S. Grant]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|3.6. - 9.6. ~ '''[[Parlament]]'''}} *{{legend|#E34234|10.6. - 27.8. ~ '''[[Rimska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|28.8. - 6.10. ~ '''[[Pocahontas]]'''}} *{{legend|#800000|7.10. - 22.11. ~ '''[[Uskršnji ustanak]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|23.11. - 20.12. ~ '''[[Adolf Hitler]]'''}} *{{legend|#800000|21.12.'06. - 7.1.'07. ~ '''[[Drugi svjetski rat]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2006. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''9}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2007.|2007.]] (11) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|8.1. - 19.1. ~ '''[[Antička filozofija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.1. - 7.2. ~ '''[[Marlene Dietrich]]'''}} *{{legend|#E34234|8.2. - 22.2. ~ [[Queer as Folk (US)|'''''Queer as Folk'' (US)''']]}} *{{legend|#F5F5DC|23.2. - 25.3. ~ '''''[[The Washington Post]]'''''}} *{{legend|#E34234|26.3. - 6.4. ~ '''[[Starogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|7.4. - 14.6. ~ '''[[Victor Hugo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|15.6. - 18.7. ~ '''[[Rat]]'''}} *{{legend|#E1A95F|19.7. - 6.8. ~ '''[[San Francisco Bay Area]]'''}} *{{legend|#800000|7.8. - 18.9. ~ '''[[Ku Klux Klan]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|19.9. - 25.12. ~ '''[[Vulgarni latinski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|26.12.'07. - 19.2.'08. ~ '''[[Historija Sjedinjenih Američkih Država]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2007. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''11}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2008.|2008.]] (4) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|20.2. - 24.4. ~ '''[[Album]]'''}} *{{legend|#800000|25.4. - 23.7. ~ '''[[Francuski revolucionarni kalendar]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|24.7. - 30.11. ~ '''[[Elektroenergetika]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Novi Beograd]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2008. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''4}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2009.|2009.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 31.1. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Peking]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Usagi Yojimbo]]'''''}} *{{legend|#800000|1.4. - 30.4. ~ '''[[Rat Canudosa]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Egipat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''[[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (serija)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''"[[God Save the Queen]]"'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 31.8. ~ '''[[Krokodil]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Sailor Moon]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.10. - 31.10. ~ '''[[Meduze]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.11. - 30.11. ~ '''[[George H. W. Bush]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 31.12. ~ '''[[Konstantin Veliki]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2009. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2010.|2010.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 31.1. ~ '''[[Dimitrije Tucović]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Vancouver]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 31.3. ~ '''[[Bitka kod Kane]]'''}} *{{legend|#E34234|1.4. - 30.4. ~ '''[[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Persepolis]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Cliffhanger]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''[[Srpskohrvatski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 31.8. ~ '''[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Civilization]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.10. - 31.10. ~ '''[[Seksualna revolucija]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Holivudska crna lista]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Uzbekistan]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2010. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2011.|2011.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 31.1. ~ '''[[Historija Kine]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 28.2. ~ '''[[Britney Spears]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 31.3. ~ '''[[Roy Orbison]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.4. - 30.4. ~ '''[[Historijski Isus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Francuska rukometna reprezentacija]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Jack Trbosjek]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 31.7. ~ '''''[[Edmontosaurus]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 31.8. ~ '''[[Brak]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.9. - 30.9. ~ '''[[Malware]]'''}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'''''}}}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 30.11. ~ '''[[Apple Inc.]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 31.12. ~ '''[[Opsada Skadra]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2011. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2012.|2012.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.1. - 31.1. ~ '''''[[Code civil]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 29.2. ~ '''[[Znanstvena fantastika]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Lea i Darija]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 30.4. ~ '''[[Pterosauri]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Commodore International]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Braća Kray]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 31.7. ~ '''[[Kelsos]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 31.8. ~ '''[[John Brown (abolicionist)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 30.9. ~ '''[[Lewis Carroll]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''[[Ljudski rad]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Conan the Barbarian (1982 film)|''Conan the Barbarian'' (1982)]]'''}} *{{legend|#50C878|1.12. - 31.12. ~ '''[[Koraljni greben]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2012. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2013.|2013.]] (23) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 31.1. ~ '''[[Spyware]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''[[Aria (anime)|''Aria'' (anime)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Franz Kafka]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Svećenikova djeca]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]]'''}}}} *{{legend|#800000|1.4. - 15.4. ~ '''[[Bitka za Moskvu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Markion]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Cardcaptor Sakura]]'''''}} *{{legend|#E34234|16.5. - 31.5. ~ '''''[[Les Vampires]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Život na Marsu]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Decameron]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Permsko-trijasko izumiranje]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|16.7. - 31.7. ~ '''''[[Nineteen Eighty-Four]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''[[Popularna muzika u SFRJ]]'''}} *{{legend|#E34234|16.8. - 31.8. ~ '''[[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]]}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Leomon]]'''}}}} *{{legend|#4C6099|16.9. - 30.9. ~ '''[[Kritika Biblije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.10. - 15.10. ~ '''[[Rano hrišćanstvo]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Anwar Sadat]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.11. - 15.11. ~ '''[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sunny Leone]]'''}} *{{legend|#800000|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Bitka za Vukovar]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Sherlock Holmes]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2013. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2014.|2014.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 15.1. ~ '''''[[Ubiti pticu rugalicu]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Iranrud]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''''[[The Rose of Versailles]]'''''}} *{{legend|#50C878|16.2. - 28.2. ~ '''[[Vatroglavi kraljić]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''[[Joker (strip)]]'''}} *{{legend|#50C878|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Vodozemci]]'''}}}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''[[Obične golupke]]'''}} *{{legend|#E34234|16.4. - 30.4. ~ '''[[Grčka komedija]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[1991]]'''}} *{{legend|#50C878|16.5. - 31.5. ~ '''[[Rudolfijev kit]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Vojin Bakić]]'''}}}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'''''}}}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 15.7. ~ '''[[Rak pluća]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.7. - 31.7. ~ '''[[Itrij]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''''[[Blade Runner]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.8. - 31.8. ~ '''[[ABC proteini]]'''}} *{{legend|#E1A95F|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Potresi u Iranu]]'''}}}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Bizantsko-osmanski ratovi]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Šibenik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Novak Đoković]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Francuska]]'''}} *{{legend|#E34234|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Katalog žena]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Penguin]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2014. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2015.|2015.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 10.1. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Fudbalska reprezentacija Francuske]]'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Drugi čečenski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''''[[Apokolocintoza]]'''''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Minojska erupcija]]'''}} *{{legend|#50C878|11.2. - 20.2. ~ '''[[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka|Hipoteza o multiregionalnom porijeklu]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Britanska monarhija]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Katinjski masakr]]'''}} *{{legend|#50C878|11.3. - 20.3. ~ '''''[[Pterodactylus]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Riddler]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Ropstvo u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|IHF Svjetsko prvenstvo 2015.]]'''}} *{{legend|#800000|21.4. - 30.4. ~ '''[[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Sovjetska invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[André Malraux]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Krimski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nobelova nagrada za književnost]]'''}} *{{legend|#E34234|11.6. - 20.6. ~ '''[[Otonska renesansa]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Cobra (anime)|''Cobra'' (anime)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Bogomoljke]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.7. - 20.7. ~ '''[[90377 Sedna]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''[[Mr. Freeze]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Prosvjetiteljstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Star Trek IV: The Voyage Home|Star Trek IV]]'''''}} *{{legend|#4C6099|21.8. - 31.8. ~ '''[[Kibela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[William Faulkner]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[LGBT historija u Njemačkoj]]'''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Rat u Bosni i Hercegovini]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Psycho-Pass: The Movie]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Romantizam]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.10. - 31.10. ~ '''[[Pluton (astronomija)|Pluton]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Afgansko-sovjetski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Neon Genesis Evangelion]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Two-Face]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Pelazgi]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Srednji vijek]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Psycho-Pass]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2015. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|11}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2016.|2016.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rosulja]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[Albert Einstein]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Produkcijski kodeks MPAA|MPAA]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''''[[The Royal Tenenbaums]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|11.2. - 20.2. ~ '''[[Svemirski centar Imam Homeini|Svemirski centar Homeini]]'''}} *{{legend|#800000|21.2. - 29.2. ~ '''[[Heladski period]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 10.3. ~ '''''[[InuYasha]]'''''}} *{{legend|#800000|11.3. - 20.3. ~ '''[[Žene u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Talk Talk]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Žuta groznica]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kasni srednji vijek]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.4. - 30.4. ~ '''[[Komet Shoemaker-Levy 9|Shoemaker-Levy 9]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Opsada Dubrovnika]]'''}} *{{legend|#50C878|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Homo floresiensis]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.5. - 31.5. ~ '''[[Srednjovjekovna umjetnost]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 10.6. ~ '''[[Historija opservacije Marsa]]'''}} *{{legend|#800000|11.6. - 20.6. ~ '''[[2015]]'''}} *{{legend|#50C878|21.6. - 30.6. ~ '''[[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu|Hipoteza o jedinstvenom porijeklu]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''''[[Spirited Away]]'''''}} *{{legend|#E34234|11.7. - 20.7. ~ '''[[Narodna književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Liturgija u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Bitka kod Visa]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Deportacija krimskih Tatara]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.8. - 31.8. ~ '''[[Edvard Beneš]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[UEFA Euro]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[Fitna (film)|Fitna]]'''''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|Prisilno raseljavanje u SSSR-u]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 10.10. ~ '''[[Hesiod]]'''}} *{{legend|#E34234|11.10. - 20.10. ~ '''[[Srednjovjekovna latinska književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[Benešovi dekreti]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Neoklasicizam]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Rimska komedija]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''[[Lelantski rat]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Prostitucija u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|11.12. - 20.12. ~ '''[[Grčki epski ciklus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2016. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2017.|2017.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 10.1. ~ '''"[[Perfect World]]"'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Ropstvo u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Oksirinhijski papirusi]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Zapadno slikarstvo]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.2. - 20.2. ~ '''[[UEFA Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Albert Camus]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Epilepsija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Joseph Goebbels]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Apolonije Rođanin]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reinhard Heydrich]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|IHF Svjetsko prvenstvo 2017.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Branko Lustig]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.5. - 10.5. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''[[Mad Hatter (DC Comics)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Hermann Göring]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.6. - 20.6. ~ '''[[Venezuela]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Batman]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 10.7. ~ '''[[Roland Freisler]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Rimsko Carstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Egzodus Jevreja iz arapskih država]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.8. - 20.8. ~ '''[[Grčka mitologija]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#800000|1.9. - 10.9. ~ '''[[Hladni rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[RoboCop]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Ernst Herzfeld]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.10. - 10.10. ~ '''[[Afrički kup nacija 2010.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.10. - 20.10. ~ '''[[Leopold i Loeb]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[Calendar Man]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 10.11. ~ '''''[[The Deer Hunter]]'''''}} *{{legend|#800000|11.11. - 20.11. ~ '''[[Velika Kolumbija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Meningitis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Tradicionalna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Mahmud Ahmadinedžad]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Battlestar Galactica (miniserija)|Battlestar Galactica]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2017. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2018.|2018.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rómulo Betancourt]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.1. - 20.1. ~ '''[[Gojaznost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Z (film)|''Z'']]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.2. - 20.2. ~ '''''[[Save Our Children]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Shizofrenija]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije|KP Jugoslavije]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Migrena]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''''[[Antigone]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kontrola rađanja]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Kambodža]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 10.5. ~ '''"[[Saint's Supper]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[Jean Anouilh]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Talijanska renesansa]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nebojša Glogovac]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.6. - 20.6. ~ '''[[Ateizam]]'''}} *{{legend|#800000|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bitka za Srbiju 1944.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Genetika čovjeka]]'''}} *{{legend|#50C878|11.7. - 20.7. ~ '''[[Glavočike]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Demokratska Kampućija]]'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 10.8. ~ '''[[Održivost]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Termopilska bitka]]'''}} *{{legend|#800000|21.8. - 31.8. ~ '''[[Grčki građanski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 10.9. ~ '''''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|11.9. - 20.9. ~ '''[[Domaslava]]'''}} *{{legend|#E34234|21.9. - 30.9. ~ '''[[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 10.10. ~ '''[[Geografija Irana]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Bitka na Neretvi]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.11. - 10.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.11. - 20.11. ~ '''[[Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Novi val]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Operacija Crno]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.12. - 20.12. ~ '''[[Spavanje]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12. - 31.12. ~ '''[[Edgar Allan Poe]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2018. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2019.|2019.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 10.1. ~ '''[[Teheran]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[H. P. Lovecraft]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Synthpop]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Kambodžanski genocid]]'''}} *{{legend|#E34234|11.2. - 20.2. ~ '''"[[The Gates of Judgment]]"'''}} *{{legend|#E1A95F|21.2. - 28.2. ~ '''[[Honduras]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Fudbalski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.3. - 20.3. ~ '''[[Vikinška umjetnost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'']]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Majanski kalendar]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Ian Fleming]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Hasan ibn Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Ten Little Niggers]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Smrt Edgara Allana Poea]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.6. - 20.6. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.6. - 30.6. ~ '''[[Hadis o dvanaest nasljednika]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 10.7. ~ '''[[Magnetna rezonantna tomografija]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Operacija Weiss]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rimska mitologija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Lipidi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.8. - 20.8. ~ '''[[Bertrand Russell]]'''}} *{{legend|#50C878|21.8. - 31.8. ~ '''[[Snježni leopard]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Piet Mondrian]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.9. - 20.9. ~ '''[[Benin]]'''}} *{{legend|#50C878|21.9. - 30.9. ~ '''[[Dromeosauridi]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Francuska Zapadna Afrika]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Portugalska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[1974]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 10.11. ~ '''[[Denga groznica]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Desjat negritjat]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Hominizacija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Euklidov algoritam]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Husein Nasr]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.12. - 31.12. ~ '''[[Kineski kalendar]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2019. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2020.|2020.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''''[[Spinosaurus]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|11.1. - 20.1. ~ '''[[Češka]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Scarecrow]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.2. - 20.2. ~ '''[[Fidži]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 29.2. ~ '''[[Kusam ibn Abas]]'''}} *{{legend|#50C878|1.3. - 10.3. ~ '''[[Abiogeneza]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Bolest kretanja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Fudbalska reprezentacija Hondurasa]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Facebook]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Ahemenidska Monarhija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Wales]]'''}} *{{legend|#50C878|1.5. - 10.5. ~ '''[[Fiziologija dinosaura]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.5. - 20.5. ~ '''[[Boston Celtics]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.5. - 31.5. ~ '''[[YouTube]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Bitka kod Karbale]]'''}} *{{legend|#50C878|11.6. - 20.6. ~ '''[[Fauna Škotske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bill Russell]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''[[No Country for Old Men (film)|''No Country for Old Men'' (film)]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.7. - 20.7. ~ '''[[Imamizam]]'''}} *{{legend|#50C878|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rakun]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 10.8. ~ '''[[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.8. - 20.8. ~ '''[[Antraks]]'''}} *{{legend|#E34234|21.8. - 31.8. ~ '''[[Ono (lik)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Larry Bird]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Samoupravni socijalizam]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.9. - 30.9. ~ '''[[Iran]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Being There]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Napad četnika na Užičku Republiku|Napad na Užice 1941.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.10. - 31.10. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 10.11. ~ '''[[Kuba]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Professor Pyg]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Global Positioning System|GPS]]'''}} *{{legend|#E34234|1.12. - 10.12. ~ '''''[[Pulp Fiction]]'''''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Vijetnamski rat]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[Dream Team]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2020. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2021.|2021.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 10.1. ~ '''[[Bitka na Sutjesci]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.1. - 20.1. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.1. - 31.1. ~ '''[[Srednjovjekovna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 10.2. ~ '''[[Salvador Dalí]]'''}} *{{legend|#800000|11.2. - 20.2. ~ '''[[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|Povlačenje kolaboracionista (1944–1945)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Renesansa u Škotskoj]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Simge (pjevačica)|Simge]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|IHF Svjetsko prvenstvo 2021.]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reformacija]]'''}} *{{legend|#E34230|11.4. - 20.4. ~ '''[[Vizantijska književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|21.4. - 30.4. ~ '''[[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Seneka]]'''}} *{{legend|#E34230|11.5. - 20.5. ~ '''[[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]]}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Poljska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''''[[Devedeset pet teza]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|11.6. - 20.6. ~ '''[[Dorski dijalekt]]'''}} *{{legend|#E34230|21.6. - 30.6. ~ '''[[Albanska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|1.7. - 10.7. ~ '''[[Kupidon i Psiha]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Pečenezi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.7. - 31.7. ~ '''[[Posejdonije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.8. - 10.8. ~ '''[[Kult heroja]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Anali franačkog kraljevstva]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[UEFA Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[EHF Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Afrički romanski jezik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Lukijan]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Elizabetansko doba]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.10. - 20.10. ~ '''[[Botulinski toksin]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.10. - 31.10. ~ '''[[Geografija Albanije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.11. - 10.11. ~ '''''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|11.11. - 20.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''''[[Praefectus urbi]]'''''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Holokaust u Litvaniji]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Nezavisna Albanija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.12. - 31.12. ~ '''[[Estonija]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2021. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|12}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2022.|2022.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 16.1. ~ '''[[Neptun (planeta)|Neptun]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Ishrana u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Teatar u starom Rimu]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.2. - 28.2. ~ '''[[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 15.3. ~ '''[[Džemaludin Čaušević]]'''}} *{{legend|#800000|16.3. - 31.3. ~ '''[[Kraljevina Albanija (1272–1368)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Harry S. Truman]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'''''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Estonski rat za nezavisnost]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2022.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 15.6. ~ '''[[Merkur]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Albanski jezik]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Divovska vidra]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.7. - 31.7. ~ '''[[Alfred Rosenberg]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 15.8. ~ '''[[Samoubistvo]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.8. - 31.8. ~ '''[[Kupidon]]'''}} *{{legend||1.9. - 15.9. ~ }} *{{legend||16.9. - 30.9. ~ }} *{{legend||1.10. - 15.10. ~ }} *{{legend||16.10. - 31.10. ~ }} *{{legend||1.11. - 15.11. ~ }} *{{legend||16.11. - 30.11. ~ }} *{{legend||1.12. - 15.12. ~ }} *{{legend||16.12. - 31.12. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2022. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} [[Kategorija:Arhiva izabranih članaka| *]] qb60e0udewimw6e6b5c6fhx849urilq 41260737 41260736 2022-08-01T11:52:23Z Edgar Allan Poe 29250 /* Opći pregled */ wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja '''arhivu''' dosadašnjih '''izabranih članaka''' na srpskohrvatskoj Wikipediji od [[23. lipnja]] [[2005.]] godine, kada su izabrani članci po prvi puta uvedeni na ovu Wikipediju. U počecima, sustav izbora bio je nejasno normiran i neredovit, članci su se mijenjali u nepravilnim razmacima, a razrađenih pravila izbora nije bilo. Članci su se predlagali i birali temeljem subjektivne procjene kvalitete, a ne temeljem glasovanja. Značajnija promjena dogodila se krajem [[2008.]] godine, kada se članci počinju birati jednom mjesečno, što je sustav koji je trajao do veljače [[2013.]] godine. Tada se uvodi dvomjesečni sustav temeljem kojeg se izabrani članci izmjenjuju dva puta mjesečno. Od [[2015.]] godine sustav je proširen na tri članka u mjesecu. Ova stranica sadržavat će samo popis izabranih članaka uz statističke podatke o zastupljenosti pojedinih kategorija, kao i prikaz perioda tokom kojeg su bili izabrani. Za sve detaljnije informacije postojat će zasebne arhivske stranice za pojedinu godinu gdje će se moći dobiti detaljniji uvid u same članke. ==Opći pregled== {{bar box |title = Pregled izabranih članaka po kategorijama |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|26}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|27}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|78}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|67}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|26}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|94}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|14}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|24}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|39}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''394}} |caption=Ažurirano: [[1.8.]] [[2022.]] }} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 1.3. ~ [[Franz Kafka]]}} ;Gdje :{{legend|#bfe0bf|predstavlja kategoriju kojoj članak pripada}} :'''16.2. - 1.3.''' predstavlja vremenski period tokom kojeg je članak bio na glavnoj stranici kao izabrani :'''[[Franz Kafka]]''' predstavlja naslov izabranog članka ===Legenda=== {| style="background-color: transparent; width: {{{width|65%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]}} *{{legend|#50C878|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]}} *{{legend|#800000|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]}} *{{legend|#bfe0bf|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]}} *{{legend|#F5F5DC|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]}} *{{legend|#4C6099|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]}} *{{legend|#AAD0FF|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]}} *{{legend|#DCDCDC|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]}} |} == Pregled po godinama == === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2005.|2005.]] (7) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|23.6. - 6.7. ~ '''[[Goli otok]]'''}} *{{legend|#E34234|7.7. - 19.7. ~ '''[[Potsdamer Platz]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.7. - 3.8. ~ '''[[Gaj Julije Cezar]]'''}} *{{legend|#E1A95F|4.8. - 14.8. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|15.8. - 9.10. ~ '''[[Pjongjanški metro]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|10.10. - 20.12. ~ '''[[Willy Brandt]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12.'05. - 14.1.'06. ~ '''[[Safri Duo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2005. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''7}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2006.|2006.]] (9) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|15.1. - 16.2. ~ '''[[Himzo Polovina]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|17.2. - 30.3. ~ '''''[[SMS Viribus Unitis]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|31.3. - 2.6. ~ '''[[Ulysses S. Grant]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|3.6. - 9.6. ~ '''[[Parlament]]'''}} *{{legend|#E34234|10.6. - 27.8. ~ '''[[Rimska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|28.8. - 6.10. ~ '''[[Pocahontas]]'''}} *{{legend|#800000|7.10. - 22.11. ~ '''[[Uskršnji ustanak]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|23.11. - 20.12. ~ '''[[Adolf Hitler]]'''}} *{{legend|#800000|21.12.'06. - 7.1.'07. ~ '''[[Drugi svjetski rat]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2006. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''9}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2007.|2007.]] (11) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|8.1. - 19.1. ~ '''[[Antička filozofija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.1. - 7.2. ~ '''[[Marlene Dietrich]]'''}} *{{legend|#E34234|8.2. - 22.2. ~ [[Queer as Folk (US)|'''''Queer as Folk'' (US)''']]}} *{{legend|#F5F5DC|23.2. - 25.3. ~ '''''[[The Washington Post]]'''''}} *{{legend|#E34234|26.3. - 6.4. ~ '''[[Starogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|7.4. - 14.6. ~ '''[[Victor Hugo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|15.6. - 18.7. ~ '''[[Rat]]'''}} *{{legend|#E1A95F|19.7. - 6.8. ~ '''[[San Francisco Bay Area]]'''}} *{{legend|#800000|7.8. - 18.9. ~ '''[[Ku Klux Klan]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|19.9. - 25.12. ~ '''[[Vulgarni latinski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|26.12.'07. - 19.2.'08. ~ '''[[Historija Sjedinjenih Američkih Država]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2007. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''11}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2008.|2008.]] (4) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|20.2. - 24.4. ~ '''[[Album]]'''}} *{{legend|#800000|25.4. - 23.7. ~ '''[[Francuski revolucionarni kalendar]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|24.7. - 30.11. ~ '''[[Elektroenergetika]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Novi Beograd]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2008. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''4}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2009.|2009.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 31.1. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Peking]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Usagi Yojimbo]]'''''}} *{{legend|#800000|1.4. - 30.4. ~ '''[[Rat Canudosa]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Egipat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''[[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (serija)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''"[[God Save the Queen]]"'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 31.8. ~ '''[[Krokodil]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Sailor Moon]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.10. - 31.10. ~ '''[[Meduze]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.11. - 30.11. ~ '''[[George H. W. Bush]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 31.12. ~ '''[[Konstantin Veliki]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2009. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2010.|2010.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 31.1. ~ '''[[Dimitrije Tucović]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Vancouver]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 31.3. ~ '''[[Bitka kod Kane]]'''}} *{{legend|#E34234|1.4. - 30.4. ~ '''[[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Persepolis]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Cliffhanger]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''[[Srpskohrvatski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 31.8. ~ '''[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Civilization]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.10. - 31.10. ~ '''[[Seksualna revolucija]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Holivudska crna lista]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Uzbekistan]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2010. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2011.|2011.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 31.1. ~ '''[[Historija Kine]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 28.2. ~ '''[[Britney Spears]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 31.3. ~ '''[[Roy Orbison]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.4. - 30.4. ~ '''[[Historijski Isus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Francuska rukometna reprezentacija]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Jack Trbosjek]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 31.7. ~ '''''[[Edmontosaurus]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 31.8. ~ '''[[Brak]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.9. - 30.9. ~ '''[[Malware]]'''}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'''''}}}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 30.11. ~ '''[[Apple Inc.]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 31.12. ~ '''[[Opsada Skadra]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2011. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2012.|2012.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.1. - 31.1. ~ '''''[[Code civil]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 29.2. ~ '''[[Znanstvena fantastika]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Lea i Darija]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 30.4. ~ '''[[Pterosauri]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Commodore International]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Braća Kray]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 31.7. ~ '''[[Kelsos]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 31.8. ~ '''[[John Brown (abolicionist)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 30.9. ~ '''[[Lewis Carroll]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''[[Ljudski rad]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Conan the Barbarian (1982 film)|''Conan the Barbarian'' (1982)]]'''}} *{{legend|#50C878|1.12. - 31.12. ~ '''[[Koraljni greben]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2012. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2013.|2013.]] (23) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 31.1. ~ '''[[Spyware]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''[[Aria (anime)|''Aria'' (anime)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Franz Kafka]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Svećenikova djeca]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]]'''}}}} *{{legend|#800000|1.4. - 15.4. ~ '''[[Bitka za Moskvu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Markion]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Cardcaptor Sakura]]'''''}} *{{legend|#E34234|16.5. - 31.5. ~ '''''[[Les Vampires]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Život na Marsu]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Decameron]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Permsko-trijasko izumiranje]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|16.7. - 31.7. ~ '''''[[Nineteen Eighty-Four]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''[[Popularna muzika u SFRJ]]'''}} *{{legend|#E34234|16.8. - 31.8. ~ '''[[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]]}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Leomon]]'''}}}} *{{legend|#4C6099|16.9. - 30.9. ~ '''[[Kritika Biblije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.10. - 15.10. ~ '''[[Rano hrišćanstvo]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Anwar Sadat]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.11. - 15.11. ~ '''[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sunny Leone]]'''}} *{{legend|#800000|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Bitka za Vukovar]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Sherlock Holmes]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2013. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2014.|2014.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 15.1. ~ '''''[[Ubiti pticu rugalicu]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Iranrud]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''''[[The Rose of Versailles]]'''''}} *{{legend|#50C878|16.2. - 28.2. ~ '''[[Vatroglavi kraljić]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''[[Joker (strip)]]'''}} *{{legend|#50C878|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Vodozemci]]'''}}}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''[[Obične golupke]]'''}} *{{legend|#E34234|16.4. - 30.4. ~ '''[[Grčka komedija]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[1991]]'''}} *{{legend|#50C878|16.5. - 31.5. ~ '''[[Rudolfijev kit]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Vojin Bakić]]'''}}}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'''''}}}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 15.7. ~ '''[[Rak pluća]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.7. - 31.7. ~ '''[[Itrij]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''''[[Blade Runner]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.8. - 31.8. ~ '''[[ABC proteini]]'''}} *{{legend|#E1A95F|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Potresi u Iranu]]'''}}}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Bizantsko-osmanski ratovi]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Šibenik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Novak Đoković]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Francuska]]'''}} *{{legend|#E34234|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Katalog žena]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Penguin]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2014. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2015.|2015.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 10.1. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Fudbalska reprezentacija Francuske]]'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Drugi čečenski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''''[[Apokolocintoza]]'''''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Minojska erupcija]]'''}} *{{legend|#50C878|11.2. - 20.2. ~ '''[[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka|Hipoteza o multiregionalnom porijeklu]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Britanska monarhija]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Katinjski masakr]]'''}} *{{legend|#50C878|11.3. - 20.3. ~ '''''[[Pterodactylus]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Riddler]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Ropstvo u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|IHF Svjetsko prvenstvo 2015.]]'''