Wikipedia shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.21 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor sa korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipedia Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Mediawiki razgovor Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Spravica Razgovor o spravici Definicija spravice Razgovor o definiciji spravice 0 2307 41259947 6025 2022-07-23T17:17:02Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Jichak Rabin]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jichak Rabin]] pclnq0idi3v8ucu3hpn9wefbtj7itx1 0 2359 41259944 38827 2022-07-23T17:16:32Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Jichak Rabin]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jichak Rabin]] pclnq0idi3v8ucu3hpn9wefbtj7itx1 0 4355 41259941 41221428 2022-07-23T16:28:47Z Zemant 34270 /* Partijski rad */ wikitext text/x-wiki {{For|film|Josip Broz Tito (film)}} {{Redirect|Tito}} {{Politički vođa |ime=Josip Broz Tito |ime pri rođenju=Josip Broz |datum rođenja=[[7. 5.|7. svibnja]] [[1892|1892.]] |mjesto rođenja={{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Kumrovec]], [[Austro-Ugarska]]<br /><small>(danas [[Hrvatska]])</small> |datum smrti=[[4. 5.|4. svibnja]] [[1980|1980.]] |mjesto smrti={{flagicon|SFRJ}} [[Ljubljana]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br /><small>(danas [[Slovenija]])</small> |malaslika= |opis male slike= |slika=Josip Broz Tito uniform portrait.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] |potpis=Tito signature.svg |supruga=[[Pelagija Belousova]] <small>(1919-1936)</small><br />[[Lucija Bauer]] <small>(1936-1937)</small><br />[[Herta Haas]] <small>(1940-1943)</small><br />[[Davorjanka Paunović]] <small>(1941-1946)</small><br />[[Jovanka Broz]] <small>(1952-1980)</small> |zanimanje=bravar |fusnote=<small>[[Datoteka:Flag of the President of Yugoslavia (1963-1993).svg|centar|150px]]</small> |položaj = 1. [[Spisak šefova države Jugoslavije|Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] |mandat_start = [[14. 1.|14. siječnja]] [[1953|1953.]] |mandat_kraj = [[4. 5.|4. svibnja]] [[1980|1980.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = ''on sam'' <small>(1953–1963)</small><br />[[Petar Stambolić]] <small>(1963–1967)</small><br />[[Mika Špiljak]] <small>(1967–1969)</small><br />[[Mitja Ribičič]] <small>(1969–1971)</small><br />[[Džemal Bijedić]] <small>(1971–1977)</small><br />[[Veselin Đuranović]] <small>(1977–1980)</small> |predsjednik1 = |prethodnik = [[Ivan Ribar]]<br /><small>(kao predsjednik Predsjedništva)</small> |nasljednik = [[Lazar Koliševski]]<br /><small>(kao predsjednik Predsjedništva)</small> |čin2 = 1. [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije|Premijer Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]<br /><small>22. [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije|Premijer Jugoslavije]]</small> |mandat_start2 = [[29. 11.|29. studenog]] [[1943|1943.]] |mandat_kraj2 = [[29. 6.|29. lipnja]] [[1963|1963.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = [[Ivan Ribar]] <small>(1945-1953)</small><br />''on sam'' <small>(1953–1963)</small> |prethodnik2 = [[Ivan Šubašić]]<br />([[Kraljevina Jugoslavija]]) |nasljednik2 = [[Petar Stambolić]] |čin3 = 1. [[Pokret nesvrstanih|Generalni sekretar Pokreta nesvrstanih]] |mandat_start3 = [[1. 9.|1. rujna]] [[1961|1961.]] |mandat_kraj3 = [[5. 10.|5. listopada]] [[1964|1964.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = [[Gamal Abdel Nasser]] |čin4 = 7. [[Komunistička partija Jugoslavije|Predsjednik Saveza Komunista Jugoslavije]] |mandat_start4 = [[novembar|studeni]] [[1936|1936.]] |mandat_kraj4 = [[4. 5.|4. svibnja]] [[1980|1980.]] |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = [[Lazar Mojsov]] |prethodnik4 = [[Milan Gorkić]] |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} '''Josip Broz Tito''' ([[Kumrovec]], 7. maja 1892. – [[Ljubljana]], 4. maja 1980.), [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] revolucionar, vojskovođa i državnik. Smatra se jednom od najvažnijih ličnosti 20. vijeka i uopće historije na prostorima bivše Jugoslavije. Bio je lider [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]] od 1937. do 1980, vođa [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] naroda Jugoslavije od 1941. do 1945, te doživotni predsjednik [[SFRJ|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]] od 1953. do 1980. godine. Jedan je od osnivača [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. [[Pogreb Josipa Broza Tita|Njegova sahrana]] okupila je velik broj tadašnjih državnika. == Biografija == === Rane godine === [[Datoteka:Titosbirthhome.jpg|levo|thumb|200px|Rodna kuća Josipa Broza Tita u [[Kumrovec|Kumrovcu]]]] Josip Broz je rođen u malom selu [[Kumrovec|Kumrovcu]] na [[Sutla|Sutli]], u najzapadnijem dijelu [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] 7. maja 1892. godine kao sedmo od petnaestero djece roditelja [[Franjo Broz|Franje]] (Franceka) i [[Marija Broz|Marije Broz]], rođene Javeršek. Mali "nesporazum" oko toga biografskog podatka, s obzirom da se Titov rođendan slavi na dan 25. maja, objasnili su njegovi biografi činjenicom da je Josip Broz za vrijeme svoga dugogodišnjeg revolucionarnog rada bio prisiljen da se služi lažnim papirima i dokumentima, pa je tako i u jednom vojničkom dokumentu austro-ugarske vojske zabilježeno da je rođen 25. maja. A upravo na taj dan (25. V 1944) izvršen je i [[desant na Drvar]]. Rođendan je ostao, pa ni sam Tito nije želio da se taj datum mijenja kad ga je narod već prihvatio. Sin oca [[Hrvati|Hrvata]] i majke [[Slovenci|Slovenke]], Josip Broz nije osjećao nikakvih nelagoda zbog te okolnosti, jer između dvije susjedne zemlje nije bilo antagonizma ni netrpeljivosti. Josip Broz je mnoge dane djetinjstva proveo kod djeda [[Martin Javeršek|Martina]] preko Sutle, te naučio odlično [[slovenski jezik|slovenski]], zbog čega je imao poteškoća kada je pošao u hrvatsku osnovnu školu. Kada se rodio Josip Broz, život u kumrovačkoj dolini je bio težak i naporan, oskudan i jednoličan. Iako je kmetstvo odavno bilo ukinuto, seljaštvo su pritiskali teški nameti, porezi i opća oskudica, jer su im posjedi bili mali, rasparčani, a zemlja slabe kvalitete. Godina [[1903]]. i [[1904]]. bile su veoma burne u tim krajevima, u znaku općeg narodnog pokreta protiv madžarizacije s jedne strane, i u znaku pobune siromašnih seljaka protiv svih vrsta eksploatacije s druge strane. Osnovnu školu Josip Broz je pohađao u Kumrovcu od [[1900]]. do [[1905]]. Po svršetku osnovne škole Josip Broz je, zbog teškog stanja u obitelji, morao odložiti svoj odlazak na zanat, pa je neko vrijeme morao raditi kod svog ujaka u [[Slovenija|Sloveniji]]. Nakon toga je radio u jednoj [[Sisak|sisačkoj]] kantini. Godine [[1907]]. je postao šegrt mehaničarske radionice u Sisku. Po završetku šegrtske škole [[1910]]. prvi put stiže u [[Zagreb]] gdje postaje član [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske (1894)|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]] i učestvuje u radničkim demonstracijama. Nakon "izleta" u [[Trst]], gdje nije našao posao, vraća se u Zagreb gdje 1911. sudjeluje u velikim demonstracijama. Nakon toga je radio u [[Kamnik]]u u Sloveniji, [[Čenkov]]u u [[Češka Republika|Češkoj]], u [[Minhen|Münchenu]], u tvornici automobila "Benz" u [[Mannheim]]u, u Njemačkom [[Ruhr]]u, [[Beč]]u, [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] gdje je radio u tvornici automobila "[[Daimler]]" kao probni vozač. Naučio je [[nemački jezik|njemački]] i [[češki jezik]], usavršio svoj i izučio nove zanate. === Prvi svjetski rat i oktobarska revolucija === {{main|Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji}} [[Datoteka:Tito, pelagija i zarko.jpg|minijatura|Prva Titova supruga [[Pelagija Belousova]], kojom se oženio tokom boravka u Rusiji.]] Godine [[1913]]. odlazi u austro-ugarsku vojsku. Tamo je relativno brzo napredovao i stekao podoficirski čin. Također je otkrio i talent za [[mačevanje]] te je dobio srebrnu medalju na prvenstvu austro-ugarske vojske u toj disciplini. Početkom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] 1914 shvatio je da to nije njegov rat i da nema za šta da ratuje, pa je u to uvjeravao i svoje drugove u kasarni. Odveden je u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinsku tvrđavu]] i tu je proveo neko vrijeme, ali nije osuđen nego je poslan na frontu u [[Galicija|Galiciju]] pa zatim na [[Karpati|Karpate]]. Na fronti je bio do [[25. 5.|25. maja]] [[1915]]. kada je ranjen i zarobljen. U ruskoj bolnici provodi trinaest mjeseci gdje mnogo čita i uči [[ruski jezik]]. Nakon izlječenja, Tito je kao zarobljenik poslan na rad u selo Kalasijevo. Pored posla nalazi vremena za čitanje a u razgovorima sa seljacima sve se češće spominje ime [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjin]]. Krajem [[1916]]. premješten je u [[Kungur]] gdje radi na održavanju željezničke pruge. U junu [[1917]]. napušta Kungur i odlazi u [[Sankt Peterburg|Petrograd]] gdje sudjeluje u demonstracijama. Zatim bježi u [[Finska|Finsku]]. Tamo je uhapšen i poslan u zatvor u [[Petropavlovsk]]oj tvrđavi, iz koje je transportiran natrag u Kungur. Iz transporta je pobjegao i dospio u [[Omsk]], gdje se, poslije pobjede [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]], prijavio u odred Crvene internacionalne garde. Na proljeće [[1918]]. zatražio je da bude primljen u [[Komunistička partija Rusije|Rusku komunističku partiju (boljševika)]]. U ljeto iste godine umaknuo je pred [[Kolčak]]ovom vojskom među [[Kirgizi|Kirgize]], gdje je radio kao strojar u jednome mlinu. Po povratku boljševika u Omsk vratio se u taj grad i tamo postao član [[Jugoslovenska komunistička grupa|jugoslavenske sekcije]] Ruske komunističke partije. === Partijski rad === {{main|Komunistička partija Jugoslavije|Osma zagrebačka mjesna konferencija KPJ}} U jesen [[1920]]. vraća se u Zagreb gdje stupa u redove [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Iste godine partija je zabranjena. Kada [[1921]]. ostaje bez posla zapošljava se u mlinu u mjestu [[Veliko Trojstvo|Velikom Trojstvu]] gdje je sa svojom suprugom [[Pelagija Belousova|Pelagijom]] živio do kasnog proljeća [[1925]]. godine. Tu mu se rodilo troje djece. Prvo dijete umrlo mu je u [[Zagreb|Zagrebu]], a u Trojstvu su mu sahranjeni sinčić Hinko, koji je umro osam dana nakon rođenja kćerkice Zlatice, čiji se život ugasio nakon 17 mjeseci. Godinu dana prije nego što napušta Veliko Trojstvo, rođen je sin [[Žarko Broz|Žarko]], koji je jedini ostao živ od četvoro njegove djece iz prvog braka. Napušta mlin u Velikom Trojstvu i u kasno proljeće [[1925]]. godine dolazi u Zagreb. Po partijskim zadacima odlazi u [[Kraljevica|Kraljevicu]], [[Beograd]] i u [[Smederevska Palanka|Smederevsku Palanku]]. U aprilu [[1927]]. opet se vraća u Zagreb. Od suda u [[Ogulin]]u osuđen je na sedam mjeseci robije, uvjetno na četiri mjeseca, zbog komunističke propagande. Nakon izlaska iz zatvora Tito ujedinjuje Partiju koja je bila podijeljena na različit frakcije. === Robija === [[Datoteka:Tito u zatvoru.jpg|minijatura|Tito u zatvoru u Lepoglavi 1928. godine.]] {{citat|J. Broz je uhapšen 4. VIII. Osim sindikalnih funkcija, od Nove godine bio je zamjenik, a poslije osme konferencije sekretar mjesne partijske organizacije u Zagrebu. Njegov gubitak teško će osjetiti i mjesne partijske organizacije, kao i partijski aparat. Zbog istog slučaja uhapšena je njegova žena, jedan student, jedan emigrant, i vlasnici stana (nepartijci). Njihova imena objavila je »Borba«. Stan je služio kao partijsko skladište za literaturu, no zbog finansijskih nemogućnosti da se za ostalo nabavi još jedan partijski stan, to je ovaj bio upotrebljavan i za drugo (umnožavanje letaka itd.). O materijalu, koji je pronađen, i o držanju uhapšenih drugova govori priloženo originalno pismo Broza, koji je iz policijskog zatvora prokrijumčareno. Svi uhapšeni predati su poslije nedelju dana sudu, gdje se i sada nalaze.