}} *{{legend|#800000|21.4. - 30.4. ~ '''[[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Sovjetska invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[André Malraux]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Krimski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nobelova nagrada za književnost]]'''}} *{{legend|#E34234|11.6. - 20.6. ~ '''[[Otonska renesansa]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Cobra (anime)|''Cobra'' (anime)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Bogomoljke]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.7. - 20.7. ~ '''[[90377 Sedna]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''[[Mr. Freeze]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Prosvjetiteljstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Star Trek IV: The Voyage Home|Star Trek IV]]'''''}} *{{legend|#4C6099|21.8. - 31.8. ~ '''[[Kibela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[William Faulkner]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[LGBT historija u Njemačkoj]]'''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Rat u Bosni i Hercegovini]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Psycho-Pass: The Movie]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Romantizam]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.10. - 31.10. ~ '''[[Pluton (astronomija)|Pluton]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Afgansko-sovjetski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Neon Genesis Evangelion]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Two-Face]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Pelazgi]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Srednji vijek]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Psycho-Pass]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2015. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|11}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2016.|2016.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rosulja]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[Albert Einstein]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Produkcijski kodeks MPAA|MPAA]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''''[[The Royal Tenenbaums]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|11.2. - 20.2. ~ '''[[Svemirski centar Imam Homeini|Svemirski centar Homeini]]'''}} *{{legend|#800000|21.2. - 29.2. ~ '''[[Heladski period]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 10.3. ~ '''''[[InuYasha]]'''''}} *{{legend|#800000|11.3. - 20.3. ~ '''[[Žene u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Talk Talk]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Žuta groznica]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kasni srednji vijek]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.4. - 30.4. ~ '''[[Komet Shoemaker-Levy 9|Shoemaker-Levy 9]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Opsada Dubrovnika]]'''}} *{{legend|#50C878|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Homo floresiensis]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.5. - 31.5. ~ '''[[Srednjovjekovna umjetnost]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 10.6. ~ '''[[Historija opservacije Marsa]]'''}} *{{legend|#800000|11.6. - 20.6. ~ '''[[2015]]'''}} *{{legend|#50C878|21.6. - 30.6. ~ '''[[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu|Hipoteza o jedinstvenom porijeklu]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''''[[Spirited Away]]'''''}} *{{legend|#E34234|11.7. - 20.7. ~ '''[[Narodna književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Liturgija u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Bitka kod Visa]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Deportacija krimskih Tatara]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.8. - 31.8. ~ '''[[Edvard Beneš]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[UEFA Euro]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[Fitna (film)|Fitna]]'''''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|Prisilno raseljavanje u SSSR-u]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 10.10. ~ '''[[Hesiod]]'''}} *{{legend|#E34234|11.10. - 20.10. ~ '''[[Srednjovjekovna latinska književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[Benešovi dekreti]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Neoklasicizam]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Rimska komedija]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''[[Lelantski rat]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Prostitucija u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|11.12. - 20.12. ~ '''[[Grčki epski ciklus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2016. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2017.|2017.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 10.1. ~ '''"[[Perfect World]]"'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Ropstvo u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Oksirinhijski papirusi]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Zapadno slikarstvo]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.2. - 20.2. ~ '''[[UEFA Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Albert Camus]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Epilepsija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Joseph Goebbels]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Apolonije Rođanin]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reinhard Heydrich]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|IHF Svjetsko prvenstvo 2017.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Branko Lustig]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.5. - 10.5. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''[[Mad Hatter (DC Comics)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Hermann Göring]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.6. - 20.6. ~ '''[[Venezuela]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Batman]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 10.7. ~ '''[[Roland Freisler]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Rimsko Carstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Egzodus Jevreja iz arapskih država]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.8. - 20.8. ~ '''[[Grčka mitologija]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#800000|1.9. - 10.9. ~ '''[[Hladni rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[RoboCop]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Ernst Herzfeld]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.10. - 10.10. ~ '''[[Afrički kup nacija 2010.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.10. - 20.10. ~ '''[[Leopold i Loeb]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[Calendar Man]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 10.11. ~ '''''[[The Deer Hunter]]'''''}} *{{legend|#800000|11.11. - 20.11. ~ '''[[Velika Kolumbija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Meningitis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Tradicionalna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Mahmud Ahmadinedžad]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Battlestar Galactica (miniserija)|Battlestar Galactica]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2017. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2018.|2018.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rómulo Betancourt]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.1. - 20.1. ~ '''[[Gojaznost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Z (film)|''Z'']]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.2. - 20.2. ~ '''''[[Save Our Children]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Shizofrenija]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije|KP Jugoslavije]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Migrena]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''''[[Antigone]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kontrola rađanja]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Kambodža]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 10.5. ~ '''"[[Saint's Supper]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[Jean Anouilh]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Talijanska renesansa]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nebojša Glogovac]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.6. - 20.6. ~ '''[[Ateizam]]'''}} *{{legend|#800000|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bitka za Srbiju 1944.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Genetika čovjeka]]'''}} *{{legend|#50C878|11.7. - 20.7. ~ '''[[Glavočike]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Demokratska Kampućija]]'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 10.8. ~ '''[[Održivost]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Termopilska bitka]]'''}} *{{legend|#800000|21.8. - 31.8. ~ '''[[Grčki građanski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 10.9. ~ '''''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|11.9. - 20.9. ~ '''[[Domaslava]]'''}} *{{legend|#E34234|21.9. - 30.9. ~ '''[[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 10.10. ~ '''[[Geografija Irana]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Bitka na Neretvi]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.11. - 10.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.11. - 20.11. ~ '''[[Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Novi val]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Operacija Crno]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.12. - 20.12. ~ '''[[Spavanje]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12. - 31.12. ~ '''[[Edgar Allan Poe]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2018. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2019.|2019.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 10.1. ~ '''[[Teheran]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[H. P. Lovecraft]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Synthpop]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Kambodžanski genocid]]'''}} *{{legend|#E34234|11.2. - 20.2. ~ '''"[[The Gates of Judgment]]"'''}} *{{legend|#E1A95F|21.2. - 28.2. ~ '''[[Honduras]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Fudbalski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.3. - 20.3. ~ '''[[Vikinška umjetnost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'']]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Majanski kalendar]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Ian Fleming]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Hasan ibn Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Ten Little Niggers]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Smrt Edgara Allana Poea]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.6. - 20.6. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.6. - 30.6. ~ '''[[Hadis o dvanaest nasljednika]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 10.7. ~ '''[[Magnetna rezonantna tomografija]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Operacija Weiss]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rimska mitologija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Lipidi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.8. - 20.8. ~ '''[[Bertrand Russell]]'''}} *{{legend|#50C878|21.8. - 31.8. ~ '''[[Snježni leopard]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Piet Mondrian]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.9. - 20.9. ~ '''[[Benin]]'''}} *{{legend|#50C878|21.9. - 30.9. ~ '''[[Dromeosauridi]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Francuska Zapadna Afrika]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Portugalska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[1974]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 10.11. ~ '''[[Denga groznica]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Desjat negritjat]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Hominizacija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Euklidov algoritam]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Husein Nasr]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.12. - 31.12. ~ '''[[Kineski kalendar]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2019. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2020.|2020.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''''[[Spinosaurus]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|11.1. - 20.1. ~ '''[[Češka]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Scarecrow]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.2. - 20.2. ~ '''[[Fidži]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 29.2. ~ '''[[Kusam ibn Abas]]'''}} *{{legend|#50C878|1.3. - 10.3. ~ '''[[Abiogeneza]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Bolest kretanja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Fudbalska reprezentacija Hondurasa]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Facebook]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Ahemenidska Monarhija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Wales]]'''}} *{{legend|#50C878|1.5. - 10.5. ~ '''[[Fiziologija dinosaura]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.5. - 20.5. ~ '''[[Boston Celtics]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.5. - 31.5. ~ '''[[YouTube]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Bitka kod Karbale]]'''}} *{{legend|#50C878|11.6. - 20.6. ~ '''[[Fauna Škotske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bill Russell]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''[[No Country for Old Men (film)|''No Country for Old Men'' (film)]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.7. - 20.7. ~ '''[[Imamizam]]'''}} *{{legend|#50C878|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rakun]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 10.8. ~ '''[[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.8. - 20.8. ~ '''[[Antraks]]'''}} *{{legend|#E34234|21.8. - 31.8. ~ '''[[Ono (lik)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Larry Bird]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Samoupravni socijalizam]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.9. - 30.9. ~ '''[[Iran]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Being There]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Napad četnika na Užičku Republiku|Napad na Užice 1941.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.10. - 31.10. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 10.11. ~ '''[[Kuba]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Professor Pyg]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Global Positioning System|GPS]]'''}} *{{legend|#E34234|1.12. - 10.12. ~ '''''[[Pulp Fiction]]'''''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Vijetnamski rat]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[Dream Team]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2020. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2021.|2021.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 10.1. ~ '''[[Bitka na Sutjesci]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.1. - 20.1. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.1. - 31.1. ~ '''[[Srednjovjekovna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 10.2. ~ '''[[Salvador Dalí]]'''}} *{{legend|#800000|11.2. - 20.2. ~ '''[[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|Povlačenje kolaboracionista (1944–1945)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Renesansa u Škotskoj]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Simge (pjevačica)|Simge]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|IHF Svjetsko prvenstvo 2021.]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reformacija]]'''}} *{{legend|#E34230|11.4. - 20.4. ~ '''[[Vizantijska književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|21.4. - 30.4. ~ '''[[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Seneka]]'''}} *{{legend|#E34230|11.5. - 20.5. ~ '''[[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]]}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Poljska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''''[[Devedeset pet teza]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|11.6. - 20.6. ~ '''[[Dorski dijalekt]]'''}} *{{legend|#E34230|21.6. - 30.6. ~ '''[[Albanska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|1.7. - 10.7. ~ '''[[Kupidon i Psiha]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Pečenezi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.7. - 31.7. ~ '''[[Posejdonije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.8. - 10.8. ~ '''[[Kult heroja]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Anali franačkog kraljevstva]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[UEFA Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[EHF Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Afrički romanski jezik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Lukijan]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Elizabetansko doba]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.10. - 20.10. ~ '''[[Botulinski toksin]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.10. - 31.10. ~ '''[[Geografija Albanije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.11. - 10.11. ~ '''''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|11.11. - 20.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''''[[Praefectus urbi]]'''''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Holokaust u Litvaniji]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Nezavisna Albanija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.12. - 31.12. ~ '''[[Estonija]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2021. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|12}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|4}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedia:Izabrani članci/Arhiva izabranih članaka/2022.|2022.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 16.1. ~ '''[[Neptun (planeta)|Neptun]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Ishrana u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Teatar u starom Rimu]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.2. - 28.2. ~ '''[[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 15.3. ~ '''[[Džemaludin Čaušević]]'''}} *{{legend|#800000|16.3. - 31.3. ~ '''[[Kraljevina Albanija (1272–1368)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Harry S. Truman]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'''''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Estonski rat za nezavisnost]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2022.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 15.6. ~ '''[[Merkur]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Albanski jezik]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Divovska vidra]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.7. - 31.7. ~ '''[[Alfred Rosenberg]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 15.8. ~ '''[[Samoubistvo]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.8. - 31.8. ~ '''[[Kupidon]]'''}} *{{legend||1.9. - 15.9. ~ }} *{{legend||16.9. - 30.9. ~ }} *{{legend||1.10. - 15.10. ~ }} *{{legend||16.10. - 31.10. ~ }} *{{legend||1.11. - 15.11. ~ }} *{{legend||16.11. - 30.11. ~ }} *{{legend||1.12. - 15.12. ~ }} *{{legend||16.12. - 31.12. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2022. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|2}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedia:Izabrani članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} [[Kategorija:Arhiva izabranih članaka| *]] dverdte63s8zl2leybbm4kzij7yb8y2 0 108442 41260683 41259087 2022-07-31T19:16:08Z 185.84.145.161 /* Voditelji */ wikitext text/x-wiki '''NTV Hayat''' je [[bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] televizijska stanica osnovana u [[maj]]u [[1991]]. godine. Datum početka emitiranja programa je [[24. 2.|24. februar]] [[1992]]. Televizija je privatno vlasništvo 4 fizička lica. == Program == Program se emitira 24 sata dnevno. Vlastita produkcija je od 7 do 9 sati, a od toga je program izvan studija 3 - 4 sata, studijski program - 4 - 6 sati. Stranog program se dnevno emitira 7 - 10 sati. Ostatak je reprizni program. == Voditelji == Poznata imena TV-[[novinarstvo|novinarstva]] Bosne i Hercegovine sudjelovala su i danas sudjeluju u radu Hayat TV-a a među najpoznatijim izdvajaju se [[Midheta Kurspahić]], [[Tomislav Đurić]], [[Adnan Rondić]], [[Fikret Hodžić]], [[Kenan Ćerimagić]], [[Ana Bavrka]], [[Aida Mahmutović]], [[Džena Zeničanin]], [[Muhamed Bikić]], [[Hana Hadžiavdagić Tabaković]], [[Ammar Švrakić]], [[Šejla Cocalić]], [[Marijana Kršo]], [[Emir Delić]], [[Elma Odobašić]], [[Seid Teftedarija]], [[Dalila Omerović]], [[Merima Gosto]], [[Kerim Priganica]], [[Almasa Lazović]] i [[Lejla Gežo]]. == Eksterni linkovi == * [http://www.ntvhayat.com Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040804171943/http://www.ntvhayat.com/satelit/satelitindex.htm |date=2004-08-04 }} [[Kategorija:TV-stanice u Bosni i Hercegovini]] 5wnxydbdp7u12d7jnt1ex34zhl3suqi 0 133954 41260667 41260558 2022-07-31T15:47:38Z 185.84.145.161 /* Novinari */ wikitext text/x-wiki '''Al Jazeera Balkans''' (AJB) je međunarodni [[informativni televizijski program|informativni]] televizijski kanal sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji 6 sati dnevno emitira vijesti na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]], a 18 sati prenosi program [[Al Jazeera English]]. Sa emitiranjem je započeo 11. novembra 2011 u 18:00 sati po lokalnom vremenu. Predstavlja drugi po redu ne-[[Arapski jezik|arapski]] TV-kanal koji pripada mreži [[Al Jazeera]]. == Emitiranje == Program se emitira preko sistema kablovskih operatora, kao i preko satelita EUTELSAT W3C na poziciji 16 stepeni istočno. Al Jazeera Balkans je dostupna u HD rezoluciji: * Satelit: Eutelsat 16A 16'''°'''E * Frekvencija: 11,303 GHz * Polarizacija: Horizontalna * SR: 30.000 * FEC: 2/3 * Norma: DVB-S2/8PSK == Novinari == * Milan Bošković * Mirna Brekalo * Tomislav Cvitković * Anne-Marie Alves-Ćurčić * Saša Ćeramilac * Emir Delić * Saša Delić * Maja Blaževska Evrosimoska * Boris Gagić * Amina Gvozden * Dalija Hasanbegović-Konaković * Jasmina Kos * Zoran Kosanović * Irena Kuldija * Nadina Maličbegović * Lejla Mazlić * [[Goran Milić]] * Jelena Milutinović * Marina Mitrović * Ibrahim Muratović * Tanja Novak * Ivica Puljić * Mustafa Radončić * Marina Pelemiš-Riđić * Adnan Rondić * Nihad Sadiković * Emir Skenderagić * Haris Slato * Ljiljana Smiljanić * Marina Barukčić-Stričević * Marin Veršić * Ognjen Zorić == Izvori == * [http://www.resiveri.net/index.php?option=com_content&view=article&id=6427:zvanino-krenuo-program-al-jazeere-balkan&catid=34:satelitske-vijesti&Itemid=27 Resiveri.Net]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ==Vanjske veze== *{{official|http://balkans.aljazeera.net/}} *{{Twitter|AJBalkans}} [[Kategorija:Al Jazeera]] [[Kategorija:TV-stanice u Bosni i Hercegovini]] eo3jv6x70qxai5lz9qxyr2yute7meay 41260726 41260667 2022-08-01T11:20:38Z 185.84.145.161 /* Novinari */ wikitext text/x-wiki '''Al Jazeera Balkans''' (AJB) je međunarodni [[informativni televizijski program|informativni]] televizijski kanal sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji 6 sati dnevno emitira vijesti na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]], a 18 sati prenosi program [[Al Jazeera English]]. Sa emitiranjem je započeo 11. novembra 2011 u 18:00 sati po lokalnom vremenu. Predstavlja drugi po redu ne-[[Arapski jezik|arapski]] TV-kanal koji pripada mreži [[Al Jazeera]]. == Emitiranje == Program se emitira preko sistema kablovskih operatora, kao i preko satelita EUTELSAT W3C na poziciji 16 stepeni istočno. Al Jazeera Balkans je dostupna u HD rezoluciji: * Satelit: Eutelsat 16A 16'''°'''E * Frekvencija: 11,303 GHz * Polarizacija: Horizontalna * SR: 30.000 * FEC: 2/3 * Norma: DVB-S2/8PSK == Novinari == * Milan Bošković * Mirna Brekalo * Tomislav Cvitković * Anne-Marie Alves-Ćurčić * Saša Ćeramilac * Emir Delić * Saša Delić * Maja Blaževska Evrosimoska * Boris Gagić * Amina Gvozden * Dalija Hasanbegović-Konaković * Jasmina Kos * Zoran Kosanović * Irena Kuldija * Nadina Maličbegović * Lejla Mazlić * [[Goran Milić]] * Jelena Milutinović * Marina Mitrović * Ibrahim Muratović * Tanja Novak * Ivica Puljić * Mustafa Radončić * Marina Pelemiš-Riđić * Adnan Rondić * Nihad Sadiković * Emir Skenderagić * Haris Slato * Ljiljana Smiljanić * Bojana Stojanović * Marina Barukčić-Stričević * Marin Veršić * Ognjen Zorić == Izvori == * [http://www.resiveri.net/index.php?option=com_content&view=article&id=6427:zvanino-krenuo-program-al-jazeere-balkan&catid=34:satelitske-vijesti&Itemid=27 Resiveri.Net]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ==Vanjske veze== *{{official|http://balkans.aljazeera.net/}} *{{Twitter|AJBalkans}} [[Kategorija:Al Jazeera]] [[Kategorija:TV-stanice u Bosni i Hercegovini]] b6rg5qh060rmqzqpjaqkfigpx2qn5az 0 134213 41260685 40949917 2022-07-31T20:39:32Z 178.223.112.81 wikitext text/x-wiki {{Спортиста | име = Џо Фрејзер | надимак = Smokin' Joe | слика = Joe Frazier awarded by the Daily News.jpg | слика_ширина = 100px | слика_опис = Џо Фрејзер | пуно_име = Џозеф Вилијам Џо Фрејзер | датум_рођења = [[12. јануар]] [[1944.]] | место_рођења = [[САД]] [[Буфорт]], [[САД]] | датум_смрти = | место_смрти = | држављанство = [[САД]] | висина = | позиција = | вебсајт = | спорт = [[Бокс]] | дисциплина = | каријера = | лични_рекорд = | клуб = | репрезентација = | награде = | медаље ={{медаља почетак}} {{MedalCountry | {{flag|SAD}} }} {{медаља спорт|[[Бокс]]}} {{медаља такмичење|[[Олимпијске игре]]}} {{Медаља злато| [[Летње олимпијске игре 1964.|1964. Токио]] | тешка категорија}} {{Медаља крај}} }} '''Џозеф Вилијам „Џо“ Фрејзер''' ({{јез-енгл|Joseph William "Joe" Frazier}}; [[12. јануар]] [[1944]] — [[7. новембар]] [[2011]]) је бивши амерички професионални [[бокс]]ер, [[Летње олимпијске игре 1960.|Олимпијски победник]] и светски шампион у супертешкој категорији. Poznat je po tome što je na 13 mečeva protiv Kleja pobedio na 9, 2 su bila nerešena,dok je na dva meča pobedio Klej <ref name="Умро боксерски шампион Џо Фрејзер">{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=49274 |title=Умро боксерски шампион Џо Фрејзер |author= |authorlink= |coauthors= |date=8. 11. 2011. |format= |work= |publisher=Радио-телевизија Републике Српске |pages= |language=ср |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=9. 11. 2011. }}</ref> == Професионална боксерска каријера == {{start box}} |- |align="center" colspan=8|'''32 Победе''' (27 нокаута, 5 одлука), '''4 пораза''' (3 нокаута, 1 одлука), '''1 нерешена''' |- | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Рез.''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Статистика''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Противник''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Начин''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Рунда, Време''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Датум''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Место''' |-align=center |style="background: #dae2f1"|Нерешено |32-4-1 |[[Флојд Камингс]] |Нерешено |10 |1981-12-03 |align=left|[[Чикаго]], [[Илиноис]] |-align=center |Пораз |32-4 |[[Џорџ Форман]] |Т. Нокаут |5, 2:26 |1976-06-15 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |Пораз |32-3 |[[Мухамед Али]] |Т. Нокаут |14, 0:59 |1975-10-01 |align=left|[[Манила]], [[Филипини]] |-align=center |{{yes2}}Победа |32-2 |[[Џими Елис]] |Т. Нокаут |9, 0:59 |1975-03-02 |align=left|[[Мелбурн]], [[Аустралија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |31-2 |[[Џери Квари]] |Т. Нокаут |5 |1974-06-17 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |Пораз |30-2 |[[Мухамед Али]] |Одлука |12 |1974-01-28 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |30-1 |[[Џо Багнер]] |Одлука |12 |1973-07-02 |align=left|[[Лондон]], [[Велика Британија]] |-align=center |Пораз |29-1 |[[Џорџ Форман]] |Т. Нокаут |2, 2:26 |1973-01-22 |align=left|[[Кингстон]], [[Јамајка]] |-align=center |{{yes2}}Победа |29-0 |[[Рон Стандер]] |Т. Нокаут |5 |1972-05-25 |align=left|[[Омаха, Небраска]] |-align=center |{{yes2}}Победа |28-0 |[[Тери Дениелс]] |Т. Нокаут |4 |1972-01-15 |align=left|[[Њу Орлеанс, Луизијана]] |-align=center |{{yes2}}Победа |27-0 |[[Мухамед Али]] |Одлука |15 |1971-03-08 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |26-0 |[[Боб Фостер]] |Нокаут |2, 0:49 |1970-11-18 |align=left|[[Детроит, Мичиген]] |-align=center |{{yes2}}Победа |25-0 |[[Џими Елис]] |T. Нокаут |5 |1970-02-16 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |24-0 |[[Џери Квари]] |T. Нокаут |7, 3:00 |1969-06-23 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |23-0 |[[Дејв Зиглевич]] |Нокаут |1 |1969-04-22 |align=left|[[Хјустон]], [[Тексас]] |-align=center |{{yes2}}Победа |22-0 |[[Оскар Бонавена]] |Одлука |15 |1968-12-10 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |21-0 |[[Мануел Рамос]] |T. Нокаут |2 |1968-06-24 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |20-0 |[[бастер Матис]] |T. Нокаут |11, 2:33 |1968-03-04 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |19-0 |[[Марион Конор]] |T. Нокаут |3, 1:40 |1967-12-18 |align=left|[[Бостон, Масачусетс]] |-align=center |{{yes2}}Победа |18-0 |[[Тони Дојл]] |T. Нокаут |2, 1:04 |1967-10-17 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |17-0 |[[Џорџ Кувало]] |T. Нокаут |4, 0:16 |1967-07-19 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |16-0 |[[Џорџ Џонсон]] |Одлука |10 |1967-05-04 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |15-0 |[[Џеферсон Дејвис]] |Нокаут |5 |1967-04-11 |align=left|[[Мајами, Флорида]] |-align=center |{{yes2}}Победа |14-0 |[[Даг Џонс]] |Нокаут |6, 2:21 |1967-02-21 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |13-0 |[[Еди Махен]] |T. Нокаут |10, 0:22 |1966-11-21 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |12-0 |[[Оскар Бонавена]] |Одлука |10 |1966-09-21 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |11-0 |[[Били Дениелс]] |T. Нокаут |6, 3:00 |1966-07-25 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |10-0 |[[Алфред Џонс]] |Нокаут |1, 2:33 |1966-05-26 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |9-0 |[[Чак Лесли]] |Нокаут |3, 2:47 |1966-05-19 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |8-0 |[[Дон Смит]] |Нокаут |3, 1:09 |1966-04-28 |align=left| [[Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |7-0 |[[Чарли Полајт]] |T. Нокаут |2, 0:55 |1966-04-04 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |6-0 |[[Дик Виперман]] |T. Нокаут |5, 2:58 |1966-03-04 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |5-0 |[[Мел Турнбоу]] |Нокаут |1, 1:41 |1966-01-17 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |4-0 |[[Ејб дејвис]] |Нокаут |1, 2:38 |1965-11-11 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |3-0 |[[Реј Стејплс]] |Нокаут |2 |1965-09-28 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |2-0 |[[Мајк Брус]] |T. Нокаут |3 |1965-09-20 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |1-0 |[[Вуди Гос]] |T. Нокаут |1, 1:42 |1965-08-16 |align=left| [[Филаделфија, Пенсилванија]] {{end box}} == Извори == {{извори}} {{Други пројекти | commons = Joe Frazier | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Џо Фрејзер }} {{Lifetime|1944|2011|Frejzer, Džo}} [[Kategorija:Američki bokseri]] [[Kategorija:Dvoslovnik-Dž|DžO Frejzer]] [[Kategorija:Authority control]] 4napzmsxa2p1ptuoph9u7ucyrad4u9j 41260705 41260685 2022-07-31T23:21:48Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/178.223.112.81|178.223.112.81]] ([[User talk:178.223.112.81|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] wikitext text/x-wiki {{Спортиста | име = Џо Фрејзер | надимак = Smokin' Joe | слика = Joe Frazier awarded by the Daily News.jpg | слика_ширина = 100px | слика_опис = Џо Фрејзер | пуно_име = Џозеф Вилијам Џо Фрејзер | датум_рођења = [[12. јануар]] [[1944.]] | место_рођења = [[САД]] [[Буфорт]], [[САД]] | датум_смрти = | место_смрти = | држављанство = [[САД]] | висина = | позиција = | вебсајт = | спорт = [[Бокс]] | дисциплина = | каријера = | лични_рекорд = | клуб = | репрезентација = | награде = | медаље ={{медаља почетак}} {{MedalCountry | {{flag|SAD}} }} {{медаља спорт|[[Бокс]]}} {{медаља такмичење|[[Олимпијске игре]]}} {{Медаља злато| [[Летње олимпијске игре 1964.|1964. Токио]] | тешка категорија}} {{Медаља крај}} }} '''Џозеф Вилијам „Џо“ Фрејзер''' ({{јез-енгл|Joseph William "Joe" Frazier}}; [[12. јануар]] [[1944]] — [[7. новембар]] [[2011]]) је бивши амерички професионални [[бокс]]ер, [[Летње олимпијске игре 1960.|Олимпијски победник]] и светски шампион у супертешкој категорији.<ref name="Умро боксерски шампион Џо Фрејзер">{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=49274 |title=Умро боксерски шампион Џо Фрејзер |author= |authorlink= |coauthors= |date=8. 11. 2011. |format= |work= |publisher=Радио-телевизија Републике Српске |pages= |language=ср |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=9. 11. 2011. }}</ref> == Професионална боксерска каријера == {{start box}} |- |align="center" colspan=8|'''32 Победе''' (27 нокаута, 5 одлука), '''4 пораза''' (3 нокаута, 1 одлука), '''1 нерешена''' |- | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Рез.''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Статистика''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Противник''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Начин''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Рунда, Време''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Датум''' | align="center" style="border-style: none none solid solid; background: #e3e3e3"|'''Место''' |-align=center |style="background: #dae2f1"|Нерешено |32-4-1 |[[Флојд Камингс]] |Нерешено |10 |1981-12-03 |align=left|[[Чикаго]], [[Илиноис]] |-align=center |Пораз |32-4 |[[Џорџ Форман]] |Т. Нокаут |5, 2:26 |1976-06-15 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |Пораз |32-3 |[[Мухамед Али]] |Т. Нокаут |14, 0:59 |1975-10-01 |align=left|[[Манила]], [[Филипини]] |-align=center |{{yes2}}Победа |32-2 |[[Џими Елис]] |Т. Нокаут |9, 0:59 |1975-03-02 |align=left|[[Мелбурн]], [[Аустралија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |31-2 |[[Џери Квари]] |Т. Нокаут |5 |1974-06-17 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |Пораз |30-2 |[[Мухамед Али]] |Одлука |12 |1974-01-28 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |30-1 |[[Џо Багнер]] |Одлука |12 |1973-07-02 |align=left|[[Лондон]], [[Велика Британија]] |-align=center |Пораз |29-1 |[[Џорџ Форман]] |Т. Нокаут |2, 2:26 |1973-01-22 |align=left|[[Кингстон]], [[Јамајка]] |-align=center |{{yes2}}Победа |29-0 |[[Рон Стандер]] |Т. Нокаут |5 |1972-05-25 |align=left|[[Омаха, Небраска]] |-align=center |{{yes2}}Победа |28-0 |[[Тери Дениелс]] |Т. Нокаут |4 |1972-01-15 |align=left|[[Њу Орлеанс, Луизијана]] |-align=center |{{yes2}}Победа |27-0 |[[Мухамед Али]] |Одлука |15 |1971-03-08 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |26-0 |[[Боб Фостер]] |Нокаут |2, 0:49 |1970-11-18 |align=left|[[Детроит, Мичиген]] |-align=center |{{yes2}}Победа |25-0 |[[Џими Елис]] |T. Нокаут |5 |1970-02-16 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |24-0 |[[Џери Квари]] |T. Нокаут |7, 3:00 |1969-06-23 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |23-0 |[[Дејв Зиглевич]] |Нокаут |1 |1969-04-22 |align=left|[[Хјустон]], [[Тексас]] |-align=center |{{yes2}}Победа |22-0 |[[Оскар Бонавена]] |Одлука |15 |1968-12-10 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |21-0 |[[Мануел Рамос]] |T. Нокаут |2 |1968-06-24 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |20-0 |[[бастер Матис]] |T. Нокаут |11, 2:33 |1968-03-04 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |19-0 |[[Марион Конор]] |T. Нокаут |3, 1:40 |1967-12-18 |align=left|[[Бостон, Масачусетс]] |-align=center |{{yes2}}Победа |18-0 |[[Тони Дојл]] |T. Нокаут |2, 1:04 |1967-10-17 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |17-0 |[[Џорџ Кувало]] |T. Нокаут |4, 0:16 |1967-07-19 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |16-0 |[[Џорџ Џонсон]] |Одлука |10 |1967-05-04 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |15-0 |[[Џеферсон Дејвис]] |Нокаут |5 |1967-04-11 |align=left|[[Мајами, Флорида]] |-align=center |{{yes2}}Победа |14-0 |[[Даг Џонс]] |Нокаут |6, 2:21 |1967-02-21 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |13-0 |[[Еди Махен]] |T. Нокаут |10, 0:22 |1966-11-21 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |12-0 |[[Оскар Бонавена]] |Одлука |10 |1966-09-21 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |11-0 |[[Били Дениелс]] |T. Нокаут |6, 3:00 |1966-07-25 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |10-0 |[[Алфред Џонс]] |Нокаут |1, 2:33 |1966-05-26 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |9-0 |[[Чак Лесли]] |Нокаут |3, 2:47 |1966-05-19 |align=left|[[Лос Анђелес, Калифорнија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |8-0 |[[Дон Смит]] |Нокаут |3, 1:09 |1966-04-28 |align=left| [[Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |7-0 |[[Чарли Полајт]] |T. Нокаут |2, 0:55 |1966-04-04 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |6-0 |[[Дик Виперман]] |T. Нокаут |5, 2:58 |1966-03-04 |align=left|[[Њујорк]] |-align=center |{{yes2}}Победа |5-0 |[[Мел Турнбоу]] |Нокаут |1, 1:41 |1966-01-17 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |4-0 |[[Ејб дејвис]] |Нокаут |1, 2:38 |1965-11-11 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |3-0 |[[Реј Стејплс]] |Нокаут |2 |1965-09-28 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |2-0 |[[Мајк Брус]] |T. Нокаут |3 |1965-09-20 |align=left|[[Филаделфија, Пенсилванија]] |-align=center |{{yes2}}Победа |1-0 |[[Вуди Гос]] |T. Нокаут |1, 1:42 |1965-08-16 |align=left| [[Филаделфија, Пенсилванија]] {{end box}} == Извори == {{извори}} {{Други пројекти | commons = Joe Frazier | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Џо Фрејзер }} {{Lifetime|1944|2011|Frejzer, Džo}} [[Kategorija:Američki bokseri]] [[Kategorija:Dvoslovnik-Dž|DžO Frejzer]] [[Kategorija:Authority control]] pvhouky8bhdv6f5ey6ph8w9pzqf0001 0 153479 41260721 41151024 2022-08-01T08:36:52Z 46.239.2.74 /* Uloga */ wikitext text/x-wiki {{coord|44|0|30.88|N|18|10|11.99|E|display=title}} [[Datoteka:MileOstaci.jpg|mini|Ostaci temelja crkve u Milama|alt=]] [[Datoteka:MileDetalj.jpg|mini|Detalj ostataka|alt=]] '''Mile''' su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog [[rusag]]a bosanskog'', te krunidbeno i grobno mjesto [[Bosanski vladari|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a od [[1340]]. biva središte vikarije. Mile se nalaze u neposrednoj blizini [[Visoko]]g, u današnjem naselju [[Arnautovići]] na desnoj obali rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i blizu ušća rječice Goruše. Danas je arheološko područje Mile zaštićeni [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenik]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="aneks8">{{Cite web |title=Odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 32/03 |url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1341 |access-date=2012-04-16 |archivedate=2009-01-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090116053150/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1341 |deadurl=yes }}</ref> == Historija == [[File:Reconstruction of church in Mile.JPG|mini|desno|Rekonstrukcija crkve u Milama]] Mili su bile jedno od mjesta gdje su se održavap [[stanak]] bosanskog sabora, koji se tada zvao [[rusag]]. Nakon osnivanja prvog franjevačkog samostana i organizacijom franjevačke pokrajine (vikarije) 1340. godine, postaje sjedište vjerskih institucija. Samostan je imao i važnu ulogu čuvara vladarskih i drugih javnih isprava (''locus credibilis''). Od 1367. do 1407. godine zapisano je u historijskim izvorima nekoliko podataka koji se odnose na novčane priloge dubrovačkih trgovaca Samostanu sv. Nikole u Milima.<ref>{{Cite journal|last=Fine|first=John V. A.|date=1980|title=Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovekovne bosanske države. Sarajevo: Veselin Masleša, 1978. Pp. 421; 64 illustrations, 1 map.|url=http://dx.doi.org/10.1017/s0038713400158804|journal=Speculum|volume=55|issue=03|pages=626–627|doi=10.1017/s0038713400158804|issn=0038-7134}}</ref> Od 1380. do 1390. godine u nekoliko franjevačkih hronika spominje se Samostan sv. Nikole u Milima Od 1450. godine nadalje, sve vijesti koje se odnose na samostan i crkvu nalaze se u raznim hronikama, popisima franjevačkih samostana i izvještaja crkvenih velikodostojanstvenika.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1341|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|accessdate=2019-05-01}}</ref> === Uloga === Istraživani dio ovog mjesta je lociran na nekadašnjem [[Neolit|neolitskom]] naselju smještenom u period između 2600-2400 godine p. n. e. Mile (u pisanim izvorima: Mile, Sv. Nikola, Visoko, Mileševo) se prvi put spominju [[1244]]. godine kao mjesto gdje se nalazila crkva sv. Kuzme i Damjana, koja je bila posvećena svecima-liječnicima, a koje je bilo posjed bosanske biskupije. Iste godine je ban [[Stjepan II Kotromanić]] podigao prvi franjevački [[samostan]] sv. Nikole. Godine [[1340]]. Mile postaju sjedište franjevačke vikarije, a samostan je igrao ulogu čuvara javnih isprava. Po nekim istoričarima u Milama je krunisani prvi bosanski kralj [[Tvrtko I Kotromanić]], i to [[1377]]. godine. Iako za ovu tvrdnju nema nijedan validan istorijski dokaz. {{sfn|Anđelić|1979|p=238-239}}{{sfn|Lovrenović|1999|p=227-290}} Mile su bile i mjesto gdje se krunisao [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]]<ref>{{Cite web|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#Tomas|title=Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|accessdate=2019-05-09}}</ref>, međutim kruna iz Rima nije stigla na vrijeme.<ref>{{Cite web|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#Tomas|title=Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|accessdate=2019-05-09}}</ref> Osim krunisanja, u crkvi u Milama se vršilo i ukopavanje bosanskih banova i kraljeva. Osim prvog bosanskog kralja Tvtka I, tu je ukopan i njegov stric ban [[Stjepan II Kotromanić]]. Kraljevska grobnica je prvobitno bila [[crkva]], a kada je postala premalena za zajednicu, ali i krunidbeni ceremonijal, pretvorena je u grobnicu, a izgrađena je nova, veća crkva. Prema Anđeliću, u tim prilikama u manjoj, starijoj crkvi, je najvjerovatnije boravila vladarska porodica. Velika crkva bila je bazilika na tri lađe, u kojoj se je pronađen velik broj grobova te jedna zidana grobnica u [[Apsida|apsidi]] crkve. U ovoj grobnici nađeni su ostaci brokata (vrsta teške svile) koji se danas čuvaju u muzeju u Sarajevu. === Grobnice i stećci === [[Grob]]ovi su ispunjavali unutrašnjost crkve, dok se oko crkve nalazila [[nekropola]] [[Stećak|stećaka]]. Otkriveno je preko 100 grobova, a u samoj crkvi otkriveno i istraženo 36. Najzanimljivija je kraljevska grobnica gdje je nadzemni dio sačinjen od kamenih ploča crvenkastosmeđe boje, sa figuralnim ukrasima u plitkom reljefu i jedan fino obrađeni stećak sa podnožjem. Primjetna je fina obrada nadgrobnih ploča što upućuje na vještinu i školovanost klesara. Svi nalazi, materijali, nakiti, i ukrasi su uredno pohranjeni, a neki i izloženi u Zavičajnom muzeju u Visokom. Grobnica kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]] smještena je u zadnjem dijelu crkvenog kora, postavljena simetrično u odnosu na drugi i treći par pilastara. U njoj je bio slobodno postavljen sarkofag dim. 1,90X1,00 m. Nadzemni dio grobnice sačinjavale su kamene ploče crvenkastosmeđe boje, sa profilacijom i figuralnim ukrasima u plitkom reljefu i jedan monolitni stećak-sljemenjak sa podnožjem, pomno isklesan od čistog sitnozrnog krečnjaka. Danas stećak, amorfna, otucana gromada, leži uz sjeverni zid crkve, gdje je i nađen tokom revizionih iskopavanja. Prema podacima koje su skupili Irma Čremošnik i Pavao Anđelić od radnika, koji su učestvovali u iskopavanjima, i od drugih očevidaca, velika crkva bila je bazilika na tri lađe, u kojoj se našlo mnoštvo grobova te jedna zidana grobnica u apsidi crkve sa osam kostura. U ovoj grobnici nađeni su ostaci brokata, koji se danas čuvaju u muzeju u Sarajevu. Na tim ostacima P. Anđelić otkrio je zlatom vezene grbove bosanskih vladara Kotromanića, što nam govori, da su u toj grobnici bili pokopani vladari iz obitelji Kotromanića ==== Grobnica bana Stjepana II Kotromanića ==== Stjepan II Kotromanić je umro 1353.godine i njegov grob nije mogao biti arheološki provjeren. [[Mauro Orbin]] i mnogi franjevački ljetopisi navode da je ban Stjepan II podigao Crkvu svetog Nikole u Milima i da je prema vlastitoj želji u njoj pokopan{{sfn|Anđelić|1979|p=231-232}} ==== Grobnica kralja Tvrtka I Kotromanića ==== Grobnica [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtka]] smještena je u zadnjem dijelu crkvenog kora. Nadzemni dio grobnice sačinjavale su kamene ploče crvenkastosmeđe boje, sa profilacijom i figuralnim ukrasima u plitkom reljefu i jedan monolitni stećak-sljemenjak sa podnožjem, danas stećak, amorfna, otucana gromada, leži uz sjeverni zid crkve. Finu obradu nadgrobnih ploča nad grobnicom kralja i onih koji su uz njega pokopani, kao i stećaka, izradio je vješt i školovan klesar{{sfn|Anđelić|1979|p=230}} Opisujući grobove u unutrašnjosti crkve, [[Đuro Basler]] piše da je to: "''manja kripta u obliku ozidane grobnice'' [...] ''toliko velika da je u njoj sahranje-no 8 osoba'' ”, a u koju se “''silazilo kroz otvor pokriven pločom 100 x 180 cm"'' === Ukrasni i nadgrobni ostaci === Od ostataka su uglavnom sačuvani ulomci ukrasne kamene plastike, kao i ulomci nadgrobnih ploča. Na nekim odlomcima su primjetne umjetne sposobnosti, kao i sama izrada što govori o veoma visokom [[zanat]]skom nivou. Najupečatljiviji dokazi su na sačuvanom bloku [[Gotika|gotičke]] bifore, dijelovima kraljevske grobnice, i posebno na obrađenom stećku - sljemenjaku. Oko, i u samoj crkvi su pronađeni stećci koji ne odudaraju od uobičajenih i ne pokazuju nikakve regionalne karakteristike. Uz stećke pronađeno je i nekoliko nadgrobnih ploča u unutrašnjosti crkve. === Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi === '''1909-1910.''' godine K. Patsh, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, obavio iskopavanja ruševine crkve i jednog dijela groblja, koje se prostiralo uz crkvu. Rezultati iskopavanja nisu nikada objavljeni, dokumentacija nije bila propisno pohranjena, a predmeti su ostali neinventirani, što je sve bilo vrlo neuobičajeno u tadašnjem radu Zemaljskog muzeja. Pokretni arheološki materijal iz ove kampanje inventiran je 1950. godine. Dokumentacija je pronađena 1969. godine, sve je pohranjeno u Zemaljskom muzeju. '''1950-1951.''' I. Čremošnik je unijela u inventar Zemaljskog muzeja nalaze sa iskopavanja 1909-1910. godine. Godine 1951. obilšla je teren i dala izvještaj o stanju na lokalitetu, poslije gradnje pruge. '''1967.''' godine Zavičajni muzej u Visokom je organizirao manje sondažno iskopavanje na lokalitetu, kako bi se utvrdilo stanje i rasprostiranje arheoloških slojeva. Tom prilikom pronađeni su netaknuti srednjovjekovni grobovi sa stećcima, a od priloga uz skelete nađeno je nekoliko novčića talijanske provincijencije. Dokumentacija i pokretni arheološki materijal iz te kampanje čuva se u Zavičajnom muzeju u Visokom. '''1976.