<ref>J. Broz Tito, »Sabrana djela«, svezak drugi, str. 107.</ref>|Pismo Josipu Čižinskom o hapšenju Broza, po nalogu [[Filip Filipović|Boškovića]] [[Antun Mavrak|Marić]]}} Kada su u junu [[1928]]. godine organizovane demonstracije, na letku kojim se radnici pozivaju na demonstracije stajao je potpis Josipa Broza.{{fact}} Velika potjera policije raspisana je 20. juna 1928. Uhapšen je [[4. 8.|4. augusta]] 1928. godine, pred kućom u Vinogradskoj cesti, zatvoren i mučen.<ref name="Požar-Filipović">Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 38-44), Beograd, 1989.</ref> Iz zatvora je poslao pismo [[Filip Filipović|Filipu Filipoviću]] o teškim uvjetima zatvorenika, koje je objavljeno u inozemstvu u komunističkim listovima pod naslovom »''Krik iz pakla''«.<ref name="Požar-Filipović"/> Osuđen je na pet godina robije. Početkom [[1929]]. doveden je na izdržavanje kazne u Lepoglavu. Godinu dana poslije njega u Lepoglavu dolazi [[Moša Pijade]], tada stari i iskusni komunist. Njih dvojica su počeli zajedno raditi na organiziranju partijskih jedinica u kaznionici. Iz toga vremena sačuvan je i jedan od dva portreta Tita što ih je izradio Moša Pijade, koji je inače bio poznati slikar. Početkom [[1931]]. Josip Broza su iznenada premjestili u kaznionicu u [[Maribor]]u, koja je bila na glasu kao najgora u Jugoslaviji. Tu je izdržao kaznu ali ipak nije odmah pušten na slobodu. Odveden je u Ogulin, gdje je trebao da odleži još tri i pol mjeseca one kazne na koju je bio uvjetno osuđen. Tek potkraj marta [[1934]]. izlazi iz zatvora, ali mu je određeno da mora boraviti u rodnom Kumrovcu i da iz njega ne smije nigdje otići. Britanska profesorka [[Phyllis Auty]] ocenjuje da je Tito boravkom u zatvoru izbegao krvave obračune sa komunistima od strane Jugoslovenske Vlade u periodu od 1929. do 1932.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 94)</ref> === Uspon Tita i Velika čistka === {{main|KPJ tokom Velike čistke}} Već u aprilu 1934. godine napušta Kumrovec i odlazi u [[Samobor]]. U to vreme koristio je ilegalno ime ''Valter''. Prešavši u ilegalnost, Tito je nastavio još većom partijskom aktivnošću. Iste godine, uz podršku privremenog šefa KPJ [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]], uključen je u Politički biro CK KPJ u [[Beč]]u. Zbog partijskih zadataka povremeno odlazi u [[Pariz]] i [[Moskva|Moskvu]]. Nakon [[Aprilski plenum CK KPJ (1936)|aprilskog plenuma CK KPJ]] [[1936]]. godine, na kome su se neki rukovodioci usprotivili Gorkiću, 9.9. iste godine [[Kominterna]] je postavila novi Centralni komitet KPJ, na čelu sa sa Gorkićem kao generalnim sekretarom i Titom kao organizacionim sekretarom.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 136)</ref> Tada je Tito predlagao da rukovodstvo deluje iz zemlje, a ne iz Beča, sa čime se Gorkić nije slagao. Na kraju je dogovoreno da Tito ode u Jugoslaviju, a da Gorkić ostane u inostranstvu. Šef Kominterne [[Georgi Dimitrov]] je tada bio čvrsto na Titovoj strani.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 136)</ref> U borbama za vlast koje su usledile nakon nakon likvidacije Milana Gorkića u Moskvi, Tito se već krajem [[1937]]. godine predstavlja kao generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. U Parizu, Titov glavni saveznik bio je [[Boris Kidrič]], koji je tu radio kao novinar, a u Španiji [[Božidar Maslarić]].<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 150)</ref> Neki smatraju da je tokom [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|Španskog građanskog rata]] (1936-1939) Tito bio šef jedne grupe [[NKVD]]-a, zadužene za likvidaciju [[lav Trocki|trockista]] i drugih Staljinovi oponenata.<ref name="vecernji"/> Navodno je to iskoristio kao priliku da se obračuna sa onim jugoslovenskim komunistima koji su se protivili njegovom dolasku na čelo KPJ (vidi [[Blagoje Parović]]).<ref name="vecernji">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/tito-je-bio-sef-stozera-nkvd-a-za-likvidacije-trockista-u-spanjolskoj-362833 Tito je bio šef stožera NKVD-a za likvidacije trockista u Španjolskoj]</ref> [[1938]]. godine Tito je počeo da piše članke za "[[Proleter (novine)|Proleter]]" u kojima je branio politiku Narodnog fronta, znajući da Kominterna mnogo drži do pisane reči.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 151)</ref> Sretena Žujovića i Rodoljuba Čolakovića je iz Moskve poslao u Srbiju da rade na stvaranju Narodnog fronta, što im je moguće spasilo život.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 151)</ref> [[12. mart]]a 1938, zagrebačka policija dobila je dojavu da će Josip Broz, član CK KPJ, doputovati u Zagreb sa falsifikovanim čehoslovačkim pasošem na ime inženjera Jozefa Tomaneka. Tito je stoga morao da nabavi druga dokumenta i ode prvo za Beograd, pa tek onda za Zagreb. Iz ovoga je izvesno da je neko radio Titu o glavi, ali Auty nema podataka o tome ko ga je ocinkario, niti o tome kako je Tito za to saznao i promenio plan.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 152-153)</ref> U to vreme, Auty već piše o Titu kao o "vršiocu dužnosti generalnog sekretara KPJ".<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 153)</ref> U pismu Dimitrovu jula 1938. Tito javlja da je isključio članove CK iz Pariza, [[Labud Kusovac|Labuda Kusovca]] i [[Ivo Marić|Ivu Marića]] iz KPJ.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 154)</ref> Istog meseca, neko ih je denuncirao francuskoj policiji i oni i njihovi saradnici su deportovani iz Francuske.<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> Među izgnanim nije bilo nijednog od "staljinovaca".<ref name="Pavlović"/> Tito još dva puta odlazi u Moskvu [[1938]]. i [[1939]]. godine. Prilikom svog drugog odlaska u Moskvu sukobljava se sa poslednjim rivalom za mesto šefa KPJ, [[Petko Miletić|Petkom Miletićem]], nakon čega postaje generalni sekretar KPJ. === Generalni sekretar KPJ === {{main|Peta zemaljska konferencija KPJ}} Jedne od posljednjih večeri u oktobru 1940. godine u [[Dubrava|Dubravi]] je održana Peta zemaljska partijska konferencija. Na konferenciji je potvrđeno faktičko stanje nastalo nakon staljinističke [[KPJ tokom Velike čistke|Velike čistke]], tokom koje je staro rukovodstvo likvidirano, a Josip Broz došao na čelo partije. U to vreme, [[Fašizam]] se širio Evropom, [[Adolf Hitler|Hitlerove]] i [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] armije su na granicama Jugoslavije. Na kraju konferencije Tito je rekao: "''Drugovi, pred nama su odlučujući dani. Naprijed sada u konačnu pobjedu! Iduću konferenciju moramo održati u oslobođenoj zemlji i od tuđina i od kapitalista!''" {{fact}} Okupacija Jugoslavije Tita je zatekla u Zagrebu, odakle je, njegovom inicijativom, upućen proglas CK KPJ narodima Jugoslavije i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se ''ističe odlučnost Partije da u oslobodilačkom ratu ustraje u prvim redovima, u kojemu ustaje protiv potpaljivanja nacionalne mržnje i poziva radnike, seljake, omladinu, građane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost''. U drugoj polovici maja 1941. godine Tito odlazi u [[Beograd]] odakle usmjerava pripreme za dizanje ustanka i početak oslobodilačkog rata. Po napadu Njemačke na SSSR ([[22. 6.|22. juna]]) Politbiro CK KPJ je pod Titovim vodstvom ocijenio da je nastupio odlučan trenutak za početak oružanog ustanka protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača. Glavni štab Narodnooslobodilačkih i partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ) formiran je 27.juna, a Tito je postao vrhovnim komandantom NOPOJ. Pod njegovim vodstvom donesena je odluka o dizanju svenarodnog ustanka. === Narodnooslobodilačka borba === {{main|Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije}} [[Datoteka:Josip Broz Tito poternica.jpg|minijatura|Nemačka poternica za Titom.]] {{citat|Mi ćemo biti sijači bratstva među narodima. Kada budemo prolazili kroz nove zemlje, kad budemo dolazili u dodir sa ljudima drugih običaja, oni će možda biti nepovjerljivi prema nama, jer nas još nisu vidjeli na djelu i nisu čuli našu riječ. Vi ćete svojim držanjem i ubjeđivanjem pokazati da ste vojska novog kova, vi ćete tako steći povjerenje i razviti zastavu slobode i u krajevima koji je još nisu razvili.<ref>''Drug Tito'' (str. 152), Mladinska knjiga, Ljubljana 1981.</ref>|Titov govor pred novoosnovanom 4. proleterskom brigadom 17. lipnja 1942. u Ljubini, istočna Bosna.}} Beograd je napustio [[16. 10.|16. oktobra]] i otišao na oslobođeni teritorij u zapadnoj Srbiji, kamo su premješteni i GŠ NOPOJ i CK KPJ. 26. i 27. novembra održano je [[savetovanje u Stolicama|savjetovanje partizanskih vođa u Stolicama]] i donesene smjernice za razvoj ustanka i oslobodilačke borbe pod vodstvom Vrhovnog štaba NOPOJ i glavnih štabova po zemljama i pokrajinama Jugoslavije. U oktobru iste godine Tito se sastao u Ravnoj Gori s [[Dragoljub Mihailović|Dražom Mihailovićem]] radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv okupatora, koji zbog stava Mihailovića završava bez uspjeha. U oktobru i novembru 1941. godine Tito je u [[Užice|Užicu]], središtu tzv. [[Užička republika|Užičke republike]] odakle usmjerava razvitak ustanka. Nakon njemačke ofanzive se, zajedno s glavninom partizanskih snaga povukao u istočnu Bosnu gdje će se stvoriti nova velika baza partizanskog pokreta. U Rudom, u istočnoj Bosni, [[21. 