-1977.'''godine pod rukovodstvom [[Pavao Anđelić|Pave Anđelića]] izvršeno je sistematsko reviziono iskopavanje. U cjelini je otkopan zapadni zid crkve, a uz ostale zidove je prokopan jarak, tako da je bilo moguće sagledati konture građevine. Dokumentacija i nalazi ove kampanje nalaze se u Zavičajnom muzeju u Visokom. '''1978.''' obavljeni su radovi na starijoj crkvi i ispitani oštećeni zidovi zapadne fasade. '''1977.''' i '''1979.''' godine izvršeni su konzervatorski radovi. '''1999.''' godine, pod rukovodstvom Zavoda za zaštitu kulturno–historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi, prema projektu ”Zaštita arheološkog lokaliteta Arnautovići –Mile”. Projekat je predviđao tri faze, od kojih je implementirana samo prva, a odnosi se na sanaciju dijela oštećenih zidova, do radova koji slijede nakon izmještanja postojećeg puta. == Spomenici na području Mila == *Najstariji zid u jugoistočnom uglu naosa velike crkve i u okviru romaničke crkve *Romanička crkva podignuta iznad najstarijeg objekta. *Starija gotička crkva koja se naslanjala na apsidu romaničke crkve. *Mlađa ili velika gotička crkva – nastala proširenjem starije gotičke === Opis spomenika === Kompleksno arheološko područje u Milima sastoji se od četiri graditeljske cjeline koje stoje u specifičnim prostornim i hronološkim odnosima. # Najstariji zid u jugoistočnom uglu naosa velike crkve i u okviru romaničke crkve, Truhelka, Ćorović i Basler (Kujundžić) su smatrali antičkim, odnosno kasnoantičkim (''Kujundžić, 1970,'' 171-184, ali je kasnije odustao od te pretpostavke). Reviziono iskopavanje je potvrdilo postojanje rimskih objekata u neposrednoj blizini srednjovjekovne crkve (ostaci malternog poda antičkog porijekla i ulomci rimskog krovnog crijepa). Međutim, debljina zidova od oko 1.30 m ne odgovara ni antičkim ni kasnoantičkim standardima. Do revizionih iskopavanja, spomenuti luk građevine je bio iskrčen, a podužni zid je prekrila cesta. Stoga, ostaci ovog objekta, ostaju, do daljnjeg, hronološki neodređeni<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/arheolosko-podrucje-mili/|title=Arheološko područje Mili – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|accessdate=2019-05-01}}</ref> (''Anđelić, 1979., 191''). # Romanička crkva podignuta iznad najstarijeg objekta. # Starija gotička crkva koja se naslanjala na apsidu romaničke crkve. # Prema tlocrtu to je bila jednostavna longitudinalna građevina sa polukružnom apsidom, orijentirana u pravcu istok-zapad. Crkvena lađa je odvojena od apside sa dva pilastra. Debljina zidova (od 1,10 –1,25 m) i duboko ukopani temelji ukazuju na moguće postojanje kamenog (bačvastog) svoda mada izgleda da ni jedna crkva nije imala kameni svod u naosu, već možda samo u apsidama. U kraljevskoj grobnici pronađen je natprozornik bifore sa polukružnim završecima (dimenzija 1,21×0,65 m), tipične romaničke forme koji je vjerovatno pripadao ovoj crkvi . == Povezano == * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Stari grad Visoki]] * [[Podvisoki]] * [[Visoko]] == Reference == {{reference}} == Bibliografija == * {{citation|url=|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1979|website=|publisher=|language=srpskohrvatski|isbn=|accessdate=}} * Lovrenović, Dubravko, “Proglašenje Bosne kraljevinom 1377”, ''Forum Bosnae'', 3-4, Sarajevo, 1999 == Vanjske veze == {{Commonscat|Mile (Visoko)}} * [http://www.turizam-zdk.net/web-bos/index_ba.php?l=15&g=9&kh=28 Slike i kratki opis lokaliteta - Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona] * [https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv._Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_._Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno-arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja Kritički osvrt na iskopavanja, Dejan Zadro, 2004] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srednjovjekovna arheološka nalazišta u BiH]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] e0qusxx1fsqs8sa9wbtzzf2z57gctl9 0 155114 41260716 41079782 2022-08-01T02:46:00Z Vipz 151311 /* Povezano */ Bilo bi dobro imati članak [[Vatikansko-jugoslavenski odnosi]], prevođenjem [[:en:Holy See–Yugoslavia relations]]. wikitext text/x-wiki Na prostoru Jugoslavije [[državni ateizam]] je predstavljao dio službene državne politike u doba vladavine [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] od [[1945]]. do [[1990]]. Javno poricanje, pa i suzbijanje religije se opravdavalo činjenicom da vjerske razlike ističu razlike između jugoslavenskim narodima i narodnostima, te tako podstiču [[nacionalizam]] i [[šovinizam]] te potkopavaju [[bratstvo-jedinstvo]]. Katolički i pravoslavni [[kler]] su također bili optuživani za suradnju s "okupatorom i domaćim izdajnicima" u [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugom svjetskom ratu]] pa se ispovijedanje vjere smatralo implicitnom podrškom poraženim i neprijateljskim političkim opcijama. Jedna od najtipičnijih značajki posleratnog razdoblja u Jugoslaviji bila je [[Antireligija|antireligijska]] kampanja. Osobito se grubo postupalo s [[Katolička crkva|Katoličkom crkvom]] zato se smatralo da je veći dio njezina [[kler]]a surađivao s [[ustaša]]ma i italijanskim i njemačkim okupatorom.<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Neke su crkve uništene, a [[samostan]]i i sjemeništa zatvoreni. [[Pravoslavna crkva]] je prošla nešto bolje, iako je u prve tri-četiri godine izvršen snažan pritisak na njene institucije. Poticano je osnivanje društava pravoslavnih svećenika da bi [[Komunistička partija]] mogla posredno utjecati na crkvu.<ref>Chadwick, Christian Church in the Cold War, str. 37.</ref> Godine [[1946]]. ukinuti su sudovi [[šerijat|islamskog zakona]]. Godine [[1950]]. donesen je zakon kojim je [[žena]]ma zabranjeno nositi [[feredža|feredže]]. Godine [[1952]]. zatvorene su sve [[tekija|tekije]] u Bosni i Hercegovini i zabranjeni svi [[derviš]]ki redovi. Zatvorena je i muslimanska tiskara u Sarajevu i do [[1964]]. godine bilo je zabranjeno izdavati islamske udžbenike u Jugoslaviji.<ref name="Malcolm"/> Medutim, neke od tih mjera potajno su se kršile: i dalje su bili u optjecaju islamski tekstovi, djeca su se poducavala u [[džamija]]ma, derviški su redovi djelovali u privatnim kucama, a studentska organizacija "[[Mladi muslimani]]" odupirala se kampanji protiv islama sve dok nekoliko stotina njenih članova nije pozatvarano [[1949]]. i [[1950]]. godine.<ref>A. Popovic, L 'Islam balkanique, str. 347-353.</ref> Službeni stav prema [[islam]]u izmijenio se potkraj pedesetih i u šezdesetim godinama iz sasvim osebujnog razloga: jugoslavenska je muslimanska zajednica postala tada oruđe [[Tito]]ve "[[nesvrstani|nesvrstane]]" vanjske politike.<ref name="Malcolm"/> Njeni predstavnici su nastupali kao predstavnici muslimana na skupovima zemalja [[Treći svijet|Trećeg svijeta]], a muslimansko porijeklo je postalo preporuka za napredovanje u jugoslavenskoj diplomatskoj službi. Godine [[1956]]. počeo se intenzivno provoditi program obnove pravoslavnih [[manastir]]a, dijelom iz turističkih razloga a dijelom i zato što su izmedu višeg pravoslavnog sveštenstva i države uspostavljeni nešto nježniji odnosi.<ref>McFarlanc, Yugoslavia, str. 79.</ref> Kasnije se državni ateizam ispoljavao kroz implicitne oblike. Izvršena je potpuna sekularizacija javnog života - u školama je ukinut vjeronauk, a iz školskih udžbenika izbačen vjerski sadržaj i umjesto toga promicana [[kritika religije]]. Vjerski sadržaji su također prognani iz medija, a čak su se prestali slaviti i vjerski blagdani kao [[Uskrs]] i [[Božić]]. == Povezano == * [[SFRJ]] * [[Državni ateizam]] * [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] * [[Vatikansko-jugoslavenski odnosi]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Religion in Yugoslavia}} * [http://www.politicsandreligionjournal.com/images/pdf_files/srpski/godina1_broj2/Tomislav_Brankovic.pdf САВЕЗ КОМУНИСТА ЈУГОСЛАВИЈЕ И РЕЛИГИЈА] [[Kategorija:Religija u Jugoslaviji| ]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Jugoslavenska kultura]] [[Kategorija:Religija u Evropi|Jugoslavija]] [[Kategorija:Religija po državama|Jugoslavija]] o3eoz3oldkm1qczcihuqr4k41x3qpas 0 188363 41260692 41256755 2022-07-31T21:53:16Z 185.84.145.161 /* Promena vlasničke strukture */ wikitext text/x-wiki {{Kutijica TV mreža |ime_mreže = Nova BH |logo_mreže = [[Datoteka:Nova BH 2021 logo.svg|120px]] |država = {{zastava|Bosna i Hercegovina}} |tip_mreže = [[Televizija|televizijska mreža]] |udeo_u_gledanosti = |dostupnost = nacionalna (zemaljski, putem kablovske i IPTV) |format_slike = 16:9 |stara imena = |vlasnik = [[Junajted grupa]] |važni_ljudi = |početak_emitovanja = [[9. oktobar]] [[2018]]. |kraj_emitovanja = |osnivač = |vebsajt = [http://www.novabh.tv www.novabh.tv] }} '''Nova BH''' je [[televizija|komercijalna televizijska stanica]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] sa nacionalnom pokrivenošću, koja je emitovanje počela [[9. oktobar|9. oktobra]] [[2018]]. Od [[2003]]. do [[2018]]. godine emitovala se pod imenom '''Pink BH'''. Nastala je udruživanjem niza komercijalnih i lokalnih televizija iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije Bosne i Hercegovine]]: TV Kometa Sarajevo, Nezavisna TV Banja Luka, TV Step Bijeljina, TV Patrija Doboj i TV GLS Srbac u jednu televiziju, koja je od osnivanja bila deo srpske [[Pink medija grupa|Pink Medija Grupe]] [[Željko Mitrović|Željka Mitrovića]].<ref>http://www.mediaonline.ba/ba/vijesti.asp?ID=767</ref> Pod trenutnim imenom emituje program od [[9. oktobra]] [[2018.]] godine. Za vrlo kratko vreme uspela je osvojiti gledaoce širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], kratkim formama emisija koje su postale trgovačke oznake ove televizijske kuće, ali i velikim televizijskim projektima kao što su jutarnji program ''Balkan Net'' i ''Udri muški'' ili zabavni šou ''Pile i Maca Show'' itd. izvanrednim stranim serijskim programom i domaćim serijama. == Promena vlasničke strukture == Nakon više od 15 godina postojanja televizije Pink BH, [[24. april|24. aprila]] [[2018]]. tadašnji vlasnik [[Željko Mitrović]] je potvrdio da se vode pregovori o prodaji Pink BH.<ref>http://pink.rs/vesti/74528/pink-international-company-i-zeljko-mitrovic-potpisali-saglasnost-direct-mediji-o-akviziciji-televizija-pink-m-i-pink-bh</ref> [[5. jun|5. juna]] [[2018]]. [[Željko Mitrović]] i [[Pink medija grupa]] su potvrdili medijima da će se razvoj grupe usredsrediti na poslovanje u [[Srbija|Srbiji]] i [[Evropa|Evropi]], kao i da je Pink BH prodat [[Junajted grupa|Junajted grupi]]. Usled promene vlasničke strukture, usledio je "rebranding" televizija, koji podrazumeva i promenu imena u Nova BH, koja je stupila na snagu [[9. oktobar|9. oktobra]] [[2018]]. godine, te je tako Bosna i Hercegovina dobila novu nacionalnu televiziju.<ref>https://www.klix.ba/biznis/pink-bh-mijenja-ime-u-nova-bh-startao-novi-kablovski-kanal-pink-media-bh/180909070</ref> Poznata mlada imena TV-[[novinarstvo|novinarstva]] Bosne i Hercegovine učestvovala su i danas učestvuju u radu Pink BH i Nove BH, a među najpoznatijim izdvajaju se [[Aleksandar Hršum]], [[Almir Čehajić Batko]], [[Dragan Marinković]], [[Rabija Gatarić]], [[Tanja Đurović]], [[Naida Imamović]], [[Aida Alilović]], [[Sabahudin Topalbećirević]], [[Vlado Marić]], [[Nadja Dorić]], [[Adis Hadžić]], [[Kemal Ahmetović]], [[Milica Kokotović]], [[Aldin Lagumdžija]], [[Armina Sadiković|Armina Čengić]], [[Denis Huseinbegović]], [[Hidajeta Grabovica]], [[Amina Hodžić]], [[Ajdin Kulenović]], [[Marina Roić]], [[Emira Kadrović]], [[Selma Topčić]] i [[Tomas Žabo]]. == Program == Nova BH emituje svoj program proizveden u Sarajevu, koji se emitovao i za vrijeme postojanja televizije Pink BH, kao što su [[Zabranjeni forum]], [[Danas kod nas]], [[Info top]], [[Na kraju sedmice]] i druge. Osim ovih, Nova BH emituje programske sadržaje hrvatske [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]], poput serije [[Na granici (TV serija)|Na granici]], šou-a [[Supertalent]], te rijaliti program [[Farma (Hrvatska)|Farma]], ali i emisije proizvedene u okviru srpske [[Grand produkcija|Grand produkcije]], [[Zvezde Granda]], [[Nikad nije kasno]], [[Praktična žena]], [[Nedeljno popodne kod Lee Kiš]] i mnoge druge. Dajrekt medija otkupila je prava na emitovanje fudbalskih utakmica nacionalnih timova Bosne i Hercegovine i Crne Gore na svojim televizijama Nova BH, odnosno Nova M u naredne četiri godine. Tako će Nova BH prenositi sve utakmice reprezentacije BiH u okviru [[Liga nacija (fudbal)|Lige nacija]], potom kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020.]], ali i kvalifikacije BiH za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] u [[Katar|Kataru]]. Neizostavan deo programa Nove BH biće i [[Liga šampiona]] u ciklusu 2018-2021. == Vidi još == * [[Nova TV (Hrvatska)]] * [[Nova M]] * [[Junajted grupa]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Nastanci 2018.]] [[Kategorija:TV-stanice u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sarajevo]] cqsd5enng9htou62bfbyzz82yfcdv43 0 213011 41260730 41217136 2022-08-01T11:46:21Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Edogawa Ranpo<br /><small>江戸川 乱歩</small> | slika = EdogawaRampo.jpg | širina_slike = 220px | opis = | ime_po_rođenju = Tarō Hirai | pseudonim = Edogawa Ranpo | datum_rođenja = {{Birth date|1894|10|21|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Japan}} [[Nabari]], [[Japan]] | datum_smrti = {{Death date and age|1965|7|28|1894|10|21|df=y}} | mjesto_smrti = {{flag|Japan}} | zanimanje = pisac | jezik = [[japanski jezik|japanski]] | nacionalnost = [[Japanci|Japanac]] | žanr = [[proza]] | pokret = | znamenita_djela = <div> *"[[D-zaka no satsujin jiken]]" (priča, [[1925.]]) *"[[Ningen Isu]]" (priča, [[1925.]]) *''[[Kyūketsuki]]'' (roman, [[1930.]])</div> | uticaj_od= [[Edgar Allan Poe]], [[Arthur Conan Doyle]], [[Ruikō Kuroiwa]] | utica_na = | potpis= }} '''Tarō Hirai''' ([[japanski jezik|japanski]]: 平井 太郎; [[Nabari]], [[21. 10.|21. listopada]] [[1894|1894.]] - [[28. 7.|28. srpnja]] [[1965|1965.]]), poznatiji po [[pseudonim]]u '''Edogawa Ranpo''' ([[japanski jezik|japanski]]: 江戸川 乱歩; nekad romanizirano kao '''Edogawa Rampo''') je bio [[japan]]ski pisac i [[književna kritika|kritičar]] koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju kriminalističke književnosti u [[Japan]]u. Glavni lik velikog broja njegovih romana je [[Kogorō Akechi]], koji je u kasnijim romanima postao vođa grupe znane kao "[[Dječaci-detektivi]]" (少年探偵団 ''Shōnen tantei dan''). Ranpo je bio veliki ljubitelj zapadnih autora krimića, posebice [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]]. Njegov pseudonim je zapravo zapis japanskog izgovora Poeova imena.<ref>"Edgar Allan Poe" →「エドガー・アラン・ポー("Edogaa aran poo")」→"Edogaaaranpo"→"Edogawa ranpo"(えどがわ・らんぽ)→江戸川乱歩．Rijeka [[Edo]] (na japanskom Edogawa) ulijeva se u Tokijski zaljev. Ranpo znači "nasumična šetnja".</ref> Od ostalih autora, značajan utjecaj izvršili su i [[Arthur Conan Doyle|Sir Arthur Conan Doyle]], kog je Ranpo pokušao prevesti na [[japanski jezik|japanski]] dok je bio student na [[Sveučilište Waseda|Wasedi]], te japanski autor krimića, [[Ruikō Kuroiwa]]. == Biografija == === Period do Drugog svjetskog rata === Tarō Hirai rođen je [[21. 10.|21. listopada]] [[1894|1894.]] u mjestu [[Nabari]], [[prefektura Mie]]. Odrastao je u [[Nagoja|Nagoji]], a [[1912|1912.]] godine upisao je [[Sveučilište Waseda]], gdje studira ekonomiju. Nakon što je [[1916|1916.]] godine diplomirao, radio je niz neobičnih poslova, među kojima su urednik novina, karikaturist i crtač za časopise, ulični prodavač ''[[soba (hrana)|sobe]]'' i zaposlenik u knjižari. Svoj književni debi imao je [[1923|1923.]] godine pričom {{nihongo|"[[Ni-sen dōka|Bakreni novčić od dva sena]]"|二銭銅貨|Ni-sen dōka}}, koju je objavio pod pseudonimom Edogawa Ranpo (etimologija istog objašnjena je u uvodu). Priča se pojavila u časopisu ''Shin Seinen'', koji je pisan za odraslu populaciju. ''Shin Seinen'' je ranije objavljivao priče različitih zapadnih pisaca među kojima su Poe, Doyle i [[Gilbert Keith Chesterton|G. K. Chesterton]], ali je ovo bio prvi put da je časopis objavio važnije krimi djelo nekog japanskog autora. Neki, poput Ranpova prvog engleskog prevoditelja, Jamesa B. Harrisa, pogrešno su smatrali kako je ovo prvi moderni japanski krimić,<ref name=tales/> no, već su puno prije Ranpova pojavljivanja [[1923|1923.]] godine, autori kao što su [[Ruikō Kuroiwa]], [[Kidō Okamoto]], [[Jun'ichirō Tanizaki]], [[Haruo Satō]] i [[Kaita Murayama]], u svoja djela bogata pustolovinom, bizarnim, intrigom i groteskom ubacivali elemente istraživanja, misterija i zločina.<ref>Angles, ''Writing the Love of Boys,'' pp. 159-160.</ref> Ono što je kritičarima upalo u oko kao novina u Ranpovoj priči jest fokus na logičkom procesu korištenom pri rješavanju slučaja u sklopu priče koja je usko povezana s japanskom kulturom.<ref>Kozakai Fuboku, "'Ni-sen dōka' o yomu", ''Shin seinen'' 4.5 (Apr 1923): 264-65.</ref> Priča se temelji na ekstenzivnom opisu ingenioznog koda temeljenog na [[budizam|budističkom]] napjevu znanom kao "[[nenbutsu]]" kao i na korištenju [[Brailleovo pismo|Brailleovog pisma]] na japanskom jeziku.<ref>Edogawa, "The Two-Sen Copper Coin", pp. 270-271.</ref> Tokom sljedećih godina, Ranpo je napisao nekoliko priča temeljenih na zločinu i procesu rješavanja istog. Među njima su i neke koje se danas smatraju klasicima japanske književnosti s početka XX. stoljeća. {{nihongo|"[[D-zaka no satsujin jiken|Ubojstvo na brdu D]]"|D坂の殺人事件|D-zaka no satsujin jiken}} iz siječnja [[1925|1925.]] je priča o ženi koja je ubijena tokom izvanbračne, [[sadomazohizam|sadomazohističke]] afere.<ref>Edogawa, Rampo. "D-zaka no Satsujin Jiken." ''Shinseinen'' Jan 1925 special ed.: 26-27.</ref> {{nihongo|"[[Yane-ura no Sanposha|Promatrač na tavanu]]"|屋根裏の散歩者|Yane-ura no Sanposha}} iz kolovoza iste godine govori o čovjeku koji ubije susjeda tako što mu, kroz rupu na tavanu, ubaci otrov u usta.<ref>Translated in Edogawa, ''The Edogawa Rampo Reader''.</ref> Posljednja u ovom nizu je {{nihongo|"[[Ningen Isu|Ljudska stolica]]"|人間椅子|Ningen Isu}}, objavljena u listopadu, koja govori o čovjeku koji se sakrije u stolicu kako bi osjetio tijela ljudi koji sjedaju na njega.<ref name="ReferenceA">Translated in Edogawa, ''Japanese Tales of Mystery and Imagination''.</ref> [[Zrcalo|Zrcala]], [[leća|leće]] i drugi [[optika|optički uređaji]] pojavljuju se u nekolicini Ranpovih ranih priča, poput {{nihongo|"[[Kagami-jigoku|Pakla zrcala]]"|鏡地獄|Kagami-jigoku}}.<ref name="ReferenceA"/> Iako su njegova prva djela bila primarno bazirana na istrazi i rješavanju naizgled nerješivih zločina, Ranpo se tokom [[1930-e|1930-ih]] znatno posvetio pričama koje su uključivale kombinaciju senzibiliteta znanu kao "[[ero guro|ero guro nansensu]]", koja etimologiju vuće u terminu "erotika, groteska, besprizornost". Prisutnost ovih senzibiliteta pomogla mu je prodati djela u javnosti, koja je bila spremna čitati njegova djela. Vidljivo je kako je Ranpo pokazao tendenciju da u ovim pričama ubacuje elemente onoga što su Japanci tada nazivali {{nihongo|"[[abnormalna seksualnost|abnormalnom seksualnošću]]"|変態性欲|hentai seiyoku}}. Primjerice, dobar dio radnje romana {{nihongo|''[[Kotō no oni|Demon na usamljenom otoku]]''|孤島の鬼|Kotō no oni}}, koji je od siječnja [[1929|1929.]] do veljače [[1930|1930.]] izdavan u seriji u časopisu ''Asahi'', prati opčinjenost [[homoseksualnost|homoseksualnog]] liječnika jednim od glavnih likova.<ref>Angles, ''Writing the Love of Boys,'' pp. 201-224.</ref> Do kraja '30-ih godina, Ranpova su djela redovito objavljivanja u nekolicini časopisa popularne književnosti, a sam je pisac postao najznačajnije ime japanske krimi književnosti. Njegov glavni detektiv, [[Kogorō Akechi]], koji se prvi put pojavio u "Ubojstvu na stazi D", postao je redovit u njegovim pričama, dobar dio kojih ga je prikazivao u borbi s lukavim kriminalcem znanim kao {{nihongo|[[Misteriozni čovjek s 20 lica]]|怪人二十面相|Kaijin ni-jū mensō}}, koji je imao izvanrednu sposobnost maskiranja koja mu je omogućila normalno sudjelovanje u društvu. Dobar dio tih romana je i ekraniziran. Roman {{nihongo|''[[Kyūketsuki|Vampir]]''|吸血鬼|Kyūketsuki}} iz [[1930|1930.]] godine uvodi lik [[Yoshio Kobayashi|Kobayashija]] (小林少年), Akechijeva pomoćnika, dok je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Ranpo napisao seriju romana u kojima su Akechi i Kobayashi voditelji grupe mladih detektiva znane kao {{nihongo|"[[Dječaci-detektivi]]"|少年探偵団|Shōnen tantei dan}}. Ova su djela dosegla nevjerojatnu popularnost tako da se često čitaju i danas. === Period Drugog svjetskog rata === Godine [[1939|1939.]], dvije godine nakon [[Incident na mostu Marka Pola|Incidenta na mostu Marka Pola]] i izbijanja [[Drugi sino-japanski rat|Drugog sino-japanskog rata]] [[1937|1937.]] godine, vladini [[cenzura|cenzori]] naredili su Ranpu da izbaci svoju priču {{nihongo|"[[Imomushi|Gusjenica]]"|芋虫|Imomushi}}, koju je bez problema tiskao nekoliko godina ranije, iz zbirke koju je pripremao ''Shun'yōdō''. "Gusjenica" govori o veteranu koji je postao [[kvadriplegija|kvadriplegičar]] i toliko unakažen ratom da je postao "ljudska [[gusjenica]]", nesposoban da se kreće, govori ili živi sam. Cenzori su zabranili priču, smatrajući valjda kako će radnja iste sniziti borbeni moral. Ovo je bio velik udarac za Ranpa, koji je živio od [[tantijeme|tantijema]] od ponovnih izdanja. Ova priča bila je izrazito utjecajna, a redatelj [[Kōji Wakamatsu]] djelomično je temeljio svoj film ''[[Kyatapirā]]'' ([[2010|2010.]]), koji je konkurirao za [[Zlatni medved|Zlatnog medvjeda]] na 60. Berlinaleu, na Ranpovoj priči.<ref name="hollywoodreporter">{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/world/news/e3ia2f06c2856f58e40c10467f764372a0c |title=Hollywood Reporter: Berlin festival unveils full lineup |accessdate=2010-02-07 |work=hollywoodreporter.com |first=Scott |last=Roxborough |archivedate=2010-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100205194343/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/world/news/e3ia2f06c2856f58e40c10467f764372a0c |deadurl=yes }}</ref> Tokom Drugog svjetskog rata, posebice tokom otvorenog rata između [[Japan]]a i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] nakon [[1941|1941.]], Ranpo je bio aktivan član kvartovske domoljubne organizacije te je napisao nekoliko priča o mladim detektivima i istražiteljima koje se mogu tumačiti u svrhu podizanja borbenog morala, ali ih je napisao pod različitim pseudonimima, kao da se htio ograditi od njih. U veljači [[1945|1945.]], obitelj mu je [[evakuacija|evakuirana]] iz [[Tokijo|Tokija]] u [[Fukushima|Fukushimu]]. Ranpo je u Tokiju ostao do lipnja, kada je počeo patiti od [[neishranjenost|pothranjenosti]]. Velik dio [[Ikebukuro|Ikebukura]] (tokijske četvrti u kojoj su Ranpovi stanovali) je uništen tokom [[savezničke sile|savezničkih]] zračnih napada i naknadnih požara koji su divljali gradom, ali skladište koje je Ranpo koristio kao svoj ured, a čiji su zidovi bili od zemlje, čudesno je preživjelo i dan-danas stoji pokraj kampusa [[Sveučilište Rikkyo|Sveučilišta Rikkyo]]. === Poslijeratni period i smrt === U poslijeratnom periodu, Ranpo je uložio velik trud u promoviranje krimi literature, kako na polju rauzmijevanja njezine povijesti tako i u poticanju stvaranja novih dijela. Godine [[1946|1946.]], dao je podršku novom časopisu, ''Hōseki'', posvećenom krimi literaturi, a [[1947|1947.]] osnovao je i {{nihongo|[[Udruga japanskih krimi autora|Klub autora detektivskih priča]]|探偵作家クラブ|Tantei sakka kurabu}}, koji je [[1963|1963.]] promijenio ime u {{nihongo|[[Udruga japanskih krimi autora]]|日本推理作家協会|Nihon Suiri Sakka Kyōkai}}. Uz sve to, napisao je velik broj članaka posvećenih povijesti japanske, europske i američke krimi literature. Dio tih eseja izdan je i kao knjiga. Osim teorijskog rada, većinu Ranpova poslijeratnog opusa zauzimali su romani za mladež u kojima su glavni likovi Akechi i njegovi "Dječaci-detektivi". Tokom [[1950ih]], surađivao je s dvojezičnim prevoditeljem na prijevodu svojih dijela na [[engleski jezik]]. Prijevod je izdala kuća Tuttle, pod naslovom ''[[Japanese Tales of Mystery and Imagination]]''. Proces prevođenja bio je izrazito interesantan. Naime, prevoditelj je govorio, ali nije znao čitati [[japanski jezik]], dok je Ranpo čitao, ali nije govorio engleski. Prijevod je tako odrađen usmeno - Ranpo bi čitao svoj japanski tekst, a onda bi kontrolirao engleski tekst.<ref name=tales>{{cite book|title=Japanese Tales of Mystery and Imagination|last1=Edogawa|first1=Edogawa|last2=Harris|first2=James B.| publisher=Tuttle|date=February 5, 1956}}</ref> Još jedan interes, posebice tokom '40-ih i '50-ih godina, bio je rad njegovog dragog prijatelja [[Jun'ichi Iwata|Jun'ichija Iwate]], [[antropologija|antropologa]] koji je mnogo godina proveo proučavajući povijest [[homoseksualnost]]i u [[Japan]]u. Tokom '30-ih godina, Iwata i Ranpo su započeli dobronamjernu borbu oko toga tko će pronaći više knjiga koje tematiziraju ljubav između muškaraca. Ranpo se posvetio knjigama objavljenima na Zapadu, dok je Iwata proučavao literaturu povezanu s Japanom. Iwata je preminuo [[1945|1945.]] godine, tako da je samo dio njegova opusa izdan, što je ponukalo Ranpa da se potrudi izdati ostatak radova o povijesti homoseksualnosti.<ref>Angles, ''Writing the Love of Boys,'' pp. 226-267.</ref> U poslijeratnom periodu, velik broj Ranpovih djela je ekraniziran. Korištenje njegovih priča za polaznu točku filmova nastavilo se i dugo nakon autorove smrti. Tokom života je često bolovao od različitih bolesti, od [[ateroskleroza|ateroskleroze]] do [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]], a preminuo je [[28. srpnja]] [[1965.]] godine od posljedica cerebralnog krvarenja. Pokopan je na groblju [[Groblje Tama|Tama]] u mjestu [[Fuchū, Tokijo|Fuchū]], nedaleko od [[Tokijo|Tokija]]. == Ključna djela == === Serijal o Kogoru Akechiju === * {{nihongo|"Ubojstvo na brdu D"|D坂の殺人事件|D-zaka no satsujin jiken|siječanj 1925}} * {{nihongo|"Psihološki test"|心理試験|Shinri Shiken|veljača 1925}} * {{nihongo|"Sindikat Crna ruka"|黒手組|Kurote-gumi|ožujak 1925}} * {{nihongo|"Prikaza"|幽霊|Yūrei|svibanj 1925}} * {{nihongo|"Promatrač na tavanu"|屋根裏の散歩者|Yaneura no Sanposha|kolovoz 1925}} * {{nihongo|''Patuljak''|一寸法師|Issun-bōshi|1926}} * {{nihongo|"Tko"|何者|Nanimono|studeni 1929}} * {{nihongo|''Čovjek-pauk''|蜘蛛男|Kumo-Otoko|1929}} * {{nihongo|''Bizarni plod''|猟奇の果|Ryōki no Hate|1930}} * {{nihongo|''Mađioničar''|魔術師|Majutsu-shi|1930}} * {{nihongo|''Vampir''|吸血鬼|Kyūketsuki|1930| - prvo Kobayashijevo pojavljivanje}} * {{nihongo|''Zlatna maska''|黄金仮面|Ōgon-kamen|1930}} * {{nihongo|''Crna gušterica''|黒蜥蜴|Kuro-tokage|1934| - [[Kinji Fukasaku]] je 1968. napravio istoimeni [[Kuro-tokage (film)|film]]}} * {{nihongo|''Čovjek-leopard''|人間豹|Ningen-Hyō|1934}} * {{nihongo|''Đavolji grb''|悪魔の紋章|Akuma no Monshō|1937}} * {{nihongo|''Tamna zvijezda''|暗黒星|Ankoku-sei|1939}} * {{nihongo|''Pakleni klaun''|地獄の道化師|Jigoku no Dōkeshi|1939}} * {{nihongo|''Prevara čudovišta''|化人幻戯|Kejingengi|1954}} * {{nihongo|"Minobacač"|兇器|Kyōki|lipanj 1954}} * {{nihongo|''Čovjek iz sjene''|影男|Kage-otoko|1955}} * {{nihongo|"Mjesec i rukavice"|月と手袋|Tsuki to Tebukuro|travanj 1955}} === Ostala djela === * {{nihongo|"Bakreni novčić od dva sena"|二銭銅貨|Ni-sen Dōka|travanj 1923}} * {{nihongo|"Sanjarenje"|白昼夢|Hakuchūmu|srpanj 1925}} * {{nihongo|"[[Ningen Isu|Ljudska stolica]]"|人間椅子|Ningen Isu|listopad 1925}} * {{nihongo|"Crvena soba"|赤い部屋|Akai heya|travanj 1925}} * {{nihongo|''Čudna priča otoka Panorama''|パノラマ島奇談|Panorama-tō Kidan|1926}} * {{nihongo|''Incident pokraj jezera''|湖畔亭事件|Kohan-tei Jiken|1926}} * {{nihongo|"Pakao zrcala"|鏡地獄|Kagami-jigoku|listipad 1926}} * {{nihongo|''Zvijer iz sjene''|陰獣|Injū|1928}} * {{nihongo|"Gusjenica"|芋虫|Imomushi|1929}} * {{nihongo|''Demon na usamljenom otoku''|孤島の鬼|Kotō no Oni|1929-30}} * {{nihongo|"Putnik sa zalijepljenom krpom"|押絵と旅する男|Oshie to Tabi-suru Otoko|1929}} * {{nihongo|''Demon bijele kose''|白髪鬼|Hakuhatsu-ki|1931}} * {{nihongo|''Slijepa zvijer''|盲獣|Mōjū|1931}} * {{nihongo|''Toranj duhova''|幽霊塔|Yūrei tō|1937| - temeljeno na adaptaciji priče ''A Woman in Grey'' [[Alice Muriel Williamson]], čiji je autor [[Ruikō Kuroiwa]]}} * {{nihongo|''Strah u Muzeju trokuta''|三角館の恐怖|Sankaku-kan no kyōfu|1951}} * {{nihongo|''Raskrižja''|十字路|Jūjiro|1955}} == Ranpo u popularnoj kulturi == * Film ''[[Edogawa Ranpo Zenshū: Kyoufu Kikei Ningen]]'' [[Teruo Ishii|Terua Ishiija]] iz [[1969|1969.]] inkorporira elemente nekoliko Ranpovih priča. [[Noboru Tanaka]] je [[1976|1976.]] godine režirao film ''[[Edogawa Ranpo ryōkikan: yaneura no sanposha (1976)|Edogawa Ranpo ryōkikan: yaneura no sanposha]]'' (prema Ranpovu djelu) u sklopu [[Nikkatsu]]ove ''[[Roman porno]]'' serije. * [[Manga]] grupa [[CLAMP]] iskoristila je Ranpa kao uzor za svoju [[manga|mangu]] ''[[Man of Many Faces]]'' ([[1990|1990.]] - [[1991|1991.]]). * U [[manga|mangi]] ([[1994|1994.]] - ) i [[anime]]u ([[1996|1996.]] - ) ''[[Detektiv Conan]]'', protagonist [[Shin'ichi Kudō]] uzme [[pseudonim]] [[Conan Edogawa]], što je kombinacija imena Arthura '''<u>Conana</u>''' Doylea i '''<u>Edogawe</u>''' Ranpa, kako bi prikrio svoj identitet kada se pretvori u dječaka. Nakon toga se preseli u stan svoje najbolje prijateljice, čiji se otac zove Kogorō. Njegova majka, također, nerijetko koristi lažno ime Fumiyo, što je referenca na suprugu Ranpova junaka, Kogora Akechija. * Filmovi ''[[Edogawa Ranpo ryōkikan: yaneura no sanposha (1992)|Edogawa Ranpo ryōkikan: yaneura no sanposha]]'' ([[1992|1992.]]) i ''[[D-Zaka no Satsujin Jiken (1998)|D-Zaka no Satsujin Jiken]]'' ([[1998|1998.]]) redatelja [[Akio Jissoji|Akija Jissojija]] temeljeni su na Ranpovim djelima. Naslovnog junaka, Akechija, u oba filma tumači [[Kyūsaku Shimada]]. * Godine [[1994|1994.]], u [[Japan]]u je izdan film ''[[Ranpo (film)|Ranpo]]'', koji se bavi piščevim životom i djelom. Ranpa, koji je glavni lik, tumači [[Naoto Takenaka]]. * Američki film ''[[Grosse Pointe Blank]]'' ([[1997|1997.]]) sadrži scenu u kojoj glavni lik, atentator Martin Q. Blank, pokušava ubaciti otrov u usta žrtve kroz strop, što je metoda korištena u ''Promatraču na tavanu''. * Film ''[[Gemini (1999)|Gemini]]'' ([[1999|1999.]]) sadrži poveznicu na Ranpovu priču. * Japanski [[manga]] ([[2002|2002.]] - [[2007|2007.]]) i [[anime]] ([[2008|2008.]]) ''[[Daughter of the 20-Faces]]'', koristi Ranpove likove Kaijina Nijū-Mensa te, iako u manjoj ulozi, Akechija. * Nekoliko Ranpovih priča ekranizirano je [[2005|2005.]] u seriju kratkih filmova ''[[Ranpo Noir]]'', gdje glavnu ulogu igra poznati glumac [[Tadanobu Asano]]. * Francuski film ''[[Inju: la Bête dans l'ombre]]'' ([[2008|2008.]]), u režiji [[Barbet Schroeder]], je ekranizacija Ranpove priče iz [[1928|1928.]] godine. * [[Suehiro Maruo]], autor [[horor]] mangi, adaptirao je Ranpove priče ''Čudna priča otoka Panorama'' ([[2008|2008.]]) i "Gusjenica" ([[2009|2009.]]). * Godine [[2009|2009.]], japanska verzija [[Google]]a odala je počast Ranpu preko logotipa na glavnoj stranici na njegov rođendan, [[21. 10.|21. listopada]].<ref>http://www.google.co.jp/logos/rampo09.gif</ref> * Pisac i autor horor mangi, [[Junji Ito]], izradio je vlastitu verziju "[[Ningen Isu|Ljudske stolice]]". * Studo [[Lerche]] je pripremio [[anime]] naslovljen ''[[Ranpo Kitan: Game of Laplace]]'', a temeljen na Ranpovim pričama. Anime se tokom [[2015.]] emitirao na [[Fuji TV|Fujiju]] u sklopu ''[[noitaminA]]'' bloka. == Povezano == * [[Japanska književnost]] * [[Japanska kriminalistička književnost]] * [[Japanska horor književnost]] * [[Udruga japanskih krimi autora]] * [[Nagrada Edogawa Ranpo]] * ''[[Detektiv Conan]]'' == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Edogawa Ranpo}} * [http://www.kurodahan.com/mt/e/ Kurodahan Press] A publisher which has released two volumes of Rampo's fiction and essays. See the list of translations above. * [http://www.sf-encyclopedia.com/entry/edogawa_ranpo Entry] in the [[Encyclopedia of Science Fiction]] {{Životni vijek|1894|1965|Ranpo, Edogawa}} [[Kategorija:Japanski pisci]] [[Kategorija:Japanski književni kritičari]] [[Kategorija:Pisci kriminalističkih romana]] [[Kategorija:Pseudonimi]] [[Kategorija:Authority control]] hzovcwo5y4ybqbc2pldniox0ws905gj 0 220564 41260714 41083970 2022-08-01T02:20:05Z 109.175.39.226 /* Literatura */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sontheim-mat-treppenturm.jpg|mini|250px|desno|Drvene stube]] [[Datoteka:Stairway in ford plant in LA from HABS.jpg|mini|250p|Istorijsko stepenište.]] [[Datoteka:Chicago staircase.jpg|mini|250p|Armiranobetonsko stepenište]] '''Stepenište''' ili '''stepenice''' je [[Arhitektura|arhitektonski]] unutrašnji komunikacioni prostor u kojem su smeštene stapenice i po pravilu je ograničen sa strane [[zid]]ovima i sa čela obimnim zidovima. Od gore može biti stepenište ograničeno [[plafon]]om, svetlarnikom ili tavanskim prostorom. Osvetljenje stepeništa se izvodi kao umetno osvetljenje pomoću električnih svetlosnih uređaja ili na prirodan način pomoću prozora, svetlarnika ili zidova od staklobetona. == Stepenice == Stepenice stvaraju pojedini stepenici i stepenišni krakovi (smatra se da je minimum od tri stepenika). Između stepenišnih krakova se nalazi odmorište ili [[podest]]. Postoje razna stepeništa; jednostruko i dvostruko stepenište a može biti i polukružno i kružno kao i drugih oblika. Stepenik ima horizontalnu površinu zvanu gazište i vertikalnu površinu - čelo stepenika. Stepenice se proračunavaju tako da dva gazišta i čelo imaju dužinu jednog koraka od oko 76 santimetara. === Po funkciji stepeništa mogu biti === * Glavno stepenište * Sporedno stepenište * Izravnavajiće stepenište * Požarno stepenište === Po upotrebi materijala === * Drvena stepeništa * Stepeništa od [[Opeka|opeke]] * Stepeništa od [[beton]]a * Stepeništa od [[čelik]]a * Stepeništa od različitih materijala * Stepeništa od drugih materijala == Literatura == * Pavel Hykš, Mária Gieciová; Schodiště, rampy, žebříky; GRADA 2008. ISBN 978-80-247-2688-5. * Pozemní stavitelství II. pro 2. ročník SPŠ stavebních, Václav Hájek == Vanjske veze == {{Commonscat|Stairs}} * [http://www.pozemni-stavitelstvi.wz.cz/pos61.php konstrukce schodišť] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090401023709/http://www.pozemni-stavitelstvi.wz.cz/pos61.php |date=2009-04-01 }} * [http://publicstairs.com/index_000002.htm Stair maps (public stairways mainly in North America)] {{kratko}} [[Kategorija:Arhitektura]] cr74qkt2i4em9yq7uc0s3k0lzue77qo 0 222567 41260708 41254213 2022-08-01T00:53:20Z Vipz 151311 Dodao još slika, više različitih imena mjesta. wikitext text/x-wiki '''Kult ličnosti''' javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog [[politika|političkog]] vođe društvenog napretka. Kult ličnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države. Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi ličnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašističkoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], te [[komunizam|komunističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] ili [[SFRJ|Jugoslavije]]. Izraz je prvi put upotrijebio [[Nikita Hruščov]] u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (1956.), u kojemu je apologiju [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]] i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao [[kult]] ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske [[čistke]], masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik [[autokracija|autokratske]] vladavine koja se temelji na posvemašnoj [[birokracija|birokratizaciji]] društvenog i političkog života. == Karakteristike kulta ličnosti == * Pretjerana [[pokornost]] osoba prema vođi * Nekritičnost prema iskazima vođe * Opasnost za život i zdravlje i [[disident]]a, uhićenja, ili "nestanaci" [[režim]]skih kritičara * Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim [[mediji]]ma * Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, Lenjingrad, Titograd, Vila [[António de Oliveira Salazar|Salazar]]) * Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe. Na kraju vladavine [[diktatura|dikatature]] obično de događa obrat: slijede preimenovanja ulica i gradova te uklanjanje slika i spomenika iz javnosti. == Primjeri kultova ličnosti == <gallery> Mansudae Grand Monument 08.JPG|[[Kim Il-sung]] i [[Kim Jong-il]] Flag on Saddam Firdos Square Statues face 2003-04-09.jpg|[[Saddam Hussein]] Titov spomenik.jpg|[[Josip Broz Tito]] Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]] Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]] Mao Statue at Zhong Shan Guang Chang.jpg|[[Mao Tse-tung]] Stalin birthday2.jpg|[[Josif Staljin]] </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Politika]] 1y7k4t1hy60urx4a98w41icxm8uqm78 41260712 41260708 2022-08-01T01:33:36Z Vipz 151311 /* Primjeri kultova ličnosti */ Slika s ljudima za usporedbu veličine. wikitext text/x-wiki '''Kult ličnosti''' javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog [[politika|političkog]] vođe društvenog napretka. Kult ličnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države. Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi ličnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašističkoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], te [[komunizam|komunističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] ili [[SFRJ|Jugoslavije]]. Izraz je prvi put upotrijebio [[Nikita Hruščov]] u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (1956.), u kojemu je apologiju [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]] i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao [[kult]] ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske [[čistke]], masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik [[autokracija|autokratske]] vladavine koja se temelji na posvemašnoj [[birokracija|birokratizaciji]] društvenog i političkog života. == Karakteristike kulta ličnosti == * Pretjerana [[pokornost]] osoba prema vođi * Nekritičnost prema iskazima vođe * Opasnost za život i zdravlje i [[disident]]a, uhićenja, ili "nestanaci" [[režim]]skih kritičara * Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim [[mediji]]ma * Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, Lenjingrad, Titograd, Vila [[António de Oliveira Salazar|Salazar]]) * Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe. Na kraju vladavine [[diktatura|dikatature]] obično de događa obrat: slijede preimenovanja ulica i gradova te uklanjanje slika i spomenika iz javnosti. == Primjeri kultova ličnosti == <gallery> Mansudae-Monument-Bow-2014.jpg|[[Kim Il-sung]] i [[Kim Jong-il]] Flag on Saddam Firdos Square Statues face 2003-04-09.jpg|[[Saddam Hussein]] Titov spomenik.jpg|[[Josip Broz Tito]] Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]] Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]] Mao Statue at Zhong Shan Guang Chang.jpg|[[Mao Tse-tung]] Stalin birthday2.jpg|[[Josif Staljin]] </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Politika]] cakdof1frmqmyk4lyssj2jln75w2dw6 0 257492 41260690 41260255 2022-07-31T21:38:25Z Alekol 2231 /* Jul/Juli/Srpanj */ wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2022}} {{Godina u drugim kalendarima|2022}} Godina '''2022''' ('''[[Rimski brojevi|MMXXII]]''') je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Na snazi je Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo 15 zemalja Azije i Pacifika, najveći trgovinski blok na svetu. * [[4. 1.]] - Cijena plina skočila preko 30% u Europi (peterostruko u godinu dana); u plinovodu Yamal tok plina je obrnut već 15 dana. * 4. 1. - Kosovo zabranjuje rudarenje kriptovaluta zbog nestašice struje. * 4. 1. - Nagli porast broja registrovanih sa koronom u regionu. * [[5. 1.]] - Protesti u [[Kazahstan]]u povodom poskupljenja goriva prerastaju u nerede. Vlada je podnela ostavku, kao i predsednik Saveta bezbednosti, bivši predsednik Nazarbajev - red se uspostavlja uz pomoć ruskih trupa. * 5. 1. - Ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije Miloradu Dodiku i banjalučkoj ATV zbog "koruptivnih aktivnosti" i pretnje stabilnosti i teritorijalnoj celovitosti BiH. * 5. 1. - [[Novak Đoković]] stigao u Melbourne nakon što je, kontroverzno, dobio medicinsko izuzeće od obavezne vakcinisanosti - viza mu je poništena, što je oboreno na sudu 10-og, u međuvremenu je u pritvoru za imigrante. * 5. 1. - Severna Koreja testirala hipersoničnu raketu - izvodi još šest različitih testova ovog meseca. * [[6. 1.]] - Ruski vojnici došli u nedavno napuštenu francusku bazu u [[Timbuktu]]u. * [[10. 1.]] - Američko-ruski razgovori u Ženevi: teme su ruske trupe na ukrajinskoj granici i ruski zahtevi NATO-u. * [[11. 1.]] - Zaplijenjeno pola tone kokaina u tovaru banana namijenjenom crnogorskom trgovačkom lancu "Voli". * [[14. 1.]] - Odlukom ministra za imigraciju, Đokoviću je ponovo oduzeta australska viza - federalni sud odbija žalbu, deportovan je 16-og. * [[15. 1.]] - Erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga - manji cunami i pepeo na [[Tonga|Tongi]]. * 16. 1. - Referendum o promeni Ustava Srbije, u delu o pravosuđu: 60,3% je "za", izlaznost 30,1%. Deo opozicije tvrdi da je bilo prevara. * [[19. 1.]] - Vladajuća koalicija "Crno na bijelo", Građanskog pokreta URA i Saveza građana Civis, podnijela je Skupštini Crne Gore Inicijativu 31 poslanika, uključujući iz DPS, za izglasavanje nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića. * [[20. 1.]] - Vlada Srbije povukla rudarske dozvole Rio Tintu. * 20. 1. - Bitka u al-Hasaki na istoku Sirije: istovremeni napad Islamske Države na zatvor i pobuna zatvorenika - slede višednevne borbe sa kurdskim SDF, zatvor je uništen a 2 - 3 hiljade zatvorenika je pobeglo ili nestalo. * [[21. 1.]] - Rusija traži povlačenje NATO trupa iz Bugarske i Rumunije, u okviru vraćanja na situaciju iz 1997. * 21. 1. - MUP Srbije objavljuje da se sprema atentat na predsednika Vučića, od strane grupe Radoja Zvicera. * [[24. 1.]] - Vojni udar u Burkini Faso - u zemlji je sigurnosna kriza od 2015. usled napada islamističkih militanata. * [[27. 1.]] - SAD odbijaju ruski zahtev da Ukrajina ne bude nikada primljena u NATO. * [[29. 1.]] - Talijanski predsjednik [[Sergio Mattarella]] je reizabran, pošto je umoljen da pristane na to radi stabilnosti. * [[30. 1.]] - Završen ''Australian Open'': [[Rafael Nadal]] je osvojio rekordnu 21. titulu, mešovite dublove su dobili [[Kristina Mladenovic]] i [[Ivan Dodig]], [[Petra Marčinko]] među juniorkama. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - Vrhunac omikronovog talasa u Srbiji: 7-dnevni prosek registrovanih slučajeva 19.288 (vrhunac hospitalizacija 14. 2., 7-dnevni prosek 4.513). * [[3. 2.]] - Racija američkih specijalaca u Atmehu na severozapadu Sirije: lider ID Abu Ibrahim al-Qurayshi se digao u vazduh sa svojom porodicom. * [[4. 2.]] - Izglasano nepovjerenje crnogorskoj vladi [[Zdravko Krivokapić|Zdravka Krivokapića]], glasovima "Crno na bijelo" i opozicije. Tri dana kasnije i predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću. * 4. 2. - NATO zaključio "aktivnost budnosti" ''Neptune Strike 2022'' u Jadranu, u kojoj je učestvovao i nosač aviona '' USS Harry S. Truman''<ref>[https://sfn.nato.int/newsroom/news-archive/2022/nato-concludes-vigilance-activity-neptune-strike-2022 NATO Concludes Vigilance Activity Neptune Strike 2022]. sfn.nato.int Feb 5 2022</ref> (u posjeti Splitu od 11-og). * 4. 2. - Predstavljen izgled [[Hrvatska i euro|hrvatskih kovanica eura]], sporni prijedlog rješenja sa kunom ubrzo povučen. * 4. 2. - Sastanak [[Xi Jinping|Xi]] - Putin u Pekingu: kritikuju "negativan uticaj" SAD u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu, Kina podržava Rusiju u ukrajinskoj krizi. * [[4. 2.|4]] - [[20. 2.]] - Zimske olimpijske igre u Pekingu. * [[5. 2.]] - [[Argentina]] pristupa kineskoj inicijativi [[Pojas i put]]. * [[6. 2.]] - Platinski jubilej, 70 godina vladavine britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]]. * 6. 2. - ''Freedom Convoy'': proglašeno vanredno stanje u gradu [[Ottawa]], gde su kamioni i pešaci okupljeni od 29. 1., u protestu zbog obaveznog vakcinisanja, uz neprekidne sirene, izgrede i saobraćajni kolaps. * 6 - 7. 2. - Ruska klizačica Kamila Valijeva (15) izvela četvorostruki skok, ali ceremonija dodele medalja je otkazana zbog nedozvoljene supstance. * [[10. 2.]] - Započinju rusko-beloruske vojne vežbe u Belorusiji. * [[15. 2.]] - Kiša od 258 mm izaziva klizišta u brazilskom gradu [[Petrópolis]], 217+ stradalih. * [[17. 2.]] - Francuska i evropski saveznici najavljuju povlačenje trupa iz [[Mali]]ja. * [[18. 2.]] - U [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckoj]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganskoj]] separatističkoj republici objavili evakuaciju civila u Rusiju, jer Ukrajina navodno planira ofanzivu. Prethodnih dana su pojačana granatiranja, danas se izveštava o eksplozijama automobila u Donjecku i gasovoda kod Luganska. Sutradan proglašavaju mobilizaciju. * 18. 2. - Engleska i Vels pogođeni olujom Eunice, najjačom od 1987, pogađa i druge zemlje oko Severnog mora i Baltika. * [[19. 2.]] - Uhićen ministar graditeljstva Darko Horvat. * [[20. 2.]] - Velika brana etiopskog preporoda: elektrana je proizvela prvu struju. * [[21. 2.]] - Putin objavio priznanje Donjecke i Luganske republike. Predviđeno je slanje ruske vojske kao mirovnjaka na te teritorije. * [[23. 2.]] - Ukrajina je izglasala uvođenje vanrednog stanja, a lideri donbaskih republika su zatražili pomoć od Rusije u "odbijanju agresije". [[Datoteka:UK-MOD-Ukraine-2022-02-28.jpg|mini|250px|[[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruska invazija na Ukrajinu]]: ruski prodori do kraja februara]] * [[24. 2.]] - Rusija započela [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|"specijalnu vojnu operaciju" za "demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine"]]. Putin preti "posledicama većim nego ikad u istoriji" onima koji bi se umešali. Nakon udara po vojnoj infrastrukturi došlo je do prodora sa severa, severoistoka i juga. Zauzeto je [[Zmijsko ostrvo]] blizu ušća Dunava, nakon široko publikovanog prkosa ukrajinskog garnizona. * [[25. 2.]] - Ruske trupe na severnoj periferiji Kijeva, vodi se borba za aerodrom Hostomel. Putin poziva ukrajinsku vojsku da zbaci "narkomansku neonacističku" vlast. * [[27. 2.]] - Putin povisio gotovost strateških snaga zbog sankcija i "pretećih izjava" lidera NATO zemalja; EU će plaćati kupovinu i dostavu oružja Ukrajini, zatvoren je vazdušni prostor za ruske avione. * [[28. 2.]] - Prvi pregovori na granici Ukrajine i Belorusije, raketni napad na Harkov, Turska zatvara Moreuze, u skladu sa Konvencijom iz Montreauxa. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Ruske snage su zauzele [[Herson]] i okružile [[Mariupolj]], priznaju 498 mrtvih od početka invazije. Generalna skupština UN osudila rusku invaziju na Ukrajinu sa 141-im glasom za (uključujući Srbiju), pet protiv (Belorusija, S. Koreja, Eritreja i Sirija) i 35 uzdržanih. Niz zemalja je prijavio Međunarodnom krivičnom sudu zločine u Ukrajini. * [[4. 3.]] - Ruske snage su zauzele nuklearnu elektranu Zaporožje, kod Energodara; bilo je vatre u zgradi za obuku (najveća NE u Evropi, nominalni kapacitet 5.700 MW). * [[7. 3.]] - Misija EUFOR Althea saopštila da je u BiH raspoređeno dodatnih 500 pripadnika. * [[8. 3.]] - SAD i UK zabranjuju uvoz ruske nafte - cena barela je preko 120 dolara. Cena [[nikl]]a je udvostručena od početka rata, kao i cena prirodnog gasa; cena pšenice je veća oko 50%. UNHCR kaže da je Ukrajinu napustilo dva miliona ljudi. * [[9. 3.]] - Bolnica za majku i dete u [[Mariupolj]]u teško oštećena u ruskom napadu - grad je granatiran više dana, što sprečava evakuaciju civila. * 9. 3. - Na Korzici izbijaju neredi sedam dana pošto je nacionalista Yvan Colonna izboden u zatvoru (umire 21. 3.) * 9. 3. - Konzervativac [[Yoon Suk-yeol]] izabran za predsednika Južne Koreje. * [[10. 3.]] - Dron iz pravca Ukrajine pao na zagrebački Jarun u 23 sata. * [[11. 3.]] - [[Gabriel Boric]] je novi predsjednik [[Čile]]a. * [[14. 3.]] - Raketni napad na bazu Javorov, zapadno od Lavova. * 14. 3. - Iranska revolucionarna garda raketirala okolinu američkog konzulata u iračkom Irbilu, navodni izraelski centar, iz odmazde za udar u Siriji u kome su stradali njeni članovi. * 14. 3. - Kineski južni grad Shenzhen je u lokdaunu, ograničen je pristup Šangaju, veliki porast i na severoistoku, mada su cifre relativno male. Ozbiljnija je situacija u Hong Kongu. * [[15. 3.]] - Rusija objavila napuštanje [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]], pre nego što je ovo telo to izglasalo. * [[16. 3.]] - Pogođeno pozorište u Mariupolju, u čijem skloništu se nalazio jedan broj ljudi. * [[18. 3.]] - U Turskoj otvoren [[Most Çanakkale 1915]] ili Dardanelski most, kod mesta [[Lapseki]] - to je sa 2.023 m najduži [[viseći most]] na svetu. * 18 - [[20. 3.]] - U Beogradu održano Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici. [[Ivana Španović|Ivana Vuleta]] (ex Španović) osvojila zlato u skoku u dalj. * [[19. 3.]] - Puštena u saobraćaj brza pruga Beograd - Novi Sad, deo pruge do Budimpešte. * [[21. 3.]] - China Eastern Airlines Flight 5735: avion se srušio kod [[Wuzhou]]a - 132 mrtvih. * [[22. 3.]] - Ukrajinske snage povratile Makarov kod Kijeva i potisnule ruske snage. * [[24. 3.]] - Severna Koreja testirala do sada najveću interkontinentalnu raketu, Hwasong-17. * 24. 3. - NATO objavljuje da će postaviti četiri nove borbene grupe, od 40.000 ljudi u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj. * [[25. 3.]] - Rusko ministarstvo odbrane izjavljuje da će preneti fokus na Donbas. * [[27. 3.]] - [[94. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[CODA (film)|CODA]]'', uz još dve nagrade; "[[Dina (2021.)|Dina]]" 6 nagrada od 10 nominacija; ''[[The Power of the Dog (film)|The Power of the Dog]]'' jedna od 12; ''[[Belfast (film)|Belfast]]'' i ''[[West Side Story (2021)|West Side Story]]'' po jedna od 7. [[Will Smith]] ošamario [[Chris Rock|Chrisa Rocka]]. * [[29. 3.]] - U padu helikoptera misije MONUSCO u DR Kongu ima osam poginulih, uključujući potpukovnika Dejana Stanojevića iz Srbije. * mart - Počeo toplotni talas u Indiji, mesec je najtopliji od 1900. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Nesreća u rudniku "Soko", kod [[Sokobanjska Moravica|Sokobanje]], osam rudara stradalo u gušenju metanom. * 1. 4. - Rusija od danas traži isplatu gasa rubljama za zemlje koje ne smatra prijateljskim. * 1. 4. - Ukrajinske snage su povratile [[Buča|Buču]] kod Kijeva, narednih dana se izveštava o ubistvu stotina ljudi za vreme ruske okupacije. * [[3. 4.]] - Predsednički i vanredni parlamentarni izbori u Srbiji i lokalni izbori. [[Aleksandar Vučić]] reizabran sa 58,54 % (+2,5 procentna poena u odnosu na 2017). [[Srpska napredna stranka|SNS]] 120 mandata (-68), Ujedinjena Srbija 38 (novi), SPS-JS 32 (=)... Izjednačeno u beogradskoj skupštini. * 3. 4. - Izbori u Mađarskoj: [[Viktor Orbán|Orbánov]] [[Fidesz]] pojačao većinu za dva mandata. * 3. 4. - Pakistanska ustavna kriza: po savetu premijera [[Imran Khan|Imrana Khana]] je raspušten parlament u kome se pripremao njegov opoziv - Ustavni sud to ocenjuje neustavnim i Khanu je izglasano nepoverenje 10-og. * [[8. 4.]] - Železnička stanica u [[Kramatorsk]]u pogođena raketama - 50 mrtvih. * 8. 4. - Počinju poplave u Južnoj Africi, naročito oko [[Durban]]a - preko 440 mrtvih. * [[12. 4.]] - Visoki predstavnik Šmit suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske. * [[14. 4.]] - Potonula krstarica "Moskva", zastavni brod ruske Crnomorske flote. * [[17. 4.]] - Uhapšena bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica - sumnja na stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj. * [[18. 4.]] - Ukrajina javlja da je počela ruska ofanziva u Donbasu. Ruske snage su većim delom zauzele Mariupolj, s izuzetkom kompleksa čeličane Azovstal. * [[19. 4.]] - Objavljeno da je potpisan sigurnosni sporazum između Kine i [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]]. * [[20. 4.]] - Pet miliona izbeglica iz Ukrajine i 7,1 milion raseljenih, od 44 miliona stanovnika. * [[22. 4.]] - Zemljotres uveče kod [[Berkovići|Berkovića]], jedna osoba poginula u [[Stolac|Stocu]]. [[Datoteka:Dritan Abazovic, December 2020.jpg|mini|120px|[[Dritan Abazović]]]] * [[24. 4.]] - Predsednički izbori u Francuskoj: [[Emmanuel Macron|Macron]] dobija reizbor u drugom krugu, pobedom nad [[Marine Le Pen|Le Pen]] sa 58,5% glasova. * 24. 4. - Izbori u Sloveniji: najviše mandata dobija zeleno-liberalni Pokret Svoboda biznismena [[Robert Golob|Roberta Goloba]]. * [[25. 4.]] - [[Elon Musk]] dogovorio kupovinu [[Twitter]]a za 44 milijarde dolara. * 25 - 26. 4. - Eksplozije u otcepljenom moldavskom regionu [[Pridnjestrovlje]]: srušen radio predajnik, pucano na ministarstvo državne sigurnosti. * [[27. 4.]] - [[Gazprom]] prekinuo isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, zbog neplaćanja rubljama. * [[28. 4.]] - [[Dritan Abazović]] je novi premijer Crne Gore. === Maj/Svibanj === * [[4. 5.]] - Federalna rezerva SAD diže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena kako bi suzbila inflaciju. * [[5. 5.]] - Lokalni izbori u UK: Konzervativci izgubili dosta mesta; [[Sinn Féin]] je najveća stranka u Severnoj Irskoj, ali unionisti imaju 37 mandata prema 36 za nacionaliste, od 90. * [[6. 5.]] - Havanski hotel "Saratoga" teško oštećen u eksploziji gasa, 32 mrtvih. * [[9. 5.]] - Masovni protesti na Šri Lanci zbog teške ekonomske situacije: ostavku daje premijer Mahinda Rajapaksa, inače brat predsednika. * 9. 5. - Predsednički izbori na Filipinima: Ferdinand [[Bongbong Marcos]], sin [[Ferdinand Marcos|nekadašnjeg diktatora]], odnosi ubedljivu pobedu nad potpredsednicom Leni Robredo; za novu potpredsednicu je izabrana [[Sara Duterte]], kćerka [[Rodrigo Duterte|odlazećeg predsednika]]. * 9. 5. - Biden potpisao Zakon o najmu i zajmu za vojnu pomoć Ukrajini. * [[11. 5.]] - Krah [[stablecoin]]a ''terra'': vrednost je pala na 35 američkih centi sa jednog dolara, pošto je novac povlačen brže od automatskog stabilizatora. Krah kriptovaluta do kraja juna obara vrednost tržišta sa tri na jedan bilion dolara. * [[13. 5.]] - Umro predsednik [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i emir Abu Dhabija [[Khalifa bin Zayed Al Nahyan]], nasleđuje ga polubrat [[Mohamed bin Zayed Al Nahyan|Mohamed]] (faktički još od 2014). * 13. 5. - Severna Koreja potvrdila prvu smrt od kovida, već kroz nekoliko dana se govori o milion ljudi sa "groznicom". * 10 - 14. 5. - Pesma Evrovizije u Torinu: pobedila je ukrajinska numera, a [[Konstrakta]] je peta. * maj - Niz zemalja registruje slučajeve [[Majmunske boginje|majmunskih boginja]]. * 16. 5. - Bitka za Harkov: Ukrajina javlja da su njene trupe stigle do ruske granice (deset dana kasnije se izveštava o granatiranju grada). * 16. 5. - Talas vrućine u Indiji: temperature u New Delhiju i do 49 stepeni. Indijska vlada je zabranila izvoz pšenice. * 16 - 17. 5. - Nove lažne dojave o bombama u Srbiji: škole, studentski domovi, tržni centri, mostovi... * [[17. 5.]] - Prekinut otpor u mariupoljskoj čeličani Azovstal, 264 ranjenih vojnika je evakuisano/zarobljeno (poslednja grupa 20-og, ukupno 2.439 boraca). Fokus borbi je na [[Severodonjeck]]u. * [[18. 5.]] - Finska i Švedska aplicirale za članstvo u NATO, turski predsednik Erdoğan postavlja uslove. * [[21. 5.]] - Izbori u Australiji: konzervativna koalicija [[Scott Morrison|Scotta Morrisona]] gubi većinu, novi premijer je laburist [[Anthony Albanese]]. * [[22. 5.]] - Sukob policije i Torcide na autocesti kod Zagreba, policija otvarala vatru. * [[24. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva priznaje autokefalnost [[Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija|Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije]], objavio patrijarh Porfirije na zajedničkoj liturgiji u Skoplju. * 24. 5. - U školi u [[Uvalde, Texas]] ubijeno 19 đaka i dve učiteljice. * [[29. 5.]] - Telefonski razgovor Vučić - Putin, dogovoreno snabdevanje gasom uz povoljnu cenu. * [[31. 5.]] - EU dogovorila embargo na rusku naftu koja se prevozi morem, 2/3 uvoza. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Europska komisija odobrila pristupanje Hrvatske eurozoni. * 1. 6. - ''Depp v. Heard'': porota u Virdžiniji presudila da je [[Amber Heard]] defamirala [[Johnny Depp|Johnnyja Deppa]] * [[6. 6.]] - Otkazana poseta ruskog ino. ministra Sergeja Lavrova Srbiji, pošto susedne zemlje nisu dozvolile prelet. * [[10. 6.]] - Poseta kancelara [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] Beogradu, tokom balkanske turneje. * [[13. 6.]] - Pad berzi širom sveta nakon veće od očekivane majske inflacije u SAD, pale su i kriptovalute a dolar jača (očekuje se povećanje kamatne stope). * 13. 6. - Konflikt u Kivuu, na istoku DR Kongo: pokret M23 je zauzeo grad Bunagana, kongoanske vlasti optužuju [[Ruanda|Ruandu]] za podršku. * [[14. 6.]] - Uništene skoro sve ploče na [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskom groblju u Mostaru]]. * 14. 6. - [[Otok Hans]] između danskog Grenlanda i Kanade podijeljen napola, čime je završen "Whisky rat". * [[17. 6.]] - U Srbiji registrovan prvi slučaj "majmunskih boginja". * [[19. 6.]] - Parlamentarni izbori u Francuskoj, drugi krug: preds. Macron izgubio većinu. * 19. 6. - [[Gustavo Petro]] je prvi levičar izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]]. * [[22. 6.]] - Zemljotres u afganskoj provinciji Paktika sa velikim brojem žrtava. * [[23. 6.]] - Ukrajina i Moldova dobijaju status kandidata za EU. * [[24. 6.]] - ''Dobbs v. Jackson Women's Health Organization'': Vrhovni sud SAD presudio da ustav ne garantuje pravo na abortus i da savezne države mogu uvesti restrikcije - oborena presuda u ''[[Roe vs. Wade]]'' iz 1973. * 24. 6. - Ukrajina povlači poslednje trupe iz [[Sjeverodonjeck]]a. * 25. 6. - 5. 7. - [[Mediteranske igre]] u Oranu, Alžir * 28 - 30. 6. - Samit NATO u Madridu: Švedska i Finska pozvane u članstvo, nakon sporazuma sa Turskom; usvojen novi strateški koncept. * [[30. 6.]] - Ruske snage se povukle sa [[Zmijsko ostrvo|Zmijskog ostrva]]. * jun - jul - Toplinski val u regiji: u Kninu 28. 6. izmjereno 40,4 stupnjeva, lipanjski rekord. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Webb's First Deep Field.tif|mini|Webbovo Prvo duboko polje]] * [[3. 7.]] - Ukrajinske snage se povukle iz [[Lisičansk]]a, tako da je cela [[Luganska oblast]] pod ruskom kontrolom - [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]. * [[4. 7.]] - Izvanredno stanje zbog suše u pet sjevernih talijanskih regiona; rijeka [[Po]] je skoro presušila. * [[5. 7.]] - Ministar financija [[Zdravko Marić]] podnio ostavku. * 5. 7. - Protesti u Skoplju protiv francuskog predloga za rešenje makedonsko-bugarskog spora postaju nasilni, povređeno je 47 policajaca. * [[7. 7.]] - Britanski premijer [[Boris Johnson]] podneo ostavku, nakon niza skandala koji su doveli do ostavke velikog broja članova vlade. * [[8. 7.]] - Ubijen bivši japanski premijer [[Shinzō Abe]]. * 8. 7. - Denver Nuggetsi produžili ugovor sa [[Nikola Jokić|Nikolom Jokićem]] za 264 miliona dolara. * 8 - 17. 7. - U sukobu bandi u haićanskom glavnom gradu [[Port-au-Prince]]u, četvrt [[Cité Soleil]], ubijeno 209 ljudi * [[9. 7.]] - Ekonomska kriza na Šri Lanci: gomila upala u predsedničku palatu i zapalila premijerovu kuću - obojica najavljuju ostavke. [[Datoteka:Bridge Moracica, Montenegro 06.jpg|mini|Most Moračica na autuputu u Crnoj Gori]] * [[12. 7.]] - Objavljene prve slike dobijene sa [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]. * 12. 7. - Dolar i euro oko pariteta: povećane kamate u SAD su potakle rast dolara, dok se u eurozoni očekuje recesija zbog energetske krize. * [[13. 7.]] - Otvorena prva dionica prvog autoputa u Crnoj Gori: Smokovac kod Podgorice – Mateševo kod Kolašina, 41 km. * 13. 7. - Veliki požar između Vodica i Šibenika, na preko 3.000 ha. * 15 - 24. 7. - Svetski šampionat u atletici u [[Eugene, Oregon]]. [[Sandra Perković]] osvojila srebro. * [[16. 7.]] - Ukrajinski avion sa oružjem iz Srbije za Bangladeš pao kod Kavale u Grčkoj. * [[17. 7.]] - Situacija sa nedopuštenom Vučićevom posetom Jasenovcu. * [[19. 7.]] - Talas vrućine u zapadnoj Evropi: rekordnih 40 C u Engleskoj. ** Požari u južnoj Evropi, u gašenju na slovenskom Krasu učestvuju i ekipe iz susednih zemalja, npr. hrvatski kanader. * 19. 7. - Počinju pristupni pregovori [[Pristupanje Albanije Europskoj uniji|Albanije]] i [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji|S. Makedonije]] sa [[Europska unija|EU]]. [[Datoteka:Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg|mini|[[Pelješki most]]]] * [[21. 7.]] - Talijanski premijer [[Mario Draghi]] je podnio ostavku nakon što je u koaliciji izgubio potporu [[Pokret pet zvijezda|M5S]], kao i [[Severna liga (Italija)|Lige]] i [[Naprijed Italija|Forza Italia]] (izvanredni izbori u rujnu). Državni dug zemlje iznosi preko 2.700 milijardi eura, preko 150% GDP * 21. 7. - Europska centralna banka podiže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena - kraj osam godina negativnih stopa, inflacija u eurozoni je 8,6%. * [[22. 7.]] - U Istanbulu potpisan ukrajinsko-ruski sporazum o izvozu žita preko Crnog mora. * [[23. 7.]] - WHO objavljuje širenje majmunskih boginja međunarodnom vanrednošću. * [[26. 7.]] - Otvoren [[Pelješki most]]: dugačak je 2.404 metra, dva centralna pilona, visine 222 m iznad morskog dna obuhvataju plovidbeni kanal od 200 × 55 m. * [[27. 7.]] - Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. * 27. 7. - Isporuka ruskog gasa preko Severnog toka je prepolovljena na 20% kapaciteta. == Predviđeni događaji == * 15 - 21. 8. - Evropski šampionat u atletici u Minhenu * 1 - 18. 9. - EuroBasket 2022 u Nemačkoj, Češkoj, Italiji i Gruziji. * 5. 9. - Cijene u Hrvatskoj označene u kunama i eurima. * 12 - 18. 9. - [[EuroPride]] u Beogradu * [[25. 9.]] - Vanredni izbori u Italiji. * [[2. 10.]] - Generalni izbori u Brazilu. * oktobar? - Izbori u BiH. * oktobar - Popis stanovništva u Srbiji. * [[8. 11.]] - Sredomandatni izbori u SAD. * novembar? - XX Nacionalni kongres [[KP Kine]]. * [[21. 11.]] - [[18. 12.]] - U Kataru se održava Svetsko prvenstvo u fudbalu. === Nepoznati datumi === * Popis stanovništva na Kosovu. * Planirano gašenje nuklearne energije u Nemačkoj. * Referendum o nezavisnosti [[Federalne Države Mikronezije|mikronezijske]] države [[Chuuk (savezna država)|Chuuk]]? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2022.}} === Januar/Siječanj === * [[2. 1.]] - [[Richard Leakey]], kenijski antropolog, političar (* [[1944]]) * [[3. 1.]] - [[Vladan Živković]], glumac (* [[1941]]) * [[6. 1.]] - [[Peter Bogdanovich]], filmski režiser (* [[1939]]) * 6. 1. - [[Sidney Poitier]], glumac (* [[1927]]) * [[7. 1.]] - [[Anatolij Kvašnjin]], bivši ruski načelnik generalštaba (* [[1946]]) * [[9. 1.]] - [[Toshiki Kaifu]], bivši japanski premijer (* [[1931]]) * 9. 1. - [[Bob Saget]], glumac, komičar (* [[1956]]) * [[11. 1.]] – [[David Sassoli]], italijanski novinar i političar, predsjednik EP (* [[1956]].) * [[12. 1.]] - [[Stjepan Lamza]], nogometaš (* [[1940]]) * 12. 1. - [[Ronnie Spector]], pjevačica ''The Ronettes'' (* [[1943]]) * < 14. 1. - [[Petar Đorđević]], slikar (* [[1943]]) * [[14. 1.]] - [[Nikša Bareza]], dirigent (* [[1936]]) * [[15. 1.]] - [[Nino Cerruti]], modni kreator (* [[1930]]) * [[16. 1.]] - [[Ibrahim Boubacar Keïta]], bivši predsednik Malija (* [[1945]]) * [[19. 1.]] - [[Hardy Krüger]], glumac (* [[1928]]) * 19. 1. - [[Radovan Beli Marković]], književnik (* [[1947]]) * [[20. 1.]] - [[Meat Loaf]], pevač, glumac (* [[1947]]) * [[22. 1.]] - [[Aki Rahimovski]], pjevač "Parnog valjka" (* [[1955]]) * 22. 1. - [[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]], glumac (* [[1947]]) * [[23. 1.]] - [[Lavrentije Trifunović]], episkop šabački (* [[1935]]) * [[24. 1.]] - [[Greta Ferušić]], bosanska arhitektica, preživjela Auschwitz (* [[1924]]) * [[25. 1.]] - [[Stevan K. Pavlović]], istoričar (* [[1933]]) * [[27. 1.]] - [[Nedjeljko Mihanović]], hrvatski književnik i političar, član suradnik HAZU (* [[1930]]) * 27. 1. - [[Svetozar Livada]], filozof, sociolog (* [[1928]]) * [[29. 1.]] - [[Srećko Lorger]], književnik, novinar (* [[1944]]) * 29. 1. - Ksenija Vučić, novinarka, prva supruga AV (* [[1968]]) * [[30. 1.]] - [[Zvonimir Šeparović]], hrvatski pravnik i političar (* [[1928]]) * [[31. 1.]] - [[Daniel Rukavina]], imunolog, član HAZU (* [[1937]]) * 31. 1. - Petar Tutavac, keksar "Domaćice" i "Plazme" (* [[1934]]) === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Monica Vitti]], glumica (* [[1931]]) * 2. 2. - [[Velja Pavlović]], novinar, TV voditelj na Studio B (* [[1953]]) * [[4. 2.]] - [[Vesna Malohodžić]], glumica (* [[1948]]) * [[5. 2.]] - [[Ana Došen-Dobud]], spisateljica, pedagoginja (* [[1920]]) * [[6. 2.]] - [[Predrag Vranešević]], član "Laboratorije zvuka" (* [[1946]]) * [[7. 2.]] - [[Douglas Trumbull]], režiser, supervizor specijalnih efekata (* [[1942]]) * [[8. 2.]] - [[Borivoj Dovniković]], filmski redatelj, animator (* [[1930]]) * 8. 2. - [[Luc Montagnier]], virolog, nobelovac (* [[1932]]) * [[9. 2.]] - [[Milan Vlajčić]], novinar, filmski kritičar (* [[1939]]) * 9. 2. - [[Snežana Pantić]], karatistkinja (* [[1978]]) * [[10. 2.]] - [[Eduard Kukan]], slovački diplomata, izaslanik za Balkan (* [[1939]]) * [[10. 2.]] - [[Luc Montagnier]], francuski virolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu (* 1932) * [[12. 2.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser (* [[1946]]) * 12. 2. - [[Stevan Tontić]], pesnik (* [[1946]]) * [[14. 2.]] - [[Bora Ivkov]], šahovski velemajstor (* [[1933]]) * [[18. 2.]] - [[Oliver Antić]], srpski pravnik i političar (* [[1950]]) * [[19. 2.]] - [[Gary Brooker]], frontmen Procol Haruma (* [[1945]]) === Mart/Ožujak === * [[13. 3.]] - [[Igor Mandić]], književnik kritičar, novinar (* [[1939]]) * [[15. 3.]] - [[Nikola Štedul]], hrvatski emigrant (* [[1937]]) * [[21. 3.]] - [[Vesna Bosanac]], ratna ravnateljica vukovarske bolnice (* [[1949]]) * [[22. 3.]] - [[Milovan Vitezović]], književnik (* [[1944]]) * [[23. 3.]] - [[Madeleine Albright]], bivši državni sekretar SAD (* [[1937]]) * [[26. 3.]] - [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser (* [[1948]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Estelle Harris]], glumica (* [[1928]]) * 2. 4. - [[Mirjana Majurec]], glumica (* [[1952]]) * [[3. 4.]] - [[Snežana Nikšić]], glumica (* [[1943]]) * [[4. 4.]] - [[Petar Skansi]], košarkaš i trener (* [[1943]]) * [[5. 4.]] - [[Dejan Mijač]], pozorišni reditelj, akademik SANU (* [[1934]]) * [[6. 4.]] - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar (* [[1946]]) * [[7. 4.]] - [[Dušan Čkrebić]], društveno-politički radnik SR Srbije (* [[1927]]) * [[12. 4.]] - [[Zvonimir Janko]], matematičar, član HAZU (* [[1932]]) * [[13. 4.]] - [[Michel Bouquet]], glumac (* [[1925]]) * [[15. 4.]] - [[Liz Sheridan]], glumica (* [[1929]]) * [[19. 4.]] - [[Kane Tanaka]], japanska superstogodišnjakinja (* [[1903]]) * [[21. 4.]] - [[Mwai Kibaki]], bivši predsednik Kenije (* [[1931]]) * [[23. 4.]] - [[Orrin Hatch]], američki političar (* [[1934]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ivica Osim]], fudbaler, trener (* [[1941]]) * [[2. 5.]] - [[Đuro Seder]], slikar, akademik HAZU (* [[1927]]) * [[3. 5.]] - [[Stanislav Šuškevič]], prvi predsednik Belorusije (* [[1934]]) * [[8. 5.]] - [[Fred Ward]], glumac (* [[1942]]) * [[10. 5.]] - [[Leonid Kravčuk]], prvi predsednik Ukrajine (* [[1934]]) * [[17. 5.]] - [[Vangelis]], kompozitor, muzičar (* [[1943]]) * 17. 5. - [[Igor Starović]], pevač "Divljeg kestena" (* [[1964]]) * [[26. 5.]] - [[Ray Liotta]], glumac (* [[1954]]) * [[27. 5.]] - [[Angelo Sodano]], bivši državni tajnik Vatikana i dekan kolegija kardinala (* [[1927]])) * [[28. 5.]] - [[Bujar Nishani]], bivši predsednik Albanije (* [[1966]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[9. 6.]] - [[Julee Cruise]], američka kantautorka (* [[1956]]) * [[12. 6.]] - [[Philip Baker Hall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 6.]] - [[Jean-Louis Trintignant]], glumac (* [[1930]]) * [[21. 6.]] - [[Dragan Tomić (političar)|Dragan Tomić]], bivši srpski političar (* [[1936]]) * [[26. 6.]] - [[Margaret Keane]], američka slikarka (* [[1927]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Peter Brook]], kazališni redatelj (* [[1925]]) * [[6. 7.]] - [[James Caan]], glumac (* [[1940]]) * [[8. 7.]] - [[Shinzō Abe]], bivši japanski premijer (* [[1954]]) * [[14. 7.]] - [[Ivana Trump]], bivša Donaldova supruga (* [[1949]]) * [[20. 7.]] - [[Viktor Žmegač]], književni teoretičar, muzikolog, akademik HAZU (* [[1929]]) * [[21. 7.]] - [[Nikola Radmanović]], fudbaler, trener (* [[1969]]) * [[24. 7.]] - [[David Warner]], glumac (* [[1941]]) * [[25. 7.]] - [[Paul Sorvino]], glumac (* [[1939]]) * 25. 7. - [[David Trimble]], severnoirski političar, nobelovac za mir (* [[1944]]) * [[26. 7.]] - [[Branko Cvejić]], glumac (* [[1946]]) * 26. 7. - [[James Lovelock]], ekologist (* [[1919]]) * [[30. 7.]] - [[Nichelle Nichols]], glumica (* [[1932]]) * [[31. 7.]] - [[Fidel V. Ramos]], filipinski general i bivši predsednik (* [[1928]]) === Avgust/August/Kolovoz === == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2022| ]] ciw5wtr0kw4t8222z3pb2wl3txtwx6m 41260694 41260690 2022-07-31T22:03:15Z Alekol 2231 /* Jul/Juli/Srpanj */ wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2022}} {{Godina u drugim kalendarima|2022}} Godina '''2022''' ('''[[Rimski brojevi|MMXXII]]''') je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Na snazi je Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo 15 zemalja Azije i Pacifika, najveći trgovinski blok na svetu. * [[4. 1.]] - Cijena plina skočila preko 30% u Europi (peterostruko u godinu dana); u plinovodu Yamal tok plina je obrnut već 15 dana. * 4. 1. - Kosovo zabranjuje rudarenje kriptovaluta zbog nestašice struje. * 4. 1. - Nagli porast broja registrovanih sa koronom u regionu. * [[5. 1.]] - Protesti u [[Kazahstan]]u povodom poskupljenja goriva prerastaju u nerede. Vlada je podnela ostavku, kao i predsednik Saveta bezbednosti, bivši predsednik Nazarbajev - red se uspostavlja uz pomoć ruskih trupa. * 5. 1. - Ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije Miloradu Dodiku i banjalučkoj ATV zbog "koruptivnih aktivnosti" i pretnje stabilnosti i teritorijalnoj celovitosti BiH. * 5. 1. - [[Novak Đoković]] stigao u Melbourne nakon što je, kontroverzno, dobio medicinsko izuzeće od obavezne vakcinisanosti - viza mu je poništena, što je oboreno na sudu 10-og, u međuvremenu je u pritvoru za imigrante. * 5. 1. - Severna Koreja testirala hipersoničnu raketu - izvodi još šest različitih testova ovog meseca. * [[6. 1.]] - Ruski vojnici došli u nedavno napuštenu francusku bazu u [[Timbuktu]]u. * [[10. 1.]] - Američko-ruski razgovori u Ženevi: teme su ruske trupe na ukrajinskoj granici i ruski zahtevi NATO-u. * [[11. 1.]] - Zaplijenjeno pola tone kokaina u tovaru banana namijenjenom crnogorskom trgovačkom lancu "Voli". * [[14. 1.]] - Odlukom ministra za imigraciju, Đokoviću je ponovo oduzeta australska viza - federalni sud odbija žalbu, deportovan je 16-og. * [[15. 1.]] - Erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga - manji cunami i pepeo na [[Tonga|Tongi]]. * 16. 1. - Referendum o promeni Ustava Srbije, u delu o pravosuđu: 60,3% je "za", izlaznost 30,1%. Deo opozicije tvrdi da je bilo prevara. * [[19. 1.]] - Vladajuća koalicija "Crno na bijelo", Građanskog pokreta URA i Saveza građana Civis, podnijela je Skupštini Crne Gore Inicijativu 31 poslanika, uključujući iz DPS, za izglasavanje nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića. * [[20. 1.]] - Vlada Srbije povukla rudarske dozvole Rio Tintu. * 20. 1. - Bitka u al-Hasaki na istoku Sirije: istovremeni napad Islamske Države na zatvor i pobuna zatvorenika - slede višednevne borbe sa kurdskim SDF, zatvor je uništen a 2 - 3 hiljade zatvorenika je pobeglo ili nestalo. * [[21. 1.]] - Rusija traži povlačenje NATO trupa iz Bugarske i Rumunije, u okviru vraćanja na situaciju iz 1997. * 21. 1. - MUP Srbije objavljuje da se sprema atentat na predsednika Vučića, od strane grupe Radoja Zvicera. * [[24. 1.]] - Vojni udar u Burkini Faso - u zemlji je sigurnosna kriza od 2015. usled napada islamističkih militanata. * [[27. 1.]] - SAD odbijaju ruski zahtev da Ukrajina ne bude nikada primljena u NATO. * [[29. 1.]] - Talijanski predsjednik [[Sergio Mattarella]] je reizabran, pošto je umoljen da pristane na to radi stabilnosti. * [[30. 1.]] - Završen ''Australian Open'': [[Rafael Nadal]] je osvojio rekordnu 21. titulu, mešovite dublove su dobili [[Kristina Mladenovic]] i [[Ivan Dodig]], [[Petra Marčinko]] među juniorkama. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - Vrhunac omikronovog talasa u Srbiji: 7-dnevni prosek registrovanih slučajeva 19.288 (vrhunac hospitalizacija 14. 2., 7-dnevni prosek 4.513). * [[3. 2.]] - Racija američkih specijalaca u Atmehu na severozapadu Sirije: lider ID Abu Ibrahim al-Qurayshi se digao u vazduh sa svojom porodicom. * [[4. 2.]] - Izglasano nepovjerenje crnogorskoj vladi [[Zdravko Krivokapić|Zdravka Krivokapića]], glasovima "Crno na bijelo" i opozicije. Tri dana kasnije i predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću. * 4. 2. - NATO zaključio "aktivnost budnosti" ''Neptune Strike 2022'' u Jadranu, u kojoj je učestvovao i nosač aviona '' USS Harry S. Truman''<ref>[https://sfn.nato.int/newsroom/news-archive/2022/nato-concludes-vigilance-activity-neptune-strike-2022 NATO Concludes Vigilance Activity Neptune Strike 2022]. sfn.nato.int Feb 5 2022</ref> (u posjeti Splitu od 11-og). * 4. 2. - Predstavljen izgled [[Hrvatska i euro|hrvatskih kovanica eura]], sporni prijedlog rješenja sa kunom ubrzo povučen. * 4. 2. - Sastanak [[Xi Jinping|Xi]] - Putin u Pekingu: kritikuju "negativan uticaj" SAD u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu, Kina podržava Rusiju u ukrajinskoj krizi. * [[4. 2.|4]] - [[20. 2.]] - Zimske olimpijske igre u Pekingu. * [[5. 2.]] - [[Argentina]] pristupa kineskoj inicijativi [[Pojas i put]]. * [[6. 2.]] - Platinski jubilej, 70 godina vladavine britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]]. * 6. 2. - ''Freedom Convoy'': proglašeno vanredno stanje u gradu [[Ottawa]], gde su kamioni i pešaci okupljeni od 29. 1., u protestu zbog obaveznog vakcinisanja, uz neprekidne sirene, izgrede i saobraćajni kolaps. * 6 - 7. 2. - Ruska klizačica Kamila Valijeva (15) izvela četvorostruki skok, ali ceremonija dodele medalja je otkazana zbog nedozvoljene supstance. * [[10. 2.]] - Započinju rusko-beloruske vojne vežbe u Belorusiji. * [[15. 2.]] - Kiša od 258 mm izaziva klizišta u brazilskom gradu [[Petrópolis]], 217+ stradalih. * [[17. 2.]] - Francuska i evropski saveznici najavljuju povlačenje trupa iz [[Mali]]ja. * [[18. 2.]] - U [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckoj]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganskoj]] separatističkoj republici objavili evakuaciju civila u Rusiju, jer Ukrajina navodno planira ofanzivu. Prethodnih dana su pojačana granatiranja, danas se izveštava o eksplozijama automobila u Donjecku i gasovoda kod Luganska. Sutradan proglašavaju mobilizaciju. * 18. 2. - Engleska i Vels pogođeni olujom Eunice, najjačom od 1987, pogađa i druge zemlje oko Severnog mora i Baltika. * [[19. 2.]] - Uhićen ministar graditeljstva Darko Horvat. * [[20. 2.]] - Velika brana etiopskog preporoda: elektrana je proizvela prvu struju. * [[21. 2.]] - Putin objavio priznanje Donjecke i Luganske republike. Predviđeno je slanje ruske vojske kao mirovnjaka na te teritorije. * [[23. 2.]] - Ukrajina je izglasala uvođenje vanrednog stanja, a lideri donbaskih republika su zatražili pomoć od Rusije u "odbijanju agresije". [[Datoteka:UK-MOD-Ukraine-2022-02-28.jpg|mini|250px|[[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Ruska invazija na Ukrajinu]]: ruski prodori do kraja februara]] * [[24. 2.]] - Rusija započela [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|"specijalnu vojnu operaciju" za "demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine"]]. Putin preti "posledicama većim nego ikad u istoriji" onima koji bi se umešali. Nakon udara po vojnoj infrastrukturi došlo je do prodora sa severa, severoistoka i juga. Zauzeto je [[Zmijsko ostrvo]] blizu ušća Dunava, nakon široko publikovanog prkosa ukrajinskog garnizona. * [[25. 2.]] - Ruske trupe na severnoj periferiji Kijeva, vodi se borba za aerodrom Hostomel. Putin poziva ukrajinsku vojsku da zbaci "narkomansku neonacističku" vlast. * [[27. 2.]] - Putin povisio gotovost strateških snaga zbog sankcija i "pretećih izjava" lidera NATO zemalja; EU će plaćati kupovinu i dostavu oružja Ukrajini, zatvoren je vazdušni prostor za ruske avione. * [[28. 2.]] - Prvi pregovori na granici Ukrajine i Belorusije, raketni napad na Harkov, Turska zatvara Moreuze, u skladu sa Konvencijom iz Montreauxa. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Ruske snage su zauzele [[Herson]] i okružile [[Mariupolj]], priznaju 498 mrtvih od početka invazije. Generalna skupština UN osudila rusku invaziju na Ukrajinu sa 141-im glasom za (uključujući Srbiju), pet protiv (Belorusija, S. Koreja, Eritreja i Sirija) i 35 uzdržanih. Niz zemalja je prijavio Međunarodnom krivičnom sudu zločine u Ukrajini. * [[4. 3.]] - Ruske snage su zauzele nuklearnu elektranu Zaporožje, kod Energodara; bilo je vatre u zgradi za obuku (najveća NE u Evropi, nominalni kapacitet 5.700 MW). * [[7. 3.]] - Misija EUFOR Althea saopštila da je u BiH raspoređeno dodatnih 500 pripadnika. * [[8. 3.]] - SAD i UK zabranjuju uvoz ruske nafte - cena barela je preko 120 dolara. Cena [[nikl]]a je udvostručena od početka rata, kao i cena prirodnog gasa; cena pšenice je veća oko 50%. UNHCR kaže da je Ukrajinu napustilo dva miliona ljudi. * [[9. 3.]] - Bolnica za majku i dete u [[Mariupolj]]u teško oštećena u ruskom napadu - grad je granatiran više dana, što sprečava evakuaciju civila. * 9. 3. - Na Korzici izbijaju neredi sedam dana pošto je nacionalista Yvan Colonna izboden u zatvoru (umire 21. 3.) * 9. 3. - Konzervativac [[Yoon Suk-yeol]] izabran za predsednika Južne Koreje. * [[10. 3.]] - Dron iz pravca Ukrajine pao na zagrebački Jarun u 23 sata. * [[11. 3.]] - [[Gabriel Boric]] je novi predsjednik [[Čile]]a. * [[14. 3.]] - Raketni napad na bazu Javorov, zapadno od Lavova. * 14. 3. - Iranska revolucionarna garda raketirala okolinu američkog konzulata u iračkom Irbilu, navodni izraelski centar, iz odmazde za udar u Siriji u kome su stradali njeni članovi. * 14. 3. - Kineski južni grad Shenzhen je u lokdaunu, ograničen je pristup Šangaju, veliki porast i na severoistoku, mada su cifre relativno male. Ozbiljnija je situacija u Hong Kongu. * [[15. 3.]] - Rusija objavila napuštanje [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]], pre nego što je ovo telo to izglasalo. * [[16. 3.]] - Pogođeno pozorište u Mariupolju, u čijem skloništu se nalazio jedan broj ljudi. * [[18. 3.]] - U Turskoj otvoren [[Most Çanakkale 1915]] ili Dardanelski most, kod mesta [[Lapseki]] - to je sa 2.023 m najduži [[viseći most]] na svetu. * 18 - [[20. 3.]] - U Beogradu održano Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici. [[Ivana Španović|Ivana Vuleta]] (ex Španović) osvojila zlato u skoku u dalj. * [[19. 3.]] - Puštena u saobraćaj brza pruga Beograd - Novi Sad, deo pruge do Budimpešte. * [[21. 3.]] - China Eastern Airlines Flight 5735: avion se srušio kod [[Wuzhou]]a - 132 mrtvih. * [[22. 3.]] - Ukrajinske snage povratile Makarov kod Kijeva i potisnule ruske snage. * [[24. 3.]] - Severna Koreja testirala do sada najveću interkontinentalnu raketu, Hwasong-17. * 24. 3. - NATO objavljuje da će postaviti četiri nove borbene grupe, od 40.000 ljudi u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj. * [[25. 3.]] - Rusko ministarstvo odbrane izjavljuje da će preneti fokus na Donbas. * [[27. 3.]] - [[94. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[CODA (film)|CODA]]'', uz još dve nagrade; "[[Dina (2021.)|Dina]]" 6 nagrada od 10 nominacija; ''[[The Power of the Dog (film)|The Power of the Dog]]'' jedna od 12; ''[[Belfast (film)|Belfast]]'' i ''[[West Side Story (2021)|West Side Story]]'' po jedna od 7. [[Will Smith]] ošamario [[Chris Rock|Chrisa Rocka]]. * [[29. 3.]] - U padu helikoptera misije MONUSCO u DR Kongu ima osam poginulih, uključujući potpukovnika Dejana Stanojevića iz Srbije. * mart - Počeo toplotni talas u Indiji, mesec je najtopliji od 1900. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Nesreća u rudniku "Soko", kod [[Sokobanjska Moravica|Sokobanje]], osam rudara stradalo u gušenju metanom. * 1. 4. - Rusija od danas traži isplatu gasa rubljama za zemlje koje ne smatra prijateljskim. * 1. 4. - Ukrajinske snage su povratile [[Buča|Buču]] kod Kijeva, narednih dana se izveštava o ubistvu stotina ljudi za vreme ruske okupacije. * [[3. 4.]] - Predsednički i vanredni parlamentarni izbori u Srbiji i lokalni izbori. [[Aleksandar Vučić]] reizabran sa 58,54 % (+2,5 procentna poena u odnosu na 2017). [[Srpska napredna stranka|SNS]] 120 mandata (-68), Ujedinjena Srbija 38 (novi), SPS-JS 32 (=)... Izjednačeno u beogradskoj skupštini. * 3. 4. - Izbori u Mađarskoj: [[Viktor Orbán|Orbánov]] [[Fidesz]] pojačao većinu za dva mandata. * 3. 4. - Pakistanska ustavna kriza: po savetu premijera [[Imran Khan|Imrana Khana]] je raspušten parlament u kome se pripremao njegov opoziv - Ustavni sud to ocenjuje neustavnim i Khanu je izglasano nepoverenje 10-og. * [[8. 4.]] - Železnička stanica u [[Kramatorsk]]u pogođena raketama - 50 mrtvih. * 8. 4. - Počinju poplave u Južnoj Africi, naročito oko [[Durban]]a - preko 440 mrtvih. * [[12. 4.]] - Visoki predstavnik Šmit suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske. * [[14. 4.]] - Potonula krstarica "Moskva", zastavni brod ruske Crnomorske flote. * [[17. 4.]] - Uhapšena bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica - sumnja na stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj. * [[18. 4.]] - Ukrajina javlja da je počela ruska ofanziva u Donbasu. Ruske snage su većim delom zauzele Mariupolj, s izuzetkom kompleksa čeličane Azovstal. * [[19. 4.]] - Objavljeno da je potpisan sigurnosni sporazum između Kine i [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]]. * [[20. 4.]] - Pet miliona izbeglica iz Ukrajine i 7,1 milion raseljenih, od 44 miliona stanovnika. * [[22. 4.]] - Zemljotres uveče kod [[Berkovići|Berkovića]], jedna osoba poginula u [[Stolac|Stocu]]. [[Datoteka:Dritan Abazovic, December 2020.jpg|mini|120px|[[Dritan Abazović]]]] * [[24. 4.]] - Predsednički izbori u Francuskoj: [[Emmanuel Macron|Macron]] dobija reizbor u drugom krugu, pobedom nad [[Marine Le Pen|Le Pen]] sa 58,5% glasova. * 24. 4. - Izbori u Sloveniji: najviše mandata dobija zeleno-liberalni Pokret Svoboda biznismena [[Robert Golob|Roberta Goloba]]. * [[25. 4.]] - [[Elon Musk]] dogovorio kupovinu [[Twitter]]a za 44 milijarde dolara. * 25 - 26. 4. - Eksplozije u otcepljenom moldavskom regionu [[Pridnjestrovlje]]: srušen radio predajnik, pucano na ministarstvo državne sigurnosti. * [[27. 4.]] - [[Gazprom]] prekinuo isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, zbog neplaćanja rubljama. * [[28. 4.]] - [[Dritan Abazović]] je novi premijer Crne Gore. === Maj/Svibanj === * [[4. 5.]] - Federalna rezerva SAD diže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena kako bi suzbila inflaciju. * [[5. 5.]] - Lokalni izbori u UK: Konzervativci izgubili dosta mesta; [[Sinn Féin]] je najveća stranka u Severnoj Irskoj, ali unionisti imaju 37 mandata prema 36 za nacionaliste, od 90. * [[6. 5.]] - Havanski hotel "Saratoga" teško oštećen u eksploziji gasa, 32 mrtvih. * [[9. 5.]] - Masovni protesti na Šri Lanci zbog teške ekonomske situacije: ostavku daje premijer Mahinda Rajapaksa, inače brat predsednika. * 9. 5. - Predsednički izbori na Filipinima: Ferdinand [[Bongbong Marcos]], sin [[Ferdinand Marcos|nekadašnjeg diktatora]], odnosi ubedljivu pobedu nad potpredsednicom Leni Robredo; za novu potpredsednicu je izabrana [[Sara Duterte]], kćerka [[Rodrigo Duterte|odlazećeg predsednika]]. * 9. 5. - Biden potpisao Zakon o najmu i zajmu za vojnu pomoć Ukrajini. * [[11. 5.]] - Krah [[stablecoin]]a ''terra'': vrednost je pala na 35 američkih centi sa jednog dolara, pošto je novac povlačen brže od automatskog stabilizatora. Krah kriptovaluta do kraja juna obara vrednost tržišta sa tri na jedan bilion dolara. * [[13. 5.]] - Umro predsednik [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i emir Abu Dhabija [[Khalifa bin Zayed Al Nahyan]], nasleđuje ga polubrat [[Mohamed bin Zayed Al Nahyan|Mohamed]] (faktički još od 2014). * 13. 5. - Severna Koreja potvrdila prvu smrt od kovida, već kroz nekoliko dana se govori o milion ljudi sa "groznicom". * 10 - 14. 5. - Pesma Evrovizije u Torinu: pobedila je ukrajinska numera, a [[Konstrakta]] je peta. * maj - Niz zemalja registruje slučajeve [[Majmunske boginje|majmunskih boginja]]. * 16. 5. - Bitka za Harkov: Ukrajina javlja da su njene trupe stigle do ruske granice (deset dana kasnije se izveštava o granatiranju grada). * 16. 5. - Talas vrućine u Indiji: temperature u New Delhiju i do 49 stepeni. Indijska vlada je zabranila izvoz pšenice. * 16 - 17. 5. - Nove lažne dojave o bombama u Srbiji: škole, studentski domovi, tržni centri, mostovi... * [[17. 5.]] - Prekinut otpor u mariupoljskoj čeličani Azovstal, 264 ranjenih vojnika je evakuisano/zarobljeno (poslednja grupa 20-og, ukupno 2.439 boraca). Fokus borbi je na [[Severodonjeck]]u. * [[18. 5.]] - Finska i Švedska aplicirale za članstvo u NATO, turski predsednik Erdoğan postavlja uslove. * [[21. 5.]] - Izbori u Australiji: konzervativna koalicija [[Scott Morrison|Scotta Morrisona]] gubi većinu, novi premijer je laburist [[Anthony Albanese]]. * [[22. 5.]] - Sukob policije i Torcide na autocesti kod Zagreba, policija otvarala vatru. * [[24. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva priznaje autokefalnost [[Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija|Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije]], objavio patrijarh Porfirije na zajedničkoj liturgiji u Skoplju. * 24. 5. - U školi u [[Uvalde, Texas]] ubijeno 19 đaka i dve učiteljice. * [[29. 5.]] - Telefonski razgovor Vučić - Putin, dogovoreno snabdevanje gasom uz povoljnu cenu. * [[31. 5.]] - EU dogovorila embargo na rusku naftu koja se prevozi morem, 2/3 uvoza. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Europska komisija odobrila pristupanje Hrvatske eurozoni. * 1. 6. - ''Depp v. Heard'': porota u Virdžiniji presudila da je [[Amber Heard]] defamirala [[Johnny Depp|Johnnyja Deppa]] * [[6. 6.]] - Otkazana poseta ruskog ino. ministra Sergeja Lavrova Srbiji, pošto susedne zemlje nisu dozvolile prelet. * [[10. 6.]] - Poseta kancelara [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] Beogradu, tokom balkanske turneje. * [[13. 6.]] - Pad berzi širom sveta nakon veće od očekivane majske inflacije u SAD, pale su i kriptovalute a dolar jača (očekuje se povećanje kamatne stope). * 13. 6. - Konflikt u Kivuu, na istoku DR Kongo: pokret M23 je zauzeo grad Bunagana, kongoanske vlasti optužuju [[Ruanda|Ruandu]] za podršku. * [[14. 6.]] - Uništene skoro sve ploče na [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskom groblju u Mostaru]]. * 14. 6. - [[Otok Hans]] između danskog Grenlanda i Kanade podijeljen napola, čime je završen "Whisky rat". * [[17. 6.]] - U Srbiji registrovan prvi slučaj "majmunskih boginja". * [[19. 6.]] - Parlamentarni izbori u Francuskoj, drugi krug: preds. Macron izgubio većinu. * 19. 6. - [[Gustavo Petro]] je prvi levičar izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]]. * [[22. 6.]] - Zemljotres u afganskoj provinciji Paktika sa velikim brojem žrtava. * [[23. 6.]] - Ukrajina i Moldova dobijaju status kandidata za EU. * [[24. 6.]] - ''Dobbs v. Jackson Women's Health Organization'': Vrhovni sud SAD presudio da ustav ne garantuje pravo na abortus i da savezne države mogu uvesti restrikcije - oborena presuda u ''[[Roe vs. Wade]]'' iz 1973. * 24. 6. - Ukrajina povlači poslednje trupe iz [[Sjeverodonjeck]]a. * 25. 6. - 5. 7. - [[Mediteranske igre]] u Oranu, Alžir * 28 - 30. 6. - Samit NATO u Madridu: Švedska i Finska pozvane u članstvo, nakon sporazuma sa Turskom; usvojen novi strateški koncept. * [[30. 6.]] - Ruske snage se povukle sa [[Zmijsko ostrvo|Zmijskog ostrva]]. * jun - jul - Toplinski val u regiji: u Kninu 28. 6. izmjereno 40,4 stupnjeva, lipanjski rekord. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Webb's First Deep Field.tif|mini|Webbovo Prvo duboko polje]] * [[3. 7.]] - Ukrajinske snage se povukle iz [[Lisičansk]]a, tako da je cela [[Luganska oblast]] pod ruskom kontrolom - [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]. * [[4. 7.]] - Izvanredno stanje zbog suše u pet sjevernih talijanskih regiona; rijeka [[Po]] je skoro presušila. * [[5. 7.]] - Ministar financija [[Zdravko Marić]] podnio ostavku. * 5. 7. - Protesti u Skoplju protiv francuskog predloga za rešenje makedonsko-bugarskog spora postaju nasilni, povređeno je 47 policajaca. * [[7. 7.]] - Britanski premijer [[Boris Johnson]] podneo ostavku, nakon niza skandala koji su doveli do ostavke velikog broja članova vlade. * [[8. 7.]] - Ubijen bivši japanski premijer [[Shinzō Abe]]. * 8. 7. - Denver Nuggetsi produžili ugovor sa [[Nikola Jokić|Nikolom Jokićem]] za 264 miliona dolara. * 8 - 17. 7. - U sukobu bandi u haićanskom glavnom gradu [[Port-au-Prince]]u, četvrt [[Cité Soleil]], ubijeno 209 ljudi * [[9. 7.]] - Ekonomska kriza na Šri Lanci: gomila upala u predsedničku palatu i zapalila premijerovu kuću - obojica najavljuju ostavke. [[Datoteka:Bridge Moracica, Montenegro 06.jpg|mini|Most Moračica na autuputu u Crnoj Gori]] * [[12. 7.]] - Objavljene prve slike dobijene sa [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]. * 12. 7. - Dolar i euro oko pariteta: povećane kamate u SAD su potakle rast dolara, dok se u eurozoni očekuje recesija zbog energetske krize. * [[13. 7.]] - Otvorena prva dionica prvog autoputa u Crnoj Gori: Smokovac kod Podgorice – Mateševo kod Kolašina, 41 km. * 13. 7. - Veliki požar između Vodica i Šibenika, na preko 3.000 ha. * 15 - 24. 7. - Svetski šampionat u atletici u [[Eugene, Oregon]]. [[Sandra Perković]] osvojila srebro. * [[16. 7.]] - Ukrajinski avion sa oružjem iz Srbije za Bangladeš pao kod Kavale u Grčkoj. * [[17. 7.]] - Situacija sa nedopuštenom Vučićevom posetom Jasenovcu. * [[19. 