12.|21. decembra]] [[1941]]. je po njegovom naređenju osnovana [[Prva proleterska udarna brigada|Prva proleterska brigada]]. [[Datoteka:Tito predaje zastavu Prvoj proleterskoj brigadi.jpg|thumb|Tito vrši smotru [[Prva proleterska brigada|Prve proleterske brigade]] 7. novembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu.]] Nakon neuspjeha osovinskih snaga da unište partizane u prvoj polovici [[1942]]. godine, glavnina partizanskih snaga pokreće veliki [[pohod partizana u Bosansku Krajinu|pohod u Bosansku Krajinu]], koji će rezultirati stvaranjem velike slobodne teritorije na području Hrvatske i zapadne Bosne sa sjedištem u Bihaću, tzv. [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]]. Na osnovi tih uspjeha u drugoj polovici 1942. izdaje naredbu o osnivanju prvih divizija i korpusa, što je bio temelj stvaranja Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ). Na njegovu inicijativu u Bihaću se 27. novembra 1942. sastaju predstavnici antifašističkih snaga iz svih krajeva Jugoslavije i formiraju AVNOJ - [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]] kao privremeno tijelo vlasti koje će s vremenom postati legitimna alternativa izbjegličkoj vladi u Londonu. Godinu dana poslije, 29. i 30. novembra 1943, u AVNOJ se ponovno sastao u [[Jajce|Jajcu]] i donio povijesne odluke o budućem uređenju Jugoslavije kao federativne države ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije. Na istom zasjedanju Tito je dobio naslov Maršala. Tito je nakon toga rukovodio borbom iz [[Drvar]]a, odakle, poslije neuspjelog njemačkog desanta, 25. maja [[1944]]. godine, odlazi na [[Vis]], gdje razvija široku djelatnost za međunarodno priznanje nove Jugoslavije. U augustu 1944. susreće se u [[Napulj]]u s predsjednikom britanske vlade [[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]]. Istodobno dok se bori za međunarodno priznanje novoga stanja na tlu Jugoslavije, rukovodi, kao vrhovni komandant, operacijama oslobođenja zemlje, koje usklađuje s operacijama savezničkih vojski. Predvečer 23. oktobra 1944. stiže u oslobođeni Beograd. Potvrđujući već izborene tekovine, Tito [[7. 3.|7. marta]] [[1945]]. godine formira vladu Demokratske Federativne Jugoslavije. Ratne operacije su završile [[15. 5.|15. maja]] 1945. Još u toku borbe - 19. novembra 1944. - Predsjedništvo AVNOJ-a dodijelilo je Titu naziv narodnog heroja Jugoslavije. Josip Broz Tito bio je jedini Vrhovni komandant u drugom svjetskom ratu koji je svoje borce lično vodio u bitku. Ranjen je u [[Bitka na Sutjesci|bitci na Sutjesci]] u junu 1943. godine. === Uspostava nove Jugoslavije === {{main|AVNOJ|Sporazumi Tito-Šubašić}} [[Datoteka:Marshal Tito during the Second World War in Yugoslavia, May 1944.jpg|thumb|Tito sa savezničkim misijama u Drvaru u maju 1944. godine]] Nakon što 1944. godine postaje očito da će partizani uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]] osloboditi Jugoslaviju od okupatora, Tito kao efikasni politički pragmatik, za razliku od drugih komunističkih vođa ovoga doba počinje raditi na širenju svoje političke baze. Prvi komunistički propagandni rezultati u borbi s ostalim političkim opcijama još iz doba Kraljevine Jugoslavije postižu svoj uspjeh tek u ratu kada veći broj poznatih osoba iz kulture i politike prelazi na stranu partizana. Također pod pritiskom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] dolazi 1944. godine do sklapanja [[sporazumi Tito-Šubašić|sporazuma Tito-Šubašić]] po kojemu članovi kraljevske vlade koji nisu kompromitirani tijekom rata na čelu s bivšim hrvatskim banom Šubašićem ulaze u vladu nove Jugoslavije <ref>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/konstitutivni_akti_jugoslavije/beogradski_sporazum_tito_subasic.html Beogradski sporazum Tito-Šubašić]</ref>. Dok je Titov pragmatični sporazum sa emigrantskom vladom doprineo dobivanju legitimiteta pred monarhistima i centralistima to jest prije svega Srbima, ranija odluka o postavljanju ostarjelog apolitičnog, ali socijalno osjetljivog hrvatskog pjesnika [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] za predsjednika [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] je imalo umirujući efekt na Hrvate koji istovremeno zahtjeva decentralizaciju ili nezavisnost i strepe od osvete zbog ustaških zločina. Završni dio Titovih pragmatičnih akcija za dobivanje političkog legitimiteta u doba ili nakon Drugog svjetskog rata postaju izbori koje bojkotiraju monarhističke stranke <ref>{{cite book |title=1998 Information Please Almanac |last=Brunner |first=Borgna |year=1997 |publisher=Houghton Mifflin |isbn=0395882761 |page=342}}</ref> i potom postavljanje [[Ivo Ribar|Ive Ribara]] koji je bio predsjednik ustavotvorne skupštine kraljevine Jugoslavije, prvo za predsjednika AVNOJa odmah nakon ulasku u komunističku partiju (njegovi sinovi su "regrutirani" u doba kraljevine Jugoslavije),a potom za predsjednika ustavotvorne skupštine komunističke Jugoslavije. Titov pokušaj dogovora s katoličkom crkvom 1945. godine propada nakon što [[Alojzije Stepinac]] odbija njegove prijedloge za rješavanje sporova. === Posleratni period === {{main|Blajburška predaja|FNRJ}} Tijekom posljednjih dana rata, kao i gotovo sljedeće 3 godine [[komunistička partija Jugoslavije]] pod vodstvom Tita represivnim akcijama radi na stvaranju novog društva kojemu je uzor Staljinov [[Sovjetski Savez]]. Iako je u legalnom smislu prva akcija u ovom smjeru donesena 1946. godine stvaranjem prvog ustava komunističke Jugoslavije koji je bio kopija tadašnjeg ustava SSSRa, prve akcije u tom smjeru se vode još u posljednjim danima rata protiv zarobljenih pripadnika pro-osovinskih vojski i njihovih simpatizera. Pravnu osnovu za te zločine donosi saveznički dogovor o ukidanju [[ženevske konvencije]] ([[Winston Churchill|Churchill]], [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelt]], [[Josif Staljin|Staljin]]) pošto uskoro "neće biti nemačke vlade koja bi mogla da se dogovara s crvenim križom". Dok su zapadni saveznici ovu kriminalnu definiciju iskoristili za izgladnjivanje nemačkih zatvorenika nakon završetka rata tako da su oni imali smrtnost od "samo" 2 % u 3 mjeseca koliko su postojali logori <ref>Günter Bischof and Stephen Ambrose, Eisenhower and the German PoWs: Facts Against Falsehood, Louisiana State University Press, Baton Rouge and London, 1992</ref><ref>Američki general i zamjenik guvernera Nemačke Lucius D. Clay je napisao 29.6.1945:"Osjećam da Nemci moraju trpiti glad i hladnoću kao što verujem da su te patnje potrebne kako bi oni shvatili posljedice rata koje su izazvali</ref>, Sovjetski Savez, a koristeći se tim primjerom i Titova Jugoslavija su vršile masovna pogubljenja domaćih izdajnika. Broj ubijenih je i danas veoma kontroverzan, iako nikada nije niti približno utvrđen. Jedinu kakvu takvu procjenu o broju poginulih ili ubijenih "domaćih izdajnika" je dao jugoslavenski zavod za statistiku tijekom popisa žrtava rata [[1964]]. godine kada njihov broj za cijelo ratno razdoblje (1941-1945) određuje na 200.000 <ref>časopis Danas 21. novembar 1989. godine</ref>. Po završetku ratnih i poratnih aktivnosti Jugoslavija počinje voditi prisilnu [[kolektivizacija|kolektivizaciju]] sovjetskog stila, protjerivanje nemačkih starosjedioca, kao i sveukupnu obnovu ratom uništene privrede uz pomoć sovjetskih savjetnika. Sve te prosovjeske reforme kao i neke druge mjere koje su išle još i dalje od onih sovjetskih su stvorile međunarodnu sliku po kojoj je Titov režim najortodoksniji komunistički režim nakon onog staljinističkog u [[Sovjetski Savez|SSSRu]] <ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F60917FC3E5E17738DDDA00A94D0405B8788F1D3&scp=25&sq=Tito&st=p Dr. Matchek Calls Yugoslav Regime 'Most Communistic in World After Russia']</ref> === Raskid sa Staljinom === {{main|Raskol Tita i Staljina}} [[Datoteka:Radno Predsednistvo Pete konferencije KPJ 1952 god.jpg|desno|mini|Preživeli članovi Radnog predsedništva predratne [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljske konferencije KPJ]], slikani za vreme održavanja [[Šesti kongres KPJ|Šestog kongresa KPJ]] [[1952]]. godine u [[Zagreb]]u. S leva na desno - [[Đuro Pucar Stari]], [[Moša Pijade]], Josip Broz Tito, [[Spasenija Cana Babović]] i [[Edvard Kardelj]].]] Nakon završetka rata, nova država, koja je 29. novembra 1945. promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, je pod Titovim vodstvom postala dio [[Istočni blok|Istočnog bloka]] i u njoj je uveden komunizam kao službena ideologija, zabranjene rad svih stranaka osim KPJ, te se, po uzoru na [[Sovjetski Savez|SSSR]], počela provoditi [[nacionalizacija]] velikih poduzeća te prisilna [[kolektivizacija]] zemlje. No, postepeno su na vidjelo počele izlaziti i sve veće nesuglasice između Tita i [[Josif Staljin|Staljina]], koje svoj korijen imaju u tome što su jugoslavenski komunisti na vlast došli vlastitom borbom, umjesto uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]], te su smatrali kako imaju pravo budući razvoj svoje države određivati sami, a ne po sovjetskom diktatu. Prikrivena napetost Tita i Staljina je eskalirala [[1948]]. godine kada je došlo do javnog raskola nakon Rezolucije [[Informbiro]]a. U tom periodu je još jednom do izražaja došla Titova državnička sposobnost. Nakon što se nemilosrdnim mjerama, uključujući otvaranje zloglasnog zatvora [[Goli otok]], obračunao sa Staljinovim pristašama u KPJ, vješto je iskoristio [[hladni rat]] kako bi nagli prestanak sovjetske nadoknadio [[sjedinjene Američke Države|američkom]] pomoći. Raskid sa SSSR-om je bio i prilika da se, za razliku od dogmatskog marksizma sovjetskog tipa razvije [[socijalizam]] prilagođen jugoslavenskim prilikama. U Narodnoj skupštini FNRJ [[27. 6.|27. juna]] [[1950]]. podnio je obrazloženje Osnovnog zakona o upravljanju radnim kolektivima od strane radnika, istaknuvši staro socijalističko geslo "Tvornice radnicima". Prvi put je za Predsjednika Republike izabran [[14. 1.