7.]] - Talas vrućine u zapadnoj Evropi: rekordnih 40 C u Engleskoj. ** Požari u južnoj Evropi, u gašenju na slovenskom Krasu učestvuju i ekipe iz susednih zemalja, npr. hrvatski kanader. * 19. 7. - Počinju pristupni pregovori [[Pristupanje Albanije Europskoj uniji|Albanije]] i [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Europskoj uniji|S. Makedonije]] sa [[Europska unija|EU]]. [[Datoteka:Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg|mini|[[Pelješki most]]]] * [[21. 7.]] - Talijanski premijer [[Mario Draghi]] je podnio ostavku nakon što je u koaliciji izgubio potporu [[Pokret pet zvijezda|M5S]], kao i [[Severna liga (Italija)|Lige]] i [[Naprijed Italija|Forza Italia]] (izvanredni izbori u rujnu). Državni dug zemlje iznosi preko 2.700 milijardi eura, preko 150% GDP * 21. 7. - Europska centralna banka podiže kamatnu stopu za 0,5 procentna poena - kraj osam godina negativnih stopa, inflacija u eurozoni je 8,6%. * [[22. 7.]] - U Istanbulu potpisan ukrajinsko-ruski sporazum o izvozu žita preko Crnog mora. * [[23. 7.]] - WHO objavljuje širenje majmunskih boginja međunarodnom vanrednošću. * [[26. 7.]] - Otvoren [[Pelješki most]]: dugačak je 2.404 metra, dva centralna pilona, visine 222 m iznad morskog dna obuhvataju plovidbeni kanal od 200 × 55 m. * [[27. 7.]] - Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. * 27. 7. - Isporuka ruskog gasa preko Severnog toka je prepolovljena na 20% kapaciteta. * [[31. 7.]] - Sirene i barikade na severu Kosova pred sutrašnju primenu odluke o preregistraciji vozila i ličnim kartama. === Avgust/August/Kolovoz === == Predviđeni događaji == * 15 - 21. 8. - Evropski šampionat u atletici u Minhenu * 1 - 18. 9. - EuroBasket 2022 u Nemačkoj, Češkoj, Italiji i Gruziji. * 5. 9. - Cijene u Hrvatskoj označene u kunama i eurima. * 12 - 18. 9. - [[EuroPride]] u Beogradu * [[25. 9.]] - Vanredni izbori u Italiji. * [[2. 10.]] - Generalni izbori u Brazilu. * oktobar? - Izbori u BiH. * oktobar - Popis stanovništva u Srbiji. * [[8. 11.]] - Sredomandatni izbori u SAD. * novembar? - XX Nacionalni kongres [[KP Kine]]. * [[21. 11.]] - [[18. 12.]] - U Kataru se održava Svetsko prvenstvo u fudbalu. === Nepoznati datumi === * Popis stanovništva na Kosovu. * Planirano gašenje nuklearne energije u Nemačkoj. * Referendum o nezavisnosti [[Federalne Države Mikronezije|mikronezijske]] države [[Chuuk (savezna država)|Chuuk]]? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2022.}} === Januar/Siječanj === * [[2. 1.]] - [[Richard Leakey]], kenijski antropolog, političar (* [[1944]]) * [[3. 1.]] - [[Vladan Živković]], glumac (* [[1941]]) * [[6. 1.]] - [[Peter Bogdanovich]], filmski režiser (* [[1939]]) * 6. 1. - [[Sidney Poitier]], glumac (* [[1927]]) * [[7. 1.]] - [[Anatolij Kvašnjin]], bivši ruski načelnik generalštaba (* [[1946]]) * [[9. 1.]] - [[Toshiki Kaifu]], bivši japanski premijer (* [[1931]]) * 9. 1. - [[Bob Saget]], glumac, komičar (* [[1956]]) * [[11. 1.]] – [[David Sassoli]], italijanski novinar i političar, predsjednik EP (* [[1956]].) * [[12. 1.]] - [[Stjepan Lamza]], nogometaš (* [[1940]]) * 12. 1. - [[Ronnie Spector]], pjevačica ''The Ronettes'' (* [[1943]]) * < 14. 1. - [[Petar Đorđević]], slikar (* [[1943]]) * [[14. 1.]] - [[Nikša Bareza]], dirigent (* [[1936]]) * [[15. 1.]] - [[Nino Cerruti]], modni kreator (* [[1930]]) * [[16. 1.]] - [[Ibrahim Boubacar Keïta]], bivši predsednik Malija (* [[1945]]) * [[19. 1.]] - [[Hardy Krüger]], glumac (* [[1928]]) * 19. 1. - [[Radovan Beli Marković]], književnik (* [[1947]]) * [[20. 1.]] - [[Meat Loaf]], pevač, glumac (* [[1947]]) * [[22. 1.]] - [[Aki Rahimovski]], pjevač "Parnog valjka" (* [[1955]]) * 22. 1. - [[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]], glumac (* [[1947]]) * [[23. 1.]] - [[Lavrentije Trifunović]], episkop šabački (* [[1935]]) * [[24. 1.]] - [[Greta Ferušić]], bosanska arhitektica, preživjela Auschwitz (* [[1924]]) * [[25. 1.]] - [[Stevan K. Pavlović]], istoričar (* [[1933]]) * [[27. 1.]] - [[Nedjeljko Mihanović]], hrvatski književnik i političar, član suradnik HAZU (* [[1930]]) * 27. 1. - [[Svetozar Livada]], filozof, sociolog (* [[1928]]) * [[29. 1.]] - [[Srećko Lorger]], književnik, novinar (* [[1944]]) * 29. 1. - Ksenija Vučić, novinarka, prva supruga AV (* [[1968]]) * [[30. 1.]] - [[Zvonimir Šeparović]], hrvatski pravnik i političar (* [[1928]]) * [[31. 1.]] - [[Daniel Rukavina]], imunolog, član HAZU (* [[1937]]) * 31. 1. - Petar Tutavac, keksar "Domaćice" i "Plazme" (* [[1934]]) === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Monica Vitti]], glumica (* [[1931]]) * 2. 2. - [[Velja Pavlović]], novinar, TV voditelj na Studio B (* [[1953]]) * [[4. 2.]] - [[Vesna Malohodžić]], glumica (* [[1948]]) * [[5. 2.]] - [[Ana Došen-Dobud]], spisateljica, pedagoginja (* [[1920]]) * [[6. 2.]] - [[Predrag Vranešević]], član "Laboratorije zvuka" (* [[1946]]) * [[7. 2.]] - [[Douglas Trumbull]], režiser, supervizor specijalnih efekata (* [[1942]]) * [[8. 2.]] - [[Borivoj Dovniković]], filmski redatelj, animator (* [[1930]]) * 8. 2. - [[Luc Montagnier]], virolog, nobelovac (* [[1932]]) * [[9. 2.]] - [[Milan Vlajčić]], novinar, filmski kritičar (* [[1939]]) * 9. 2. - [[Snežana Pantić]], karatistkinja (* [[1978]]) * [[10. 2.]] - [[Eduard Kukan]], slovački diplomata, izaslanik za Balkan (* [[1939]]) * [[10. 2.]] - [[Luc Montagnier]], francuski virolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu (* 1932) * [[12. 2.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser (* [[1946]]) * 12. 2. - [[Stevan Tontić]], pesnik (* [[1946]]) * [[14. 2.]] - [[Bora Ivkov]], šahovski velemajstor (* [[1933]]) * [[18. 2.]] - [[Oliver Antić]], srpski pravnik i političar (* [[1950]]) * [[19. 2.]] - [[Gary Brooker]], frontmen Procol Haruma (* [[1945]]) === Mart/Ožujak === * [[13. 3.]] - [[Igor Mandić]], književnik kritičar, novinar (* [[1939]]) * [[15. 3.]] - [[Nikola Štedul]], hrvatski emigrant (* [[1937]]) * [[21. 3.]] - [[Vesna Bosanac]], ratna ravnateljica vukovarske bolnice (* [[1949]]) * [[22. 3.]] - [[Milovan Vitezović]], književnik (* [[1944]]) * [[23. 3.]] - [[Madeleine Albright]], bivši državni sekretar SAD (* [[1937]]) * [[26. 3.]] - [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser (* [[1948]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Estelle Harris]], glumica (* [[1928]]) * 2. 4. - [[Mirjana Majurec]], glumica (* [[1952]]) * [[3. 4.]] - [[Snežana Nikšić]], glumica (* [[1943]]) * [[4. 4.]] - [[Petar Skansi]], košarkaš i trener (* [[1943]]) * [[5. 4.]] - [[Dejan Mijač]], pozorišni reditelj, akademik SANU (* [[1934]]) * [[6. 4.]] - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar (* [[1946]]) * [[7. 4.]] - [[Dušan Čkrebić]], društveno-politički radnik SR Srbije (* [[1927]]) * [[12. 4.]] - [[Zvonimir Janko]], matematičar, član HAZU (* [[1932]]) * [[13. 4.]] - [[Michel Bouquet]], glumac (* [[1925]]) * [[15. 4.]] - [[Liz Sheridan]], glumica (* [[1929]]) * [[19. 4.]] - [[Kane Tanaka]], japanska superstogodišnjakinja (* [[1903]]) * [[21. 4.]] - [[Mwai Kibaki]], bivši predsednik Kenije (* [[1931]]) * [[23. 4.]] - [[Orrin Hatch]], američki političar (* [[1934]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ivica Osim]], fudbaler, trener (* [[1941]]) * [[2. 5.]] - [[Đuro Seder]], slikar, akademik HAZU (* [[1927]]) * [[3. 5.]] - [[Stanislav Šuškevič]], prvi predsednik Belorusije (* [[1934]]) * [[8. 5.]] - [[Fred Ward]], glumac (* [[1942]]) * [[10. 5.]] - [[Leonid Kravčuk]], prvi predsednik Ukrajine (* [[1934]]) * [[17. 5.]] - [[Vangelis]], kompozitor, muzičar (* [[1943]]) * 17. 5. - [[Igor Starović]], pevač "Divljeg kestena" (* [[1964]]) * [[26. 5.]] - [[Ray Liotta]], glumac (* [[1954]]) * [[27. 5.]] - [[Angelo Sodano]], bivši državni tajnik Vatikana i dekan kolegija kardinala (* [[1927]])) * [[28. 5.]] - [[Bujar Nishani]], bivši predsednik Albanije (* [[1966]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[9. 6.]] - [[Julee Cruise]], američka kantautorka (* [[1956]]) * [[12. 6.]] - [[Philip Baker Hall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 6.]] - [[Jean-Louis Trintignant]], glumac (* [[1930]]) * [[21. 6.]] - [[Dragan Tomić (političar)|Dragan Tomić]], bivši srpski političar (* [[1936]]) * [[26. 6.]] - [[Margaret Keane]], američka slikarka (* [[1927]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Peter Brook]], kazališni redatelj (* [[1925]]) * [[6. 7.]] - [[James Caan]], glumac (* [[1940]]) * [[8. 7.]] - [[Shinzō Abe]], bivši japanski premijer (* [[1954]]) * [[14. 7.]] - [[Ivana Trump]], bivša Donaldova supruga (* [[1949]]) * [[20. 7.]] - [[Viktor Žmegač]], književni teoretičar, muzikolog, akademik HAZU (* [[1929]]) * [[21. 7.]] - [[Nikola Radmanović]], fudbaler, trener (* [[1969]]) * [[24. 7.]] - [[David Warner]], glumac (* [[1941]]) * [[25. 7.]] - [[Paul Sorvino]], glumac (* [[1939]]) * 25. 7. - [[David Trimble]], severnoirski političar, nobelovac za mir (* [[1944]]) * [[26. 7.]] - [[Branko Cvejić]], glumac (* [[1946]]) * 26. 7. - [[James Lovelock]], ekologist (* [[1919]]) * [[30. 7.]] - [[Nichelle Nichols]], glumica (* [[1932]]) * [[31. 7.]] - [[Fidel V. Ramos]], filipinski general i bivši predsednik (* [[1928]]) === Avgust/August/Kolovoz === == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2022| ]] mlwytsebpnl8a4t3p7joj9up9h4om4f 0 936265 41260695 9037743 2022-07-31T22:04:51Z Vitek 4676 ovu sliku će sigurno ponovno obrisati Jameslwoodward wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime = Perejaslavski sporazum | izvorno_ime = <small>Переяславська рада</small> | slika =Kyiv_-_Friendship_arc_center_1.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Detalj spomenika podignutog [[1954]]. u povodu 300 godišnjice njegova sklapanja u [[Kijev]]u | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Ukrajina}} }} '''Perejaslavski sporazum''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Переяславська рада''. [[Ruski jezik|ruski]]: ''Переяславская радa'') je ime za [[ugovor|soirazum]] koji su potpisali predstavnici [[Kozaci|kozačke]] [[vojska|vojske]] i [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[18. januar]]a ([[8. januar]]a po [[Julijanski kalendar|starom kalendaru]]) [[1654]].)<ref name=brit/> Tim sporazumom je [[Ukrajina]] podpala pod [[Rusko Carstvo|rusku]] vlast, a bio je i '''[[casus belli]]''' za izbijanje [[rusko-poljski rat (1654-67)|Rusko-poljskog rata]] ([[1654]]. - [[1667]].)<ref name=brit/> == Historija == [[Bogdan Hmeljnicki]] [[hetman]] [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]], poveo je još od [[1648]]. pobunu protiv tadašnjih [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|poljskih]] vladara koji su vladali [[Ukrajina|Ukrajinom]].<ref name=brit/> Njegova ratna sreća okrenula se [[1651]]., kad su ga napustili dotadašnji saveznici - [[Krimski Tatari]], a [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljaci]] pojačali vojni pritisak. Kako zapravo nije imao kud, Hmeljnicki se obratio za pomoć [[Rusko Carstvo|ruskom]] [[car]]u [[Aleksej I., car Rusije|Alekseju I.]] da uključi [[Ukrajina|Ukrajinu]] u svoje carstvo kao [[autonomija|autonomni]] '''[[Kozački Hetmanat]]'''.<ref name=brit/> [[Rusko Carstvo|Rusi]] su načelno bili zainteresirani ući u takav savez, ali se ništa nije dogodilo sve do [[oktobar|oktobra]] [[1653]]. kad je ruski [[Zemski Sobor]] ([[Dijeta (skupština)|skupština]]) odobrio zahtjev, a car Aleksej poslao delegaciju na čelu sa boljarom Vasilijem Vasiljevičem Buturlinom kod [[Kozaci|Kozaka]].<ref name=brit/> Čak i nakon što su u [[decembar|decembru]] [[1653]]. pretrpjeli katastrofalni vojni poraz, - [[Kozaci]] odnosno njihova Rada još uvjek nije htjela primiti moskovsku delegaciju u [[Perejaslav-Hmeljnicki|Perejaslavu]] i službeno predati svoju sudbinu u carske ruke. <ref name=brit/>Ali su dva mjeseca kasnije u [[mart]]u [[1654]]., detalji ujedinjenja ispregovarani i dogovoreni u Moskvi. [[Kozaci]]ma je dan veliki stupanj autonomije, načelno isti koji su uživali i pod [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|poljskom]] vlašću, kao i što su svom ostalom stanovništvu Ukrajine obećana ista prava koja su dotad uživali.<ref name=brit/> Ali ujedinjenje [[Ukrajina|Ukrajine]] sa [[Rusko Carstvo|Rusijom]] nije bilo prihvatljivo [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko Litavskoj Uniji]], koja je tradicionalno imala aspiracija na taj prostor, pa je ubrzo nakon tog izbio [[rusko-poljski rat (1654-67)|Rusko-poljski rat]] (zvan i Trinaestgodišnji rat), koji je završio [[Andrusovsko primirje|Andrusovskim primirjem]] i podjelom Ukrajine između [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljske]] i [[Rusko Carstvo|Rusije]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/451403/Pereyaslav-Agreement | title =''Pereyaslav Agreement'' | accessdate = 21. 03. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Moderne kontraverze == Sporazum je vremenom postao predmet brojnih kontroverznih političko-pseudohistorijskih rasprava, teza i knjiga. Danas kad je to zbog političke situacije postalo en vogue - pojedini autori idu toliko daleko, pa sumnjaju da se radi o (ruskom) falsifikatu.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.day.kiev.ua/en/article/history-and-i/they-did-something-they-did-not-desire | title =''Pereiaslav Treaty: Reality and myths'' | author=Yurii Raikhel | accessdate = 21. 03. 2014 | language=engleski | publisher=The Day (Дењ}}</ref> Brojni današnji ukrajinski historičri iznose kojekakve teze, od toga da je Hmeljnicki izigran od Rusa, pa da se kasnije razočaran htio udružiti sa [[Švedska|Šveđanima]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], i tako vratiti (izgubljenu) autonomiju. Po nekima on je i uzrok današnjeg (nepovoljnog) položaja [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinske pravoslavne crkve]]. == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/451403/Pereyaslav-Agreement ''Pereyaslav Agreement'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} * [http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\P\E\PereiaslavTreatyof1654.htm Pereiaslav Treaty of 1654 na portalu Canadian Institute of Ukrainian Studies] {{en icon}} [[Kategorija:1654]] [[Kategorija:Historija Ukrajine]] [[Kategorija:Historija Rusije]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] 8pl33gipha10cmbpctvsh0gbnp6xmk0 41260702 41260695 2022-07-31T22:46:40Z Vipz 151311 typo wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime = Perejaslavski sporazum | izvorno_ime = <small>Переяславська рада</small> | slika =Kyiv_-_Friendship_arc_center_1.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Detalj spomenika podignutog [[1954]]. u povodu 300 godišnjice njegova sklapanja u [[Kijev]]u | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Ukrajina}} }} '''Perejaslavski sporazum''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Переяславська рада''. [[Ruski jezik|ruski]]: ''Переяславская радa'') je ime za [[ugovor|sporazum]] koji su potpisali predstavnici [[Kozaci|kozačke]] [[vojska|vojske]] i [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[18. januar]]a ([[8. januar]]a po [[Julijanski kalendar|starom kalendaru]]) [[1654]].)<ref name=brit/> Tim sporazumom je [[Ukrajina]] podpala pod [[Rusko Carstvo|rusku]] vlast, a bio je i ''[[casus belli]]'' za izbijanje [[Rusko-poljski rat (1654-67)|Rusko-poljskog rata]] ([[1654]]. - [[1667]].)<ref name=brit/> == Historija == [[Bogdan Hmeljnicki]] [[hetman]] [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]], poveo je još od [[1648]]. pobunu protiv tadašnjih [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|poljskih]] vladara koji su vladali [[Ukrajina|Ukrajinom]].<ref name=brit/> Njegova ratna sreća okrenula se [[1651]]., kad su ga napustili dotadašnji saveznici - [[Krimski Tatari]], a [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljaci]] pojačali vojni pritisak. Kako zapravo nije imao kud, Hmeljnicki se obratio za pomoć [[Rusko Carstvo|ruskom]] [[car]]u [[Aleksej I., car Rusije|Alekseju I.]] da uključi [[Ukrajina|Ukrajinu]] u svoje carstvo kao [[autonomija|autonomni]] '''[[Kozački Hetmanat]]'''.<ref name=brit/> [[Rusko Carstvo|Rusi]] su načelno bili zainteresirani ući u takav savez, ali se ništa nije dogodilo sve do [[oktobar|oktobra]] [[1653]]. kad je ruski [[Zemski Sobor]] ([[Dijeta (skupština)|skupština]]) odobrio zahtjev, a car Aleksej poslao delegaciju na čelu sa boljarom Vasilijem Vasiljevičem Buturlinom kod [[Kozaci|Kozaka]].<ref name=brit/> Čak i nakon što su u [[decembar|decembru]] [[1653]]. pretrpjeli katastrofalni vojni poraz, - [[Kozaci]] odnosno njihova Rada još uvjek nije htjela primiti moskovsku delegaciju u [[Perejaslav-Hmeljnicki|Perejaslavu]] i službeno predati svoju sudbinu u carske ruke. <ref name=brit/>Ali su dva mjeseca kasnije u [[mart]]u [[1654]]., detalji ujedinjenja ispregovarani i dogovoreni u Moskvi. [[Kozaci]]ma je dan veliki stupanj autonomije, načelno isti koji su uživali i pod [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|poljskom]] vlašću, kao i što su svom ostalom stanovništvu Ukrajine obećana ista prava koja su dotad uživali.<ref name=brit/> Ali ujedinjenje [[Ukrajina|Ukrajine]] sa [[Rusko Carstvo|Rusijom]] nije bilo prihvatljivo [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko Litavskoj Uniji]], koja je tradicionalno imala aspiracija na taj prostor, pa je ubrzo nakon tog izbio [[rusko-poljski rat (1654-67)|Rusko-poljski rat]] (zvan i Trinaestgodišnji rat), koji je završio [[Andrusovsko primirje|Andrusovskim primirjem]] i podjelom Ukrajine između [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljske]] i [[Rusko Carstvo|Rusije]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/451403/Pereyaslav-Agreement | title =''Pereyaslav Agreement'' | accessdate = 21. 03. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Moderne kontraverze == Sporazum je vremenom postao predmet brojnih kontroverznih političko-pseudohistorijskih rasprava, teza i knjiga. Danas kad je to zbog političke situacije postalo en vogue - pojedini autori idu toliko daleko, pa sumnjaju da se radi o (ruskom) falsifikatu.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.day.kiev.ua/en/article/history-and-i/they-did-something-they-did-not-desire | title =''Pereiaslav Treaty: Reality and myths'' | author=Yurii Raikhel | accessdate = 21. 03. 2014 | language=engleski | publisher=The Day (Дењ}}</ref> Brojni današnji ukrajinski historičri iznose kojekakve teze, od toga da je Hmeljnicki izigran od Rusa, pa da se kasnije razočaran htio udružiti sa [[Švedska|Šveđanima]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], i tako vratiti (izgubljenu) autonomiju. Po nekima on je i uzrok današnjeg (nepovoljnog) položaja [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinske pravoslavne crkve]]. == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/451403/Pereyaslav-Agreement ''Pereyaslav Agreement'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} * [http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\P\E\PereiaslavTreatyof1654.htm Pereiaslav Treaty of 1654 na portalu Canadian Institute of Ukrainian Studies] {{en icon}} [[Kategorija:1654]] [[Kategorija:Historija Ukrajine]] [[Kategorija:Historija Rusije]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] i1l1gl296zm0e4d3eovjq04ep9uvwuf 0 1361998 41260671 31932586 2022-07-31T16:01:22Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen von Wurmsham.png]] → [[File:DEU Wurmsham COA.svg]] PNG → SVG wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Vurmsham | izvorni_naziv = ''Wurmsham'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Wurmsham COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.329<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 47 | aglomeracija = | površina = 28,1 | gšir = 48.35 | gduž = 12.33333 | nadmorska_visina = 480 | registarska_oznaka = LA | pozivni_broj = 08745 | poštanski_kod = 84189 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.wurmsham.de www.wurmsham.de] | gradonačelnik = ''Maria Neudecker'' | stranka = Wählergemeinschaft | ije = da }} '''Vurmsham''' ({{jez-nem|Wurmsham}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 35 opštinskih središta okruga [[Okrug Landshut|Landshut]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.329 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9274193. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Wurmsham in LA.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Landshut]] Vurmsham se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Landshut. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 480 metara. Površina opštine iznosi 28,1&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.329 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 47 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Wurmsham}} * [http://www.wurmsham.de Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Landshut}} hj9bzt562afudsr3ul6lhc9zql8gowk 0 1365911 41260670 40884318 2022-07-31T15:57:52Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen darstein.jpg]] → [[File:DEU Darstein COA.svg]] JPG → SVG wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Darštajn | izvorni_naziv = ''Darstein'' | slika = Darstein-30-Gasthaus Zur Krone-2019-gje.jpg | opis_slike = Darštajn | gradska_zastava = | grb = DEU Darstein COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 215<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 90 | aglomeracija = | površina = 2,4 | gšir = 49.15694 | gduž = 7.88361 | nadmorska_visina = 300 | registarska_oznaka = PS | pozivni_broj = 06398 | poštanski_kod = 76848 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.hauenstein-pfalz.de/ hauenstein-pfalz.de] | gradonačelnik = ''Armin Ladenberger'' | stranka = | ije = da }} '''Darštajn''' ({{jez-nem|Darstein}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 84 opštinska središta okruga [[Okrug Jugozapadni Palatinat|Jugozapadni Palatinat]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 215 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7340005. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Darstein in PS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat]] Darštajn se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Jugozapadni Palatinat. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 300 metara. Površina opštine iznosi 2,4&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 215 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 90 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Darstein}} * [http://www.hauenstein-pfalz.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat}} nc9fho28zyn4yl7s3r7dylhwzmx3u5g 0 1467918 41260679 40700850 2022-07-31T18:42:28Z 89.201.222.234 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:247px; font-size:88%; text-align:left;" cellspacing="3" |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color:#GG00CF; color:#777777;" | <span style="font-size:88%;">[[Kardinal|Uzoriti]]</span><br /><span style="font-size:125%;">Antun Bogetić</span> |- | colspan="2" style="text-align: center" | ''biskup porečki i pulski u miru'' |- ! Pokrajina | [[Riječka nadbiskupija|Riječka]] |- ! Biskupija | [[Porečko-pulska biskupija|Porečka i pulska]] |- ! Postavljen | 2. veljače 1984. |- ! Umirovljen | 18. studenoga 1997. |- ! Prethodnik | [[Dragutin Nežić]] |- ! Nasljednik | [[Ivan Milovan]] |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color:#DDDDDD; color:#000000;" | Redovi |- ! Zaređen | 29. lipnja 1946. |- ! Posvećen | 28. travnja 1984.<br />od [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color:#DDDDDD; color:#000000;" | Osobni podaci |- ! Rođen | {{birth date|1922|4|22|df=y}}<br />[[Premantura]] |- ! Umro | {{death date and age|2017|11|18|1922|4|24|df=y}}<br />[[Pula]] |- ! Narodnost | [[Hrvati|Hrvat]] |- ! Denominacija | [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička]] |- ! [[Alma mater]] | [[Papinsko lateransko sveučilište]] |} '''Antun Bogetić''' ([[Premantura]], 24. travnja 1922. – [[Pula]], 19. travnja 2017.), [[Porečko-pulska biskupija|biskup porečki i pulski u miru]]. == Biografija == Rođen je 24. travnja 1922.<ref>[http://www.hbk.hr/novi/hbk/main.php?IDdiocesan=23 HBK]</ref> u Premanturi, tada dijelu [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Gimnaziju završio u [[Kopar|Kopru]], filozofiju na Papinskom lateranskom sveučilištu u [[Rim]]u, a teologiju u [[Gorica|Gorici]]. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1946. u [[Poreč]]u. Vršio je sljedeće službe: * [[župnik]] u sv. Luciji Labinskoj (1946–1947) * župnik u [[Labin]]u (1947–1950) * [[biskupov tajnik]] (1950–1952) * [[duhovnik]] u sjemeništu u [[Pazin]]u (1952–1962) * [[župnik]] u Pazinu (1962–1967) * [[generalni vikar]] Porečko-pulske biskupije (1967–1980) * [[misionar]] u [[Argentina|Argentini]] (1980–1984). Porečko-pulskim biskupom imenovan je 27. veljače 1984. Za biskupa je zaređen u Poreču 28. travnja 1984. Iz službe se povlači 10. siječnja 1998. i otada do smrti djeluje kao biskup u miru. Umro je 19. travnja 2017. u svećeničkom domu Betanija u Puli,<ref>{{cite web |url=http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/preminuo-mons-antun-bogetic-549045 |title=Preminuo mons. Antun Bogetić |accessdate=22. travnja 2017 |author=[[Informativna katolička agencija|IKA]] |coauthors= |date=19. travnja 2017 |work= |publisher=''[[Glas Istre]]''}}</ref> a sahranjen 21. travnja 2017. u [[crkva sv. Lovre (Premantura)|crkvi sv. Lovre]] u Premanturi.<ref>{{cite web |url=http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/buic-proglasenje-bogetica-svetim-ocekivat-cemo-s-radoscu-549158 |title=Buić: Proglašenje Bogetića svetim očekivat ćemo s radošću |accessdate=22. travnja 2017 |last=Vermezović Ivanović |first=M. |coauthors= |date=21. travnja 2017. |work= |publisher=''[[Glas Istre]]''}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Dragutin Nežić]] |gl_članak_funkcija=[[Porečko-pulska biskupija]] |nasljednik= [[Ivan Milovan]] }} {{lifetime|1922|2017|Bogetić, Antun}} [[Kategorija:Porečki i pulski biskupi]] iroipqv3azr11p6oylcjqc6d3pe1o6m 41260680 41260679 2022-07-31T18:43:35Z 89.201.222.234 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:247px; font-size:88%; text-align:left;" cellspacing="3" |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color:#GG00CF; color:#111111;" | <span style="font-size:88%;">[[Kardinal|Uzoriti]]</span><br /><span style="font-size:125%;">Antun Bogetić</span> |- | colspan="2" style="text-align: center" | ''biskup porečki i pulski u miru'' |- ! Pokrajina | [[Riječka nadbiskupija|Riječka]] |- ! Biskupija | [[Porečko-pulska biskupija|Porečka i pulska]] |- ! Postavljen | 2. veljače 1984. |- ! Umirovljen | 18. studenoga 1997. |- ! Prethodnik | [[Dragutin Nežić]] |- ! Nasljednik | [[Ivan Milovan]] |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color:#DDDDDD; color:#000000;" | Redovi |- ! Zaređen | 29. lipnja 1946. |- ! Posvećen | 28. travnja 1984.<br />od [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]] |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color:#DDDDDD; color:#000000;" | Osobni podaci |- ! Rođen | {{birth date|1922|4|22|df=y}}<br />[[Premantura]] |- ! Umro | {{death date and age|2022|7|23|1922|4|24|df=y}}<br />[[Pula]] |- ! Narodnost | [[Hrvati|Hrvat]] |- ! Denominacija | [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička]] |- ! [[Alma mater]] | [[Papinsko lateransko sveučilište]] |} '''Antun Bogetić''' ([[Premantura]], 24. travnja 1922. – [[Pula]], 23. srpnja 2022.), bio je [[Porečko-pulska biskupija|biskup porečki i pulski u miru]]. == Biografija == Rođen je 24. travnja 1922.<ref>[http://www.hbk.hr/novi/hbk/main.php?IDdiocesan=23 HBK]</ref> u Premanturi, tada dijelu [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Gimnaziju završio u [[Kopar|Kopru]], filozofiju na Papinskom lateranskom sveučilištu u [[Rim]]u, a teologiju u [[Gorica|Gorici]]. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1946. u [[Poreč]]u. Vršio je sljedeće službe: * [[župnik]] u sv. Luciji Labinskoj (1946–1947) * župnik u [[Labin]]u (1947–1950) * [[biskupov tajnik]] (1950–1952) * [[duhovnik]] u sjemeništu u [[Pazin]]u (1952–1962) * [[župnik]] u Pazinu (1962–1967) * [[generalni vikar]] Porečko-pulske biskupije (1967–1980) * [[misionar]] u [[Argentina|Argentini]] (1980–1984). Porečko-pulskim biskupom imenovan je 27. veljače 1984. Za biskupa je zaređen u Poreču 28. travnja 1984. Iz službe se povlači 10. siječnja 1998. i otada do smrti djeluje kao biskup u miru. Umro je 19. travnja 2017. u svećeničkom domu Betanija u Puli,<ref>{{cite web |url=http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/preminuo-mons-antun-bogetic-549045 |title=Preminuo mons. Antun Bogetić |accessdate=22. travnja 2017 |author=[[Informativna katolička agencija|IKA]] |coauthors= |date=19. travnja 2017 |work= |publisher=''[[Glas Istre]]''}}</ref> a sahranjen 21. travnja 2017. u [[crkva sv. Lovre (Premantura)|crkvi sv. Lovre]] u Premanturi.<ref>{{cite web |url=http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/buic-proglasenje-bogetica-svetim-ocekivat-cemo-s-radoscu-549158 |title=Buić: Proglašenje Bogetića svetim očekivat ćemo s radošću |accessdate=22. travnja 2017 |last=Vermezović Ivanović |first=M. |coauthors= |date=21. travnja 2017. |work= |publisher=''[[Glas Istre]]''}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Dragutin Nežić]] |gl_članak_funkcija=[[Porečko-pulska biskupija]] |nasljednik= [[Ivan Milovan]] }} {{lifetime|1922|2017|Bogetić, Antun}} [[Kategorija:Porečki i pulski biskupi]] ca3vlyqq7qpuo733qw0qff2gbit0qgc 0 4567925 41260665 41258784 2022-07-31T15:04:20Z 93.138.186.83 wikitext text/x-wiki {{Infookvir F1 utrka | naziv_VN = Velika nagrada Mađarske | slika = Circuit Hungaroring.png | naziv_staze = Hungaroring | broj_krugova = 70 | dužina_kruga = 4.381 | dužina_utrke = 306.630 | rekord_kruga = 1:13.447 | godina_rekord = 2020. | vozač_rekord = Lewis Hamilton | konstruktor_rekord = Mercedes | rekord_kruga_u = 1:16.627 | godina_rekord_u = 2020. | vozač_rekord_u = Lewis Hamilton | konstruktor_rekord_u = Mercedes }} '''Velika nagrada Mađarske''' utrka je [[Formula 1|Formule 1]]. == Pobjednici == === Po godinama === {|class="wikitable plainrowheaders" style="background:#fff; font-size:86%; line-height:15px; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- ! Godina ! Vozač ! Bolid ! Lokacija |- ! 1986. | [[Nelson Piquet]] | Williams-Honda | Hungaroring |- ! 1987. | [[Nelson Piquet]] | Williams-Honda | Hungaroring |- ! 1988. | [[Ayrton Senna]] | McLaren-Honda | Hungaroring |- ! 1989. | [[Nigel Mansell]] | Ferrari | Hungaroring |- ! 1990. | [[Thierry Boutsen]] | Williams-Renault | Hungaroring |- ! 1991. | [[Ayrton Senna]] | McLaren-Honda | Hungaroring |- ! 1992. | [[Ayrton Senna]] | McLaren-Honda | Hungaroring |- ! 1993. | [[Damon Hill]] | Williams-Renault | Hungaroring |- ! 1994. | [[Michael Schumacher]] | Benetton-Ford | Hungaroring |- ! 1995. | [[Damon Hill]] | Williams-Renault | Hungaroring |- ! 1996. | [[Jacques Villeneuve]] | Williams-Renault | Hungaroring |- ! 1997. | [[Jacques Villeneuve]] | Williams-Renault | Hungaroring |- ! 1998. | [[Michael Schumacher]] | Ferrari | Hungaroring |- ! 1999. | [[Mika Häkkinen]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2000. | [[Mika Häkkinen]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2001. | [[Michael Schumacher]] | Ferrari | Hungaroring |- ! 2002. | [[Rubens Barrichello]] | Ferrari | Hungaroring |- ! 2003. | [[Fernando Alonso]] | Renault | Hungaroring |- ! 2004. | [[Michael Schumacher]] | Ferrari | Hungaroring |- ! 2005. | [[Kimi Räikkönen]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2006. | [[Jenson Button]] | Honda | Hungaroring |- ! 2007. | [[Lewis Hamilton]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2008. | [[Heikki Kovalainen]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2009. | [[Lewis Hamilton]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2010. | [[Mark Webber]] | Red Bull-Renault | Hungaroring |- ! 2011. | [[Jenson Button]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2012. | [[Lewis Hamilton]] | McLaren-Mercedes | Hungaroring |- ! 2013. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Hungaroring |- ! 2014. | [[Daniel Ricciardo]] | Red Bull-Renault | Hungaroring |- ! 2015. | [[Sebastian Vettel]] | Ferrari | Hungaroring |- ! 2016. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Hungaroring |- ! 2017. | [[Sebastian Vettel]] | Ferrari | Hungaroring |- ! 2018. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Hungaroring |- ! 2019. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Hungaroring |- ! 2020. | [[Lewis Hamilton]] | Mercedes | Hungaroring |- ! 2021. | [[Esteban Ocon]] | Alpine-Renault | Hungaroring |- ! 2022. | [[Max Verstappen]] | Red Bull | Hungaroring |} == Višestruki pobjednici == {{col-begin}} {{col-break}} === Vozači === {|class="wikitable plainrowheaders" style="background:#fff; font-size:86%; line-height:15px; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- ! Pobjede ! Vozač ! Pobjednička godina |- ! 8 | [[Lewis Hamilton]] | 2007., 2009., 2012., 2013., 2016., 2018., 2019., 2020. |- ! 4 | [[Michael Schumacher]] | 1994., 1998., 2001., 2004. |- ! 3 | [[Ayrton Senna]] | 1988., 1991., 1992. |- ! rowspan="6"| 2 | [[Nelson Piquet]] | 1986., 1987. |- | [[Damon Hill]] | 1993., 1995. |- | [[Jacques Villeneuve]] | 1996., 1997. |- | [[Mika Häkkinen]] | 1999., 2000. |- | [[Jenson Button]] | 2006., 2011. |- | [[Sebastian Vettel]] | 2015., 2017. |} {{col-break}} === Konstruktori === {|class="wikitable plainrowheaders" style="background:#fff; font-size:86%; line-height:15px; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- ! Pobjede ! Konstruktor ! Pobjednička godina |- ! 12 | McLaren | 1988., 1991., 1992., 1999., 2000., 2005., 2007., 2008., 2009., 2011., <br> 2012., 2013. |- ! rowspan="2"| 7 | Williams | 1986., 1987., 1990., 1993., 1995., 1996., 1997. |- | Ferrari | 1989., 1998., 2001., 2002., 2004., 2015., 2017. |- ! 5 | Mercedes | 2013., 2016., 2018., 2019., 2020. |- ! 3 | Red Bull | 2010., 2014., 2022. |} {{col-end}} {{Commonscat|Hungarian Grand Prix}} {{Utrke Formule 1}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1986.]] [[Kategorija:Velike nagrade F1|Mađarska]] [[Kategorija:Sport u Mađarskoj]] 9hy5fly9vmffnw4nday1ar9uehb5ded 0 4575073 41260686 41013478 2022-07-31T21:09:16Z 46.239.6.204 wikitext text/x-wiki [[File:NP002 Национални парк „Козара"7.jpg|mini|desno|Pomenik Revoluciji na Kozari, djelo vajara [[Dušan Džamonja|Dušana Džamonje]]]] '''Spomenik Revoluciji na Kozari''', na jednom od vrhova zvanim Mrakovica, opština [[Prijedor]], svjedočanstvo je ogromnog stradanja Kozarčana i naroda tog kraja tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rada]] od [[vermaht|njemačkih snaga]] i [[Ustaše|ustaša]]. Spomenik Revoluciji, memorijalni zid i muzej čine memorijalni kompleks u sastavu [[Nacionalni park Kozara|Nacionalnog parka Kozara]]. == Historija == Sredinom aprila 1942. godine, nemačke okupacione snage su, zajedno uz pomoć ustaško-domobranskih i četničkih trupa u ukupnom broju od 40.000 vojnika, pokrenule ofanzivu čiji je cilj bio uništiti partizanske snage od 4.000 boraca na planini Kozari, koje su ugrožavale komunikacije Zagreb-Beograd, ali i prema Prijedoru i Banjaluci. Cilj njemačke ofanzive bilo je i civilno stanovništvo. Oko Kozare je bio formiran neprijateljski obruč unutar kojeg se našlo 80.000 civila i 500 ranjenika. Četvrtog jula, u jurišu se probilo oko 10.000 ljudi. Ofanziva je završila sredinom jula 1942. godine. U toku ofanzive je izginulo oko 1.700 partizana, a prema sadašnjim podacima, 33.398 civila je upućeno u koncentracione logore po NDH, u kojima je većina njih skončala. Uprkos ovoj ofanzivi, Kozara je nastavila biti jedno od žarišta ustanka. == Historija kompleksa == Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], prostor [[Kozara|Kozare]] je proglašen za Nacionalni park i pretvoren u jedinstven memorijalni kompleks. Spomenik je djelo vajara [[Dušan Džamonja|Dušana Džamonje]]. Izgradnja je trajala u periodu 1971-1972. godine, uz angažman 3.000 društvenih aktivista. Radove je izvodilo zagrebačko preduzeće “Tehnika”, koje je izgradilo i spomenik žrtvama fašističkog terora u [[Jasenovac|Jasenovcu]]. U izgradnju spomenika na Mrakovici utrošeno je hiljadu tona cementa, četiri hiljade kubnih metara agregata, 200 kubnih metara oplate i 200 tona gvožđa. Spomenik je podignut dobrovoljnim prilozima 400.000 građana i 1.350 pravnih lica, te jednog broja ljudi iz dijaspore. Svečanosti otvaranja, organizovanoj 10. septembra 1972. godine, prisustvovao je [[Tito|Josip Broz Tito]]. == Opis == Džamonja je spomenički kompleks zamislio u dva dela – na pristupni i centralni plato spomenika, koji su prostorno udaljeni 200 metara i vizuelno podeljeni barijerom šume i visinskom razlikom. Pošto s pristupnog platoa ka spomeniku vodi široko stepenište kroz šumu, Džamonja je na taj način ostvario psihološku pripremu posetioca kojem naočigled raste vizura spomenika, odnosno polagano se uzdiže pred njim kako se približava vrhu. Spomenik je visok 34 metra. Spomenik je sastavljen od dvadeset vertikalnih segmenata koji čine cilindričnu cjelinu. Svaki od segmenata profilisan je dubokim izrezima, odnosno ispupčenjima motiva u negativu, koji u ukupnom zbiru cjeline imaju simbolično značenje. Dok uvučeni i sjenkom prekriveni negativi simbolizuju smrt, pozitivi predstavljaju pobjedu i život. Dodatan utisak na pozitivima postignut je ugrađivanjem lamela od nerđajućeg čelika, čime je životu dodana dimenzija svetlosti što je u suprotnosti sa negativima koji se nalaze u sjenci. Horizontalno položeni blokovi, koji su postavljeni oko centralnog spomenika, simbolizuju pritisak i agresiju neprijatelja koji surovom snagom nastoji, ali ne uspeva uništiti život i pobedu koji se uzdižu ka nebu, utelovljeni u vertikalnom spomeniku. Pored spomenika je Memorijalni zid na kome su uklesana imena 9.921 jugoslovenskih partizana sa ovih prostora. Obnovljena je stalna muzejska postavka o Narodnooslobodilačkoj borbi. Među eksponatima je razno njemačko naoružanje, mitraljezi, šljemovi, fotografije i zapisi o dešavanjima u ratu. == Vanjske veze == {{Commonscat|Monument to the Revolution (Kozara)}} * [http://www.kozaraethno.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=116:memorijalna-zona-nacionalnog-parka-kozara&Itemid=200&lang=sr Memorijalna zona] * [http://lupiga.com/vijesti/zaboravljena-povijest-nekada-vazna-remekdjela-simboli-kojih-se-danas-svi-stide Zaboravljena povijest] [[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Prijedor]] [[Kategorija:Nacionalni park Kozara]] t2rhuw9cb5d8yk3vfz9lkrdquv0id6j 41260704 41260686 2022-07-31T22:58:03Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41260686 [[Special:Contributions/46.239.6.204|korisnika 46.239.6.204]] ([[User talk:46.239.6.204|razgovor]]) wikitext text/x-wiki [[File:NP002 Национални парк „Козара"7.jpg|mini|desno|Pomenik Revoluciji na Kozari, djelo vajara [[Dušan Džamonja|Dušana Džamonje]]]] '''Spomenik Revoluciji na Kozari''', na jednom od vrhova zvanim Mrakovica, opština [[Prijedor]], svjedočanstvo je ogromnog stradanja Kozarčana i naroda tog kraja tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rada]] od [[vermaht|njemačkih snaga]], [[Ustaše|ustaša]] i [[Četnici|četnika]]. Spomenik Revoluciji, memorijalni zid i muzej čine memorijalni kompleks u sastavu [[Nacionalni park Kozara|Nacionalnog parka Kozara]]. == Historija == Sredinom aprila 1942. godine, nemačke okupacione snage su, zajedno uz pomoć ustaško-domobranskih i četničkih trupa u ukupnom broju od 40.000 vojnika, pokrenule ofanzivu čiji je cilj bio uništiti partizanske snage od 4.000 boraca na planini Kozari, koje su ugrožavale komunikacije Zagreb-Beograd, ali i prema Prijedoru i Banjaluci. Cilj njemačke ofanzive bilo je i civilno stanovništvo. Oko Kozare je bio formiran neprijateljski obruč unutar kojeg se našlo 80.000 civila i 500 ranjenika. Četvrtog jula, u jurišu se probilo oko 10.000 ljudi. Ofanziva je završila sredinom jula 1942. godine. U toku ofanzive je izginulo oko 1.700 partizana, a prema sadašnjim podacima, 33.398 civila je upućeno u koncentracione logore po NDH, u kojima je većina njih skončala. Uprkos ovoj ofanzivi, Kozara je nastavila biti jedno od žarišta ustanka. == Historija kompleksa == Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], prostor [[Kozara|Kozare]] je proglašen za Nacionalni park i pretvoren u jedinstven memorijalni kompleks. Spomenik je djelo vajara [[Dušan Džamonja|Dušana Džamonje]]. Izgradnja je trajala u periodu 1971-1972. godine, uz angažman 3.000 društvenih aktivista. Radove je izvodilo zagrebačko preduzeće “Tehnika”, koje je izgradilo i spomenik žrtvama fašističkog terora u [[Jasenovac|Jasenovcu]]. U izgradnju spomenika na Mrakovici utrošeno je hiljadu tona cementa, četiri hiljade kubnih metara agregata, 200 kubnih metara oplate i 200 tona gvožđa. Spomenik je podignut dobrovoljnim prilozima 400.000 građana i 1.350 pravnih lica, te jednog broja ljudi iz dijaspore. Svečanosti otvaranja, organizovanoj 10. septembra 1972. godine, prisustvovao je [[Tito|Josip Broz Tito]]. == Opis == Džamonja je spomenički kompleks zamislio u dva dela – na pristupni i centralni plato spomenika, koji su prostorno udaljeni 200 metara i vizuelno podeljeni barijerom šume i visinskom razlikom. Pošto s pristupnog platoa ka spomeniku vodi široko stepenište kroz šumu, Džamonja je na taj način ostvario psihološku pripremu posetioca kojem naočigled raste vizura spomenika, odnosno polagano se uzdiže pred njim kako se približava vrhu. Spomenik je visok 34 metra. Spomenik je sastavljen od dvadeset vertikalnih segmenata koji čine cilindričnu cjelinu. Svaki od segmenata profilisan je dubokim izrezima, odnosno ispupčenjima motiva u negativu, koji u ukupnom zbiru cjeline imaju simbolično značenje. Dok uvučeni i sjenkom prekriveni negativi simbolizuju smrt, pozitivi predstavljaju pobjedu i život. Dodatan utisak na pozitivima postignut je ugrađivanjem lamela od nerđajućeg čelika, čime je životu dodana dimenzija svetlosti što je u suprotnosti sa negativima koji se nalaze u sjenci. Horizontalno položeni blokovi, koji su postavljeni oko centralnog spomenika, simbolizuju pritisak i agresiju neprijatelja koji surovom snagom nastoji, ali ne uspeva uništiti život i pobedu koji se uzdižu ka nebu, utelovljeni u vertikalnom spomeniku. Pored spomenika je Memorijalni zid na kome su uklesana imena 9.921 jugoslovenskih partizana sa ovih prostora. Obnovljena je stalna muzejska postavka o Narodnooslobodilačkoj borbi. Među eksponatima je razno njemačko naoružanje, mitraljezi, šljemovi, fotografije i zapisi o dešavanjima u ratu. == Vanjske veze == {{Commonscat|Monument to the Revolution (Kozara)}} * [http://www.kozaraethno.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=116:memorijalna-zona-nacionalnog-parka-kozara&Itemid=200&lang=sr Memorijalna zona] * [http://lupiga.com/vijesti/zaboravljena-povijest-nekada-vazna-remekdjela-simboli-kojih-se-danas-svi-stide Zaboravljena povijest] [[Kategorija:Spomenici Narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Prijedor]] [[Kategorija:Nacionalni park Kozara]] pe0siz30xtzd9hsdx2ggvnhol717c47 0 4641055 41260707 41260027 2022-08-01T00:27:48Z Stephan1000000 137538 epizode wikitext text/x-wiki {{Televizijska emisija | ime = Riverdejl | originalno ime = ''Riverdale'' | slika = Riverdale logo.png | opis_slike = Zvanični [[logo]] serije | naslov = | ime2 = | žanr = [[Drama (žanr)|drama]] | format = [[televizijska serija]] | izdavač = | tvorac = Roberto Aguire-Sakasa | scenarista = | režija = | kreativni_direktor = | uloge = [[Keneti Džejms Ficdžerald]]<br />[[Lili Rajnhart]]<br />[[Kamila Mendes]]<br />[[Kol Spraus]]<br />[[Medelin Petš]]<br />[[Marisol Nikolas]]<br />[[Ašli Mari]]<br />[[Medhen Amik]]<br />[[Luk Peri]]<br />[[Mark Konsueloz]]<br />[[Kejsi Kot]]<br />[[Skit Ulrič]]<br />[[Čarls Melton]]<br />[[Vanesa Morgan]] | narator = Kol Spraus | muzička_tema = | početna_tema = | završna_tema = | slogan = | kompozitor = Blejk Nili<br />Šeri Čang | scenografi = | država = {{zastava|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | sezone = 6 | epizode = 117 | spisak = | producenti = Džej Bi Moranvil | montaža = | lokacija = [[Vankuver|Vankuver, Britanska Kolumbija]] | kinematografija = Stefen Džekson<br />Dejvid Lancenberg | kamera = | trajanje = 42 minuta | produkcija = | distributer = [[Vorner bros]] | kanal = [[Si-Dablju|CV]] | format_slike = | format_tona = | premijerno_prikazivanje = | početak = [[26. januar]] [[2017]]. | kraj = ''još traje'' | status = emituje se | prethodnik = | naslednik = | srodstvo = | emitovanje_u_Srbiji = da | kanal2 = [[Foks lajf]] | format_slike2 = | format_tona2 = | kanal_premijernog_prikazivanja2 = | početak_emitovanja2 = | kraj_emitovanja2 = | status2 = emituje se | prethodnik2 = | naslednik2 = | srodno_prikazivanje2 = | sajt = https://www.netflix.com/title/80117470 | sajt2 = | imdb_id = 1837492 | tv_com_id = | bazirano_na = likovima ''Arči komiksa'' }} '''''Riverdejl''''' ({{jez-eng|Riverdale}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] televizijska serija bazirana na likovima iz ''Arči komiksa'', koja se emituje na [[Si-Dablju|CV]] kanalu. U početku, serija je trebalo da bude film koji bi napravio [[Vorner bros]],<ref name="RiverdalePodcast9">{{cite podcast|host=Barth, Bob|title=A Touch of Evil with creator and show runner Roberto Aguirre-Sacasa|website=Welcome to Riverdale: Official Podcast|date=20. 2. 2017|url=http://riverdale.libsyn.com/chapter-2-a-touch-of-evil-with-creator-and-show-runner-roberto-aguirre-sacasa|accessdate=6. 5. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170806221628/http://riverdale.libsyn.com/chapter-2-a-touch-of-evil-with-creator-and-show-runner-roberto-aguirre-sacasa|archivedate=6. 8. 2017|deadurl=yes}}</ref> i kasnije je ideja bila zamišljena kao televizijska serija za [[Televizijska kompanija Foks|Foks]].