|14. januara]] [[1953]]. godine. Poslije smrti Staljina uslijedila je normalizacija odnosa sa SSSR pa je, za posjeta Hruščova Jugoslaviji, u junu [[1955]], potpisana [[Beogradska deklaracija]], kojom je otvoren put normalizaciji odnosa između dviju zemalja. === Politika nesvrstanosti === {{main|SFRJ|Pokret nesvrstanih}} [[Datoteka:Josip Broz Tito in cesar Haile Selassie v Kopru 1959 (2).jpg|thumb|Josip Broz Tito i car [[Haile Selassie]] u Kopru [[1959]].]] [[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F032669-0029, Bonn, Brandt mit Staatspräsident Tito.jpg|thumb|Tito i [[Willy Brandt]] u [[Bon]]u [[1970]].]] [[1950-te|1950-ih]] su Titovu novu politiku neutralnosti u hladnom ratu usvojile mnoge novostvorene države [[Treći svijet|Trećeg svijeta]], pa je Tito u tome prepoznao mogućnost za stvaranje novog saveza koji je nazvan [[Pokret nesvrstanih]]. Ta će alijansa dugo vremena ne samo omogučiti veliki ugled u svijetu, nego i njenim poduzećima donijeti mnoge unosne poslove u zemljama Trećeg svijeta. Istovremeno se i socijalizam u Jugoslaviji, neopterećen sovjetskim dogmama, počeo razvijati u smjeru sve veće otvorenosti prema novim idejama, a životni standard stanovništva nastavio rasti, postavši vidno boljim ne samo u odnosu na Istočni blok, nego i neke zapadne kapitalističke zemlje Evrope, kao što su [[Portugal]] i [[Irska]]. No, svi ti trendovi, koji su kulminaciju stekli krajem 1960-ih, prekinuti su početkom 1970-ih nakon pojave nacionalističkog [[hrvatsko proljeće|masovnog pokreta]] u Hrvatskoj. Tito, koji je ispočetka ohrabrivao reforme i veću otvorenost, nakon toga se stavio na stranu dogmata i konzervativaca, pa je obračun s maspokom iskorišten kako bi se Partija očistila od reformskih elemenata u svim republikama i pokrajinama. Trijumf komunističkog dogmatizma prestavlja donošenje Ustava 1974. godine odnosno [[Zakon o udruženom radu|Zakona o udruženom radu]] 1976. godine - nastojanja da se jugoslavenski sistem samoupravnog socijalizma kodificira u dogmu - a koji su svoje negativne posljedice pokazali tek nakon Titove smrti. === Smrt i pogreb === {{main|Pogreb Josipa Broza Tita}} Umro je [[4. 5.|4. maja]] 1980. u 15.05 sati na Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani. Pokopan je [[8. 5.|8. maja]] 1980. u Beogradu u Kući cvijeća. Na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta. Titova sahrana se smatra najvećim pogrebom nekog državnika u svjetskoj historiji.<ref name="vidmar166">{{cite book|title=Josip Broz Tito – Ilustrirani življenjepis |last=Vidmar|first=Josip|author2=Rajko Bobot |author3=Miodrag Vartabedijan |author4=Branibor Debeljaković |author5=Živojin Janković |author6=Ksenija Dolinar |year=1981|publisher=Jugoslovenska revija |isbn= |page=166}}</ref> == Posthumne kontroverze == [[Datoteka:Titov spomenik.jpg|thumb|desno|150px|Titov spomenik u Kumrovcu]] Tito je za svog života u SFRJ stvorio [[kult ličnosti]] i za njegovog života je bilo nemoguće imati bilo kakvo kritičko mišljenje o bilo kome aspektu njegovog života i politike, odnosno razlučiti stvarne činjenice od službene propagande. To je nakon njegove smrti, a pogotovo nakon raspada SFRJ, dovelo do reakcije u vidu tretiranja Tita kao najvećeg zločinca u historiji, odnosno negiranja službenih podataka u korist raznih mitova i urbanih legendi, često i onih najapsurdnijih. === Titova uloga u Staljinovoj čistki === {{main|KPJ tokom Velike čistke}} Postoji teorija koju između ostalih zastupa novinar Pero Simić, da je Josip Broz cinkario svoje partijske drugove [[NKVD]]-u da su trockisti, frakcionaši i sl, kako bi preuzeo vodstvo u KPJ.<ref name="jutarnji">{{Cite web |title=Cinkanjem i preko leševa do šefa KPJ |url=http://www.jutarnji.hr/cinkanjem-i-preko-leseva-do-sefa-kpj/282768/ |access-date=2014-08-12 |archivedate=2013-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930185041/http://www.jutarnji.hr/cinkanjem-i-preko-leseva-do-sefa-kpj/282768 |deadurl=yes }}</ref> Prema njegovoj oceni, Titova negativna karakteristika za neke od njih je bila svojevrsna presuda.<ref name="Simić">[http://www.nacional.hr/clanak/29402/tito-je-na-vrh-kpj-dosao-cinkanjem Tito je na vrh KPJ došao cinkanjem]</ref> On navodi da je u moskovskim arhivima do sada pronađeno 40 karakteristika, uglavnom negativnih, koje je Tito pisao [[NKVD]]-u o svojim partijskim drugovima.<ref name="Eiletz">[http://www.mladina.si/43878/razkrita-titova-moskovska-skrivnost/ Razkrita Titova moskovska skrivnost]</ref> Ruski autor Bondarev ispravlja Simića, koji piše da je Broz predavao kararakteristike svojih drugova NKVD-u. Bondarev navodi da je karakteristike predavao kadrovskom odelu Kominterne, što samo po sebi ne dokazuje njegovu povezanost sa NKVD.<ref>[http://www.riss.ru/analitika/152-moskovskie-gody-iosipa-broza-tito-predystoriya-partizana#.U8nP35SSw34 Московские годы Иосипа Броза Тито: предыстория партизана]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Zabrana slavljenja Tita u Sloveniji === U Sloveniji je [[ustavni sud]] 2011. godine doneo odluku o zabrani korištenja Titova imena u imenima gradskih trgova i ulica, suprotno plebiscitarnoj volji slovenskih stanovnika.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/cak-83-posto-slovenaca-protiv-preimenovanja-titovih-ulica-i-trgova/576388.aspx]</ref> == Vidi još == * [[KPJ tokom Velike čistke]] * [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]] * [[pogreb Josipa Broza Tita]] * [[lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] == Izvori == {{reference|2}} == Vanjske veze == {{commonscat|Josip Broz Tito}} * [http://graphics8.nytimes.com/packages/pdf/topics/tito-obit.pdf Biografija Tita na New York Times] * [http://www.shareyouridea.net/foto/foto_album_javno.asp?frIDAlbum=0367 Foto galerija na ShareYourIdea.net] * [http://www.titoville.com/ Titoville] * [http://www.rex.b92.net/vlastitoiskustvo/izlozba_fotografije.html Fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080703154705/http://www.rex.b92.net/vlastitoiskustvo/izlozba_fotografije.html |date=2008-07-03 }} * [http://www.vuksfrj.se/istorija/tito/J_B_Tito.html Titovi memoari - Vukova stranica (www.vuksfrj.se)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108052906/http://www.vuksfrj.se/istorija/tito/J_B_Tito.html |date=2012-01-08 }} * [http://www.facebook.com/topic.php?uid=37856214253&topic=8742 Sva Titova Putovanja], Facebook * [http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=IZ_BEOGRADSKIH_ARHIVA:_Odnos_Josipa_Broza_Tita_prema_zagreba%C4%8Dkom_nadbiskupu_Alojziju_Stepincu IZ BEOGRADSKIH ARHIVA: Odnos Josipa Broza Tita prema zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128182331/http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=IZ_BEOGRADSKIH_ARHIVA:_Odnos_Josipa_Broza_Tita_prema_zagreba%C4%8Dkom_nadbiskupu_Alojziju_Stepincu |date=2012-01-28 }} {{Predsjednici SFRJ}} {{Predsjednici SKJ}} {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Lifetime|1892|1980|Broz, Josip Tito}} [[Kategorija:Josip Broz Tito| ]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Političari u međuratnom periodu]] [[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavenski ateisti]] [[Kategorija:Hrvatski ateisti]] [[Kategorija:Preživjeli pokušaje atentata]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji]] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Porodica Broz|Josip]] [[Kategorija:Četveroslovnik-B|ROZ, Josip]] [[Kategorija:Četveroslovnik-T|ITO]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] ecudum3hpcbqc3lzwcpydqxkexvrc3h 0 13926 41259945 40000 2022-07-23T17:16:42Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Jichak Rabin]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jichak Rabin]] pclnq0idi3v8ucu3hpn9wefbtj7itx1 0 20668 41259968 41236449 2022-07-24T01:25:57Z 93.136.100.213 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scorpio.svg|thumb|Škorpion]][[Datoteka:Scorpio2.jpg|right|200px]] '''Škorpion''' ili '''Škorpija''' ''(lat. Scorpio)'' je jedan od 12 horoskopskih znakova. Osobe rođene od [[24.10.]] do [[21.11.]] su rođene u znaku škorpiona. <br /><br /> * Vladar 8. kuće [[horoskop]]a * Vladajući planet - [[Mars (planet)|Mars]], [[Pluton (planet)|Pluton]] * Element - [[Voda]] * Godišnje doba: sredina jeseni * Boja - jarke, a stroge; tamnocrvena, crna, smeđa, boja trule višnje, crna, tamnozelena, srebrnosiva, tamnoljubičasta * Sretni brojevi - 2, 3, 9, 14, 15 * Sretni dani - ponedjeljak, utorak i četvrtak * Povoljni mjeseci - ''siječanj''-za početak novih aktivnosti, ''ožujak''-za ljubavne poduhvate, ''svibanj''-za putovanja, ''srpanj''- za zabavu i godišnji odmor, ''rujan''-za rješavanje obiteljskih problema. * Dragi kamen - [[Opal]] * Kovine - [[Olovo]], [[željezo]], crveno [[zlato]] * Cvijet - [[Pelargonija]] * Drvo - [[glog]], [[bor]], [[božikovina]] * Životinja - [[Kukci]], kućne životinje * Zemlje i gradovi: tip naroda [[židovi|Židov]], [[Alžir]], [[Judeja]], [[Sirija]], [[Norveška]], [[Japan]], [[Katalonija]], [[Valencija]], [[Dover]], [[Liverpool]], [[Frankfurt]], [[Mesina]] * Voli - Seks, borbe, rizik, tajne, magiju Priroda osoba rodenih u znaku Škorpiona puna je proturječnosti, izvor je neugasive borbe strasti i osjećaja. Škorpion, simbol nepomičnosti, pod povoljnim utjecajem planete [[Mars]]a dobija posebne vrline koncentracije i pronicljivosti. Najizrazitija osobina Škorpiona je suzdržanost, koja čini osobe rođene u ovom znaku pomalo tajanstvenima. Ova osoba ne dopušta nikad da se prodre u njene najintimnije i najskrivenije sfere i uspješno krije od drugih svoje slabe točke. Ono što im u mnogim slučajevima daje prednost je duboka i snažna [[intuicija]] koja im omogućuje lako razlučivanje istine od laži i razdvajanje zla i dobra. Pokretljiva i dinamična, često je u sukobu sa samom sobom i sa drugima. Izuzetno je osjetljiva na [[simpatija|simpatije]] i [[antipatija|antipatije]] drugih tako da se može s istom lakoćom pokazati ljubaznom i susretljivom kao i hladnom i bezobzirnom. Zato ne bi trebalo dozvoliti da ove osobe pretrpe neku nepravdu ili da nepravdu pretrpi netko drugi u njihovom prisustvu: one to teško zaboravljaju i nesposobne da ignoriraju događaje i činjenice, nikad ne odustaju od borbe i ne priznaju poraze. Čvrste u svojim odlukama, istrajne u akciji, sposobne koncentrirati sve svoje snage u pravcu [[ideal]]a koji žele postiči. Rođeni u znaku Škorpiona često su obdareni dubokim i profinjenim duhom, uvijek otvorenim za nove ideje, živom inteligencijom i vatrenom maštom koja ih čini neukrotivim borcima, hrabrim i [[dominantnost|dominantnim]] na svakom polju. Ljubitelj inteligentnih razgovora, Škorpion može u njima ispoljiti sve snage svog duha, svog borbenog i vatrenog karaktera. Ove osobe ne treba izazivati, jer onda lako postaju razjarene i nasilne. ''[[Kontradiktornost]]i'' se ne završavaju ovdje: ogromna snaga i energija ovih ličnosti doslovno eksplodira u trenutku akcije, ali Škorpion je efikasniji u obrani nego u napadu jer su, u osnovi, koliko god to krile; ove osobe prepune dobrote i dubokog poštovanja za druge ljude. Postoji još jedna strana skrivena u ovom proturječnom duhu: izrazito razvijen [[estetika|estetski]] osjećaj i ljubav za formu i detalje. Ono što Škorpion teško podnosi je da ga savjetuju i da mu proturječe: on želi bitku voditi sam, isključivo vlastitim snagama. Osoba rođena u ovom znaku nikada se ne žali drugima: ona pati šuteći. U njenoj unutrašnjosti