<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2014/10/archie-comics-series-riverdale-greg-berlanti-roberto-aguirre-sacasa-fox-858971/ |title=Archie Comics Drama Series 'Riverdale' Set at Fox With Greg Berlanti Producing |last=Andreeva |first=Nellie |date=23. 10. 2014 |website=[[Deadline.com]] |accessdate=25. 2. 2016}}</ref> 2015. godine serija je bila premeštena na [[Si-Dablju|CV]], gde je prva epizoda bila naručena.<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2015/07/riverdale-archie-tv-series-cw-pilot-1201472831/ |title=Archie Comics Drama 'Riverdale' Moved To CW With Greg Berlanti Producing – Comic Con |last=de Moraes |first=Lisa |date=10. 7. 2015 |website=[[Deadline.com]] |accessdate=22. 8. 2017}}</ref> Serija je snimljena u [[Vankuver]]u, [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]]. Glumačka postava serije bazirana je na likovima iz ''Arči komiksa'', gde [[Keneti Džejms Ficdžerald]] glumi Arčija Endruza, [[Lili Rajnhart]] kao Beti Kuper, [[Kamila Mendes]] kao Veronika Lodž, [[Kol Spraus]] kao Džaghed Džouns i narator serije. Prva sezona sa trinaest epizoda premijerno se emitovala od 26. januara 2017. gde je serija dobila pozitivne kritike i trajala je do 11. maja 2017. godine. Zatim je 7. marta 2017. kanal [[Si-Dablju|CV]] naručio drugu sezonu serije,<ref name="Renewed3">{{cite web|url=http://deadline.com/2017/03/riverdale-renewed-season-2-the-cw-archie-comics-1202038629/|title='Riverdale' Renewed For Season 2 By the CW|last=Andreeva|first=Nellie|website=[[Deadline.com]]|date=7. 03. 2017|accessdate=7. 03. 2017}}</ref> koja se emitovala od 11. oktobra 2017. do 16. maja 2018. godine. 2. aprila 2018. CV je naručio treću sezonu serije, čija je premijera bila 10. oktobra iste godine, a 31. januara 2019., CV je naručio i četvrtu sezonu serije.<ref>{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/riverdale-flash-supernatural-10-cw-renewals-1098997|title='Riverdale,' 'Flash,' 'Supernatural' Among 10 CW Renewals|last=Goldberg|first=Leslie|work=The Hollywood Reporter|date=2. 4. 2018|accessdate=2. 4. 2018}}</ref> == Premisa == Serija prati život Arčija Endruza u malom gradu Riverdejl i istražuje tamu koja se krije iza naizgled savršene slike.<ref>{{cite web|url=https://variety.com/2016/tv/news/cw-archie-comics-riverdale-pilot-greg-berlanti-1201692555/ |title=CW Picks Up Four Pilots Including Greg Berlanti's Archie Comics Project 'Riverdale' |last=Wagmeister |first=Elizabeth |date=29. 1. 2016 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |accessdate=22. 8. 2017}}</ref> == Uloge == {{Spisak glumaca}} |- | [[Keneti Džejms Ficdžerald]] || Arči Endruz |- | [[Lili Rajnhart]] || Beti Kuper |- | [[Kamila Mendes]] || Veronika Lodž |- | [[Kol Spraus]] || Džaghed Džouns |- | [[Marisol Nikolas]] || Hermiona Lodž |- | [[Medelin Petš]] || Šerl Blosom |- | [[Ašli Mari]] || Džouzi Mekoj |- | [[Medhen Amik]] || Elis Kuper |- | [[Luk Peri]] || Fred Endruz |- | [[Mark Konsuelos]] || Hiram Lodž |- | [[Kejsi Kot]] || Kevin Keler |- | [[Skit Ulrič]] || Ef-Pi Džouns |- | [[Čarls Melton]] || Redži Mentli |- | [[Vanesa Morgan]] || Toni Topaz |} == Sezone == {| class="wikitable sortable" ! colspan=2 | Sezona ! Broj epizoda ! Prikazivanje u SAD ! Prikazivanje u Srbiji |- |style="background:#813D3A; color:#100; text-align:center;"| |align="center"| 1 |align="center"| 13<br /><small>(1—13)</small> |align="center"| [[26. januar]] [[2017]]. — [[11. maj]] [[2017]].<br /><small>([[Si-Dablju]])</small> |align="center"| [[27. januar]] [[2017]]. — [[12. maj]] [[2017]].<br /><small>([[Netfliks]])</small> |- |style="background:#232427; color:#100; text-align:center;"| |align="center"| 2 |align="center"| 22<br /><small>(13—35)</small> |align="center"| [[11. oktobar]] [[2017]]. — [[16. maj]] [[2018]].<br /><small>([[Si-Dablju]])</small> |align="center"| [[12. oktobar]] [[2017]]. — [[17. maj]] [[2018]].<br /><small>([[Netfliks]])</small> |- |style="background:#AB9176; color:#100; text-align:center;"| |align="center"| 3 |align="center"| 22<br /><small>(35—57)</small> |align="center"| [[10. oktobar]] [[2018]]. — [[15. maj]] [[2019]].<br /><small>([[Si-Dablju]])</small> |align="center"| [[11. oktobar]] [[2018]]. — [[16. april]] [[2019]].<br /><small>([[Netfliks]])</small> |} == Produkcija == === Razvoj === [[Vorner bros]] počeo je da radi na dugometražnom filmu ''Arči'' [[2013]]. godine, nakon što su pisac Roberto Aguire-Sakasa i reditelj Džejson Mur postavili Arčijevu ekipu u filmsku komediju u tradiciji [[Džon Hjuz|Džona Hjuza]].<ref name="RiverdalePodcast">{{cite podcast|host=Barth, Bob |title=A Touch of Evil with creator and show runner Roberto Aguirre-Sacasa |website=Welcome to Riverdale: Official Podcast |date=20. 2. 2017 |url=http://riverdale.libsyn.com/chapter-2-a-touch-of-evil-with-creator-and-show-runner-roberto-aguirre-sacasa |accessdate=6. 5. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170806221628/http://riverdale.libsyn.com/chapter-2-a-touch-of-evil-with-creator-and-show-runner-roberto-aguirre-sacasa |archivedate=6. 8. 2017 |deadurl=yes }}</ref> Duo je projekat doveo do Vorner bros, gde je menadžer preporučio viši koncept koji uključuje [[putovanje kroz vreme]] ili interdimenzionalne portale, sugerišući [[Luj Si Kej]] da prikaže glumi starijeg Arčija.<ref>{{cite web|url=https://io9.gizmodo.com/for-a-bizarre-moment-riverdale-was-almost-a-time-trave-1790973790 |title=For a Bizarre Moment, Riverdale Was Almost a Time-Travel Movie Starring Louis C.K. |publisher=[[io9]] |last=Whitbrook |first=James |date=9. 1. 2017 |accessdate=21. 11. 2017}}</ref> Den Li i Roj Li postali su producenti projekta, koji su na kraju zastali jer su se prioriteti pomaknuli u studiju prema većim filmovima o tentpoleu i ponovo je predstavljen kao televizijska serija. Serija Riverdejl je prvobitno bila u razvoju u [[Televizijska kompanija Foks|Foksu]], a mreža je spustila projekt u [[2014]]. sa neprodatom prvom epizodom.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2014/10/archie-comics-series-riverdale-greg-berlanti-roberto-aguirre-sacasa-fox-858971/ |title=Archie Comics Drama Series 'Riverdale' Set at Fox With Greg Berlanti Producing |last=Andreeva |first=Nellie |date=23. 10. 2014 |website=[[Deadline Hollywood]] |accessdate=25. 2. 2016}}</ref> Međutim, Foks nije nastavio sa projektom.<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2015/07/riverdale-archie-tv-series-cw-pilot-1201472831/ |title=Archie Comics Drama 'Riverdale' Moved To CW With Greg Berlanti Producing – Comic Con |last=de Moraes |first=Lisa |date=10. 7. 2015 |website=[[Deadline Hollywood]] |accessdate=22. 8. 2017}}</ref> U [[2015]]. godini, razvoj je premešten na [[Si-Dablju|CV]], koji je zvanično naručio prvu epizodu [[29. januar]]a [[2016]].<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2016/01/riverdale-transylvania-no-tomorrow-mars-drama-cw-pilots-1201693250/ |title='Riverdale', 'Transylvania', 'No Tomorrow' & Mars Drama Get CW Pilot Orders |last=Andreeva |first=Nellie |date=29. 1. 2016 |website=[[Deadline Hollywood]] |accessdate=22. 8. 2017}}</ref> Zatim [[7. mart]]a [[2017]], CV je objavio da je serija obnovljena za drugu sezonu.<ref name="Renewed">{{cite web|url=http://deadline.com/2017/03/riverdale-renewed-season-2-the-cw-archie-comics-1202038629/ |title='Riverdale' Renewed For Season 2 By the CW |last=Andreeva |first=Nellie |website=[[Deadline Hollywood]] |date=7. 03. 2017 |accessdate=7. 03. 2017}}</ref> [[2. april]]a [[2018]]. CV je obnovio seriju za treću sezonu, koja je premijerno prikazana [[10. oktobar|10. oktobra]] 2018.<ref name="Season3Premiere-main">{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/riverdale-flash-supernatural-10-cw-renewals-1098997 |title='Riverdale,' 'Flash,' 'Supernatural' Among 10 CW Renewals |last=Goldberg |first=Lesley |work=The Hollywood Reporter |date=2. 4. 2018 |accessdate=2. 4. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://tvline.com/2018/06/20/cw-premiere-dates-fall-2018-flash-charmed-riverdale/ |title=The CW Sets Fall Premiere Dates, Including New 'Super' Sunday |last=Swift |first=Andy |date=20. 6. 2018 |work=TVLine|accessdate=20. 6. 2018}}</ref> [[31. januar]]a [[2019]], CV je obnovio seriju za četvrtu sezonu.<ref>{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/cw-renews-flash-charmed-riverdale-supernatural-6-more-1181714|title=CW Renews 'The Flash,' 'Charmed,' 'Riverdale,' 'Supernatural,' 6 More|last=Goldberg|first=Lesley|work=The Hollywood Reporter|date=31. 1. 2019|accessdate=31. 1. 2019}}</ref> === Kasting === Kasting za ulogu Arčija je bio težak proces, sa izjavom Roberta Aguire-Sakasa: „Mislim da smo bukvalno videli svakog crvenokosog mladića u [[Los Anđeles]]u. Sigurno se tako osećalo.”<ref name="castingarchie">{{cite web|last=Jung |first=E. Alex |title=How Riverdale Found Its (Hot) Archie Andrews |url=http://www.vulture.com/2017/02/how-riverdale-cast-kj-apa-as-archie.html |website=Vulture |accessdate=9. 7. 2017 |date=15. 2. 2017}}</ref> Produkcijski tim je pronašao [[Keneti Džejms Ficdžerald|Keneti Džejmsa Ficdžeralda]] samo tri dana pre nego što su morali predstaviti ekranske testove mreži, što je stvorilo napetost u poslednjih nekoliko dana, što je dovelo do studijske prezentacije. U aprilu 2017. objavljeno je da je Mark Konsuelos potpisao ugovor za drugu sezonu kako bi igrao oca Veronike Lodž, Hirama Lodž.<ref>{{Cite news|url=http://deadline.com/2017/04/mark-consuelos-cast-riverdale-season-2-suits-dule-hill-1202077582/ |title=Mark Consuelos Joins 'Riverdale' For Season 2; 'Suits' Casts Dulé Hill |last=Petski |first=Denise |website=[[Deadline Hollywood]] |date=25. 4. 2017 |accessdate=29. 4. 2017}}</ref> Uloga je bila na drugom mestu u odnosu na njegovu postojeću ulogu u [[Nagib (TV serija)|Nagibu]], ali je otkazivanje te serije objavljeno [[1. maj]]a 2017.<ref>{{Cite news|url=http://tvline.com/2017/05/01/pitch-cancelled-no-season-2-fox/ |title=Fox's Pitch Cancelled After One Season |last=Roots |first=Kimberly |website=[[TVLine]] |date=1. 5. 2017 |accessdate=2. 5. 2017}}</ref> Sledećeg meseca, objavljeno je da je [[Čarls Melton]] preuzeo ulogu Redžija od [[Ros Batler|Rosa Batlera]] u drugoj sezoni zbog statusa glavne uloge u seriji [[13 razloga zašto (serija)|13 razloga zašto]].<ref name="Melton">{{Cite news|url=http://ew.com/tv/2017/05/12/riverdale-charles-melton-reggie/ |title='Riverdale' Casts Its New Reggie |date=13. 5. 2017 |work=[[Entertainment Weekly]] |accessdate=13. 5. 2017}}</ref> Takođe je objavljeno da je Kejsi Kot, koji je igrao Kevina Kelera, unapređen kao glavna uloga.<ref>{{cite news|url=http://tvline.com/2017/05/12/riverdale-season-2-casey-cott-series-regular-kevin/ |title=Riverdale Promotes Casey Cott to Series Regular for Season 2 |last=Nemetz |first=Dave |date=12. 5. 2017 |website=[[TVLine]] |accessdate=21. 8. 2017}}</ref> U julu 2017. objavljeno je da je zvezda serije [[Prava krv (TV serija)|Prava krv]] [[Brit Morgan]] dobila ulogu Peni Pibodi koju zove Sautsajd serpents u slučaju bilo kakve inscenacije sa zakonom.<ref>{{Cite news|url=http://deadline.com/2017/07/riverdale-brit-morgan-recur-season-2-the-cw-drama-1202129307/ |title='Riverdale': Brit Morgan Set To Recur in Season 2 of the CW Drama |last=Petski |first=Denise |date=15. 7. 2017 |website=[[Deadline Hollywood]] |accessdate=16. 7. 2017}}</ref> U avgustu 2017. objavljeno je da je [[Grejem Filips]] dobio ulogu Nika Sejnt Klera, Veronikinog bivšeg dečka iz [[Njujork]]a.<ref>{{Cite news|url=http://ew.com/tv/2017/08/11/riverdale-veronica-ex-boyfriend/ |title='Riverdale': Meet Veronica's Ex-Boyfriend |date=11. 8. 2017 |work=[[Entertainment Weekly]] |accessdate=11. 8. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.tvguide.com/news/riverdale-casts-graham-phillips/ |title=Riverdale Casts The Good Wife Alum as Veronica's Ex |date=11. 8. 2017 |work=TV Guide |accessdate=12. 8. 2017}}</ref> U martu 2018, Endi Kohen se pojavio u šesnaestoj epizodi druge sezone kao uloga u kojoj glumi samog sebe. U seriji, on i Hermiona su prijatelji. Prethodno joj je ponudio ulogu glumice u [[Prave supruge Njujorka]]; međutim, Hermiona je odbila ponudu kako bi ostala privatnosti zbog porodice Lodž.<ref>{{cite web|url=http://www.eonline.com/news/922011/how-did-andy-cohen-end-up-on-riverdale |title=How Did Andy Cohen End Up on Riverdale? |last=Piester |first=Lauren |work=E! Online |date=21. 03. 2018 |accessdate=22. 03. 2018}}</ref> U maju 2018. objavljeno je da će Čarls Melton i [[Vanesa Morgan]], koje igraju Redži Mentlija i Toni Topaz, oboje biti unapređeni kao glavne uloge serije u trećoj sezoni.<ref name="MeltonMorgan">{{cite web|url=https://www.tvinsider.com/686079/riverdale-season-3-vanessa-morgan-charles-melton-series-regulars/ |title='Riverdale' Ups Vanessa Morgan & Charles Melton to Series Regulars for Season 3 |last=Holbrook |first=Damian |work=NTVB Media, Inc. |date=3. 05. 2018 |accessdate=3. 05. 2018}}</ref> Na Njujorškom Komik konu 2018, objavljeno je da se i Gledis Džouns i Dželibin "Džej Bi" Džouns, koje igraju [[Džina Geršon]] i [[Triniti Likins]], pojavljuju se u trećoj sezoni.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2018/10/riverdale-gina-gershon-trinity-likins-cast-season-3-cw-comic-con-1202477910/ |title='Riverdale' Adds Gina Gershon As Jughead’s Mom In Season Three – New York Comic Con |last=Haring |first=Bruce |date=7. 10. 2018 |accessdate=20. 10. 2018}}</ref> Dana [[7. novembar|7. novembra]] 2018. objavljeno je da će se Keli Ripa, supruga Marka Konseluosa koji tumači Hirama Lodž, pojaviti u nadolazećoj ulozi Hiramove ljubavnice.<ref>{{Cite web|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/amp24787042/riverdale-kelly-ripa-mark-consuelos-hiram-lodge-mistress/|title=Kelly Ripa Joins the Cast of 'Riverdale' – Kelly Ripa to Play Husband Mark Consuelos' Mistress on 'Riverdale'|website=www.cosmopolitan.com|language=en-US|accessdate=7. 11. 2018}}</ref> Takođe je najavljeno da će Majkl Consuelos, Keli i Markov sin, gostovati u flešbek epizodi kao mlađi Hiram.<ref>{{Cite web|url=https://www.goodhousekeeping.com/life/entertainment/amp24677513/riverdale-kelly-ripa-mark-consuelos-instagram/|title='Riverdale' Fans Cannot Handle How Much Kelly Ripa's Son Looks Like Mark Consuelos in New Instagram|website=www.goodhousekeeping.com|language=en-US|accessdate=7. 11. 2018}}</ref> === Snimanje === [[Datoteka:20146 100a Avenue (34908778486).jpg|mini|Popov Čoklit šop nalazi se u [[Vankuver]]u, [[Kanada]]]] Snimanje prve epizode počelo je [[14. mart]]a 2016, a završilo se [[1. april]]a u [[Vankuver]]u, [[Britanska Kolumbija]].<ref>{{cite tweet|user=CWRiverdaleNews |author=RIVERDALE NEWS! |number=715981233214394369 |date=1. 4. 2016 |title=#RIVERDALE has officially wrapped filming! |accessdate=16. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2016/02/pilot-locations-2016-data-los-angeles-new-york-canada-1201706710/ |title=Pilot Locations 2016: Los Angeles Continues Rebound, New York Tally Slips |last=Andreeva |first=Nellie |date=25. 2. 2016 |website=[[Deadline Hollywood]] |accessdate=26. 2. 2016}}</ref> Produkcija za preostalih 12 epizoda prve sezone počela je [[7. septembar|7. septembra]] 2016. u Vankuveru.<ref>{{cite web|author=|url=http://www.whatsfilming.ca/upcoming/ |title=Movies and TV Shows Filming in Vancouver Soon |website=Whatsfilming.ca |date=|accessdate=28. 8. 2016}}</ref> Setovi uključuju Pop Tejtov Čoklit šop, kopiju funkcionalnog restorana koji se koristi u prvoj epizodi koji je tako realan da je vozač kamiona parkirao svoj 18-točak tamo, verujući da je otvoren.<ref>{{Cite magazine|last=Riesman |first=Abraham |date=2. 2. 2017 |title=Cole Sprouse on Riverdale, your drunk uncle at Thanksgiving, and Jughead's Asexuality |url=http://www.vulture.com/2017/02/cole-sprouse-riverdale-jughead-trump.html |magazine=New York}}</ref> Druga sezona je snimana u Vankuveru i obližnjoj dolini Fraser.<ref name="Fraser">{{cite web|last=Lehn |first=Don |title=Riverdale "Pop's Chock-Lit Shoppe" Season 2 Premiere Screening in Mission Thursday October 12 (VIDEO) |url=http://fraservalleynewsnetwork.com/2017/10/11/riverdale-pops-chock-lit-shoppe-season-2-premiere-screening-in-mission-thursday-october-12/ |website=FraserValleyNewsNetwork |publisher=FVN |accessdate=19. 12. 2017}}</ref> Pogled iz vazduha na Riverdejl je zapravo izvučen iz snimaka korišćenih u serijama [[Slatke male lažljivice]] i [[Gilmorove]] a postavka orijentisana je ista kao i u ranije pomenutim serijama, kao i u seriji [[Južnjačko srce]].<ref name="popbuzz">{{cite web|last=Smith |first=Katie-Louise |title=17 Surprising Facts About "Riverdale" That We Bet You Didn't Even Know |url=http://www.popbuzz.com/tv-film/features/riverdale-trivia-facts/ |website=Popbuzz |publisher=Popbuzz.com |accessdate=16. 12. 2017}}</ref> Snimanje druge sezone započelo je [[22. jun]]a 2017.<ref>{{cite tweet|user=ArchieComics |last=Comics|first=Archie|number=877988311096283136 |title=Here's a behind the scenes shot from the first day of filming #Riverdale Season 2 as @kj_apa and @CamilaMendes meet some very happy fans! |date=22. 6. 2017 |accessdate=26. 03. 2018}}</ref> i završeno [[27. mart]]a 2018.<ref>{{cite tweet|number=978765646920953856 |user=VanessaMorgan |title=& That’s a wrap on Season 2! #Riverdale |author= |date=27. 03. 2018 |accessdate=27. 03. 2018 |last=Morgan |first=Vanessa |num=978765646920953856}}</ref> Snimanje treće sezone počelo je [[6. jul]]a 2018.<ref>{{Cite news|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/film-tv/a22050749/riverdale-season-3-news-date-cast-spoilers/ |title='Riverdale' Season 3: Everything You Need to Know |last=|first= |date=6. 7. 2018 |work=Harper's BAZAAR|accessdate=16. 7. 2018}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Riverdale (2017 TV series)}} {{Tinejdžerski izbor za dramsku seriju}} {{Tinejdžerski izbor za novu TV seriju}} {{TVSvijek|2017|TRAJE|Riverdale}} [[Kategorija:Američke TV-serije]] jf4ofna306v50q7rxfpj8vt4v6ai23s 0 4647842 41260719 40940429 2022-08-01T07:23:17Z Akul59 131397 populacija, pozivni broj, normativna kontrola wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Hontianske Moravce |originalni_naziv = Hontianske Moravce |slika = HONTIANSKE MORAVCE-MANOR HOUSE.jpg |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 781<ref name="populacija" /> |nadm visina = 147 |poštanski_kod = 962 71 (pošta Dudince) |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.1864 |gduž = 18.8514 |popis = 1.1.2021 }} '''Selce''' je naseljeno mjesto u [[Okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 781 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0325/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-07-31}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Hontianske Moravce}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] gm8ydujzyzot8b3z535k11q2lg70e44 2 4665760 41260669 41260527 2022-07-31T15:57:22Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] od kojih su neki <del>357 (tj. 0,07%)</del> 369 (0,08%) [[Wikipedia:Izabrani članci|izabrani]]. <br/> 11.05.2022: 390 izabranih; ukupno 456.578 članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. <br/> ==Rabota== <small> * ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' * [[Johann Wolfgang von Goethe|Jovan Vukohod Gothe]] iz [[Frankfurt am Main|Frankonovurda]] * [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]] * [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] {{za}} * [[Smederevo|Semendire]] * [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] {{za}} i [[Turcizam]] * [[Giacomo Leopardi]] {{za}} * [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] * [[Turski jezik]] * [[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]] | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] </small> ==Turska književnost== <small> * '''[[Turska književnost]]''' * <nowiki>[[Kategorija:Turska književnost]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Turski pisci]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Turski pjesnici]]</nowiki> * [[Arapska poezija]] ; [[Perzijska književnost]] ;[[Arapska književnost]] ; [[Kuran]] ::: [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]] | [[Firdusi]] (''[[Šahname]]'') | [[Sanai]] (''Hakim Abul-Madžd Madždud ibn Adam Sanai Gaznavi'') | [[Atar Nišapuri]] | [[Sadi]] (''[[Bostan (Sadi)|Bostan]]'', ''[[Golestan (Sadi)|Golestan]]'') | [[Nezami Gandžavi]] | [[Omar Hajjam]] | [[Abu Said]] (1350-1335) | [[Baba Taher]] | [[Baba Afzal]] (''Afdal al-Din Kashani'') | [[Al-Mutanabi]] | [[Imrul Kajs]] | [[Adi Ibn Zayd]] | [[Al-Hansa]] | [[Samaval ibn Adiya]] (''Samaw al ibn Adiya'') | [[Ibn Batuta]] | [[Al-Džahiz]] | [[Al-Tabari]] | [[Rabija od Basre]] | [[al-Hariri]] {{za}} | [[Al-Gazali]] | [[Ibn Quzman]] | [[Jakut al-Hamavi]] | [[Ibn Khallikan]] | [[Halil Džubran]] | [[Rudaki]] | [[Farohi]] | [[Ibn Rušd]] | [[Ibn Sina]] * [[Religija]] : [[Sufizam]] * <nowiki>[[Kategorija:Mitološki arhetipovi]]</nowiki> </small> ___________________________________ <small> * [[Lütfi Paşa]] * [[Aşık Çelebi]] * [[Mehmet Fuad Köprülü]] * [[Mehmet Köprülü]] * [[Junus-paša]] * [[Safija Sultanija]] </small> ___________________________________ <small> * sultan [[Mustafa III]] (1717–1774, vlad. 1757–21. i januar 1774) * sultan [[Selim III]] (1761–1808, vlad. 1789–1807) * sultan [[Murat IV]] (1612–1640, vlad. 1623–1640) * sultan [[Osman II]] (1604–1622, vlad. 1618–1622) * sultan [[Ahmed I]] (1590–1617, vlad. 1603–1617) * sultan [[Sulejman I]] (1494–1566, vlad. 1520–1566) * sultan [[Selim I]] (1470–1520, vlad. 1512–1520) * sultan [[Bajazid II]] (1447–1512, vlad. 1481–1512) </small> ___________________________________ ==Turska književnost (nastavak)== <small> * [[Mahmud al-Kašgari]] (1008-1105) {{tick|13}} * [[Jusuf Has Hadžib]] (+1085?) {{tick|13}} : ''[[Kutadgu Bilig]]'' (1069/70.) {{tick|13}} * [[Šeik Edebali]] (1206–1326) {{za}} {{tick|13}} * [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]] (1351–1422) {{za}} (nedostaje izvora ; slika turbeta ; A. Bom.) * proširenje : [[Darir]] (14. stolj.) {{za}} {{tick|13}}, [[Ebul Hasan Bekri]], [[Ibn Arabi]] * ''[[Osmanov san]]'' (''Osman Gazi'nin rüyası'') {{za}} (malo preciznije u izvorima ; kategorije) * '''[[Rumi]]''' * [[Hacı Bektaş-ı Veli]] (1209-1271) * '''[[Sultan Valad]]''' (1226-1312) {{za}} * [[Ašik-paša|Aşık Paşa]] (1272-1333) * [[Yunus Emre]] (1238-1321) {{za}} {{tick|13}} * [[Imadadin Nasimi|Imādud-Dīn Nasīmī]] (1369-1417) * [[Ahmed Bican Yazıcıoğlu]] (?–1466) * [[Aşıkpaşazade|Âşıkpaşazâde]] (oko 1400–1484) * [[Mahmud Paša Abogović|Adni]] (1420-1474) {{tick|13}} * [[Ahmed Paşa]] (1426-1497) * [[Zeynep Hatun]] (1430?-1474) * [[Ali Şir Nevai]] (1441-1501) {{za}} * [[Sultan Cem]] (1459-1495) {{tick|13}} * [[Suzi Çelebi]] (oko 1455-1524) {{za}} * ''[[Dede Korkut]]'' {{za}} (dodati) * [[Nešri]] (oko 1450-1520) (klica) * [[Uzun Firdevsi]] (1453-1512){{za}} (proširiti) * [[Latifi|Latîfî]] (16. stoljeće) * [[Guvahi|Güvahî]] (um. 1526) {{za}} (klica) * [[Afitabi]], [[Makami]], [[Munirî]] * [[Kemalpaşazade]] (1469-1534) {{za}} (puno toga nedostaje...) * [[Priştineli Mesihi]] (1470-1512) {{za}} {{tick|13}} * [[Zati]] (1471-1546) {{za}} (nedostaje izvora...) * [[Revani]] (1475-1524) {{za}} {{tick|13}} * [[Isa Necati]] (fl. 1480-1509) * [[Lütfi Paşa]] (1488-1564) * '''[[Fuzuli]]''' (1495-1556) * [[Taşlıcalı Yahya]] (1498-1582) * [[Seydi Ali Reis]] (1498–1563) * [[Hayali]] (c. 1500 – 1557) {{za}} (izvori, još podataka, djela) * [[Mihri Hatun]] (1460 - 1506) {{za}} (dopuniti) * [[Ali Çelebi]] (1510-1572) * [[Dukakinoğlu Ahmed]] (1514-1515) * '''[[Aşık Çelebi]]''' (1520-1572) * '''[[Baki (pisac)|Bâḳî]]''' (1526-1600) * [[Gelibolulu Mustafa Ali]] (1541–1600) * [[Hubbi Hatun]] (fl. 1550-1590) * [[K̲h̲ayali Mehmed Bey]] (+1556) * [[Nefi]] (1572-1636) {{za}} * [[Abdullah Bosnevi]] (1584–1644) {{za}} {{tick|13}} (dopuniti) * '''[[Evlija Čelebija|Evliya Çelebi]]''' (1611-1685) : ''[[Seyahatname]]'' {{za}} * [[Katip Çelebi]] (1609-1657) * [[Mustafa Naima|Naîmâ]] (1655-1716) * [[Sari Mehmet Paša]] (1656-1717) * [[Neşati]] (+1674) * [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] (oko 1670–1732) * [[Mehmed Raşid]] (1670–1735) {{za}} * [[Osman-aga Temišvarski]] (1671-1725) * [[Seyyid Vehbi]] (1674-1736) {{za}} (nedostaje izvora) * [[Ibrahim Muteferika]] (1674—1745) {{za}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) * ''[[Karađoz|Karađoz i Hadživat]]'' (''Karagöz ve Hacivat'') * ''[[Nasredin hodža]]'' * ''[[Keloğlan]]'' {{za}} * [[Nezim Frakulla]] (oko 1680–1760), [[Sulejman Naibi]], [[Hasan Zyko Kamberi]], [[Shahin Frashëri]], [[Dalip Frashëri]] ([[Bejtadži]]) * [[Ahmed Ibrahim Resmi]] (1700-1780) * [[Aziz Efendi]] (1749-1798) * '''[[Şeyh Galip|Şeyh Gâlib]]''' (1757-1799) {{za}} (nedostaju izvori) * [[Umihana Čuvidina]] (oko 1794 - oko 1870) * [[Ahmed Cevdet Paşa]] (1822-1895) * [[Ibrahim Şinasi]] (1826 – 1871) * [[Sami Frašeri]] (1850-1904) {{tick|13}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) * [[Ahmet Mithat]] (1844-1912), turski roman * [[Namik Kemal]] (1840-1888) {{za}} (nedostaje izvora) * [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] (1849 – 1913) * [[Bursali Mehmet Tahir]] (1861 – 1925) * [[Halid Ziya Uşaklıgil]] (1866 – 1945) * [[Mehmet Akif Ersoy]] (1873–1936): ''[[Safahat]]'' (1911-1933) * [[Ömer Seyfettin]] (1884-1920) * [[Mehmet Fuad Köprülü]] (1890-1966) * [[Ismail Habip Sevük]] (1892-1954) * [[Recaizade Mahmud Ekrem]] (1847-1913) * [[Selma Rıza]] (1872—1931) {{za}} * [[Ziya Gökalp]] (1876-1924) * [[Halide Edib Adıvar]] (1884 – 1964) * [[Yahya Kemal Beyatlı]] (1884–1958) * [[Mithat Cemal Kuntay]] (1885 - 1956) * [[Cevat Şakir Kabaağaçlı]] (1886 – 1973) * [[Abdülhak Şinasi Hisar]] (1887 – 1963) * [[Refik Halit Karay]] (1889 – 1965) * [[Reşat Nuri Güntekin]] (1889 – 1956) * '''[[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]]''' (1889-1974) {{za}} {{tick|13}} * [[Ahmet Faruk Çamlıbel]] (1898–1973) * [[Peyami Safa]] (1899–1961) * [[Ruşen Eşref Ünaydın]] (1892–1959) * [[Falih Rıfkı Atay]] (1894–1971) * [[Mladoturci|Genç Türkler]] (1908-1922) i [[Mladoturska revolucija]] * '''[[Nazım Hikmet]]''' (1902-1963) * [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] (1901-1962) * '''[[Sait Faik Abasıyanık]]''' (1906 – 1954) * [[Sabahattin Ali]] (1907 – 1948) {{za}} * [[Irfan Orga]] (1908-1970) * [[Ahmet Muhip Dıranas]] (1909–1980) * [[Kemal Tahir]] (1910 – 1973) * '''[[Orhan Kemal]]''' (1914 – 1970) * [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] (1914 – 2008) * ''[[Garip]]'' : [[Orhan Veli]] (1914 – 1950), [[Oktay Rifat]] (1914 – 1988), [[Melih Cevdet]] (1915 – 2002) * '''[[Tevfik Fikret]]''' (1867-1915) * [[Yusuf Atılgan]] (1921 – 1989) * [[Vüs'at Orhan Bener]] (1922 - 2005) * '''[[Yaşar Kemal]]''' (1923-2015) * [[Fakir Baykurt]] (1929 – 1999) * [[Adalet Ağaoğlu]] (1929 – 2020) * [[Bilge Karasu]] (1930 - 1995) {{za}} {{tick|13}} * [[Furuzan Yerdelen]] (1932) {{za}} (nedostaju izvori, stilski je drven clanak) * [[Oguz Atay|Oğuz Atay]] (1934-1977) * [[Yılmaz Güney]] (1937-1984) {{tick|13}} * [[Zeynep Oral]] (1946) * [[Zülfü Livaneli]] (1946) * [[Mehmet Eroğlu]] (1948) {{za}} {{tick|13}} * [[Fethiye Cetin]] (1950) * [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovac]] '''[[Orhan Pamuk]]''' (1952) * [[Tarık Günersel]] (1953) * [[Murathan Mungan]] (1955) * [[Latife Tekin]] (1957) * [[Ayşe Sarısayın]] (1957) * [[Hasan Ali Toptaş]] (1958) * [[İhsan Oktay Anar]] (1960) * [[Dikmen Gürün]] (1961) * [[Duran Çetin]] (1964) {{za}} (klica...) * [[Mehmet Murat İldan]] (1965) * [[Burhan Sönmez]] (1965) * [[Elif Šafak|Elif Şafak]] (1971) {{tick|13}} (dopuniti bio, popraviti stil teksta) * [[Seyhan Kurt]] (1971) {{za}} (izvori...) * [[Murat Uyurkulak]] (1972) * [[Çiler İlhan]] (1972) * [[Birgül Oğuz]] (1981) * [[Sine Ergün]] (1982) {{za}} {{tick|13}} </small> ==Osmanska povijest== <small> * [[Mehmed II]] | [[Sulejman I]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | * [[Spisak sultana Osmanskog carstva|Spisak sultana]]{{tick|13}} | [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Spisak sadrazama]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva|Spisak sultanija]] {{tick|13}}{{tick|13}} (izvori...) * <nowiki>[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]</nowiki> * [[Hronologija Osmanskog carstva]] | * [[Osman I]] | [[Orhan]] | [[Dursun Fakih]] | * [[Osmanska vojska]] | [[Danak u krvi|devşirme]] | [[Janjičari]] | [[Sejmeni]] | [[Spahija]] | [[Akindžije]] | [[Bašibozuk]] | * [[Doba lala]] {{za}} {{tick|13}} | * [[Mahmud-paša Anđelović|Veli Mahmud-paša]] | [[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] | [[Mustafa Fazıl Paşa]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Lala Mustafa-paša]] | [[Hajrudin Barbarosa]] | [[Ibrahim-paša Pargalija]] | [[Koča Sinan-paša]] | [[Hekimoglu Ali-paša]] | [[Čandarli Halil Hajredin-paša]] | [[Alejdin-paša]] | [[Zagan-paša]] | [[Sulejman Baltaoğlu]] | * [[Ćuprilići]] {{za}} {{tick|13}} | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{za}} {{tick|13}} {{tick|13}} | <br/> <br/> [[Bitka kod Mancikerta]] | [[Prvi križarski rat]] | [[Opsada Nikomedije]] | [[Bitka na Kosovu]] | [[Lazar Hrebeljanović]] | [[Bitka kod Nikopolja]] | [[Timur]] | [[Bitka kod Ankare|Bitka kod Ancyre]] | [[Osmanski interegnum]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)|Bitka kod Galipolja]] | [[Pad Carigrada (1453)|Opsada Kostantinopole]] | [[Opsada Kroje]]{{za}}{{tick|13}} | [[Kroja]] | [[Skenderbeg]] | [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]] | [[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] | [[Mohačka bitka]] | [[Bitka kod Sigeta|Opsada Sigeta]] | [[Bitka kod Lepanta]] | <br/> [[Opsada Beča 1683.|Druga psada Beča]] | [[Bitka kod Sente]] | [[Bitka kod Petrovaradina]] | <br/> [[Prvi srpski ustanak]] | [[Drugi srpski ustanak]] | [[Ali-paša Janjinski]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ali-paša Rizvanbegović]] | [[Veliki bosanski ustanak]] | [[Grčki rat za nezavisnost|Grčka revolucija]] | [[Bosansko-hercegovački ustanak]] | [[Albanski ustanak 1912.|Albanski ustanak]] | <br/> [[Arhitektura]]: [[Hovsep Aznavur]] | [[Kolyu Ficheto]] | [[Mimar Kasemi]] | [[Kegham Kavafyan]] | [[Mimar Kemaleddin]] | [[Sarkis Lole]] | [[Antoine Ignace Melling]] | [[Mimar Hayruddin]] | [[Matrakçı Nasuh]] | [[Xenophon Paionidis]] | [[Sedefkar Mehmed Agha]] | [[Atik Sinan]] | [[Mimar Sinan]] | [[Vedat Tek]] | [[Alexander Vallaury]] | [[Krikor Amira Balyan]] | [[Garabet Amira Balyan]] | [[Nigoğayos Balyan]] | [[Sarkis Balyan]] | <br/> [[Osmansko Carstvo]] | [[Hronologija Osmanskog carstva]] | [[Neoosmanizam]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Veliki vezir]] {{tick|13}} | [[Abdülcelil Levni]] | [[Joseph von Hammer-Purgstall]] </small> ==Geografija i ostalo== <small> [[Popis gradova u Turskoj]] {{tick|13}} | Kategorija:Gradovi u Turskoj | '''[[Istanbul]]''' | '''[[Amasya]]''' | '''[[Manisa]]''' | [[Sredozemno more]] | [[Arnavutköy]] | [[Izmir]] | [[Ankara]] | [[Bursa]] | [[Adana]] | [[Gaziantep]] | [[Antalya]] | [[Diyarbakır]] | [[Söğüt]] | [[İznik]] | [[İzmit]] | [[Mersin]] | [[Van]] | [[Kayseri]] | [[Üsküdar]] | [[Sinop]] | [[Trabzon]] | [[Şanlıurfa]] | [[Malatya]] | [[Kahramanmaraş]] | [[Samsun]] | [[Gebze]] | [[Antiohija|Antakya]] | [[Tokat]] | [[Jedrene]] | [[Fetihiye]] | [[Denizli]] | [[Pamukkale]] | [[Bodrum]] | [[Çeşme]] | [[İskenderun]] | [[Karaman]] | [[Osmaniye]] | [[Kars]] | [[Rize]] | [[Erzincan]] | [[Aksaray]] | [[Merzifon]] | [[Kütahya]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Strata Diocletiana]] | [[Kültepe|Kaneš]] | [[Tarhuntassa]] | [[Hattusa]] | [[Poluotok Teke]] {{za}} {{tick|13}} | [[Arnavutköy (okrug)]] {{za}} | [[Anatolska ploča]] | [[Anatolija]] | [[Ararat]] | [[Beşiktaş]] | [[Galata|Karaköy]] | [[Beyoğlu|Pera]] | [[Maslak]] | [[Levent]] | [[Rumelija]] | [[Dardaneli]] | [[Bosfor]] | [[Zlatni rog]].<br/> [[Bajazitova džamija]] | [[Edirnekapı]] | [[Yenikapı]] | [[Yedikule]] (''Yaldızlıkapı'', ''Altınkapı'', ''Porta Aurea'')<br/> [[Selimija]] | [[Bursa]] | [[Cumalıkızık]] | [[Safranbolu]] | [[Diyarbakırska tvrđava]] | [[Hevselski vrtovi]] | [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]] | [[Hattusa]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Sulejmanije džamija]] | [[Kuşadası]] | <br/> [[Letoon]] | [[Arslantepe]] | [[Afrodizija]] | [[Ani (grad)|Ani]] | [[Ksantos]] | [[Çatalhöyük]] | [[Nemrut]] | [[Ararat]] | [[Efes]] | [[Göbekli Tepe]] | [[Hijerapolis]] | [[Pamukkale]] | [[Hipodrom u Carigradu]] | [[Aja Sofija]] | [[Milet]] | [[Pergam]] | [[Kos (otok)|Kos]] | [[Santorini]] | [[Minojska erupcija]] | [[Eresos]] | [[Sinop]] | [[Lampsak]] | [[Kizik]] | [[Tars]] | [[Bitinija]] | [[Pont]] | [[Trakija]] | [[Alkej]] | <br/> [[Hatun]]{{za}} | [[Aja Sofija]] | [[Biblioteka Celsa]] | [[Džamija sultana Ahmeta|Sultanahmetova džamija]] | [[Džamija Bajazita I.|Yildirimova džamija]] | [[Göreme]] | [[Pergamska biblioteka]] | [[Wilusa]] ili [[Troja]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Harem]] | [[Hipodrom u Carigradu|Konstantinov hipodrom]] | [[Zmijski stub]] | [[Yedikule]] | [[Dolmabahçe Saraj]] | [[Kula Galata]] {{za}}{{tick|13}}| [[Zelena grobnica]] | <br/> '''[[Turski jezik]]''' | [[Turska]] | [[Turkijski jezici]] | [[Staroanatolski turski jezik]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Oguzi]] {{za}} </small> ==Politika i povijest 19. i 20. stoljeća:== <small> '''[[Tanzimat]]''' | [[Nahda]] | [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turski rat]] | [[Sanstefanski mir]] | '''[[Mlade Osmanlije]]''' {{za}} {{tick|13}} | '''[[Mladoturci]]''' | [[Panturkizam]] | [[Kolonijalizam]] | <br/> [[Prvi balkanski rat]] i [[Drugi balkanski rat]] | [[Prvi svjetski rat]] | [[Armenski genocid]] | [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Grčko-turski rat]] | '''[[Turski rat za nezavisnost|Turska revolucija]]''' | <br/> '''[[Kemal Atatürk]]''' | [[İsmet İnönü]] | [[Kemalizam]] {{za}} | '''[[Ataturkove reforme]]''' | [[Sporazum u Sèvresu]] | [[Velika narodna skupština Turske]] {{za}} | [[Republikanska narodna stranka|Stranka CHP]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] (1934) {{za}} {{tick|13}} | <br/> [[Adnan Menderes]] | [[Celal Bayar]] | [[Cemal Gürsel]] | [[Fahri Korutürk]] | [[Kenan Evren]] | [[Süleyman Demirel]] | [[Sivi vukovi]] | [[Abdullah Çatlı]] | [[Alparslan Türkeş]] | [[Državni udar u Turskoj]] | [[Državni udar u Turskoj 1960.|Državni udar 1960.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|Državni udar 1971.]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.|Državni udar 1980.]] | [[Navodni državni udar u Turskoj 1993.|Državni udar 1993.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1997.|Državni udar 1997.]] | [[Državni udar u Turskoj 2016.|Državni udar 2016.]] | [[Millî Görüş]] | <br/> [[Necmettin Erbakan]] | [[Recep Tayyip Erdoğan]] | [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka AKP]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.]] | ''[[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske|Ugovor o gastarbajterima]]'' {{za}} | </small> ==[[Stil]]== <small> [[Anti-heroj]] | [[Ašik]] | [[Biografija]] | [[Divan (književnost)]] {{za}} | [[Divan (razvrstavanje)]] {{za}} | [[Gazel]] | [[Hadis]] | [[Hagiografija]] | [[Hikaye]] {{za}} | [[Historiografija]] | [[Kaligrafija]] | [[Kaside]] | [[Makam]] | [[Mawize]] | [[Mesnevija|Mesnevi]]{{tick|13}} | [[Metrika]] | [[Muhammes]] | [[Münacaat]] | [[Muraba]] | [[Müstezat]] | [[Naat]] | [[Nasib (književnost)|Nasib]] | [[Novela]] | [[Oda]] | [[Parodija]] | [[Poezija]] | [[Pripovijetka]] | [[Roman]] | [[Satira]] | [[Stih]] | [[Teatar sjena]] | [[Tughra]] | [[Tuyugh]] | [[Putopis]] | </small> == Šablon:Turska književnost == Nacrt za '''[[Šablon:Turska književnost]]''' : <br/> {{Navbox | basestyle = background:#e20e0e;color:#fff;{{box-shadow border|a|black|1px}} | name = Turska književnost | title = [[:Turska književnost|{{color|white|Turska književnost}}]] | image = <!-- [[Datoteka:*]] --> | bodyclass = hlist | state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> | group1 = Turkijsko doba | list1 = * [[Mahmud al-Kašgari]] * [[Jusuf Has Hadžib]] * ''[[Kutadgu Bilig]]'' * ''[[Dede Korkut]]'' |group2 = Osmanska književnost |list2 = {{Navbox|child|evenodd=swap | group1 = Rano–osmansko doba | list1 = * [[Šeik Edebali]] * [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]] * [[Darir]] * [[Ibn Arabi]] * ''[[Osmanov san]]'' * [[Rumi]] * [[Sultan Valad]] * [[Ašik-paša|Aşık Paşa]] * [[Yunus Emre]] | group2 = Zlatno doba | list2 = * [[Mahmud-paša Anđelović|Adni]] * [[Ali Şir Nevai]] * [[Sultan Cem]] * [[Nešri|Neşrî]] * [[Kemalpaşazade]] * [[Priştineli Mesihi|Mesihi]] * [[Suzi Çelebi]] * [[Uzun Firdevsi]] * [[Guvahi|Güvahî]] * [[Revani]] * [[Hayâlî]] * [[Zati]] * [[Mihri Hatun]] | group3 = Suton | list3 = * [[Nefi]] * [[Abdullah Bosnevi]] * [[Evliya Çelebi]] * [[Seyyid Vehbi]] * [[Mehmed Raşid]] * [[Osman-aga Temišvarski|Temeşvarlı Osman Ağa]] | group4 = Opadanje | list4 = * [[Ibrahim Muteferika]] * [[Şeyh Galip]] * [[Sami Frashëri]] * [[Namık Kemal]] }} | group3 = Republikansko doba | list3 = * [[Selma Rıza]] * [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]] * [[Sabahattin Ali]] * [[Bilge Karasu]] * [[Yılmaz Güney]] * [[Füruzan]] * [[Mehmet Eroğlu]] * [[Orhan Pamuk]] * [[Elif Şafak]] * [[Duran Çetin]] * [[Sine Ergün]] * [[Seyhan Kurt]] }}<noinclude> [[Kategorija:Književni šabloni]] <noinclude> ==Alati== {| class="wikitable" |- style="background:*ccf;" |- | <small> * <nowiki>[[Kategorija:Filozofski romani]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Šabloni po strukama]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Jezični šabloni]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_book]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_AV_media]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_conference]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_encyclopedia]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_magazine]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_map]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_news]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_podcast]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_web]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_thesis]]</nowiki> <nowiki>{{cite web |url= |title= |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=01. 01. 1900 |quote=}} </ref></nowiki><br/> <nowiki>{{cite book|last= |first= |year= |title= |url= |location= |publisher= |pages= |ref = }}</nowiki><br/> <nowiki><ref name="abc"></nowiki><br/> <nowiki><ref name="abc"/></nowiki><br/> </small> |} * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Accueil Commons] == Nagrade == {| style="float: left; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" |- |{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | <gallery>Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br>Za albanske, turske i druge književne teme [[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</center></gallery> |{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} |} {{clear}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Izvori]] {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P [[Kategorija:User sh]] q1j93lbokc4f668cralctbsc2ln05i3 41260678 41260669 2022-07-31T18:15:57Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] od kojih su neki <del>357 (tj. 0,07%)</del> 369 (0,08%) [[Wikipedia:Izabrani članci|izabrani]]. <br/> 11.05.2022: 390 izabranih; ukupno 456.578 članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. <br/> ==Rabota== <small> * ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' * [[Johann Wolfgang von Goethe|Jovan Vukohod Gothe]] iz [[Frankfurt am Main|Frankonovurda]] * [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]] * [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] {{za}} * [[Smederevo|Semendire]] * [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] {{za}} i [[Turcizam]] * [[Giacomo Leopardi]] {{za}} * [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] * [[Turski jezik]] * [[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]] | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] </small> ==Turska književnost== <small> * '''[[Turska književnost]]''' * <nowiki>[[Kategorija:Turska književnost]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Turski pisci]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Turski pjesnici]]</nowiki> * [[Arapska poezija]] ; [[Perzijska književnost]] ;[[Arapska književnost]] ; [[Kuran]] ::: [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]] | [[Firdusi]] (''[[Šahname]]'') | [[Sanai]] (''Hakim Abul-Madžd Madždud ibn Adam Sanai Gaznavi'') | [[Atar Nišapuri]] | [[Sadi]] (''[[Bostan (Sadi)|Bostan]]'', ''[[Golestan (Sadi)|Golestan]]'') | [[Nezami Gandžavi]] | [[Omar Hajjam]] | [[Abu Said]] (1350-1335) | [[Baba Taher]] | [[Baba Afzal]] (''Afdal al-Din Kashani'') | [[Al-Mutanabi]] | [[Imrul Kajs]] | [[Adi Ibn Zayd]] | [[Al-Hansa]] | [[Samaval ibn Adiya]] (''Samaw al ibn Adiya'') | [[Ibn Batuta]] | [[Al-Džahiz]] | [[Al-Tabari]] | [[Rabija od Basre]] | [[al-Hariri]] {{za}} | [[Al-Gazali]] | [[Ibn Quzman]] | [[Jakut al-Hamavi]] | [[Ibn Khallikan]] | [[Halil Džubran]] | [[Rudaki]] | [[Farohi]] | [[Ibn Rušd]] | [[Ibn Sina]] * [[Religija]] : [[Sufizam]] * <nowiki>[[Kategorija:Mitološki arhetipovi]]</nowiki> </small> ___________________________________ <small> * [[Lütfi Paşa]] * [[Aşık Çelebi]] * [[Mehmet Fuad Köprülü]] * [[Mehmet Köprülü]] * [[Junus-paša]] * [[Safija Sultanija]] </small> ___________________________________ <small> * sultan [[Mustafa III]] (1717–1774, vlad. 1757–21. i januar 1774) * sultan [[Selim III]] (1761–1808, vlad. 1789–1807) * sultan [[Murat IV]] (1612–1640, vlad. 1623–1640) * sultan [[Osman II]] (1604–1622, vlad. 1618–1622) * sultan [[Ahmed I]] (1590–1617, vlad. 1603–1617) * sultan [[Sulejman I]] (1494–1566, vlad. 1520–1566) * sultan [[Selim I]] (1470–1520, vlad. 1512–1520) * sultan [[Bajazid II]] (1447–1512, vlad. 1481–1512) </small> ___________________________________ ==Turska književnost (nastavak)== <small> * [[Mahmud al-Kašgari]] (1008-1105) {{tick|13}} * [[Jusuf Has Hadžib]] (+1085?) {{tick|13}} : ''[[Kutadgu Bilig]]'' (1069/70.) {{tick|13}} * [[Šeik Edebali]] (1206–1326) {{za}} {{tick|13}} * [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]] (1351–1422) {{za}} (nedostaje izvora ; slika turbeta ; A. Bom.) * proširenje : [[Darir]] (14. stolj.) {{za}} {{tick|13}}, [[Ebul Hasan Bekri]], [[Ibn Arabi]] * ''[[Osmanov san]]'' (''Osman Gazi'nin rüyası'') {{za}} (malo preciznije u izvorima ; kategorije) * '''[[Rumi]]''' * [[Hacı Bektaş-ı Veli]] (1209-1271) * '''[[Sultan Valad]]''' (1226-1312) {{za}} * [[Ašik-paša|Aşık Paşa]] (1272-1333) * [[Yunus Emre]] (1238-1321) {{za}} {{tick|13}} * [[Imadadin Nasimi|Imādud-Dīn Nasīmī]] (1369-1417) * [[Ahmed Bican Yazıcıoğlu]] (?–1466) * [[Aşıkpaşazade|Âşıkpaşazâde]] (oko 1400–1484) * [[Mahmud Paša Abogović|Adni]] (1420-1474) {{tick|13}} * [[Ahmed Paşa]] (1426-1497) * [[Zeynep Hatun]] (1430?-1474) * [[Ali Şir Nevai]] (1441-1501) {{za}} * [[Sultan Cem]] (1459-1495) {{tick|13}} * [[Suzi Çelebi]] (oko 1455-1524) {{za}} * ''[[Dede Korkut]]'' {{za}} (dodati) * [[Nešri]] (oko 1450-1520) (klica) * [[Uzun Firdevsi]] (1453-1512){{za}} (proširiti) * [[Latifi|Latîfî]] (16. stoljeće) * [[Guvahi|Güvahî]] (um. 1526) {{za}} (klica) * [[Afitabi]], [[Makami]], [[Munirî]] * [[Kemalpaşazade]] (1469-1534) {{za}} (puno toga nedostaje...) * [[Priştineli Mesihi]] (1470-1512) {{za}} {{tick|13}} * [[Zati]] (1471-1546) {{za}} (nedostaje izvora...) * [[Revani]] (1475-1524) {{za}} {{tick|13}} * [[Isa Necati]] (fl. 1480-1509) * [[Lütfi Paşa]] (1488-1564) * '''[[Fuzuli]]''' (1495-1556) * [[Taşlıcalı Yahya]] (1498-1582) * [[Seydi Ali Reis]] (1498–1563) * [[Hayali]] (c. 1500 – 1557) {{za}} (izvori, još podataka, djela) * [[Mihri Hatun]] (1460 - 1506) {{za}} (dopuniti) * [[Ali Çelebi]] (1510-1572) * [[Dukakinoğlu Ahmed]] (1514-1515) * '''[[Aşık Çelebi]]''' (1520-1572) * '''[[Baki (pisac)|Bâḳî]]''' (1526-1600) * [[Gelibolulu Mustafa Ali]] (1541–1600) * [[Hubbi Hatun]] (fl. 1550-1590) * [[K̲h̲ayali Mehmed Bey]] (+1556) * [[Nefi]] (1572-1636) {{za}} * [[Abdullah Bosnevi]] (1584–1644) {{za}} {{tick|13}} (dopuniti) * '''[[Evlija Čelebija|Evliya Çelebi]]''' (1611-1685) : ''[[Seyahatname]]'' {{za}} * [[Katip Çelebi]] (1609-1657) * [[Mustafa Naima|Naîmâ]] (1655-1716) * [[Sari Mehmet Paša]] (1656-1717) * [[Neşati]] (+1674) * [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] (oko 1670–1732) * [[Mehmed Raşid]] (1670–1735) {{za}} * [[Osman-aga Temišvarski]] (1671-1725) * [[Seyyid Vehbi]] (1674-1736) {{za}} (nedostaje izvora) * [[Ibrahim Muteferika]] (1674—1745) {{za}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) * ''[[Karađoz|Karađoz i Hadživat]]'' (''Karagöz ve Hacivat'') * ''[[Nasredin hodža]]'' * ''[[Keloğlan]]'' {{za}} * [[Nezim Frakulla]] (oko 1680–1760), [[Sulejman Naibi]], [[Hasan Zyko Kamberi]], [[Shahin Frashëri]], [[Dalip Frashëri]] ([[Bejtadži]]) * [[Ahmed Ibrahim Resmi]] (1700-1780) * [[Aziz Efendi]] (1749-1798) * '''[[Şeyh Galip|Şeyh Gâlib]]''' (1757-1799) {{za}} (nedostaju izvori) * [[Umihana Čuvidina]] (oko 1794 - oko 1870) * [[Ahmed Cevdet Paşa]] (1822-1895) * [[Ibrahim Şinasi]] (1826 – 1871) * [[Sami Frašeri]] (1850-1904) {{tick|13}} (nedostaje podataka, izvora i preciznosti) * [[Ahmet Mithat]] (1844-1912), turski roman * [[Namik Kemal]] (1840-1888) {{za}} (nedostaje izvora) * [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] (1849 – 1913) * [[Bursali Mehmet Tahir]] (1861 – 1925) * [[Halid Ziya Uşaklıgil]] (1866 – 1945) * [[Mehmet Akif Ersoy]] (1873–1936): ''[[Safahat]]'' (1911-1933) * [[Ömer Seyfettin]] (1884-1920) * [[Mehmet Fuad Köprülü]] (1890-1966) * [[Ismail Habip Sevük]] (1892-1954) * [[Recaizade Mahmud Ekrem]] (1847-1913) * [[Selma Rıza]] (1872—1931) {{za}} * [[Ziya Gökalp]] (1876-1924) * [[Halide Edib Adıvar]] (1884 – 1964) * [[Yahya Kemal Beyatlı]] (1884–1958) * [[Mithat Cemal Kuntay]] (1885 - 1956) * [[Cevat Şakir Kabaağaçlı]] (1886 – 1973) * [[Abdülhak Şinasi Hisar]] (1887 – 1963) * [[Refik Halit Karay]] (1889 – 1965) * [[Reşat Nuri Güntekin]] (1889 – 1956) * '''[[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]]''' (1889-1974) {{za}} {{tick|13}} * [[Ahmet Faruk Çamlıbel]] (1898–1973) * [[Peyami Safa]] (1899–1961) * [[Ruşen Eşref Ünaydın]] (1892–1959) * [[Falih Rıfkı Atay]] (1894–1971) * [[Mladoturci|Genç Türkler]] (1908-1922) i [[Mladoturska revolucija]] * '''[[Nazım Hikmet]]''' (1902-1963) * [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] (1901-1962) * '''[[Sait Faik Abasıyanık]]''' (1906 – 1954) * [[Sabahattin Ali]] (1907 – 1948) {{za}} * [[Irfan Orga]] (1908-1970) * [[Ahmet Muhip Dıranas]] (1909–1980) * [[Kemal Tahir]] (1910 – 1973) * '''[[Orhan Kemal]]''' (1914 – 1970) * [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] (1914 – 2008) * ''[[Garip]]'' : [[Orhan Veli]] (1914 – 1950), [[Oktay Rifat]] (1914 – 1988), [[Melih Cevdet]] (1915 – 2002) * '''[[Tevfik Fikret]]''' (1867-1915) * [[Yusuf Atılgan]] (1921 – 1989) * [[Vüs'at Orhan Bener]] (1922 - 2005) * '''[[Yaşar Kemal]]''' (1923-2015) * [[Fakir Baykurt]] (1929 – 1999) * [[Adalet Ağaoğlu]] (1929 – 2020) * [[Bilge Karasu]] (1930 - 1995) {{za}} {{tick|13}} * [[Furuzan Yerdelen]] (1932) {{za}} (nedostaju izvori, stilski je drven clanak) * [[Oguz Atay|Oğuz Atay]] (1934-1977) * [[Yılmaz Güney]] (1937-1984) {{tick|13}} * [[Zeynep Oral]] (1946) * [[Zülfü Livaneli]] (1946) * [[Mehmet Eroğlu]] (1948) {{za}} {{tick|13}} * [[Fethiye Cetin]] (1950) {{za}} * [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovac]] '''[[Orhan Pamuk]]''' (1952) * [[Tarık Günersel]] (1953) * [[Murathan Mungan]] (1955) * [[Latife Tekin]] (1957) * [[Ayşe Sarısayın]] (1957) * [[Hasan Ali Toptaş]] (1958) * [[İhsan Oktay Anar]] (1960) * [[Dikmen Gürün]] (1961) * [[Duran Çetin]] (1964) {{za}} (klica...) * [[Mehmet Murat İldan]] (1965) * [[Burhan Sönmez]] (1965) * [[Elif Šafak|Elif Şafak]] (1971) {{tick|13}} (dopuniti bio, popraviti stil teksta) * [[Seyhan Kurt]] (1971) {{za}} (izvori...) * [[Murat Uyurkulak]] (1972) * [[Çiler İlhan]] (1972) * [[Birgül Oğuz]] (1981) * [[Sine Ergün]] (1982) {{za}} {{tick|13}} </small> ==Osmanska povijest== <small> * [[Mehmed II]] | [[Sulejman I]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | * [[Spisak sultana Osmanskog carstva|Spisak sultana]]{{tick|13}} | [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Spisak sadrazama]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva|Spisak sultanija]] {{tick|13}}{{tick|13}} (izvori...) * <nowiki>[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]</nowiki> * [[Hronologija Osmanskog carstva]] | * [[Osman I]] | [[Orhan]] | [[Dursun Fakih]] | * [[Osmanska vojska]] | [[Danak u krvi|devşirme]] | [[Janjičari]] | [[Sejmeni]] | [[Spahija]] | [[Akindžije]] | [[Bašibozuk]] | * [[Doba lala]] {{za}} {{tick|13}} | * [[Mahmud-paša Anđelović|Veli Mahmud-paša]] | [[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] | [[Mustafa Fazıl Paşa]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Lala Mustafa-paša]] | [[Hajrudin Barbarosa]] | [[Ibrahim-paša Pargalija]] | [[Koča Sinan-paša]] | [[Hekimoglu Ali-paša]] | [[Čandarli Halil Hajredin-paša]] | [[Alejdin-paša]] | [[Zagan-paša]] | [[Sulejman Baltaoğlu]] | * [[Ćuprilići]] {{za}} {{tick|13}} | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{za}} {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{za}} {{tick|13}} {{tick|13}} | <br/> <br/> [[Bitka kod Mancikerta]] | [[Prvi križarski rat]] | [[Opsada Nikomedije]] | [[Bitka na Kosovu]] | [[Lazar Hrebeljanović]] | [[Bitka kod Nikopolja]] | [[Timur]] | [[Bitka kod Ankare|Bitka kod Ancyre]] | [[Osmanski interegnum]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)|Bitka kod Galipolja]] | [[Pad Carigrada (1453)|Opsada Kostantinopole]] | [[Opsada Kroje]]{{za}}{{tick|13}} | [[Kroja]] | [[Skenderbeg]] | [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]] | [[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] | [[Mohačka bitka]] | [[Bitka kod Sigeta|Opsada Sigeta]] | [[Bitka kod Lepanta]] | <br/> [[Opsada Beča 1683.|Druga psada Beča]] | [[Bitka kod Sente]] | [[Bitka kod Petrovaradina]] | <br/> [[Prvi srpski ustanak]] | [[Drugi srpski ustanak]] | [[Ali-paša Janjinski]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ali-paša Rizvanbegović]] | [[Veliki bosanski ustanak]] | [[Grčki rat za nezavisnost|Grčka revolucija]] | [[Bosansko-hercegovački ustanak]] | [[Albanski ustanak 1912.|Albanski ustanak]] | <br/> [[Arhitektura]]: [[Hovsep Aznavur]] | [[Kolyu Ficheto]] | [[Mimar Kasemi]] | [[Kegham Kavafyan]] | [[Mimar Kemaleddin]] | [[Sarkis Lole]] | [[Antoine Ignace Melling]] | [[Mimar Hayruddin]] | [[Matrakçı Nasuh]] | [[Xenophon Paionidis]] | [[Sedefkar Mehmed Agha]] | [[Atik Sinan]] | [[Mimar Sinan]] | [[Vedat Tek]] | [[Alexander Vallaury]] | [[Krikor Amira Balyan]] | [[Garabet Amira Balyan]] | [[Nigoğayos Balyan]] | [[Sarkis Balyan]] | <br/> [[Osmansko Carstvo]] | [[Hronologija Osmanskog carstva]] | [[Neoosmanizam]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Veliki vezir]] {{tick|13}} | [[Abdülcelil Levni]] | [[Joseph von Hammer-Purgstall]] </small> ==Geografija i ostalo== <small> [[Popis gradova u Turskoj]] {{tick|13}} | Kategorija:Gradovi u Turskoj | '''[[Istanbul]]''' | '''[[Amasya]]''' | '''[[Manisa]]''' | [[Sredozemno more]] | [[Arnavutköy]] | [[Izmir]] | [[Ankara]] | [[Bursa]] | [[Adana]] | [[Gaziantep]] | [[Antalya]] | [[Diyarbakır]] | [[Söğüt]] | [[İznik]] | [[İzmit]] | [[Mersin]] | [[Van]] | [[Kayseri]] | [[Üsküdar]] | [[Sinop]] | [[Trabzon]] | [[Şanlıurfa]] | [[Malatya]] | [[Kahramanmaraş]] | [[Samsun]] | [[Gebze]] | [[Antiohija|Antakya]] | [[Tokat]] | [[Jedrene]] | [[Fetihiye]] | [[Denizli]] | [[Pamukkale]] | [[Bodrum]] | [[Çeşme]] | [[İskenderun]] | [[Karaman]] | [[Osmaniye]] | [[Kars]] | [[Rize]] | [[Erzincan]] | [[Aksaray]] | [[Merzifon]] | [[Kütahya]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Strata Diocletiana]] | [[Kültepe|Kaneš]] | [[Tarhuntassa]] | [[Hattusa]] | [[Poluotok Teke]] {{za}} {{tick|13}} | [[Arnavutköy (okrug)]] {{za}} | [[Anatolska ploča]] | [[Anatolija]] | [[Ararat]] | [[Beşiktaş]] | [[Galata|Karaköy]] | [[Beyoğlu|Pera]] | [[Maslak]] | [[Levent]] | [[Rumelija]] | [[Dardaneli]] | [[Bosfor]] | [[Zlatni rog]].<br/> [[Bajazitova džamija]] | [[Edirnekapı]] | [[Yenikapı]] | [[Yedikule]] (''Yaldızlıkapı'', ''Altınkapı'', ''Porta Aurea'')<br/> [[Selimija]] | [[Bursa]] | [[Cumalıkızık]] | [[Safranbolu]] | [[Diyarbakırska tvrđava]] | [[Hevselski vrtovi]] | [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]] | [[Hattusa]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Sulejmanije džamija]] | [[Kuşadası]] | <br/> [[Letoon]] | [[Arslantepe]] | [[Afrodizija]] | [[Ani (grad)|Ani]] | [[Ksantos]] | [[Çatalhöyük]] | [[Nemrut]] | [[Ararat]] | [[Efes]] | [[Göbekli Tepe]] | [[Hijerapolis]] | [[Pamukkale]] | [[Hipodrom u Carigradu]] | [[Aja Sofija]] | [[Milet]] | [[Pergam]] | [[Kos (otok)|Kos]] | [[Santorini]] | [[Minojska erupcija]] | [[Eresos]] | [[Sinop]] | [[Lampsak]] | [[Kizik]] | [[Tars]] | [[Bitinija]] | [[Pont]] | [[Trakija]] | [[Alkej]] | <br/> [[Hatun]]{{za}} | [[Aja Sofija]] | [[Biblioteka Celsa]] | [[Džamija sultana Ahmeta|Sultanahmetova džamija]] | [[Džamija Bajazita I.|Yildirimova džamija]] | [[Göreme]] | [[Pergamska biblioteka]] | [[Wilusa]] ili [[Troja]] | [[Topkapi Saraj]] | [[Harem]] | [[Hipodrom u Carigradu|Konstantinov hipodrom]] | [[Zmijski stub]] | [[Yedikule]] | [[Dolmabahçe Saraj]] | [[Kula Galata]] {{za}}{{tick|13}}| [[Zelena grobnica]] | <br/> '''[[Turski jezik]]''' | [[Turska]] | [[Turkijski jezici]] | [[Staroanatolski turski jezik]] | [[Osmanski turski jezik]] | [[Oguzi]] {{za}} </small> ==Politika i povijest 19. i 20. stoljeća:== <small> '''[[Tanzimat]]''' | [[Nahda]] | [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turski rat]] | [[Sanstefanski mir]] | '''[[Mlade Osmanlije]]''' {{za}} {{tick|13}} | '''[[Mladoturci]]''' | [[Panturkizam]] | [[Kolonijalizam]] | <br/> [[Prvi balkanski rat]] i [[Drugi balkanski rat]] | [[Prvi svjetski rat]] | [[Armenski genocid]] | [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Grčko-turski rat]] | '''[[Turski rat za nezavisnost|Turska revolucija]]''' | <br/> '''[[Kemal Atatürk]]''' | [[İsmet İnönü]] | [[Kemalizam]] {{za}} | '''[[Ataturkove reforme]]''' | [[Sporazum u Sèvresu]] | [[Velika narodna skupština Turske]] {{za}} | [[Republikanska narodna stranka|Stranka CHP]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] (1934) {{za}} {{tick|13}} | <br/> [[Adnan Menderes]] | [[Celal Bayar]] | [[Cemal Gürsel]] | [[Fahri Korutürk]] | [[Kenan Evren]] | [[Süleyman Demirel]] | [[Sivi vukovi]] | [[Abdullah Çatlı]] | [[Alparslan Türkeş]] | [[Državni udar u Turskoj]] | [[Državni udar u Turskoj 1960.|Državni udar 1960.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|Državni udar 1971.]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.|Državni udar 1980.]] | [[Navodni državni udar u Turskoj 1993.|Državni udar 1993.]] | [[Vojni memorandum u Turskoj 1997.|Državni udar 1997.]] | [[Državni udar u Turskoj 2016.|Državni udar 2016.]] | [[Millî Görüş]] | <br/> [[Necmettin Erbakan]] | [[Recep Tayyip Erdoğan]] | [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka AKP]] | [[Državni udar u Turskoj 1980.]] | ''[[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske|Ugovor o gastarbajterima]]'' {{za}} | </small> ==[[Stil]]== <small> [[Anti-heroj]] | [[Ašik]] | [[Biografija]] | [[Divan (književnost)]] {{za}} | [[Divan (razvrstavanje)]] {{za}} | [[Gazel]] | [[Hadis]] | [[Hagiografija]] | [[Hikaye]] {{za}} | [[Historiografija]] | [[Kaligrafija]] | [[Kaside]] | [[Makam]] | [[Mawize]] | [[Mesnevija|Mesnevi]]{{tick|13}} | [[Metrika]] | [[Muhammes]] | [[Münacaat]] | [[Muraba]] | [[Müstezat]] | [[Naat]] | [[Nasib (književnost)|Nasib]] | [[Novela]] | [[Oda]] | [[Parodija]] | [[Poezija]] | [[Pripovijetka]] | [[Roman]] | [[Satira]] | [[Stih]] | [[Teatar sjena]] | [[Tughra]] | [[Tuyugh]] | [[Putopis]] | </small> == Šablon:Turska književnost == Nacrt za '''[[Šablon:Turska književnost]]''' : <br/> {{Navbox | basestyle = background:#e20e0e;color:#fff;{{box-shadow border|a|black|1px}} | name = Turska književnost | title = [[:Turska književnost|{{color|white|Turska književnost}}]] | image = <!-- [[Datoteka:*]] --> | bodyclass = hlist | state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> | group1 = Turkijsko doba | list1 = * [[Mahmud al-Kašgari]] * [[Jusuf Has Hadžib]] * ''[[Kutadgu Bilig]]'' * ''[[Dede Korkut]]'' |group2 = Osmanska književnost |list2 = {{Navbox|child|evenodd=swap | group1 = Rano–osmansko doba | list1 = * [[Šeik Edebali]] * [[Sulejman Čelebija (pjesnik)|Sulejman Čelebija]] * [[Darir]] * [[Ibn Arabi]] * ''[[Osmanov san]]'' * [[Rumi]] * [[Sultan Valad]] * [[Ašik-paša|Aşık Paşa]] * [[Yunus Emre]] | group2 = Zlatno doba | list2 = * [[Mahmud-paša Anđelović|Adni]] * [[Ali Şir Nevai]] * [[Sultan Cem]] * [[Nešri|Neşrî]] * [[Kemalpaşazade]] * [[Priştineli Mesihi|Mesihi]] * [[Suzi Çelebi]] * [[Uzun Firdevsi]] * [[Guvahi|Güvahî]] * [[Revani]] * [[Hayâlî]] * [[Zati]] * [[Mihri Hatun]] | group3 = Suton | list3 = * [[Nefi]] * [[Abdullah Bosnevi]] * [[Evliya Çelebi]] * [[Seyyid Vehbi]] * [[Mehmed Raşid]] * [[Osman-aga Temišvarski|Temeşvarlı Osman Ağa]] | group4 = Opadanje | list4 = * [[Ibrahim Muteferika]] * [[Şeyh Galip]] * [[Sami Frashëri]] * [[Namık Kemal]] }} | group3 = Republikansko doba | list3 = * [[Selma Rıza]] * [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]] * [[Sabahattin Ali]] * [[Bilge Karasu]] * [[Yılmaz Güney]] * [[Füruzan]] * [[Mehmet Eroğlu]] * [[Fethiye Cetin]] * [[Orhan Pamuk]] * [[Elif Şafak]] * [[Duran Çetin]] * [[Sine Ergün]] * [[Seyhan Kurt]] }}<noinclude> [[Kategorija:Književni šabloni]] <noinclude> ==Alati== {| class="wikitable" |- style="background:*ccf;" |- | <small> * <nowiki>[[Kategorija:Filozofski romani]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Šabloni po strukama]]</nowiki> * <nowiki>[[Kategorija:Jezični šabloni]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_book]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_AV_media]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_conference]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_encyclopedia]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_magazine]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_map]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_news]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_podcast]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_web]]</nowiki> * <nowiki>[[https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Cite_thesis]]</nowiki> <nowiki>{{cite web |url= |title= |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=01. 01. 1900 |quote=}} </ref></nowiki><br/> <nowiki>{{cite book|last= |first= |year= |title= |url= |location= |publisher= |pages= |ref = }}</nowiki><br/> <nowiki><ref name="abc"></nowiki><br/> <nowiki><ref name="abc"/></nowiki><br/> </small> |} * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Accueil Commons] == Nagrade == {| style="float: left; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" |- |{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | <gallery>Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''</br>Za albanske, turske i druge književne teme [[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</center></gallery> |{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} |} {{clear}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Izvori]] {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P [[Kategorija:User sh]] ajfu3fw1c3jifwc7gvzvw19kmr1fmhf 4 4670393 41260729 41254302 2022-08-01T11:43:01Z Edgar Allan Poe 29250 /* Komentari */ wikitext text/x-wiki ==Januar/Siječanj== S obzirom na činjenicu da se već neko vrijeme "mučimo" s pronalaskom izabranih članaka jer je aktivnost znatno opala i manje je novih, kvalitetnih tekstova, a na tragu ranijeg Igorovog prijedloga, smanjit ću broj izabranih po mjesecu s 3 na 2, koji će, svaki, stajati po pola mjeseca. Ukoliko itko od kolega ima ikakvih komentara, oni su dobrodošli, ali trenutno mi se čini da je ovo najpraktičnija solucija. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:15, 2 novembar 2021 (CET) ===1. - 15.=== ==== [[Neptun (planeta)]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== Članak se mora proširiti. [[Korisnik:Frontfrog|Frontfrog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Frontfrog|razgovor]]) 17:17, 18 novembar 2021 (CET) ===16. - 31.=== ==== [[Ishrana u staroj Grčkoj]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(januar/siječanj 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Neptun (planeta)]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Ishrana u staroj Grčkoj]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Februar/Veljača== ===1. - 15.=== ==== [[Teatar u starom Rimu]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 28.=== ==== [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(februar/veljača 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Teatar u starom Rimu]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 28. |- | style="text-align: left;"| [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Mart/Ožujak== ===1. - 15.=== ==== [[Džemaludin Čaušević]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(mart/ožujak 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Džemaludin Čaušević]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==April/Travanj== ===1. - 15.=== ==== [[Harry S. Truman]] ==== Radi se o mom autorskom tekstu, tako da pravilo o "drugim Wikipedijama" ne treba primjenjivati --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:26, 2 februar 2022 (CET) =====Za===== {{za}} Apsolutno! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:54, 4 mart 2022 (CET) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Mulholland Drive (film)|''Mulholland Drive'' (film)]] ==== =====Za===== {{za}} Bez primedbi. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:56, 4 mart 2022 (CET) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(april/travanj 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Harry S. Truman]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Mulholland Drive (film)|''Mulholland Drive'' (film)]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Maj/Svibanj== ===1. - 15.=== ==== [[Estonski rat za nezavisnost]] ==== =====Za===== {{za}} Odličan članak, pratio sam ga kako je nastajao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:55, 4 mart 2022 (CET) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[EHF Euro 2022.]] ==== =====Za===== {{za}} I ovaj sam pratio kako se razvijao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:56, 4 mart 2022 (CET) =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Hronologija Osmanskog carstva]] ==== =====Za===== =====Protiv===== #{{protiv}} --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:44, 15 mart 2022 (CET) =====Komentari===== Što tačno nedostaje: * Izvori! :O * Dodati podataka tako da točka gledišta bude carstvo osmanske dinastije a da podaci po moguće budu višestrani i da obuhvaćaju cjelokupno tijelo od istorijskog organizma zvanog «Osmansko carstvo». * Slike: članak koji je zapravo hronologia i ima strukturu liste, bilo bi dobro obogatiti sa slikama jer – kao što su [[Ikonodulstvo|stariji]] znali – slika pomaže razumijevanju. Dakle, slikovite ali upečatljive slike koje prate tekst. * Ortografija: ima još puno mrlja, treba jedan pregled pravopisa (i sintakse) (i morfologije) (i leksika). * Ne bih stvarao tabelu kao što je na engleskom članku. Jeste da izgleda ljepše, ali je teži za uređivati za početnike. Teşekkür :) --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13:00, 15 mart 2022 (CET) :Članak trenutno ne udovoljava kriterijima. Nema uvodnog teksta, nema teksta općenito. Nema referenci i sve skupa još uvijek nije spremno za izabrani. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:44, 15 mart 2022 (CET) ::Dodao sam uvod i nekoliko referenci. Bit će ih još... Što se tiče nedostatka teksta, ima još puno posla ali želim ipak naglasiti da je članak jedna «hronologija» a hronologiji je potrebno da bude sintetična, da sadrži sve glavne događaje, da se drži hronološkog redoslijeda i da su datumi i podaci točni. Zbog gore navedenog principa kratkosti, proširena objašnjenja sam odlučio staviti u sekciju «Bilješke», stoga članak neće moći zapravo imati jedan «tekst» (hronologija ne pripovijeda nego slaže događaje, jelde). A, mislim, ako svi članci mogu potencijalno biti izabrani, onda može i jedna hronologija. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18:33, 15 mart 2022 (CET) :::Nije problem u samom tipu teksta, dakle kronologija kao takva svakako može biti izabrana. Problem je što ovaj konkretan članak još uvijek ne udovoljava kriterijima za izbor po mom mišljenju. Sam si rekao "ima još puno posla" - kad taj posao bude gotov, onda se članak može nanovo kandidirati (nema moratorija kod nas :D) i vjerujem da će biti izabran :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:25, 18 mart 2022 (CET) ==== [[Merkur]] ==== =====Za===== #{{za}} - Samo dodati šablon za planete i može, što se mene tiče --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:31, 18 mart 2022 (CET) =====Protiv===== =====Komentari===== S obzirom na činjenicu da imamo dva članka s jednakim brojem glasova, članak [[Merkur]] će - jer je kasnije predložen - biti prebačen za prvi polovicu sljedećeg mjeseca kao izabrani članak. To znači da za lipanj glasujemo samo za jedan članak --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 2 april 2022 (CEST) ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(maj/svibanj 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Estonski rat za nezavisnost]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[EHF Euro 2022.]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- | style="text-align: left;"| [[Hronologija Osmanskog carstva]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| '''Nije izabran''' |- | style="text-align: left;"| [[Merkur]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Jun/Lipanj== ===16. - 30.=== ==== [[Albanski jezik]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(jun/lipanj 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Albanski jezik]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Juli/Srpanj== ===1. - 15.=== ==== [[Divovska vidra]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Alfred Rosenberg]] ==== Bit će gotov do datuma --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 15:22, 6 maj 2022 (CEST) =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(juli/srpanj 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Divovska vidra]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Alfred Rosenberg]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> j3fkfmce0qidmywuoco746cggkkxs2c 2 4671486 41260661 41260555 2022-07-31T13:44:45Z Vipz 151311 /* Članci za EN Wikipediju */ wikitext text/x-wiki {{KorisnikPočetak}} {{#Babel:sh|en-3}}<div style="padding-left: 3px;"> <div style="text-align: center; font-size: small;">Ovlašćenja</div> {{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}} {{Korisnik:KO/Vraćač}} {{Korisnik:KO/Autopatroler}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Alatke</div> {{Korisnik:KO/Firefox}} {{Korisnik:KO/Linux}} {{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Mišljenja</div> {{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}} {{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}} {{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Wikiprojekti</div> {{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}} </div> {{KorisnikKraj}} Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je "ekspertiza" uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije. Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno. Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]]. ==Za uraditi== ===Potrebni članci=== * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]]) * [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]: ** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]]) ** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]]) ** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]]) ** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]]) * [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]]) * [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]]) ===Članci za EN Wikipediju=== * [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}} * [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] ===Potrebni šabloni=== * [[Šablon:Box-header]] za portale ===Korisne ekstenzije=== * [[:mw:Extension:Replace Text]] * [[:mw:Extension:RandomSelection]] * [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]] ===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije=== * [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]] * [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]] ===Stvoreni članci=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> * [[:Kategorija:Biografije]]: ** [[Staša Zajović]] ** [[Indira Bajramović]] ** [[Dušan Đurišić]] ** [[Rosie Stephenson-Goodknight]] * [[:Kategorija:Film]]: ** ''[[Tereza37]]'' * [[:Kategorija:LGBT]]: ** [[LGBT historija u Jugoslaviji]] * [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]: ** [[Vukajlija]] ** [[World Socialist Web Site]] * [[:Kategorija:Politika]] ** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]] * [[:Kategorija:Sport]]: ** [[Zagrebački hipodrom]] ** [[Hipodrom Beograd]] * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] ** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]] * Ostalo ** [[Panslavenske boje]] ** [[Panarapske boje]] ** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]] ** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]] ** [[Ostalgija]] </div> ==Podstranice== * [[Korisnik:Vipz/igralište]] * [[Korisnik:Vipz/transkluzija]] * [[Korisnik:Vipz/common.css]] * [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] (privremeno) == Nagrade == <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;"><!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--> {{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}} {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} </div> 6dqhraxpz5astlw52fduqkzxze7aya8 0 4673247 41260668 41260528 2022-07-31T15:47:49Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Firdusi}} '''Firdevsî''' (fl. [[15. vijek]]) bio je pjesnik, [[Turkologija|turkolog]] i [[Historiografija|historičar]] koji je živio u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i pripadao svestranom [[Aleviti|alevitsko]]-[[Bektaši|bektaškom]] redu. {{Infokutija pisac | ime = Uzun Firdevsî<br/><small>Firdevsî-i Rûmî</small><br/> | slika = | širina_slike = | opis = | datum_rođenja = [[1453.]] | mjesto_rođenja = [[Edincik (Bandırma)|Edincik]] ([[Bandırma]]) | datum_smrti = Datum nepoznat (poslije [[1512.]]) | mjesto_smrti = Mjesto nepoznato ([[Iran|Perzija]] ?) | zanimanje = | jezik = [[Osmanski turski jezik|Osmanski turski]] | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Süleymân-nâme-i Kebîr'' * * </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Puno važnih podataka o njegovom životu i djelima se nalazi u uvodu na [[Arapski jezik|arapskom]] u knjizi ''Süleymannâme'', koji je [[Mehmet Fuat Köprülü|Fuat Köprülü]] vidio u jednoj od istanbulskih knjižara<ref name="TDV"> {{tr icon}} {{cite web |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/firdevsi-uzun|title=MESIHI of Prishtina |last=Köprülü |first=Orhan |date= |website=https://islamansiklopedisi.org.tr |publisher= |accessdate=30. 07. 2022|quote=}} </ref>. Rođen je [[1453.]] godine u [[Edincik (Bandırma)|Edincik]]u, kao sin Hadži Genek-bega<ref name="TDV"/>. Njegov pradjed Gazi Genek-beg je bio u službi [[Rumski Sultanat|rumskog sultana]] [[Alaeddin Keykubad|Alaedina]] (rexit 1220–1237) i pridružio mu se kada je [[Osman I|Osman Gazi]] zauzeo [[Bilecik]] ([[1299.]])<ref name="TDV"/>. Firdevsijevo djetinjstvo je prošlo u [[Edincik (Bandırma)|Edinciku]]. Obrazovao se u [[Bursa|Bursi]] i u mladosti je pokazao interes za mnoge predmete poput vjerskih narativa, filozofije, poezije i medicine. Književno obrazovanje dobio je od pjesnika [[Melihî|Melihîja]], a [[Sufizam|sufističko]] obrazovanje od [[Abdullah İlahi|Abdullaha İlahija]]. Prema podacima koje smo dobili iz njegovih raznih djela, Firdevsi je proveo svoj život u Edinciku, [[Bursa|Bursi]], [[Manisa|Manisi]] i okolini, a jedno vrijeme je živio u [[Istanbul]]u<ref name="TDV"/>.<br/> Godine [[1472.]] je preveo ''[[Šahname]]'' perzijskog pjesnika [[Firdusi]]ja na [[Osmanski turski jezik|turski jezik]] i poklonio je djelo [[Mehmed II|Mehmedu Osvajaču]]. Rekavši da je ''Šahname'' dobro poznato djelo, sultan je predložio pjesniku da napiše knjigu o [[Solomon]]u ({{Šablon:Jez-tur|Süleyman}}).<br/> Firdevsi je pripremio ''Süleyman-nâme'' istražujući pisane izvore u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i [[Anadolija|Anadoliji]]. Poklonio je prvih šest tomova sultanu [[Mehmed II|Mehmedu]], koji mu je obećao nagradu na kraju djela, ali je Firdevsi nakon toga nastavio pisati djelo dok je sultan [[1481.]] umro. Sultan [[Bajazid II]] je također tražio primjerak djela i zamolio ga da nastavi s radom. Stoga je Firdevsi posvetio 40 godina svog života pisanju ''Süleymannamea'', a dugo vrijeme je proveo u [[Balıkesir]]u. Na kraju je svoje najvažnije djelo ''Süleymanname'' je poklonio sultanu [[Bajazid II|Bajezidu]], ali se knjiga nije svidjela sultanu. Zatim je Firdevsi pobjegao [[Veliki Horasan|Horasan]] zbog [[Satira|satire]] (''Şatrançnâme'', napisano [[1503.]] u [[Balıkesir]]u) o sultanu<ref name="TDV"/>, mada po istragama, ispada da je bio u [[Istanbul]]u i nešto poslije [[1512.]]<ref name="TDV"/><br/> Ne zna se gdje i kada je točno umro<ref name="TDV"/>, najvjerovatnije u [[Safavidska Monarhija|safavidskoj]] [[Iran|Perziji]]. ===Ime=== Njegovo pravo ime je Şerafeddin b. Hızır ili Şerafeddin Musa, ali je najpoznatiji po svom pseudonimima ''Firdevsî-i Rumi'', ''Firdevsî-i Tavîl''<ref name="TDV"/> i ''Uzun Firdevsi'' ({{Šablon:Jez-tur|Uzun}}, dugi). Također se spominje nadimcima ''İlyas Firdevsî Çelebi'' ili ''Firdevsî-i Horasanî'' ili čak samo ''İlyas''. == Djela == Napisao je oko 40 djela, uglavnom iz povijesti i književnosti<ref name="TDV"/>. Najpoznatije je ''Süleymanname'', ali je također sastavljač knjige ''Velâyetnâme-i Hacı Bektâş-ı Velî'', koja sadrži legende o životu [[Hacı Bektaş-ı Veli|Hacı Bektaş Velija]]. Prema njegovom razdoblju, koristio se vrlo jednostavnim jezikom<ref name="TDV"/>. Iako je vrlo dobro poznavao [[Arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]], u svojim je djelima je se rađe služio [[Osmanski turski jezik|turskim jezikom]]. Pazio je na točnost izvora koje je koristio pri pisanju svojih djela. Prema vlastitim riječima, smatra da su njegove priče autentične, njegovi članci jasni, a njegova kazivanja valjana. Više puta ističe da se u svojim spisima služi pouzdanim izvorima. Kupovao je sve knjige koje je mogao pronaći i stvorio bogatu knjižnicu. Tijekom dugih putovanja dao je neke od tih knjiga nositi konjima i angažirao je privatne službenike iz palače da ih sažmu kako bi lakše koristio izvore koje je koristio.<br/> Njegova glavna djela: * ''Süleymân-nâme-i Kebîr'' (''Süleymannâme'') * ''Da’vet-nâme'' * ''Firâset-nâme'' * ''Münazâra-i Seyf ü Kalem'' * ''Pend-nâme-i Eflâtun'' * ''Silâhşôr-nâme'' (''Müsellah-nâme'') * ''Satranç-nâme-i Kebîr'' * ''Hayât-nâme'' * ''Hakâyık-nâme'' * ''Kutb-nâme'' * ''Süleymân-nâme'' * ''Teşhîsü’l-İnsân'' * ''Vilâyet-nâme'' * ''Hadîs-i Ahsen'' * ''Tecnîsât-ı Süleymân'' * ''Tâli’-i Mevlûd-ı Kebîr'' * ''Kur’ân-ı Kerîm’den Tefe’üle Dâir Risâle'' * ''Terceme-i Câmeşûy-nâme'' * ''Terceme-i Hadîs-i Erbaîn'' == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == * {{tr icon}} {{cite book|last=|first=|year=1988–2013|title=TDV İslâm Ansiklopedisi|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/|location= |publisher= Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Araştırmaları Merkezi|pages=|ref =}} [[s. v.]] Orhan F. Köprülü, ''Firdevsî, Uzun'' [[Kategorija:Turski pjesnici]] [[Kategorija:Turski pisci]] sir4loq1rsjcckhwexgbad5wd8rf15x 0 4673268 41260655 2022-07-31T12:06:24Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe je premjestio stranicu [[E=mc2 (Parni valjak)]] na [[E=mc² (Parni valjak)]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[E=mc² (Parni valjak)]] mrwe460n1ehb0q9q3ae116axxvbwfir 0 4673269 41260656 2022-07-31T13:27:19Z Vitek 4676 n/č wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Seraing | ime_genitiv =Serainga | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Memorial_interrallie_de_Cointe_-_11.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =35 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =05 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Valonija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Francuska zajednica u Belgiji|Francuska zajednica]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Liège (provincija)|Liège]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Liège (arondisman)|Liège]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe=Francis Bekaert | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =35.3 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina= | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =63,926<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =1,811 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =4100<ref name=city/> | pozivni_broj= 04<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Seraing''' ([[Valonski jezik|valonski]]: ''Serè'') je [[grad]] od 63,926 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/cities/ | title =''Belgium: Major Cities and Municipalities'' | accessdate =31.07. 2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[istok]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Valonija|Valoniji]]. == Geografske karakteristike == [[datoteka:Ougrée_Cokerie.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Koks]]ara Ougrée na [[Meuse|Meusi]]]] [[datoteka:20170716_seraing008.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Kej (obala)|Kej]] na [[Meuse|Meusi]]]] [[datoteka:Cour du château Cockerill.jpg|thumb|right|280px|<center>[[Dvorac]] Cockerill]] Seraing leži na [[rijeka|rijeci]] [[Meuse|Meusi]], udaljen oko 10 [[km]] uzvodno od centra grada [[Liège]]a<ref name=brit/>, tako da je zapravo [[industrija|industrijsko]] [[predgrađe]] toga grada. === Historija === Rana [[historija]] Serainga vezana je uz [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževinu-biskupiju Liège]] čija je [[domena]] bio sve do [[francuska revolucija|francuske revolucije]]. Tad je isgrađena prva [[crkva]] sa [[krstionica|krstionicom]] iz [[12. vijek]]a, i [[dvorac]] čiji se tragovi sežu do [[1082]]. On je vremenom postao [[rezidencija]] [[Knez|kneževa]] [[biskup]]a od [[Kneževina-biskupija Liège|Lièga]].<ref name=met/> U [[18. vijek]]u je izgrađena glavna [[zgrada]] [[ceh]]ova, koju je [[1856]]. kupila [[općina]] i pretvorila u [[Gradska vijećnica|gradsku vijećnicu]].<ref name=met> {{cite web |url=https://www.visitezliege.be/fr/page/seraing |title =Le Coeur de Seraing |publisher =Visitez Liege |language =francuski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> Seraing je [[historija|historijski]] centar [[belgija|belgijske]] [[Teška industrija|teške industrije]]. On je to postao [[1817]]. kad je [[englezi|engleski]] [[Preduzetnik|poduzetnik]] John Cockerill osnovao je u Seraingu ono što će postati jedan od najvećih [[industrija|industrijskih]] kompleksa za proizvodnju [[čelik]]a i [[mašinska industrija|mašina]] u [[evropa|Evropi]].<ref name=brit/> [[Kompanija]] Cockerill izgradila je prve [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]] na [[evropa|evropskom]] [[kontinent]]u [[1835]]. i prva je upotrijebila [[Bessemerov postupak|Bessemerovu metodu]] u proizvodnji [[čelik]]a [[1863]].<ref name=brit/> Cockerill je [[1817]]. dvorac kneževa-biskupa, tako da se u njemu nalaze uredi ''Cockerill Mechanical Industries'', koji je dio [[kompanija|kompanije]] ''Cockerill Sambre SA''.<ref name=brit/> Na tlu nekadašnje [[cisterciti|cistercitske]] [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] nalazi se [[tvornica]] [[staklo|stakla]] ''Val Saint-Lambert'', jedna od najvećih u Evropi.<ref name=brit> {{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Seraing |title =Seraing, Belgium |publisher =Encyclopaedia Britannica |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> == Pobratimski gradovi == Seraing ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima<ref name=sis> {{cite web |url=https://www.seraing.be/hotel-de-ville/jumelages/ |title =Jumelages |publisher =Seraing |language =francuski |accessdate =31.07.2022.}}</ref>; * {{flagicon|Francuska}} [[Châtel (Gornja Savoja)|Châtel]], [[Francuska]] * {{flagicon|Francuska}} [[Douai (Sever)|Douai]], [[Francuska]] * {{flagicon|Italija}} [[Rimini]], [[Italija]] == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Seraing}} *[https://www.seraing.be/ ''Službene stranice grada''] {{fr icon}}, {{en icon}} [[Kategorija:Seraing| ]] [[Kategorija:Valonija]] [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] 9iey2mibwj5sndgx6xkzx4zyicrsy7p 41260657 41260656 2022-07-31T13:29:13Z Vitek 4676 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Seraing | ime_genitiv =Serainga | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Memorial_interrallie_de_Cointe_-_11.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =35 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =05 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Valonija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Francuska zajednica u Belgiji|Francuska zajednica]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Liège (provincija)|Liège]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Liège (arondisman)|Liège]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe=Francis Bekaert | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =35.3 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina= | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =63,926<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =1,811 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =4100<ref name=city/> | pozivni_broj= 04<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Seraing''' ([[Valonski jezik|valonski]]: ''Serè'') je [[grad]] od 63,926 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/cities/ | title =''Belgium: Major Cities and Municipalities'' | accessdate =31.07. 2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[istok]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Valonija|Valoniji]]. == Geografske karakteristike == [[datoteka:Ougrée_Cokerie.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Koks]]ara Ougrée na [[Meuse|Meusi]]]] [[datoteka:20170716_seraing008.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Kej (obala)|Kej]] na [[Meuse|Meusi]]]] [[datoteka:Cour du château Cockerill.jpg|thumb|right|280px|<center>[[Dvorac]] Cockerill]] Seraing leži na [[rijeka|rijeci]] [[Meuse|Meusi]], udaljen oko 10 [[km]] uzvodno od centra grada [[Liège]]a<ref name=brit/>, tako da je zapravo [[industrija|industrijsko]] [[predgrađe]] toga grada. === Historija === Rana [[historija]] Serainga vezana je uz [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževinu-biskupiju Liège]] čija je [[domena]] bio sve do [[francuska revolucija|francuske revolucije]]. Tad je isgrađena prva [[crkva]] sa [[krstionica|krstionicom]] iz [[12. vijek]]a, i [[dvorac]] čiji se tragovi sežu do [[1082]]. On je vremenom postao [[rezidencija]] [[Knez|kneževa]] [[biskup]]a od [[Kneževina-biskupija Liège|Lièga]].<ref name=met/> U [[18. vijek]]u je izgrađena glavna [[zgrada]] [[ceh]]ova, koju je [[1856]]. kupila [[općina]] i pretvorila u [[Gradska vijećnica|gradsku vijećnicu]].<ref name=met> {{cite web |url=https://www.visitezliege.be/fr/page/seraing |title =Le Coeur de Seraing |publisher =Visitez Liege |language =francuski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> Seraing je [[historija|historijski]] centar [[belgija|belgijske]] [[Teška industrija|teške industrije]]. On je to postao [[1817]]. kad je [[englezi|engleski]] [[Preduzetnik|poduzetnik]] John Cockerill osnovao je u Seraingu ono što će postati jedan od najvećih [[industrija|industrijskih]] kompleksa za proizvodnju [[čelik]]a i [[mašinska industrija|mašina]] u [[evropa|Evropi]].<ref name=brit/> [[Kompanija]] Cockerill izgradila je prve [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]] na [[evropa|evropskom]] [[kontinent]]u [[1835]]. i prva je upotrijebila [[Bessemerov postupak|Bessemerovu metodu]] u proizvodnji [[čelik]]a [[1863]].<ref name=brit/> Cockerill je [[1817]]. dvorac kneževa-biskupa, tako da se u njemu nalaze uredi ''Cockerill Mechanical Industries'', koji je dio [[kompanija|kompanije]] ''Cockerill Sambre SA''.<ref name=brit/> Na tlu nekadašnje [[cisterciti|cistercitske]] [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] nalazi se [[tvornica]] [[staklo|stakla]] ''Val Saint-Lambert'', jedna od najvećih u Evropi.<ref name=brit> {{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Seraing |title =Seraing, Belgium |publisher =Encyclopaedia Britannica |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> == Pobratimski gradovi == Seraing ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima<ref name=sis> {{cite web |url=https://www.seraing.be/hotel-de-ville/jumelages/ |title =Jumelages |publisher =Seraing |language =francuski |accessdate =31.07.2022.}}</ref>; * {{flagicon|Francuska}} [[Châtel (Gornja Savoja)|Châtel]], [[Francuska]] * {{flagicon|Francuska}} [[Douai (Sever)|Douai]], [[Francuska]] * {{flagicon|Italija}} [[Rimini]], [[Italija]] == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Seraing}} *[https://www.seraing.be/ ''Službene stranice grada''] {{fr icon}}, {{en icon}} [[Kategorija:Liège|Seraing]] [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Valonija]] jndiyjsg172d2vyi0nqrys4kpjii5rh 41260658 41260657 2022-07-31T13:30:17Z Vitek 4676 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Seraing | ime_genitiv =Serainga | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Memorial_interrallie_de_Cointe_-_11.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =35 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =05 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Valonija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Francuska zajednica u Belgiji|Francuska zajednica]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Liège (provincija)|Liège]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Liège (arondisman)|Liège]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe=Francis Bekaert | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =35.3 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina= | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =63,926<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =1,811 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =4100<ref name=city/> | pozivni_broj= 04<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Seraing''' ([[Valonski jezik|valonski]]: ''Serè'') je [[grad]] od 63,926 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/cities/ | title =''Belgium: Major Cities and Municipalities'' | accessdate =31.07. 2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[istok]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Valonija|Valoniji]]. == Geografske karakteristike == [[datoteka:Ougrée_Cokerie.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Koks]]ara Ougrée na [[Meuse|Meusi]]]] [[datoteka:20170716_seraing008.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Kej (obala)|Kej]] na [[Meuse|Meusi]]]] [[datoteka:Cour du château Cockerill.jpg|thumb|right|280px|<center>[[Dvorac]] Cockerill]] Seraing leži na [[rijeka|rijeci]] [[Meuse|Meusi]], udaljen oko 10 [[km]] uzvodno od centra grada [[Liège]]a<ref name=brit/>, tako da je zapravo [[industrija|industrijsko]] [[predgrađe]] toga grada. == Historija == Rana [[historija]] Serainga vezana je uz [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževinu-biskupiju Liège]] čija je [[domena]] bio sve do [[francuska revolucija|francuske revolucije]]. Tad je isgrađena prva [[crkva]] sa [[krstionica|krstionicom]] iz [[12. vijek]]a, i [[dvorac]] čiji se tragovi sežu do [[1082]]. On je vremenom postao [[rezidencija]] [[Knez|kneževa]] [[biskup]]a od [[Kneževina-biskupija Liège|Lièga]].<ref name=met/> U [[18. vijek]]u je izgrađena glavna [[zgrada]] [[ceh]]ova, koju je [[1856]]. kupila [[općina]] i pretvorila u [[Gradska vijećnica|gradsku vijećnicu]].<ref name=met> {{cite web |url=https://www.visitezliege.be/fr/page/seraing |title =Le Coeur de Seraing |publisher =Visitez Liege |language =francuski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> Seraing je [[historija|historijski]] centar [[belgija|belgijske]] [[Teška industrija|teške industrije]]. On je to postao [[1817]]. kad je [[englezi|engleski]] [[Preduzetnik|poduzetnik]] John Cockerill osnovao je u Seraingu ono što će postati jedan od najvećih [[industrija|industrijskih]] kompleksa za proizvodnju [[čelik]]a i [[mašinska industrija|mašina]] u [[evropa|Evropi]].<ref name=brit/> [[Kompanija]] Cockerill izgradila je prve [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]] na [[evropa|evropskom]] [[kontinent]]u [[1835]]. i prva je upotrijebila [[Bessemerov postupak|Bessemerovu metodu]] u proizvodnji [[čelik]]a [[1863]].<ref name=brit/> Cockerill je [[1817]]. dvorac kneževa-biskupa, tako da se u njemu nalaze uredi ''Cockerill Mechanical Industries'', koji je dio [[kompanija|kompanije]] ''Cockerill Sambre SA''.<ref name=brit/> Na tlu nekadašnje [[cisterciti|cistercitske]] [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] nalazi se [[tvornica]] [[staklo|stakla]] ''Val Saint-Lambert'', jedna od najvećih u Evropi.<ref name=brit> {{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Seraing |title =Seraing, Belgium |publisher =Encyclopaedia Britannica |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> == Pobratimski gradovi == Seraing ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima<ref name=sis> {{cite web |url=https://www.seraing.be/hotel-de-ville/jumelages/ |title =Jumelages |publisher =Seraing |language =francuski |accessdate =31.07.2022.}}</ref>; * {{flagicon|Francuska}} [[Châtel (Gornja Savoja)|Châtel]], [[Francuska]] * {{flagicon|Francuska}} [[Douai (Sever)|Douai]], [[Francuska]] * {{flagicon|Italija}} [[Rimini]], [[Italija]] == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Seraing}} *[https://www.seraing.be/ ''Službene stranice grada''] {{fr icon}}, {{en icon}} [[Kategorija:Liège|Seraing]] [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Valonija]] t2zmk8nidhml0rya0fqirgnmqwbmh7o 0 4673270 41260666 2022-07-31T15:36:23Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: {{klica-književnost}} '''Al-Ḥarīrī''' ([[Basra]], [[1054.]] – [[Basra]], [[1122.]]) je bio arapsko–iračanski književnik, pisac i [[Filologija|filolog]]. {{Infokutija pisac | ime = al-Ḥarīrī<br/><small>al-Ḥarīrī al-Baṣrī</small><br/><small>Aḥmad al-Qāsim b. ʿAlī al-Ḥarīrī<br/><small>Abū Muḥammad Aḥmad al-Qāsim b. ʿAlī b. Muḥammad b. ʿUthmān al-Ḥarīrī</small><br/> <small>ﺍحمد القاسم بن علي بن محمد بن عث… wikitext text/x-wiki {{klica-književnost}} '''Al-Ḥarīrī''' ([[Basra]], [[1054.]] – [[Basra]], [[1122.]]) je bio arapsko–iračanski književnik, pisac i [[Filologija|filolog]]. {{Infokutija pisac | ime = al-Ḥarīrī<br/><small>al-Ḥarīrī al-Baṣrī</small><br/><small>Aḥmad al-Qāsim b. ʿAlī al-Ḥarīrī<br/><small>Abū Muḥammad Aḥmad al-Qāsim b. ʿAlī b. Muḥammad b. ʿUthmān al-Ḥarīrī</small><br/> <small>ﺍحمد القاسم بن علي بن محمد بن عثمان الحريري‎</small> | slika = Possible depiction of al-Hariri, in the Maqamat of al-Hariri, 1237 CE, probably Baghdad.jpg | širina_slike = | opis = | datum_rođenja = [[1054.]] | mjesto_rođenja = [[Basra]], [[Abasidski Kalifat]] | datum_smrti = [[10. 