često se vode teške bitke o kojima nitko ništa ne zna. Škorpion voli svoju snagu, voli uvijek biti u pravu i iskazivati svoju [[superiornost]]. Svakako, ove [[ličnost]]i to često i zaslužuju jer i u najtežim trenutcima u životu znaju sačuvati hladnokrvnost i sigurnost u sebe. Ni malo im nije teško suočiti se sa naporima i sa suprostavljanjem drugih ljudi: znaju da sve mogu pobijediti i to im je samo novi [[stimulans]] za akciju. U pojedinim slučajevima Škorpion pokazuje neku vrstu manije gonjenja. Stalno osjeća kao da ga ugrožavaju, napadaju i optužuju pa tako drugi Ijudi mogu postati u glavi ovih osoba istinski neprijatelji. Njihov [[magnetizam]] omogućuje im da vrše veliki utjecaj na druge, ali moraju obuzdati svoj strastveni [[karakter]] - on ih može suočiti sa velikim neprijateljstvima koja se zaista obaraju na njih. Škorpion je uglavnom apsolutista. Ova strana njegovog karaktera najbolje se pokazuje u prijateljstvima. Osjecaji simpatije i antipatije radaju se kod ovih osoba iz nesvjesnog, odmah pri prvom susretu. Njima je teško održavati površne odnose. Osjećaji su im duboki pa su njihova prijateljstva prava prijateljstva. Nemaju ni [[moral]]nih ni društvenih [[predrasude|predrasuda]], i često održavaju odnose sa ličnostima vrlo posobenog karaktera ili aktivnosti. Rijetko pristaju na [[kompromis]]e i uvijek teže ka isključivim pravima. Ali, njihovo prijateljstvo može se u svakom trenutku staviti na probu: Škorpion nikada neće iznevjeriti! Zaista je ugodno biti u društvu ovih osoba; njihova životna snaga djeluje brzo na sve koji se nalaze u njihovoj blizini tako da i samo njihovo postojanje ulijeva novu snagu drugima. Njihova neobična darežljivost goni ih da poklanjaju sve što mogu. Ali ne uvijek: ponekad zaboravljaju čak i na molbe najbližih, prijatelja. == Ljubav == Škorpioni su najseksualniji znak [[zodijak]]a. Večina su sebični i posesivni ljubavnici. Sljedeći svoju jaku strast, energiju i požudu skloni su zaboraviti partnera. Ipak, vrhunac zadovoljstva mogu postići samo kad su duhovno usklađeni s partnerom. Škorpioni često osjećaju da nisu dovoljno voljeni. To ih inspirira na sukob i svađu koji ih potiče i uzbuđuje u ljubavnoj vezi. U ljubavi, Škorpion voli strasno i vatreno, ali će njegova ljubav biti nestabilna kao i ona sama i prelazit će sa krajnjom lakoćom od žestoke ljubomore ka nježnosti, od užarenih osjećaja ka hladnoči, od [[romantičnosti]] ka [[surovost]]i; uz uvijek nove nijanse. Njegova [[agresivnost|agresivna]] priroda teško se povija pred ljubavlju, mada u svojoj unutrašnjosti uvijek nosi želju za životom koji se odvija u osjećajnoj i spokojnoj atmosferi. U traganju za ovim idealnim životom često samo stvara komplikacije, ali ako nade pogodnog partnera, žrtvovat će se na sve načine za njega i znati će ga zaštiti, odbraniti i čak razmaziti; za uzvrat traži neograničenu vjernost i povjerenje. Škorpioni su savršeni prijatelji kako u dobru tako i u zlu. Potrebno je samo ne uvrijediti ih i ne povrjediti njihov ponos, jer su to ličnosti koje ne zaboravljaju. == Posao == Škorpionima ne odgovaraju mehanički i monotoni poslovi. Vrlo su ambiciozni u ostvarenju svog cilja i imaju neizmjernu radnu energiju. Rođeni su organizatori i dobri rukovodioci. Ako neki posao traži jaku volju i spremnost za velike rizike, može slobodno biti povjeren ljudima rodenim u ovom znaku. [[Lucidnost]], čvrstina, snaga koncentracije podržavaju ih i u najkritičnijim situacijama. Inteligentan promatrač, zna uskladiti svoju izrazitu elastičnost sa čelićnom voljom i dubokim poštovanjem za obaveze. Osim što posjeduje sposobnosti odličnog organizatora i poslovnog čovjeka, Škorpion se ističe i u znanosti, umjetnosti i filozofiji; lako nalaze sebe kao kritičara, novinara i književnika, ali i kao advokata ili vrsnog kirurga. Iako poznaju vrijednost novca, ove osobe često prolaze kroz periode nekontroliranog trošenja. Bez obzira na to znaju obezbjediti sebi solidan financijski položaj, potpomognute nepredvidenim dobitcima koji potjeću od nekog nasljedstva, sa lutrije i sl., a koje znaju iskoristiti na najbolji način. Ljubitelji rizika, često se upuštaju u opasne poslove iz kojih ne rijetko izlaze kao dobitnici. Njihove [[investicija|investicije]] su gotovo uvijek produktivne, zato što [[instinkt|instiktivno]] znaju na što da "stave šapu" i do koje mjere da se upuste. Mogu biti i veoma kruti u financijskim poslovima, ali čak i pri takvom stavu često čine geste iznenadujuće darežljivosti koji se ne mogu lako opravdati. Sve u svemu, ove su osobe veoma zatvorene u pogledu svoje financijske situacije i o tome govore samo kada je neophodno. Nesreća ih neće nikada baciti u bijedu. Uvijek imaju ekonomske rezerve u zlatu, dragocjenostima ili drugim skupocjenim predmetima koji nikada ne gube svoju vrijednost. == Muškarac == '''Vrline:''' Škorpionska ljepota može se opisati kao "ljepota [[Sotona|đavola]]". Imaju oštar, prodoran, [[magično|magičan]] pogled. Duguljastog su lica, oštre kose, malo povijen, ali pravilan nos. Muškarac Škorpion je čovjek koji uvijek zrači nekim tajanstvenim, nedefiniranim i neodoljivim šarmom. Nije sklon davanju niti primanju savjeta. Ne zna laskati i sve što vam izgovori bit će istina. Ovaj muškarac ne pretjeruje kad daje komplimente. Ima jaku samokontrolu, volju i postojanost. Smiren je, hladan, flegmatičan izvana. Briljantnog je uma, izuzetan, često genijalac. Iako traži isključivu podložnost kod partnerice, zauzvrat je spreman pružiti privrženost i lojalnost kao malo koji drugi astrološki znak. Nikad se ne otvara do kraja - ostaje oprezan i tajanstven. Vrlo je praktičan, snažan i svjestan svoje snage. Izuzetno je privržen kad jednom odabere prijatelja. Od bližnjeg puno traži, ali je spreman uzvratiti istom mjerom. '''Mane:''' Muškarac Škorpion može biti i zavidni sebičnjak. U postizanju cilja uopće ne bira sredstva - važno je samo pobijediti. Vrlo je hladan i neosjetljiv, te sklon kalkuliranju. Rođeni je tiranin. Ma gdje bio, ponašanje mu je prepotentno. Vrlo je nezgodan kao suprug; često je izraziti [[Sadizam|sadist]]. Škorpionova jedina i prava [[ljubav]] jest ljubav prema moći, bogatstvu i društvenoj poziciji. Može biti opsjednut [[seks]]om. Ima bludne i nestvarne želje. Spreman je i na zločin ako ga svladaju strasti. Sarkastičan je, ironičan, nepovjerljiv, svirep. == Žena == '''Vrline:''' Također su "đavolske" ljepote, uglavnom tamne kose i puti. Elegantne su, usta su im senzualna, glas im je zavodljiv i strastven, pogled im je taman i zagonetan. Prave su zavodnice. Uvek im je vaznije da udovolje drugima nego sebi, i uopšte nisu sebične. Žena Škorpion je vrlo privlačna, strastvena, lucidna, prodorna. Obavijena je velom neke tajne koja je čini zagonetnom i zanimljivom. Često je smatraju fatalnom. Oprezna je, odana i hrabra, razborita s puno odgovornosti za obitelj. Vrlo je neposredna, veliki esteta. Posjeduje izvanrednu mogućnost realne procjene ljudi i situacija. Odlučna je i sposobna u provođenju svojih želja. Ima izraženu potrebu za seksom. Izuzetne je moralne snage. '''Mane:''' Žena Škorpion je često rob svojih tjelesnih strasti. Čudna je i odbojna, može biti vrlo ohola i nemilosrdna u odnosu s partnerom. Narcisoidna je i ne zna ne praštati. Voli iskorištavati ljude, a nakon toga ih odbaciti. Može biti potpuno ljubomorna i tada gubi vlast nad sobom. Postaje autodestruktivna i sklona sadomazohizmu. Lukava je i sklona zloupotrijebiti tuđe slabosti i tajne kad joj to zatreba. Često se veže za muškarce koji su slabiji od nje i koji će kod nje probuditi najlošije karakterne osobine. == Zdravlje == Konstitucija Škorpiona je često veoma robusna i izdržljiva. Ali, ona ga podvrgava preintenzivnom načinu života i tako narušava njegovu čvrstoću, ignorirajući znakove bilo koje bolesti. Zato ima potrebu za redovitim odmorom: ako to ne čini propadat će i duševno. Njegove najslabije točke su trbuh, seksualni organi i, nešto rjeđe, zglobovi, nos. Škorpioni se lako prepuštaju ekscesima i neurednom životu iako bi se morali čuvati duhana i alkohola, kao i pretjerivanja sa umirujućim i nadražujućim sredstvima. Svoje tajne čuvaju veoma dobro. Slažu se sa zračnim znakovima, a posebno sa vagama, koji su rođeni 4. Listopada. {{12 astroloških znakova}} <!--interwiki--> [[Kategorija:Astrologija]] nuzzvemgi7vhhtgf5e3q9012kjl9917 0 21207 41259979 41076088 2022-07-24T11:02:24Z 87.116.166.18 /* Sporazum */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Pakt Ribbentrop-Molotov | potpuni_naziv = Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika | slika = MolotovRibbentropStalin.jpg | veličina = 250px | opis = [[Vjačeslav Molotov]] potpisuje [[pakt Ribbentrop-Molotov]] [[1939]]. Iza njega su drugi potpisnik [[Joachim von Ribbentrop]], [[Josif Staljin]] i [[Boris Šarpošnjikov]]. | tip = [[međunarodni ugovor]] | depozitar = {{flag|Treći Reich}} | jezik = | jezici = [[njemački]], [[ruski]] | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[23. 8.]] [[1939.]] | mjesto_potpisa = {{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]<br><small>(danas {{flag|Rusija}})</small> | datum_pečat = | datum_ratifikacije = | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = [[23. 8.]] [[1939.]] | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = {{flag|Treći Reich}} | strana_2 = {{flag|Sovjetski Savez}} | potpisnici_1 = {{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Joachim von Ribbentrop]]}} | potpisnici_2 = {{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Vjačeslav Molotov]]}} | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Pakt Ribentrop-Molotov''' ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je u stvari bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Trećeg Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je [[23. 8.]] [[1939]]. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da [[SSSR]] ne bude uključen u Evropski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Međutim, pakt se nije odnosio i na nenapadanje drugih, manjih država te je imao i šire ciljeve, poglavito u sovjetsko-njemačkoj podjeli [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] na sfere interesa vojnom silom. Ovo je početkom septembra [[1939]]. kulminiralo [[Treći Reich|njemačkom]] [[Invazija Poljske|invazijom Poljske]] odnosno britanskom i francuskom objavom rata Hitleru čime se rasplamsao [[Drugi svjetski rat]]. Pakt Ribbentrop-Molotov bio je na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] [[22. 6.]] [[1941]]. kada je Njemačka napala SSSR. == Uvod == Po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Njemačka i [[SSSR]] kao nasljednik Ruskog Carstva koje je pretrpjelo vojne neuspjehe, na političkoj karti pobjednika postali su izgnanici s kojima se ne smije imati posla. U takvoj situaciji oni su se okrenuli jedan drugom pošto je Njemačkoj bilo potrebno tržište, ali i mjesto za ponovnu gradnju vojske, a ratom uništeni SSSR je tražio prije svega tehnološku pomoć. Dolaskom nacista na vlast u Njemačkoj taj bilateralni savez se počeo ubrzano raspadati zbog ideoloških razmišljanja [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] koji je pozivao na uništavanje komunizma. Početni pad trgovinske razmjene je ubrzo prešao u rat na području [[Španija|Španije]] gdje SSSR podržava republikance, a Njemačka fašiste. Takav razvoj događaja zajedno s njemačkom aneksijom [[Austrija|Austrije]] i pripremama za aneksiju Čehoslovačke su rezultirale političkom odlukom SSSR da podrži [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] po svaku cijenu, pod uvjetom da to isto učine Velika Britanija i Francuska, no one to odbijaju i prepuštaju je Hitleru. Po završetku aneksije Čehoslovačke Hitler se okrenuo pripremama agresije na Poljsku, a [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] barem na papiru SSSR-u za podršku, tako pregovori s jedne strane Londona i Pariza odnosno s druge strane Moskve počinju u aprilu [[1939]]. godine. Tokom idućih mjeseci SSSR odbija sve tadašnje praktički istovremene njemačke ponude dogovora očekujući sporazum s Velikom Britanijom i Francuskom do kojega nikada neće doći zbog protivljenja te dvije sile zahtjevu Moskve da u slučaju njemačke agresije na [[Poljska|Poljsku]] (koja bi tada bila sovjetski saveznik) [[Crvena Armija]] uđe na poljski teritorij kako bi ju obranila. == Sporazum == Nakon 3 mjeseca neuspješnih pregovora sa zapadnim silama, SSSR čija je politička elita živjela u strahu od rata protiv Njemačke gdje će kao pobjednici na kraju izaći zapadne sile koje će biti samo promatrači, napokon je pozitivno odgovorio na višemjesečne pozive na pregovore Berlina koji će početi krajem jula [[1939]]. godine i na opće zapadno iznenađenje uspješno završiti [[23. 8.]] [[1939]]. paktom o nenapadanju. Iako je on službeno bio tako označen, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane bilo od strane Njemačke bilo od strane SSSR-a. Jedino je [[Finska]] kojoj je krajem Prvog svjetskog rata Lenjin dao nezavisnost nju uspjela i sačuvati. == Kasniji događaji == Kao što je [[Münchenski sporazum]] bio zapadni pokušaj kupovine vremena prije početka Hitlerove agresije, tako je ovaj pakt bio srodni sovjetski pokušaj što je svojim riječima potvrdio i britanski ratni premijer [[Winston Churchill]] još [[1939]]. godine. Kroz idućih 21 mjesec SSSR će drastično povećati i modernizirati svoju vojnu proizvodnju, ali će se istovremeno i politički opustiti uveren u razmišljanju da Hitler neće napasti dok ne izbaci Veliku Britaniju iz rata. To pogrešno razmišljanje se pokazalo katastrofalnim pošto na jesen 1940. godine, nakon odustajanja Njemačke da uvuče SSSR u savezom s njom, [[Japan]]om i [[Italija|Italijom]], Adolf Hitler donosi odluku o napadu na Sovjetski Savez koji će tamošnji [[politbiro]] dočekati potpuno nespreman. == Moderni pogledi == Vinayak Purohit navodi da su se Staljin i Hitler paktom udružili ne samo da bi Poljsku, dijelove Finske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Mađarske i Čehoslovačke okupirala Staljinova vojska u prijateljskoj podjeli istočne Evrope sa fašističkim silama, nego su i velike količine sirovog materijala Sovjeti dali nacističkoj ratnoj mašineriji. [[Subhas Bose]], indijski nacionalist koji je htio riješiti se britanskog kolonijalizma uz pomoć suradnje sa nacistima, je dobio slobodan prolaz za putovanje kroz SSSR da bi stigao do [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].{{sfn|Purohit|1988|loc=str. 722}} [[M.N. Roy]], indijski revolucionar i komunist, je zapisao sljedeće o paktu: {{citat4|center|Komunisti su zapravo funkcionirali kao Hitlerovi [[Kolaboracija|kolaboratori]]. Upravo kada je Hitlerova horda jurila na [[Pariz]], vođa francuske komunističke partije je preko njemačkog radija pozvao francuske vojnike da dezertiraju armiju. Britanska komunistička partija je zahtijevala mir - spominjući Chamberlainovu politiku popuštanja [[Sile Osovine|Silama Osovine]] čak i nakon što ih je britanska demokracija odbacila. Komunističke partije, koje su tvrdile da su bile osviještena klasa i izvidnica svjetskog proletarijata, su igrale štetnu i diskreditirajuću ulogu te demonstrirale bezosjećajno zanemarivanje kulturnih vrijednosti i temeljnih koncepata moderne civilizacije, jednostavno zato jer je Rusija, koja je bila vjerna paktu sa nacističkom Njemačkom, ostala neutralna u sudbonosnoj borbi sve dok i sama nije napadnuta.{{sfn|Purohit|1988|loc=str. 722}}}} [[Evropski parlament]] proglasio je 23. 8. 2009., povodom 70. obljetnice potpisivanja pakta, [[evropski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma|evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma]].<ref>{{cite web| title=The European Day of Remembrance for Victims of Totalitarian Regimes – Warsaw, 23 August 2011| date=23.8. 2011| url=http://ipn.gov.pl/en/news/2011/the-european-day-of-remembrance-for-victims-of-totalitarian| publisher=Institut za narodno sjećanje| access-date=2014-12-21| archivedate=2016-01-30| archiveurl=https://web.archive.org/web/20160130084132/http://ipn.gov.pl/en/news/2011/the-european-day-of-remembrance-for-victims-of-totalitarian| deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web| title=European Day of Remembrance for Victims of Stalinism and Nazism| date=23.8. 2009| url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?reference=P6_TA%282008%290439&language=HR| publisher=Europski parlament}}</ref> == Povezano == * [[Invazija Poljske|Njemačka invazija Poljske]] * [[Sovjetska invazija Poljske]] * [[Sovjetska aneksija baltičkih država]] * [[Münchenski sporazum]] * [[Sporazum Sykes-Picot]] ==Izvori== {{izvori}} ;Literatura *{{citation|title=Arts of Transitional India Twentieth Century|first=Vinayak |last=Purohit|publisher=Popular Prakashan| year= 1988|isbn=9780861321384| ref=harv}} {{Commonscat|Molotov-Ribbentrop Pact}} [[Kategorija:1939]] [[Kategorija:SSSR u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ugovori Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Trećeg Reicha]] [[Kategorija:Međuratni period]] c0fn3czmi4xx2d3ybtqanrtr4p9nir5 0 32732 41259969 41259775 2022-07-24T02:31:04Z Xqbot 10993 Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Košarkaška reprezentacija Litve]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Košarkaška reprezentacija Litve]] 31df21jgdt71jufh9xzjguqdzth6lst 4 62223 41259965 41232699 2022-07-23T23:37:20Z Kwamikagami 4268 wikitext text/x-wiki {| cellspacing="0" cellpadding="1" style="background:white width="100%" style="border-width:1px; border-color:#faf;" | |valign="top" width="100%" style="background:#faf;" | <div style="text-align:left; margin-left:15px; margin-top:15px; margin-bottom:15px; font-family: sans-serif; font-stretch: condensed; color:#FFFFFF;"> Dobrodošli na portal <div style="font-size:40px; line-height:40px;">'''''LGBT'''''</div> (''lezbejke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe'')<br />Portal za LGBT teme</div> |style="background:#faf"| [[File:Double Venus-color.svg|100px]] |style="background:#faf"| [[File:Gay sign.svg|100px]] |style="background:#faf"| [[File:Bimale.svg|50px|]][[File:Bifemale.svg|50px|]] |style="background:#faf"| [[File:Transgender symbol pink and blue.svg|100px]] |} {| width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0" valign="top" border="0" | style="padding:0 .3em; background-color:{{{1|#faf}}}; border:solid 1px #EEE0E5; border-bottom:solid 0px #EEE0E5; text-align:center" width="33%" | [[Portal:LGBT|<span style="color:{{{2|white}}};">'''Glavna strana'''</span>]] | style="background-color:none; border-bottom:1px solid #EEE0E5" width="2%" | &nbsp; | style="padding:0 .3em; background-color:{{{1|#fbf}}}; border:solid 1px #CDC1C5; border-bottom:solid 0px #CDC1C5; text-align:center" width="33%" | [[Portal:LGBT/Članci|<span style="color: {{{2|black}}};">'''Članci i kategorije'''</span>]] | style="background-color:none; border-bottom:1px solid #EEE0E5" width="2%" | &nbsp; | style="padding:0 .3em; background-color:{{{1|#fbf}}}; border:solid 1px #CDC1C5; border-bottom:solid 0px #CDC1C5; text-align:center" width="33%" | [[Portal:LGBT/zadaci|<span style="color: {{{2|black}}};">'''LGBT projekat i zadaci'''</span>]] |} {| width="100%" cellpadding="5" cellspacing="10" style="background:#fef; border-style:solid; border-width:1px; border-color:#CDC1C5; border-top:0px;" | width="100%" valign="top" style="padding: 0; margin:0;" | <!-- Uvod --> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #f00000; background:#f00000; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >LGBT portal<br>Portal za lezbejske, gej, biseksualne i trans teme</div> <div style="display: block; border: 1px solid #f00000; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> '''N.B.''' ''Ovo je samo kostur budućeg portala. Data je samo naslovna stranica, dok ostale, koje bi bile transkludovane (transcluded) sada nisu napravljene. Primeri, ukoliko su dati, slučajni su i namera je više da ilustruju formu, nego budući sadržaj (koji se, ipak, suštinski ne bi razlikovao, ali bi bio pažljivije biran i predstavljen).'' <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> <!-- Odabrani članak --> <div style=" float:left; width:60%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #FF8000; background:#FF8000; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Odabrani članak</div> <div style="display: block; border: 1px solid #FF8000; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> '''[[Parada ponosa LGBT osoba]]''' je deo godišnje [[Festival|festivalske]] proslave [[Ponos LGBT osoba|ponosa LGBT osoba]], koja se održava u većim gradovima širom sveta. Pored [[Karneval|karnevalske]] zabave, parade ponosa imaju i politički značaj usmeravanja pažnje javnosti na [[LGBT ljudska prava]]. Većina parada se održava sredinom godine, kako bi se održala tradicija obeležavanja [[Dan ponosa LGBT osoba|Dana ponosa LGBT osoba]]... '''N.B.''' ''Ovde bi se nalazio odabrani tekst koji se bavi nekom od LGBT tema. Biografski članci o LGBT osobama se ovde ne bi postavljali, već imaju svoj okvir dole. <div style="text-align:right;">'''[[Parada ponosa LGBT osoba|Dalje...]]'''