9.|10. septembar]] [[1122.]] | mjesto_smrti = [[Basra]], [[Abasidski Kalifat]] | zanimanje = | jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | nacionalnost = [[Arapi|arapska]] | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Maqāmāt''</div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Al-Ḥarīrī je rođen u selu al–Mashan kod [[Basra|Basre]]. Njegova porodica je stekla veliko bogatstvo, što mu je omogućilo dobro obrazovanje. Učio je pravo, nakon čega je postao ''munši'' (službeni pisac). Zatim je se zaposlio u državnom upravništvu kao visoki dužnosnik. Dijelio je svoje vrijeme između [[Basra|Basre]], gdje je imao poslovne interese, i [[Bagdad]]a, gdje je provodio svoje književne djelatnosti.<br/> Njegove ''maqamat'' – kratki [[skeč]]evi čiji je glavni lik Abū Zaid as-Sarūgī – su se ubrzo proslavile, mnogi su prevodili djelo na raznim jezicima i bilo je mnogih imitacija. Preko više od osam stoljeća Harīrījevo najpoznatije djelo ''Maqamat'' (مقامات, Sastanci) je smatrano kao najveće blago u [[Arapska književnost|Arapskoj književnosti]] poslije [[Kuran]]a. Pisao je također pjesme, sa istom jezičnom subtilnošću, mada njegov [[Divan (književnost)|divan]] nije stigao do nas. Također je komponirao ''Mulhat al-iʿrāb'', pjesmu o [[Arapski jezik|arapskoj gramatici]], i napisao ''Durrat al-Ghawwas'', knjigu o gramatičkim grešakama na arapskom jeziku napisana u stihovima.<br/> Sa ''Maqāmātom'' ([[1101]]/[[1108.]]) pomogao je u širenju mode jednog novog književnog žanra i doveo je ga do savršenstva. U općem smislu [[Maqama (žanr)|Maqāmā]] je zabavno djelo u [[Rima|rimovanoj]] [[Proza|prozi]], koje se sastoji od anegdota, za koje autor priznaje da su djela mašte. Utemeljitelj ove književne vrste je [[Perzijska književnost|Perzijanac]] [[Badi' al-Zaman al-Hamadani|al-Hamadhānī]] (fl. [[969]]–[[1007.]]), ali će ga al-Ḥarīrī kvalitetom i slavom daleko nadmašiti sa pričama ispunjenim [[humor]]om i avanturom u profinjenom jezičnom obliku i sa [[Poezija|pjesničkim]] podvizima.<br/> Malo se zna o njegovom životu. Znamo da je bio bio vrlo niskog rasta i da je nosio bradu, koju je imao naviku čupkati kada je bio duboko zamišljen. Izvori kažu da nije bio naročito zgodan muškarac, da je bio oženjen i da je imao dva sina. == Vanjske veze == ==Bilješke== {{notelist}} ==Izvori== {{reflist}} == Bibliografija == [[Kategorija:Arapski pisci]] ga5xj9oljq0iuvonfx08us3df572vno 0 4673271 41260672 2022-07-31T17:28:41Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: {{klica-književnost}} '''Ali Şîr Nevaî''' ([[Herat]], [[1441]] – [[1501]]) bio je [[Turkijski narodi|turkijski]] [[pjesnik]], pisac, [[političar]], [[Lingvistika|jezikoslovac]], [[Misticizam|mistik]] i [[Slikarstvo|slikar]] koji je bio najveći predstavnik čagatajske književnosti. {{Infokutija pisac | ime = Ali Şîr Nevaî | slika = File-0111Navoii.jpeg | širina_slike = 150px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1441|02|09|df=y}} | mjesto_rođenja… wikitext text/x-wiki {{klica-književnost}} '''Ali Şîr Nevaî''' ([[Herat]], [[1441]] – [[1501]]) bio je [[Turkijski narodi|turkijski]] [[pjesnik]], pisac, [[političar]], [[Lingvistika|jezikoslovac]], [[Misticizam|mistik]] i [[Slikarstvo|slikar]] koji je bio najveći predstavnik čagatajske književnosti. {{Infokutija pisac | ime = Ali Şîr Nevaî | slika = File-0111Navoii.jpeg | širina_slike = 150px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1441|02|09|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Herat]], [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] [[Datoteka:Timurid.svg|22px|border]] | datum_smrti = {{death date and age|1501|01|03|1441|02|09|df=y}} | mjesto_smrti = [[Herat]], [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] [[Datoteka:Timurid.svg|22px|border]] | zanimanje = | jezik = [[Čagatajski turski jezik|Čagatajski turski]] | nacionalnost = [[Čagatajci|Čagatajac]] [[Timuridska Monarhija|Timuridskog carstva]] | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Leylâ ile Mecnun'' * * </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Rođen je [[1441.]] u gradu [[Herat]]u u porodici načitanih turskih kancelarijskih [[pisar]]a. U to vrijeme Heratom je vladalo [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] i postao je jedno od vodećih kulturnih i intelektualnih središta u muslimanskom svijetu. Nevaî je pripadao [[Čagatajski kanat|čagatajskoj]] [[Društvena klasa|klasi]] [[Emir|amira]] ({{Šablon:Jez-per|Mīr}}) u timuridskoj eliti. Njegov otac je služio kao visoki časnik u palači [[Šahruh Mirza|Shāhrukha Mirze]], vladara [[Veliki Horasan|Horasana]] a njegova je majka služila kao prinčeva guvernanta u palači. Otac mu je također bio namjesnik [[Sabzevar]]a i umro je dok je Ali bio mlad, pa je novi vladar Horasana, [[Abul-Qasim Babur Mirza]], preuzeo skrbništvo nad mladićem. Mladi Nevaî je bio školski prijatelj [[Sultan Husayn Bayqara|Husayna Baykaraha]], koji će kasnije postati sultan Horasana. No, njegova porodica je bila prisiljena pobjeći iz [[Herat]]a [[1447.]] nakon što je [[Šahruh Mirza|Shāhrukhova]] smrt stvorila nestabilnu političku situaciju. Porodica je se vratila u Horasan nakon što je [[1450-e|1450-ih]] uspostavljen red. Godine [[1456.]] Nevaî i [[Sultan Husayn Bayqara|Baykarah]] otputovali su u [[Mašhad]] sa [[Abul-Qasim Babur Mirza|Ibn-Baysunkurom]]. Sljedeće godine Ibn-Baysunkur je umro i Nevaî i Baykarah su se razišli. Dok je Baykarah pokušavao uspostaviti svoju političku nadmoć, Nevaî je nastavio studije u Mašhadu, Heratu i [[Samarkand]]u. Nakon smrti [[Ebu Said Mirza|Ebu Saida Mirze]] [[1469.]] godine, vlast u Heratu preuzima [[Sultan Husayn Bayqara|Husayn Baykarah]]. Kao posljedica toga, Nevaî je napustio [[Samarkand]] da bi se pridružio njegovom dvoru. Godine [[1472.]] Nevaî je imenovan ''[[emir]]om'' (zapovjednikom) ''dīvān-i aʿlā'' (vrhovnog vijeća), što ga je na kraju dovelo u sukob sa moćnim perzijskim birokratom Majd al-Din Muhammad Khvafijem, zbog potonjih [[Centralizacija|centralizirajućih]] [[Reforma|reformi]] koje su predstavljale opasnost za tradicionalne privilegije koje je turkijska vojna elita (kao što je bio Nevaî) uživala. Nevaî je ostao u službi Baykaraha do svoje smrti u [[1501.]] Pokopan je u [[Herat]]u. Sultan [[Sultan Husayn Bayqara|Baykarah]] je priredio veliku [[Dženaza-namaz|dženazu]] kojoj je prisustvovao cijeli grad. Nevaîjev mauzolej nalazi se u Heratu, u blizini kompleksa [[Gevher Şad]] i mauzoleja njegovog mentora [[Abdurrahman Džami|Džamīja]].<br/> Nevaî je vodio [[Askeza|asketski]] način života, nikada se nije ženio niti je imao djece. Bio je savjetnik [[Sultan Husayn Bayqara|sultana Huseina Bejkaraha]], [[mecena]] i graditelj za koga se navodi da je osnovao, obnovio ili obdario oko 370 [[džamija]], [[medresa]], [[biblioteka]], [[bolnica]], [[karavansaraj]]a i drugih obrazovnih, pobožnih i dobrotvornih ustanova u Horasanu. U Heratu je bio odgovoran za 40 karavansaraja, 17 džamija, 10 rezidencija, devet kupaonica, devet mostova i 20 bazena.<br/> Među Nevaîjevim najpoznatijim građevinama su [[mauzolej]] mističnog pjesnika [[Farid al-Din Attar|Atara Nišapurskog]] u [[Nišapur]]u ([[Razavi Horasan|severoistočni Iran]]) i Kalasijska [[medresa]] u Heratu. Bio je jedan od glavnih doprinosioca arhitekturi Herata, tada jedan od najrazvijenijih gradova [[Timuridska renesansa|Timuridske renesanse]]. Štoviše, bio je promotor i pokrovitelj učenja, umjetnosti i pisma, muzičar, kompozitor, [[Kaligrafija|kaligraf]], [[Slikarstvo|slikar]] i [[Skulptura|vajar]] i vrlo slavan pisac. == Djela == Među brojnim njegovim djelima, najpoznatije je možda ''Leylâ ile Mecnun''. Nevaî je smatrao da su [[Čagatajski turski jezik|čagatajski]] i drugi [[turkijski jezici]] bili superiorni u odnosu na [[Perzijski jezik|persijski]] u pogledu književne primene, što je neuobičajeno gledište za to vrijeme. Branio je takvo gledište u svom radu pod nazivom ''Muḥākemetü’l-Luġateyn'' (Upoređivanje dva jezika) i naglašavao svoje vjerovanje u bogatstvo, preciznost i kovnost turkijskog riječnika za razliku od perzijskog. <br/> Glavna djela: * ''Bedâiü'l-Bidâye'' * ''Nevâdirü'n-Nihâye'' * ''Muhakemetü'l-Lugateyn'' * ''Leylâ ile Mecnun'' * ''Ghara’ib al-Sighar'' * ''Navadir al-Shabab'' * ''Bada'i' al-Wasat'' * ''Bedâîü'l-Vasat'' * ''Târîh-i Mülûk-i ‘Acem'' * ''Mecalis-ün-Nefais'' * ''Divān-e Fānī'' * ''Nazm-ül-Cevahir'' * ''Tuhfet-ül-Müluk'' * ''Münşeat'' * ''Lisan-üt-Tayr'' * ''Nesaim-ül-Mehabbe'' * ''Hamse'' * ''Hayret-ül-Ebrar'' * ''Ferhat ü Şirin'' * ''Seb’a-i Seyyare'' * ''Sedd-i İskenderi'' == Zanimljivosti == Ali Şîr Nevaî je prikazan na [[Sovjetski Savez|sovjetskoj]] poštanskoj marki iz [[1942.]] godine kojom se komemoriše petstota godišnjica njegovog rođenja. Veliko operno kazalište u [[Taškent]]u ([[Uzbekistan]]) nosi njegovo ime: {{Šablon:Jez-uzb|Республиканский театр Оперы и балета им. Алишера Навои}}. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == [[Kategorija:Turski pisci]] qvi377ngm79nf08xrnu1xi1rfiozovb 41260673 41260672 2022-07-31T17:35:02Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{klica-književnost}} '''Ali Şîr Nevaî''' ([[Herat]], [[1441]] – [[1501]]) bio je [[Turkijski narodi|turkijski]] [[pjesnik]], pisac, [[političar]], [[Lingvistika|jezikoslovac]], [[Misticizam|mistik]] i [[Slikarstvo|slikar]] koji je bio najveći predstavnik čagatajske književnosti. {{Infokutija pisac | ime = Ali Şîr Nevaî | slika = File-0111Navoii.jpeg | širina_slike = 150px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1441|02|9|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Herat]], [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] [[Datoteka:Timurid.svg|22px|border]] | datum_smrti = {{death date and age|1501|01|3|1441|02|9|df=y}} | mjesto_smrti = [[Herat]], [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] [[Datoteka:Timurid.svg|22px|border]] | zanimanje = | jezik = [[Čagatajski turski jezik|Čagatajski turski]] | nacionalnost = [[Čagatajci|Čagatajac]] [[Timuridska Monarhija|Timuridskog carstva]] | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Leylâ ile Mecnun'' * * </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Rođen je [[1441.]] u gradu [[Herat]]u u porodici načitanih turskih kancelarijskih [[pisar]]a. U to vrijeme Heratom je vladalo [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] i postao je jedno od vodećih kulturnih i intelektualnih središta u muslimanskom svijetu. Nevaî je pripadao [[Čagatajski kanat|čagatajskoj]] [[Društvena klasa|klasi]] [[Emir|amira]] ({{Šablon:Jez-per|Mīr}}) u timuridskoj eliti. Njegov otac je služio kao visoki časnik u palači [[Šahruh Mirza|Shāhrukha Mirze]], vladara [[Veliki Horasan|Horasana]] a njegova je majka služila kao prinčeva guvernanta u palači. Otac mu je također bio namjesnik [[Sabzevar]]a i umro je dok je Ali bio mlad, pa je novi vladar Horasana, [[Abul-Qasim Babur Mirza]], preuzeo skrbništvo nad mladićem. Mladi Nevaî je bio školski prijatelj [[Sultan Husayn Bayqara|Husayna Baykaraha]], koji će kasnije postati sultan Horasana. No, njegova porodica je bila prisiljena pobjeći iz [[Herat]]a [[1447.]] nakon što je [[Šahruh Mirza|Shāhrukhova]] smrt stvorila nestabilnu političku situaciju. Porodica je se vratila u Horasan nakon što je [[1450-e|1450-ih]] uspostavljen red. Godine [[1456.]] Nevaî i [[Sultan Husayn Bayqara|Baykarah]] otputovali su u [[Mašhad]] sa [[Abul-Qasim Babur Mirza|Ibn-Baysunkurom]]. Sljedeće godine Ibn-Baysunkur je umro i Nevaî i Baykarah su se razišli. Dok je Baykarah pokušavao uspostaviti svoju političku nadmoć, Nevaî je nastavio studije u Mašhadu, Heratu i [[Samarkand]]u. Nakon smrti [[Ebu Said Mirza|Ebu Saida Mirze]] [[1469.]] godine, vlast u Heratu preuzima [[Sultan Husayn Bayqara|Husayn Baykarah]]. Kao posljedica toga, Nevaî je napustio [[Samarkand]] da bi se pridružio njegovom dvoru. Godine [[1472.]] Nevaî je imenovan ''[[emir]]om'' (zapovjednikom) ''dīvān-i aʿlā'' (vrhovnog vijeća), što ga je na kraju dovelo u sukob sa moćnim perzijskim birokratom Majd al-Din Muhammad Khvafijem, zbog potonjih [[Centralizacija|centralizirajućih]] [[Reforma|reformi]] koje su predstavljale opasnost za tradicionalne privilegije koje je turkijska vojna elita (kao što je bio Nevaî) uživala. Nevaî je ostao u službi Baykaraha do svoje smrti u [[1501.]] Pokopan je u [[Herat]]u. Sultan [[Sultan Husayn Bayqara|Baykarah]] je priredio veliku [[Dženaza-namaz|dženazu]] kojoj je prisustvovao cijeli grad. Nevaîjev mauzolej nalazi se u Heratu, u blizini kompleksa [[Gevher Şad]] i mauzoleja njegovog mentora [[Abdurrahman Džami|Džamīja]].<br/> Nevaî je vodio [[Askeza|asketski]] način života, nikada se nije ženio niti je imao djece. Bio je savjetnik [[Sultan Husayn Bayqara|sultana Huseina Bejkaraha]], [[mecena]] i graditelj za koga se navodi da je osnovao, obnovio ili obdario oko 370 [[džamija]], [[medresa]], [[biblioteka]], [[bolnica]], [[karavansaraj]]a i drugih obrazovnih, pobožnih i dobrotvornih ustanova u Horasanu. U Heratu je bio odgovoran za 40 karavansaraja, 17 džamija, 10 rezidencija, devet kupaonica, devet mostova i 20 bazena.<br/> Među Nevaîjevim najpoznatijim građevinama su [[mauzolej]] mističnog pjesnika [[Farid al-Din Attar|Atara Nišapurskog]] u [[Nišapur]]u ([[Razavi Horasan|severoistočni Iran]]) i Kalasijska [[medresa]] u Heratu. Bio je jedan od glavnih doprinosioca arhitekturi Herata, tada jedan od najrazvijenijih gradova [[Timuridska renesansa|Timuridske renesanse]]. Štoviše, bio je promotor i pokrovitelj učenja, umjetnosti i pisma, muzičar, kompozitor, [[Kaligrafija|kaligraf]], [[Slikarstvo|slikar]] i [[Skulptura|vajar]] i vrlo slavan pisac. == Djela == Među brojnim njegovim djelima, najpoznatije je možda ''Leylâ ile Mecnun''. Nevaî je smatrao da su [[Čagatajski turski jezik|čagatajski]] i drugi [[turkijski jezici]] bili superiorni u odnosu na [[Perzijski jezik|persijski]] u pogledu književne primene, što je neuobičajeno gledište za to vrijeme. Branio je takvo gledište u svom radu pod nazivom ''Muḥākemetü’l-Luġateyn'' (Upoređivanje dva jezika) i naglašavao svoje vjerovanje u bogatstvo, preciznost i kovnost turkijskog riječnika za razliku od perzijskog. <br/> Glavna djela: * ''Bedâiü'l-Bidâye'' * ''Nevâdirü'n-Nihâye'' * ''Muhakemetü'l-Lugateyn'' * ''Leylâ ile Mecnun'' * ''Ghara’ib al-Sighar'' * ''Navadir al-Shabab'' * ''Bada'i' al-Wasat'' * ''Bedâîü'l-Vasat'' * ''Târîh-i Mülûk-i ‘Acem'' * ''Mecalis-ün-Nefais'' * ''Divān-e Fānī'' * ''Nazm-ül-Cevahir'' * ''Tuhfet-ül-Müluk'' * ''Münşeat'' * ''Lisan-üt-Tayr'' * ''Nesaim-ül-Mehabbe'' * ''Hamse'' * ''Hayret-ül-Ebrar'' * ''Ferhat ü Şirin'' * ''Seb’a-i Seyyare'' * ''Sedd-i İskenderi'' == Zanimljivosti == Ali Şîr Nevaî je prikazan na [[Sovjetski Savez|sovjetskoj]] poštanskoj marki iz [[1942.]] godine kojom se komemoriše petstota godišnjica njegovog rođenja. Veliko operno kazalište u [[Taškent]]u ([[Uzbekistan]]) nosi njegovo ime: {{Šablon:Jez-uzb|Республиканский театр Оперы и балета им. Алишера Навои}}. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == [[Kategorija:Turski pisci]] 2fknasuhmop2fxprfjtnsakdud5ercv 41260674 41260673 2022-07-31T17:36:06Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{klica-književnost}} '''Ali Şîr Nevaî''' ([[Herat]], [[1441]] – [[1501]]) bio je [[Turkijski narodi|turkijski]] [[pjesnik]], pisac, [[političar]], [[Lingvistika|jezikoslovac]], [[Misticizam|mistik]] i [[Slikarstvo|slikar]] koji je bio najveći predstavnik čagatajske književnosti. {{Infokutija pisac | ime = Ali Şîr Nevaî | slika = File-0111Navoii.jpeg | širina_slike = 180px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1441|02|9|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Herat]], [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] [[Datoteka:Timurid.svg|22px|border]] | datum_smrti = {{death date and age|1501|01|3|1441|02|9|df=y}} | mjesto_smrti = [[Herat]], [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] [[Datoteka:Timurid.svg|22px|border]] | zanimanje = | jezik = [[Čagatajski turski jezik|Čagatajski turski]] | nacionalnost = [[Čagatajci|Čagatajac]] [[Timuridska Monarhija|Timuridskog carstva]] | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Leylâ ile Mecnun'' * * </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Rođen je [[1441.]] u gradu [[Herat]]u u porodici načitanih turskih kancelarijskih [[pisar]]a. U to vrijeme Heratom je vladalo [[Timuridska Monarhija|Timuridsko carstvo]] i postao je jedno od vodećih kulturnih i intelektualnih središta u muslimanskom svijetu. Nevaî je pripadao [[Čagatajski kanat|čagatajskoj]] [[Društvena klasa|klasi]] [[Emir|amira]] ({{Šablon:Jez-per|Mīr}}) u timuridskoj eliti. Njegov otac je služio kao visoki časnik u palači [[Šahruh Mirza|Shāhrukha Mirze]], vladara [[Veliki Horasan|Horasana]] a njegova je majka služila kao prinčeva guvernanta u palači. Otac mu je također bio namjesnik [[Sabzevar]]a i umro je dok je Ali bio mlad, pa je novi vladar Horasana, [[Abul-Qasim Babur Mirza]], preuzeo skrbništvo nad mladićem. Mladi Nevaî je bio školski prijatelj [[Sultan Husayn Bayqara|Husayna Baykaraha]], koji će kasnije postati sultan Horasana. No, njegova porodica je bila prisiljena pobjeći iz [[Herat]]a [[1447.]] nakon što je [[Šahruh Mirza|Shāhrukhova]] smrt stvorila nestabilnu političku situaciju. Porodica je se vratila u Horasan nakon što je [[1450-e|1450-ih]] uspostavljen red. Godine [[1456.]] Nevaî i [[Sultan Husayn Bayqara|Baykarah]] otputovali su u [[Mašhad]] sa [[Abul-Qasim Babur Mirza|Ibn-Baysunkurom]]. Sljedeće godine Ibn-Baysunkur je umro i Nevaî i Baykarah su se razišli. Dok je Baykarah pokušavao uspostaviti svoju političku nadmoć, Nevaî je nastavio studije u Mašhadu, Heratu i [[Samarkand]]u. Nakon smrti [[Ebu Said Mirza|Ebu Saida Mirze]] [[1469.]] godine, vlast u Heratu preuzima [[Sultan Husayn Bayqara|Husayn Baykarah]]. Kao posljedica toga, Nevaî je napustio [[Samarkand]] da bi se pridružio njegovom dvoru. Godine [[1472.]] Nevaî je imenovan ''[[emir]]om'' (zapovjednikom) ''dīvān-i aʿlā'' (vrhovnog vijeća), što ga je na kraju dovelo u sukob sa moćnim perzijskim birokratom Majd al-Din Muhammad Khvafijem, zbog potonjih [[Centralizacija|centralizirajućih]] [[Reforma|reformi]] koje su predstavljale opasnost za tradicionalne privilegije koje je turkijska vojna elita (kao što je bio Nevaî) uživala. Nevaî je ostao u službi Baykaraha do svoje smrti u [[1501.]] Pokopan je u [[Herat]]u. Sultan [[Sultan Husayn Bayqara|Baykarah]] je priredio veliku [[Dženaza-namaz|dženazu]] kojoj je prisustvovao cijeli grad. Nevaîjev mauzolej nalazi se u Heratu, u blizini kompleksa [[Gevher Şad]] i mauzoleja njegovog mentora [[Abdurrahman Džami|Džamīja]].<br/> Nevaî je vodio [[Askeza|asketski]] način života, nikada se nije ženio niti je imao djece. Bio je savjetnik [[Sultan Husayn Bayqara|sultana Huseina Bejkaraha]], [[mecena]] i graditelj za koga se navodi da je osnovao, obnovio ili obdario oko 370 [[džamija]], [[medresa]], [[biblioteka]], [[bolnica]], [[karavansaraj]]a i drugih obrazovnih, pobožnih i dobrotvornih ustanova u Horasanu. U Heratu je bio odgovoran za 40 karavansaraja, 17 džamija, 10 rezidencija, devet kupaonica, devet mostova i 20 bazena.<br/> Među Nevaîjevim najpoznatijim građevinama su [[mauzolej]] mističnog pjesnika [[Farid al-Din Attar|Atara Nišapurskog]] u [[Nišapur]]u ([[Razavi Horasan|severoistočni Iran]]) i Kalasijska [[medresa]] u Heratu. Bio je jedan od glavnih doprinosioca arhitekturi Herata, tada jedan od najrazvijenijih gradova [[Timuridska renesansa|Timuridske renesanse]]. Štoviše, bio je promotor i pokrovitelj učenja, umjetnosti i pisma, muzičar, kompozitor, [[Kaligrafija|kaligraf]], [[Slikarstvo|slikar]] i [[Skulptura|vajar]] i vrlo slavan pisac. == Djela == Među brojnim njegovim djelima, najpoznatije je možda ''Leylâ ile Mecnun''. Nevaî je smatrao da su [[Čagatajski turski jezik|čagatajski]] i drugi [[turkijski jezici]] bili superiorni u odnosu na [[Perzijski jezik|persijski]] u pogledu književne primene, što je neuobičajeno gledište za to vrijeme. Branio je takvo gledište u svom radu pod nazivom ''Muḥākemetü’l-Luġateyn'' (Upoređivanje dva jezika) i naglašavao svoje vjerovanje u bogatstvo, preciznost i kovnost turkijskog riječnika za razliku od perzijskog. <br/> Glavna djela: * ''Bedâiü'l-Bidâye'' * ''Nevâdirü'n-Nihâye'' * ''Muhakemetü'l-Lugateyn'' * ''Leylâ ile Mecnun'' * ''Ghara’ib al-Sighar'' * ''Navadir al-Shabab'' * ''Bada'i' al-Wasat'' * ''Bedâîü'l-Vasat'' * ''Târîh-i Mülûk-i ‘Acem'' * ''Mecalis-ün-Nefais'' * ''Divān-e Fānī'' * ''Nazm-ül-Cevahir'' * ''Tuhfet-ül-Müluk'' * ''Münşeat'' * ''Lisan-üt-Tayr'' * ''Nesaim-ül-Mehabbe'' * ''Hamse'' * ''Hayret-ül-Ebrar'' * ''Ferhat ü Şirin'' * ''Seb’a-i Seyyare'' * ''Sedd-i İskenderi'' == Zanimljivosti == Ali Şîr Nevaî je prikazan na [[Sovjetski Savez|sovjetskoj]] poštanskoj marki iz [[1942.]] godine kojom se komemoriše petstota godišnjica njegovog rođenja. Veliko operno kazalište u [[Taškent]]u ([[Uzbekistan]]) nosi njegovo ime: {{Šablon:Jez-uzb|Республиканский театр Оперы и балета им. Алишера Навои}}. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == [[Kategorija:Turski pisci]] 7n27giakz5q1v5155f7m6sox5dumn40 0 4673272 41260676 2022-07-31T18:14:17Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: {{klica-književnost}} '''Fethiye Çetin''' ([[Maden (Elazığ)|Maden]], [[1950.]]) je turska [[Advokat|odvjetnica]], aktivistica za [[ljudska prava]], i spisateljica [[Armenci|jermenskog]] podrijetla. {{Infokutija pisac | ime = Fethiye Çetin | slika = | širina_slike = | opis = | datum_rođenja = [[4. 5.|4. maj]] [[1950.]] | mjesto_rođenja = [[Maden (Elazığ)|Maden]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | jezik = [[turski jezik|turski]] | nacionalnost =… wikitext text/x-wiki {{klica-književnost}} '''Fethiye Çetin''' ([[Maden (Elazığ)|Maden]], [[1950.]]) je turska [[Advokat|odvjetnica]], aktivistica za [[ljudska prava]], i spisateljica [[Armenci|jermenskog]] podrijetla. {{Infokutija pisac | ime = Fethiye Çetin | slika = | širina_slike = | opis = | datum_rođenja = [[4. 5.|4. maj]] [[1950.]] | mjesto_rođenja = [[Maden (Elazığ)|Maden]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | jezik = [[turski jezik|turski]] | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * * * </div> | uticaj_od= [[Hrant Dink]] | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Rođen je [[1950.]] u okrugu [[Maden (Elazığ)|Maden]] u pokrajini [[Elazığ (provincija)|Elazig]]. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u Mahmudiye, Madenu i Elazigu, diplomirala je na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Ankari|Sveučilišta u Ankari]]. Godine [[1980.]], nakon [[Državni udar u Turskoj 1980.|vojnog udara]], uhićena je kao ljevičarska aktivistica i provela je tri godine u zatvoru. Fethiye Çetin je imala četiri godine kada joj je [[1974.]] baka otkrila porodičnu tajnu, po kojoj je objavila [[Autobiografija|autobiografski]] [[roman]] ''Knjiga o mojoj baki'' (''Anneannem'') u kojem pripovijeda o svom kasnom otkriću [[Armenci|jermenskog]] i kršćanskog podrijetla svoje bake, prisiljene preživjeti skrivajući svoje pravo ime od [[Armenski genocid|genocida nad Armencima]] od kojeg je pobjegla [[1915.]] godine. Roman je imao veliki odjek u Turskoj i doživio je mnogo pretisaka. Mnogi Turci koji su otkrili svoje jermensko podrijetlo javili su joj se, pridonoseći prepoznavanju identiteta kripto-Armenaca. Godine 2008. potpisala je peticiju «Özür Diliyorum» o genocidu. Sa sociologinjom Ayşe Gül Altinay objavila je [[2009.]] knjigu temeljenu na pričama dvadeset i četiri unuka Armenaca skrivenih u turskom društvu (''Torunlar''). Bila je članica Izvršnog odbora za [[ljudska prava]] Istanbulske odvjetničke komore i glasnogovornica Radne skupine za prava [[manjina]]. Çetin je bila odvjetnica turskog novinara i pisca [[Armenci|jermenskog]] podrijetla [[Hrant Dink|Hranta Dinka]], kojeg su [[2005.]] gonili turski sudovi zbog vrijeđanja turskog identiteta. Godine [[2013.]] objavla je dokumente o tome što se događalo tijekom suđenja u knjizi pod naslovom ''Sramota me je''. U septembru [[2010.]] je posjetila [[Australija|Australiju]] a od [[2012.]] više puta je gostovala u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Djela == * ''Knjiga o mojoj baki'' (''Anneannem'', 2004) * ''Unici'' (''Torunlar – Ayşegül Altınay ile birlikte'', 2009) * ''Sramota me je'' (''Utanç Duyuyorum! – Hrant Dink Cinayetinin Yargısı'', 2013) == Spoljašne veze == == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == [[Kategorija:Turski pjesnici]] f3894e8isx6mi4rcx5hcaej78934mn2 41260677 41260676 2022-07-31T18:15:04Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{klica-književnost}} '''Fethiye Çetin''' ([[Maden (Elazığ)|Maden]], [[1950.]]) je turska [[Advokat|odvjetnica]], aktivistica za [[ljudska prava]], i spisateljica [[Armenci|jermenskog]] podrijetla. {{Infokutija pisac | ime = Fethiye Çetin | slika = | širina_slike = | opis = | datum_rođenja = [[4. 5.|4. maj]] [[1950.]] | mjesto_rođenja = [[Maden (Elazığ)|Maden]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | jezik = [[turski jezik|turski]] | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * * * </div> | uticaj_od= [[Hrant Dink]] | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Rođen je [[1950.]] u okrugu [[Maden (Elazığ)|Maden]] u pokrajini [[Elazığ (provincija)|Elazig]]. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u Mahmudiye, Madenu i Elazigu, diplomirala je na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Ankari|Sveučilišta u Ankari]]. Godine [[1980.]], nakon [[Državni udar u Turskoj 1980.|vojnog udara]], uhićena je kao ljevičarska aktivistica i provela je tri godine u zatvoru. Fethiye Çetin je imala četiri godine kada joj je [[1974.]] baka otkrila porodičnu tajnu, po kojoj je objavila [[Autobiografija|autobiografski]] [[roman]] ''Knjiga o mojoj baki'' (''Anneannem'') u kojem pripovijeda o svom kasnom otkriću [[Armenci|jermenskog]] i kršćanskog podrijetla svoje bake, prisiljene preživjeti skrivajući svoje pravo ime od [[Armenski genocid|genocida nad Armencima]] od kojeg je pobjegla [[1915.]] godine. Roman je imao veliki odjek u Turskoj i doživio je mnogo pretisaka. Mnogi Turci koji su otkrili svoje jermensko podrijetlo javili su joj se, pridonoseći prepoznavanju identiteta kripto-Armenaca. Godine 2008. potpisala je peticiju «Özür Diliyorum» o genocidu. Sa sociologinjom Ayşe Gül Altinay objavila je [[2009.]] knjigu temeljenu na pričama dvadeset i četiri unuka Armenaca skrivenih u turskom društvu (''Torunlar''). Bila je članica Izvršnog odbora za [[ljudska prava]] Istanbulske odvjetničke komore i glasnogovornica Radne skupine za prava [[manjina]]. Çetin je bila odvjetnica turskog novinara i pisca [[Armenci|jermenskog]] podrijetla [[Hrant Dink|Hranta Dinka]], kojeg su [[2005.]] gonili turski sudovi zbog vrijeđanja turskog identiteta. Godine [[2013.]] objavla je dokumente o tome što se događalo tijekom suđenja u knjizi pod naslovom ''Sramota me je''. U septembru [[2010.]] je posjetila [[Australija|Australiju]] a od [[2012.]] više puta je gostovala u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Djela == * ''Knjiga o mojoj baki'' (''Anneannem'', 2004) * ''Unici'' (''Torunlar – Ayşegül Altınay ile birlikte'', 2009) * ''Sramota me je'' (''Utanç Duyuyorum! – Hrant Dink Cinayetinin Yargısı'', 2013) == Spoljašne veze == == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == [[Kategorija:Turski pisci]] 78ttbadzpavmlyshpbq9ux00qb3pmk9 0 4673273 41260687 2022-07-31T21:12:05Z Vitek 4676 n/č wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Genk | ime_genitiv =Genka | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Sint-Jan_panorama_3.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] nove [[bolnica|bolnice]] Oost-Limburg | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =58 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =05 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Flandrija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Francuska zajednica u Belgiji|Francuska zajednica]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Limburg (provincija)|Limburg]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Hasselt (arondisman)|Hasselt]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Wim Dries | površina_bilješke = | površina_ukupna = 87.9 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina=324<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =67,009<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =762.3 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =3600<ref name=city/> | pozivni_broj= 089<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Genk''' je [[grad]] od 67,009 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/cities/ | title =''Belgium: Major Cities and Municipalities'' | accessdate =31.07. 2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[istok]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Valonija|Valoniji]]. == Geografske karakteristike == [[datoteka:Cristal Arena 2013-02-21 opposite stand.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Stadion]] kluba Genk - Kristalna arena]] [[datoteka:Koolmijnwinterslag 29-03-2009 12-27-03.JPG|thumb|left|240px|<center>[[Zgrada|Zgrade]] bivšeg [[rudnik]]a danas centar ''C-mine'']] Genk se nalazi na [[Albertov kanal|Albertovom kanalu]] između [[Antwerpen]]a i [[Liège]]a, [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Hasselt]]a. === Historija === Još [[1900]]. Genk je mirno [[selo]] od oko 3000 [[stanovništvo|stanovnika]]. U to vrijeme bio je čuven kao pitoreskno mjesto koje su pohodili brojni [[umjetnik|umjetnici]] i [[slikar]]i u potrazi za [[inspiracija|inspiracijom]].<ref name=met/> Sudbina mu se promjenila [[1901]]. kad je André Dumont otkrio [[ugljen]] u njegovoj okolici, ubrzo nakon tog niknula su tri [[rudnik]]a [[ugljen]]a: Zwartberg, Waterschei i Winterslag.<ref name=met/> [[Rudarstvo]] u Winterslagu bilo je naročito obimno, pored zgrada iznad zemlje, i ispod zemlje se nalazi niz hodnika koji se protežu [[kilometar|kilometre]] od glavne jame. Prvi komad ugljena u bazenu Kempen iskopan je [[1914]]., a komercijalna eksploatacija počela je tek [[1917]]. Nakon nešto više od 70 godina rada [[31. mart]]a [[1988]]., [[rudnik]] je trajno zatvoren.<ref name=met/> Kompleks rudarskih zgrada u Winterslagu službeno je zaštićeno područje od [[1993]]. iako postrojenje za ispiranje ugljena, [[cigla]]na, radionice i rashladni [[toranj|tornjevi]] nisu sačuvani. Iako još uvijek ima dosta sačuvanih objekata, od uredskih zgrada, [[Termoelektrana|termoelektrane]], zgrada sa [[mašina]]ma za sortiranje, [[skladišta]], [[štala]] i dva [[toranj|tornja]] sa [[lift]]ovima.<ref name=met/> Nakon zatvaranja rudnika, grad Genk bio je u potrazi za novom ulogom za golemi rudarski kompleks na toj lokaciji. Tako se [[2000]]. rodila ideja da se centar za kreativnih industrija smjesti na mjestu bivšeg rudnika ugljena Winterslag. Grad Genk je [[2001]]. preuzeo je lokaciju od LRM-a (Limburgse Reconversie Maatschappij), a [[2005]]. inaugurirano je ime ''C-mine''.<ref name=met> {{cite web |url=https://www.c-mine.be/en/history |title =History |publisher =C-mine Genk |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> Veliki poslodavac bila je [[SAD|američka]] [[kompanija]] [[Ford Motor Company|Ford]], koja je [[1962]]. podigla [[tvornica|tvornicu]], koja je na svom vrhuncu direktno zapošljavala 4,210 ljudi, a indirektno još 1,736 i po tom bila najveći poslodavac u [[Limburg (provincija)|Provinciji Limburg]]. Tvornica je radila do [[2013]]. kad je preselila proizvodnju u [[Valencija|Valenciju]].<ref name=brit/> [[Vlada]] [[Flandrija|Flandrije]] je [[2013]]. sklopila sporazum sa kompanijom Ford Werke GMBH o otkupu bivše tvornice koju namjerava preurediti u [[industrija|industrijsku]] zonu.<ref name=brit> {{cite web |url=https://www.pmv.eu/en/ford-genk-site |title =The Ford Genk Site |publisher =PMV |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> == Sport == Grad je poznat po [[nogomet]]nom klubu ''Koninklijke Racing Club Genk'', koji je osvojio četiri titule prvaka Belgije (1999, 2002, 2011, 2019), pet Kupova Belgije (1998, 2000, 2009, 2013, 2021) i dva Superkupa Belgije (2011, 2019). Klub se u sezonama 2002/03. i 2011/12. uspio plasirati u grupnu fazu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]], što su mu najveći uspjesi na evropskim takmičenjima. == Pobratimski gradovi == Genk ima ugovore o partnerstvu i suradnji sa slijedećim gradovima<ref name=sis> {{cite web |url=https://www.genk.be/stedenbanden-en-peterschappen |title =Stedenbanden en peterschappen |publisher =Genk |language =nizozemski |accessdate =31.07.2022.}}</ref>; {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{flagicon|Bocvana}} [[Francistown]], [[Bocvana]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Troisdorf]], [[Njemačka]] * {{flagicon|Belgija}} [[Nieuwpoort, Belgija|Nieuwpoort]], [[Belgija]] * {{flagicon|Nizozemska}} [[Sittard-Geleen]], [[Nizozemska]] || * {{flagicon|Kina}} [[Suzhou]], [[Kina]] * {{flagicon|Turska}} [[Kayseri]], [[Turska]] * {{flagicon|Poljska}} [[Cieszyn]], [[Poljska]] |} == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Genk}} *[https://www.genk.be/ ''Službene stranice grada''] {{nl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Flandrija]] bsfl09nm0mi1ia54nwogdz1jbie93uz 41260689 41260687 2022-07-31T21:22:07Z Vitek 4676 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Genk | ime_genitiv =Genka | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Sint-Jan_panorama_3.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] nove [[bolnica|bolnice]] Oost-Limburg | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =58 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =05 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Flandrija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Flamanska zajednica]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Limburg (provincija)|Limburg]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Hasselt (arondisman)|Hasselt]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Wim Dries | površina_bilješke = | površina_ukupna = 87.9 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina=324<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =67,009<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =762.3 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =3600<ref name=city/> | pozivni_broj= 089<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Genk''' je [[grad]] od 67,009 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/cities/ | title =''Belgium: Major Cities and Municipalities'' | accessdate =31.07. 2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[istok]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Valonija|Valoniji]]. == Geografske karakteristike == [[datoteka:Cristal Arena 2013-02-21 opposite stand.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Stadion]] kluba Genk - Kristalna arena]] [[datoteka:Koolmijnwinterslag 29-03-2009 12-27-03.JPG|thumb|left|240px|<center>[[Zgrada|Zgrade]] bivšeg [[rudnik]]a danas centar ''C-mine'']] Genk se nalazi na [[Albertov kanal|Albertovom kanalu]] između [[Antwerpen]]a i [[Liège]]a, [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Hasselt]]a. === Historija === Još [[1900]]. Genk je mirno [[selo]] od oko 3000 [[stanovništvo|stanovnika]]. U to vrijeme bio je čuven kao pitoreskno mjesto koje su pohodili brojni [[umjetnik|umjetnici]] i [[slikar]]i u potrazi za [[inspiracija|inspiracijom]].<ref name=met/> Sudbina mu se promjenila [[1901]]. kad je André Dumont otkrio [[ugljen]] u njegovoj okolici, ubrzo nakon tog niknula su tri [[rudnik]]a [[ugljen]]a: Zwartberg, Waterschei i Winterslag.<ref name=met/> [[Rudarstvo]] u Winterslagu bilo je naročito obimno, pored zgrada iznad zemlje, i ispod zemlje se nalazi niz hodnika koji se protežu [[kilometar|kilometre]] od glavne jame. Prvi komad ugljena u bazenu Kempen iskopan je [[1914]]., a komercijalna eksploatacija počela je tek [[1917]]. Nakon nešto više od 70 godina rada [[31. mart]]a [[1988]]., [[rudnik]] je trajno zatvoren.<ref name=met/> Kompleks rudarskih zgrada u Winterslagu službeno je zaštićeno područje od [[1993]]. iako postrojenje za ispiranje ugljena, [[cigla]]na, radionice i rashladni [[toranj|tornjevi]] nisu sačuvani. Iako još uvijek ima dosta sačuvanih objekata, od uredskih zgrada, [[Termoelektrana|termoelektrane]], zgrada sa [[mašina]]ma za sortiranje, [[skladišta]], [[štala]] i dva [[toranj|tornja]] sa [[lift]]ovima.<ref name=met/> Nakon zatvaranja rudnika, grad Genk bio je u potrazi za novom ulogom za golemi rudarski kompleks na toj lokaciji. Tako se [[2000]]. rodila ideja da se centar za kreativnih industrija smjesti na mjestu bivšeg rudnika ugljena Winterslag. Grad Genk je [[2001]]. preuzeo je lokaciju od LRM-a (Limburgse Reconversie Maatschappij), a [[2005]]. inaugurirano je ime ''C-mine''.<ref name=met> {{cite web |url=https://www.c-mine.be/en/history |title =History |publisher =C-mine Genk |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> Veliki poslodavac bila je [[SAD|američka]] [[kompanija]] [[Ford Motor Company|Ford]], koja je [[1962]]. podigla [[tvornica|tvornicu]], koja je na svom vrhuncu direktno zapošljavala 4,210 ljudi, a indirektno još 1,736 i po tom bila najveći poslodavac u [[Limburg (provincija)|Provinciji Limburg]]. Tvornica je radila do [[2013]]. kad je preselila proizvodnju u [[Valencija|Valenciju]].<ref name=brit/> [[Vlada]] [[Flandrija|Flandrije]] je [[2013]]. sklopila sporazum sa kompanijom Ford Werke GMBH o otkupu bivše tvornice koju namjerava preurediti u [[industrija|industrijsku]] zonu.<ref name=brit> {{cite web |url=https://www.pmv.eu/en/ford-genk-site |title =The Ford Genk Site |publisher =PMV |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> == Sport == Grad je poznat po [[nogomet]]nom klubu ''Koninklijke Racing Club Genk'', koji je osvojio četiri titule prvaka Belgije (1999, 2002, 2011, 2019), pet Kupova Belgije (1998, 2000, 2009, 2013, 2021) i dva Superkupa Belgije (2011, 2019). Klub se u sezonama 2002/03. i 2011/12. uspio plasirati u grupnu fazu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]], što su mu najveći uspjesi na evropskim takmičenjima. == Pobratimski gradovi == Genk ima ugovore o partnerstvu i suradnji sa slijedećim gradovima<ref name=sis> {{cite web |url=https://www.genk.be/stedenbanden-en-peterschappen |title =Stedenbanden en peterschappen |publisher =Genk |language =nizozemski |accessdate =31.07.2022.}}</ref>; {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{flagicon|Bocvana}} [[Francistown]], [[Bocvana]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Troisdorf]], [[Njemačka]] * {{flagicon|Belgija}} [[Nieuwpoort, Belgija|Nieuwpoort]], [[Belgija]] * {{flagicon|Nizozemska}} [[Sittard-Geleen]], [[Nizozemska]] || * {{flagicon|Kina}} [[Suzhou]], [[Kina]] * {{flagicon|Turska}} [[Kayseri]], [[Turska]] * {{flagicon|Poljska}} [[Cieszyn]], [[Poljska]] |} == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Genk}} *[https://www.genk.be/ ''Službene stranice grada''] {{nl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Flandrija]] 6huagwqt52at64ithbnnbkhuqqn0bvx 3 4673274 41260688 2022-07-31T21:14:15Z Zblace 147409 /* Sudionice i sudionici */ nova sekcija wikitext text/x-wiki == Sudionice i sudionici == Mislim da ovdje ima smisla dati i vidljivost i prednost sudionicama...pa razmisli da to možda istakneš i u nazivu! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:14, 31 juli 2022 (CEST) po582r1d3iafpi5mreya93oywprloee 41260703 41260688 2022-07-31T22:55:39Z Vipz 151311 /* Sudionice i sudionici */ odgovor wikitext text/x-wiki == Sudionice i sudionici == Mislim da ovdje ima smisla dati i vidljivost i prednost sudionicama...pa razmisli da to možda istakneš i u nazivu! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:14, 31 juli 2022 (CEST) :Nažalost je što u većini indo-evropskih jezika muški rod "default" za "neutralno" obraćanje. To možeš i ti uraditi, slobodno. :p [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:55, 1 august 2022 (CEST) iwkkymd4wa38sljzcj8hrwst8rin4eb 0 4673276 41260710 2022-08-01T01:19:29Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Nacionalsocijalizam]] na [[Nacizam]] preko preusmjeravanja: Bit ću odvažan i uskladiti ovaj članak sa uobičajenijim i puno više korištenijim imenom (https://trends.google.com/trends/explore?geo=HR&q=nacizam,nacionalsocijalizam), te ne davanje vjetra u leđa asocijaciji nacizma sa socijalizmom. wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nacizam]] hwumemtvk1clsys59vuhfpwinxpzyhv 0 4673277 41260717 2022-08-01T04:59:15Z Akul59 131397 Nova stranica wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Geraltov |originalni_naziv = Geraltov |slika = Slovakia Geraltov 4.JPG |opis_slike = |grb = Coat of arms Geraltov.gif |kraj = [[Prešovski kraj|Prešovski]] |okrug = [[Okrug Prešov|Prešov]] |populacija = 122<ref name="populacija" /> |nadm visina = 518 |poštanski_kod = 082 67 |pozivni_broj = (+421) 51 |registarska_oznaka = PO |gšir = 49.138 |gduž = 21.259 |popis = 1.1.2021 }} '''Geraltov''' ({{jez-svk|Geraltov}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prešov|okrugu Prešov]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 122 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0417/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-07-22}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Geraltov}} * {{Zvanični veb-sajt}} * [http://www.e-obce.sk/okres/presov.html Naselja okruga Prešov] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prešov}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Prešov]] [[Kategorija:Prešovski kraj]] aft0v8tc2ul9frdc8uq1wtctlz6cd6f 0 4673278 41260723 2022-08-01T09:36:55Z Vitek 4676 n/č wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Beringen | ime_genitiv =Beringena | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Steenkoolmijnberingen 30-03-2009 14-35-03.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Muzej]] [[rudarstvo|rudarstva]] | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =51 | širina-minute =02 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =05 | dužina-minute =13 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Flandrija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Flamanska zajednica]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Limburg (provincija)|Limburg]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Hasselt (arondisman)|Hasselt]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Thomas Vints | površina_bilješke = | površina_ukupna = 78.3 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina=39<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =47,217<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =603 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak= +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =3580–3583 <ref name=city/> | pozivni_broj= 011<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Beringen''' je [[grad]] od 47,217 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/cities/ | title =''Belgium: Major Cities and Municipalities'' | accessdate =31.07. 2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[istok]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Flandrija|Flandriji]]. == Geografske karakteristike == Beringen se nalazi na [[Albertov kanal|Albertovom kanalu]] udaljen dvadesetak [[km]] [[sjeverozapad]]no od [[Hasselt]]a. Kraj u kom se nalazi je [[brdo|brežuljkast]], kroz sam centar protiče [[potok]] Zwarte Beek ([[pritok]]a [[Demer]]a).<ref name=met/> == Historija == [[datoteka:Beringen Motstraat f - 238664 - onroerenderfgoed.jpg|thumb|left|240px|<center>Rudarske [[kuća|kuće]]]] Beringen je nastao negdje krajem [[8. vijek]]a, kao [[feud]] [[Opatija (vjerska institucija)|opatije]] iz [[Corbie (Soma)|Corbia]] u [[Pikardija|Pikardiji]], čiji je [[opat]] Sveti Adelard, bio [[Rodbina#Bliža_rodbina|nećak]] [[Pipin Mali|Pipina Malog]]. Vremenom je postao [[domena]] [[grof]]ova od [[Borgloon]]a, koji su mu [[1211]]. dodjelili [[gradska prava]], a [[1239]]. to ponovno potvrdili uz privolu [[opat]]a od [[Corbie (Soma)|Corbia]].<ref name=met/> Ubrzo nakon tog grad je opasan zemljanim [[bedem]]om sa tri [[gradska vrata]]. Od [[1366]]. postao je domena [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževine-biskupije Liège]] Od [[13. vijek|13]]. do [[15. vijek]]a Beringen je egzistirao kao malo regionalno [[prosperitet]]no [[trgovište]], zahvaljujući proizvodnji [[tkanina]].<ref name=met/> Zbog povoljnog položaja na [[raskršće|raskršću]] [[Trgovačka ruta|trgovačkih ruta]], Beringen je tokom [[15. vijek|15]], [[16. vijek|16]] i [[17. vijek]]a bio višekratno [[opsada|opsjedan]], [[okupacija|zauziman]] i razaran. Posljednji put [[1654]]. od strane trupa [[Karl Aleksandar od Lotaringije|Karla Aleksandra od Lotaringije]], tako temeljito da je nakon tog spao na [[selo]].<ref name=met/> Oporavio se tek nakon otkrića [[ugljen]]a [[1902]]. kad je izrastao u [[rudarstvo|rudarski]] centar i doživio značajan porast stanovništva.<ref name=met> {{cite web |url=https://inventaris.onroerenderfgoed.be/erfgoedobjecten/140193 |title =Historische stadskern van Beringen |publisher =Inventaris |language =nizozemski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> Posljednji aktivni rudnik u [[Limburg (provincija)|Provinciji Limburg]] zatvoren je [[1992]]. preživio je samo rudnik u Beringenu – kao mjesto ''Flamanskog [[muzej]]a [[rudarstvo|rudarstva]]''.<ref name=brit> {{cite web |url=https://www.erih.net/i-want-to-go-there/site/beringen-mine-museum |title =History |publisher =Erih |language =engleski |accessdate =31.07.2022.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Beringen, Belgium}} *[https://www.beringen.be/ ''Službene stranice grada''] {{nl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Flandrija]] 94zmnmw4zbj9ozhnalxhte5b36xukp5