<br>[Predloži članke] - [Ostali izabrani]</div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- Glavne teme --> <div style=" float:right; width:39%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #FF8000; background:#FF8000; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Glavne teme</div> <div style="display: block; border: 1px solid #FF8000; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> <div style="text-align:center">'''[[Seksualna orijentacija]]'''<br>[[Homoseksualnost]]{{•w}}[[file:Gay sign.png|20px]] [[Gej]]{{•w}}[[file:Double Venus-color.svg|20px]] [[Lezbejka]]{{•w}}[[file:Bisexual-moon-symbol.svg|20px]] [[Biseksualnost]]{{•w}}[[Queer]]{{•w}}[[:Kategorija:Seksualna orijentacija|Dalje...]]<br>'''[[Rodni identitet]]'''<br>[[Rod (sociologija)|Rod]]{{•w}}[[file:Transgender symbol pink and blue.svg|20px]] [[Transrodnost]]{{•w}}[[Transseksualnost]]{{•w}}[[Genderqueer]]{{•w}}[[Treći rod]]{{•w}}[[:Category:Transrodnost|Dalje...]]<br>'''[[LGBT ljudska prava]]'''<br>[[Istopolne zajednice]]{{•w}}[[Istopolni brak]]{{•w}}[[Istopolno roditeljstvo]]<br>'''[[LGBT zajednica]]'''<br>[[Coming out]]{{•w}}[[LGBT kultura]]{{•w}}[[Parada ponosa LGBT osoba|Parada ponosa]]{{•w}}[[Pregled LGBT istorije|Istorija]]<br>'''Spiskovi'''<br>[[Spisak poznatih LGBT osoba|Osobe]]{{•w}}[[Spisak LGBT filmova|Filmovi]]{{•w}}[[Spisak LGBT manifestacija|Događaji]] </div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- Vesti --> <div style=" float:left; width:60%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #ffff00; background:#ffff00; color: #000000; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Vesti</div> <div style="display: block; border: 1px solid #ffff00; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> *'''[[1. jun]]''' - '''''[[Nevada]]''''', '''''[[SAD]]''''' - usvaja se zakon o istopolnim zajednicama, koji stupa na snagu 1. oktobra, 2009.<ref>{{cite web|url=http://www.365gay.com/news/nevada-lawmakers-reject-veto-of-partnership-bill/|title=Nevada lawmakers reject veto of partnership bill|accessdate=28.7.2009.|publisher=[[365 gay]]|date=6.1.2009}}</ref> ---- *'''[[15. maj]]''' - '''''[[Finska]]''''' - omogućuje se usvajanje dece jednog/e od partnera/ki u istopolnoj zajednici. Zajedničko usvajanje dece nije omogućeno<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-12468.html|title=Finland allows gay couples to adopt partner's children|publisher=[[Pink News]]|accessdate=28.7.2009|date=15.5.2009}}</ref>. ---- *'''[[20. april]]''' - '''''[[Mađarska]]''''' - Mađarski parlament usvaja zakon o registrovanim partnerstvima, koji je stupio na snagu 1.7.2009<ref>{{cite web|url=http://www.ilga-europe.org/europe/news/hungary_introduces_registered_partnership_for_same_sex_partners|title=Hungary introduces registered partnership for same-sex partners|date=20.4.2009|publisher=[[ILGA]]|accessdate=28.7.2009}}</ref>. ---- *'''[[7. april]]''' - '''''[[Vermont]]''''', '''''[[SAD]]''''' - legalizacija istopolnih brakova.<ref>[http://www.latimes.com/news/nationworld/nation/la-na-gay-marriage8-2009apr08,0,3646071.story Vermont Legislature gives final OK to gay marriage] u ''LA Times''-u.</ref> ---- '''Reference''' <small>{{reflist|2}}</small> <div style="text-align:right;">'''[Arhiva]'''</div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- Citat --> <div style=" float:right; width:39%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #ffff00; background:#ffff00; color: #000000; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Citat</div> <div style="display: block; border: 1px solid #ffff00; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> {{Cquote|I remember how being young and black and gay and lonely felt. A lot of it was fine, feeling I had the truth and the light and the key, but a lot of it was purely hell.|[[Audre Lorde]]}} '''N.B.''' ''Citati će, naravno, biti na srpskohrvatskom jeziku.'' <div style="text-align:right;">'''[Arhiva]'''</div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- Slika--> <div style=" float:left; width:60%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #007940; background:#007940; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Odabrana slika</div> <div style="display: block; border: 1px solid #007940; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> [[File:Copenhagen Pride 2008 o.JPG|center|250px]] LGBT članovi i članice [[Danska kraljevska vojska|Danske kraljevske vojske]] na [[Parada ponosa LGBT osoba|paradi ponosa]], 2008. godine u [[Kpenhagen]]u. Danaska vojska dozvoljava javno deklarisanim gejevima i lezbejkama da budu u vojnoj službi. <div style="text-align:right;">'''[Arhiva]'''</div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- Biografija--> <div style=" float:right; width:39%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #007940; background:#007940; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Biografija</div> <div style="display: block; border: 1px solid #007940; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> [[Datoteka:Marlene Dietrich in Stage Fright trailer.jpg|120px|right]] '''Marlene Dietrich''' (IPA: marˈleːnɘ ˈdiːtrɪç – [[27.12.|27.januar]], [[1901]]. - [[Berlin]]-[[Schöneberg]] – [[6.5.|6. maj]], [[1992]]. - [[Pariz]]) je [[nemačka]] glumica i pevačica. U ranim [[1930e|1930-im]] dobila je međunarodnu slavu i važi za prvu Nemicu koja se probila u [[Hollywood]]u. Rođena je, zapravo, pod imenom Marie Magdalene Dietrich, a od 1912. godine koristi Marlene, što je skovala od svoja dva imena. Godine 1999. [[Američki filmski institut]] uvrstio je Marlene u listu [[100 godina AFI-ja... 100 zvezda|najvećih zvezda svih vremena]] sa pozicijom na 9. mestu. Godine 2002. Marlene je postumno postala počasna građanka [[Berlin]]a. <div style="text-align:right;">'''[[Marlene Dietrich|Dalje...]]'''<br>[Predloži članke] - [Ostali izabrani]</div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- SH istorija--> <div style=" float:left; width:60%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #4040ff; background:#4040ff; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Pregled LGBT istorije na<br>srpskohrvatskom govornom području</div> <div style="display: block; border: 1px solid #4040ff; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> <div style="height: 380px; overflow: auto;"> {| border="1" cellpadding="3" |- |[[1977]] || *Hrvatska, Crna Gora i Vojvodina dekriminalizuju homoseksualnost. |- |[[1991]] || *U Srbiji se osniva Arkadija |- |[[1994]] || *Srbija dekriminalizuje homoseksulnost |- |[[1995]] || *Osniva se Labris |- |[[2000]] || *Osniva se Lori *Osniva se Queeria |- |[[2001]] || *Napad na prvu povorku ponosa u Beogradu. |- |[[2002]] || *Osniva se Iskorak. *Osniva se Lambda *Održava se prva parada ponosa u Zagrabu. |- |[[2003]] || *Održava se druga parada ponosa u Zagrebu. |- |} '''N.B.''' ''Prikazivanje događaja išlo bi, zapravo, retrospektivno, počinjući sa najsvežijim. </div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- Zaniljivosti--> <div style=" float:right; width:39%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #4040ff; background:#4040ff; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >Zanimljivosti</div> <div style="display: block; border: 1px solid #4040ff; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> <div style="text-align:right;">'''[Arhiva]'''</div> <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> <!-- Wikimedija projekti--> <div style=" float:center; width:100%;"> <div style="clear: both;"></div> <div style="border: 1px solid #a000c0; background:#a000c0; color: #FFFFFF; padding: .1em; text-align: center; font-weight: bold; font-size: 100%; margin-bottom: 0px; border-bottom: none;-moz-border-radius-topright: 1.5em;-moz-border-radius-topleft: 1.5em;"><span style="float:right; margin-bottom:.1em; font-size:83%; font-weight: normal;">[uredi]</span >LGBT na drugim wikimedijinim projektima</div> <div style="display: block; border: 1px solid #a000c0; vertical-align: top; background: #FFFFFF; color: {{{testo|#000}}}; margin-bottom: 10px; padding: 1em; margin-top: 0em; padding-top: .3em;-moz-border-radius-bottomright: 1.5em;-moz-border-radius-bottomleft: 1.5em;"> {{Sestrinski projekti}} <div class="noprint" style="text-align:right; margin:.3em -.2em -.2em .3em; padding:.3em -.2em -.2em .3em;"><b>{{{1|}}}</b></div > <div style="clear:both;"></div> </div> </div> qrfwvub9wicl8imb18we97udzj2svxm 100 63183 41259966 41232700 2022-07-23T23:37:52Z Kwamikagami 4268 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:center">'''[[Seksualna orijentacija]]'''<br />[[Homoseksualnost]]{{•w}}[[Datoteka:Gay sign.svg|20px]] [[Gej]]{{•w}}[[Datoteka:Double Venus-color.svg|20px]] [[Lezbejka]]{{•w}}[[Datoteka:Bisexual-moon-symbol.svg|20px]] [[Biseksualnost]]{{•w}}[[Queer]]{{•w}}[[:Kategorija:Seksualna orijentacija|Dalje...]]<br />'''[[Rodni identitet]]'''<br />[[Rod (sociologija)|Rod]]{{•w}}[[Datoteka:Transgender symbol pink and blue.svg|20px]] [[Transrodnost]]{{•w}}[[Transseksualnost]]{{•w}}[[Interrodnost|Genderqueer]]{{•w}}[[Treći rod]]{{•w}}[[:Category:Transrodnost|Dalje...]]<br />'''[[Prava LGBT osoba|LGBT ljudska prava]]'''<br />[[Istopolna zajednica|Istopolne zajednice]]{{•w}}[[Istopolni brak]]{{•w}}[[Istopolno roditeljstvo]]<br />'''[[LGBT zajednica]]'''<br />[[Coming out]]{{•w}}[[LGBT kultura]]{{•w}}[[Parada ponosa LGBT osoba|Parada ponosa]]{{•w}}[[LGBT istorija]] ([[Pregled LGBT istorije|Hronologija]])<br />'''Spiskovi'''<br />[[Spisak poznatih LGBT osoba|Osobe]]{{•w}}[[Spisak filmova sa LGBT tematikom|Filmovi]]{{•w}}[[Spisak LGBT manifestacija|Događaji]] </div> <noinclude> [[Kategorija:LGBT portal|{{SUBPAGENAME}}]] </noinclude> mhewbftvz0uiu4t13hs42s44vpqtgn8 0 68718 41259940 41087869 2022-07-23T15:31:28Z 87.116.163.19 /* Kulturocid */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik | pozboja = #BCD4E6 | ime = Vojin Bakić | slika = Vojin Bakić.jpg | širina_slike = | alt = | opis = Vojin Bakić u ateljeu 1956. | ime_po_rođenju = Vojin Bakić | datum_rođenja = [[5. 6.]] [[1915]]. | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Bjelovar]], [[Hrvatska]]<br />(tada {{flag|Austro-Ugarska}}) | datum_smrti = [[18. 12.]] [[1992]]. | mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = | supružnik = | polje = [[skulptura|kiparstvo]] | obrazovanje = [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Državna umjetnička akademija u Zagrebu]] | pokret = [[modernizam]], [[nove tendencije]]<ref>Jaša Dengeri: Vojin Bakić i Nove tendecije; Katalog izložbe: Vojin Bakić Svjetlonosne forme, Zagreb 2013.; str. 137.; ISBN: 987-953-7615-62-8</ref> | djela = Bik, Bjelovarac, I.G. Kovačić Razlistana forma, Svjetlonosni oblici, [[Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna|Spomenik na Petrovoj gori]] | pokrovitelji = | uticaj_od = | uticaj_na = | nagrade = | izabran = | website = }} '''Vojin Bakić''' ([[Bjelovar]], [[5. 6.]] [[1915]]. – [[Zagreb]], [[18. 12.]] [[1992]].), jugoslavenski kipar srpskog porijekla. Nesumnjivo se radi o jednom od najvećih kipara [[20. vijek]]a, koga i svjetska kritika ubraja među najvažnije europske kipare [[Modernizam|modernizma]]. Krenuvši od figuracije i tradicije, svoj izričaj razvija prema čistoj formi, razlistanim pa svjetlosnim oblicima, apstrakciji bez suvišnih detalja. Po riječima Vojina Bakića, ti svjetlosni oblici izražavaju životnu radost, bljesak, svjetlost. [[Humanizam]] i afirmacija pozitivnih vrijednosti koji su obilježili prve, još figurativne radove, na simboličkoj su razini prisutni i u njegovim posve [[Apstraktna umjetnost|apstraktnim]] djelima. Traganje za svjetlom, boljitkom i napretkom, dio je modernističke utopije koju je dijelio sa suvremenicima, koji su u poslijeratnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] željeli stvarati bolji i humaniji svijet. Sam je u jednoj rečenici sažeo vlastito traženje koje je obilježilo njegovo cjeloživotno stvaranje: „Kretanje kroz mrak, traženje procjepa gdje je svjetlo, to je za mene autentičan put.“ Iznimnom snagom vizije i vrhunskom kreacijom, Vojin Bakić početkom 60-ih čini odlučan zaokret u načinu oblikovanja monumentalne spomeničke skulpture na području tadašnje Jugoslavije. Ideološki zadatak lišava naracije, a apstraktnim jezikom visokog modernizma uzdiže skulpturu do univerzalnog znaka. Kipar poznat po javnim narudžbama, početkom 90-ih doživio je bezumno uništavanje vlastitih spomenika, a percepcija, stručna valorizacija i prezentacija njegova stvaralaštva zašla je u fazu diskontinuiteta.<ref name="Press relese MSU-a" /> Za života je izlagao na preko 200 skupnih izložbi, a od toga ih je 75 organizirano u inozemstvu. Nezainteresiran za vlastitu promociju, duboko uronjen u stvaranje, imao je tek nekoliko samostalnih izložbi.<ref>[http://www.zgportal.com/aktualno/najave/arhiva/2013/izlozba-vojin-bakic-retrospektiva-svjetlonosne-forme-msu-zagreb/ Izložba Vojina Bakića - retrospektiva Svjetlonosne forme] ZGportal, 1. 12. 2013.</ref> == Životopis == === Porodica === Rođen je u [[Bjelovar]]u u imućnoj obitelji Konstatina Bakića i Jelene, rođ. Schnautz. Vojinov otac, Konstantin "Kosta", rođen je u Bjelovaru 1882. godine u imućnoj srpskoj porodici. Gradio je ceste i imao kamenolom. Preminuo je od upale pluća na [[Sušak]]u 1925. godine. Vojinova majka Jelena rođena je u primorskom gradiću [[Bakar|Bakru]] 1889. godine u pomorskoj i brodovlasničkoj porodici, otac joj je bio švedskog porijekla a majka iz mađarsko-slovačke plemićke obitelji. Vojinova majka je umrla 1970. godine. Vojin je bio treće od šestero djece, imao je četvero braće i jednu sestru. Izgubio je oca kada je imao samo deset godina, pa je majka sama podizala svu djecu.<ref>prof. dr. Svetozar Livada [http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=248 Teško da u nas ima većeg modernog kipara i tragičnije ličnosti od Vojina Bakića], SDKprosvjeta.com</ref> === Školovanje === Od [[1921]]. do [[1932]]. polazi osnovnu školu i realnu gimnaziju u Bjelovaru. U gimnaziji je prolazio s vrlo dobrim uspjehom. Najviše se zanimao za filozofiju, sociologiju i književnost, a interesirali su ga i strani jezici poput francuskog i njemačkoga, zatim crtanje i kiparstvo. Od malih je nogu pokazivao interes za gradnju nastambi za golubove i zečeve, ali i za crtanje i slikarstvo. Volio je raditi s glinom i gipsom. U gimnaziji je njegovu darovitost opazio profesor crtanja akademski slikar [[Ante Kuman]] koji mu je tada bio svojevrsni umjetnički mentor. Prvi put se Vojinovi radovi prikazuju u Bjelovaru [[1933|1933.]] godine za njegovih gimnazijskih dana pred veliku maturu. Izložio je Mojsija u gipsu, ženski torzo iz gline, izrađen prema jednoj djevojci iz razreda, i nekoliko skica i portreta. Nakon završene gimnazije, Vojin je najprije upisao studij prava, ali mu nije odgovarao, pa je već sljedeće godine [[1934]]., uz pomoć braće Aleksandra i Milana, upisao Umjetničku Akademiju u Zagrebu gdje je [[1939]]. i diplomirao. Od [[1940]]. do [[1941]]. pohađao je specijalni tečaj kod [[Frano Kršinić|Frane Kršinića]] i Roberta Frangeša-Mihanovića, a modeliranje mu predaje [[Ivan Meštrović]]. Boravio u [[Firenca|Firenzi]] i [[Milano|Milanu]] te sudjelovao na izložbi "Zagrebačkih umjetnika" u Zagrebu 1939. Na prvoj samostalnoj izložbi u Glazbenom zavodu u Bjelovaru, 1940. pokazao je crteže i kipove medu kojima su prevladavali ženski aktovi u kamenu, svedenih oblina i zatvorenih volumena. === Rat === [[Datoteka:Bakicev Bjelovarac - Borik 2010.jpg|mini|lijevo|„Poziv na ustanak“, park Borik u [[Bjelovar]]u, [[1947]].]] Ustaše u ljeto [[1941]]. uhapsili četvoro Vojinove braće. Izgubio im se svaki trag i Vojin do podkraj rata nije otkrio što se desilo s njima. Prvo su ih odveli u [[Logor Danica|logor Danicu]] a zatim su ih pogubili u [[Logor Jadovno|Jadovnu]]. Spomen na braću kasnije je oživio u spomeniku "Bjelovarac”, koji je portret najmlađeg brata Slobodana. Vojina su ustaše također uhapsili 1941. godine ispred ulaza u stan u Zagrebu. No kako je već pokazao talent na Likovnoj akademiji izbjegao je sudbinu svoje braće, za njega je tada pismeno intervenirao njegov učitelj i mentor Frano Kršinić i sam se izloživši opasnosti.<ref>Maja Hrgović, [http://www.novilist.hr/Kultura/Izlozbe/Vojin-Bakic-kipar-koji-je-potreban-hrvatskoj-kulturi-i-drustvu Vojin Bakić - kipar koji je potreban hrvatskoj kulturi i društvu] Novi list, 12. 1. 2014.</ref> Do kraja rata odlazi na Akademiju i pomaže Kršiniću u zahtjevnijim zadacima. Sudjeluje u Drugoj, Trećoj i Četvrtoj godišnjoj izložbi hrvatski umjetnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. 1942. je započeo raditi na Zavodu za stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu gdje izrađuje modele životinja. [[1943]]. Izlaže na Izložbi hrvatske umjetnosti u organizaciji NDH u Berlinu, Bratislavi i Beču. Tad nastaje i serija skulptura ''Bik i Europa na biku''. Godine [[1942]]. oženio je Ljubu Schneider, kad je ona bila još u srednjoj školi; rodila mu jedinog sina Zorana. === Posljeratni period === Poslije [[1945]]. postupno napušta dotadašnju tematiku i teži [[impresionizam|impresionističkoj]] obradbi površine s izražajnim preljevima svjetlosti i sjene. 1945. oblikuje figuru žetelice na zapadnoj strani kulise koja je tad prekrila spomenik [[Josip Jelačić|bana Josipa Jelačića]] na tadašnjem [[Trg bana Jelačića|Trgu Republike]], povodom 1. kongresa [[Antifašistički front žena|AFŽ]]-a. Pogođen tragičnom sudbinom braće, želi dati svoj doprinos stvaranju društvenog sjećanja na žrtve [[Fašizam|fašizma]], oblikovanjem spomeničkih rješenja. S kiparima Kostom Angelijem Radovanijem, Rudolfom Ivankovićem i Daliborom Mačukatinom te grafičarom Franom Baće, 1947. dobiva na korištenje radni prostor u bivšem Meštrovićevom ateljeu u Ulici Ivana Gorana Kovačića. U tom razdoblju radi [[portret]]e, među kojima se psihološkom uvjerljivošću i dojmljivom stilizacijom ističu [[Ivan Goran Kovačić|''I. G. Kovačić'']], [[1946]]. , i [[Silvije Strahimir Kranjčević|''S. S. Kranjčević'']], [[1948]] te za obe dobio i nagradu Vlade [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]]. Sa ''Spomenikom strijeljanima u Bjelovaru'' [[1947]]. prvi put se okušava na javnoj narudžbi; izvodi kip jezgrovit poput znaka i izrazitih monumentalnih svojstava te je za njega dobio nagradu Vlade [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Tih godina sudjeluje u nizu izložbi: Prvoj izložbi grupe profesionalnih likovnih umjetnika i Prvoj izložbi ULUH-a u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu; zatim na izložbi Slikarstvo i kiparstvo naroda Jugoslavije 19. i 20 vijeka Beograd - Zagreb - Moskva - Lenjingrad - Bratislava - Prag s ''Glavom žene'' i ''Bikom''; Prvoj izložbi Saveza likovnih umjetnika FNRJ u Modernoj galeriji u Ljubljani s portretima [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]] i [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]]. Na kraju tog razdoblja Bakić dobiva još jedno javno priznanje za svoj rad pozivom da izlaže na 25. [[Venecijanski bijenale|Biennalu u Veneciji]] [[1950]]. uz druge izlagače jugoslavenske selekcije. Bakić izlaže maketu bjelovarskog "Spomenika streljanima", portrete Kranjčevića, Kovačića, ''Žene'' (Vere Sinobad) te ''Bika'' iz 1943. Krajem 1950. godine, odlazi na stipendiju u Pariz, no iako mu je Vlada FNRJ dodijelila tromjesečnu stipendiju, vraća se nakon mjesec dana s obrazloženjem da stipendiju prekida zbog povratka u Hrvatsku kako bi dovršio spomenik za Kolašin. Preostala dva mjeseca stipendije u Parizu koristi [[1951]]., ali tada kao stipendist francuske vlade, na prijedlog vlade FNRJ. Žena mu Ljuba okončala je svoj život 1951. samoubojstvom i on je ostao sam s osmogodišnjim djetetom, Zoranom. === Odmak od socrealizma === [[Datoteka:Vojin Bakić Autoportret.jpg|mini|Autoportret 1952.]] Zahlađenje odnosa sa Sovjetskom Rusijom 1948. stvorilo je preduvjete za oslobađanje od nametnutih kanona [[socijalistički realizam|socijalističkog realizma]] u ikonografiji poratne umjetnosti. Bakić 1950. dovršava spomenik za Kolašin u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i radi na spo­meniku za [[Čazma|Čazmu]], ali istovremeno osjeća snažnu potrebu da se oslobodi realizma, pa se čak kaje što je napravio kolašinski spomenik. Bakić se intuitivno opredjeljuje za modernizam, za istraživanje forme nauštrb pripovijedanja sadržaja te na traganje za novim mogućnostima kiparskog izraza. To je nastalo iz prirodnog poriva njegova unutarnjeg stvaralačkog bića, bez potrebe da polemizira, da se priklanja grupama istomišljenika ili umjetnicima koji su uskoro otvoreno zagovarali promjene. Objavom manifesta grupe EXAT51 na plenumu ULUPUH-a 1951., članovi će postaviti temelje za radikalni prekid sa socijalističkim realizmom. Bakić je bio veoma blizak nekim članovima te grupe (Picelj, Srnec) s kojima je kasnije zajedno izlagao. Međutim, njegovo kretanje u apstrakciju išlo je drugim smjerom, slijedeći liniju apstrahiranja organskog oblika. Ponovno se vraća temama kojima se bavio u prijeratnom i ratnom razdoblju — torzo, ženski akt, portret, animalizam, ali traži nova oblikovna rješenja. U tom procesu upornog traženja novog puta u jednoj kratkoj fazi koja počinje 1951 . i traje do [[1953]] . nastaju skulpture pojednostavljena volumena, čiju površinu definira ravnim plohama koje se spajaju u oštrim bridovima koje podsjećaju na kubističko građenje oblika (Autoportret 1952. ,studija za Spomenik [[Karl Marx|Marxu]] i [[Friedrich Engels|Engelsu]] 1950. - 1953., [[Agitacija|Agitator]], studije za Spomenik [[Stjepan Filipović|Stjepanu Filipoviću]], spomenik u Gudovcu). Na izradi studije za spomenik [[Karl Marx|Marxa]] i [[Friedrich Engels|Engelsa]] za istoimeni beogradski trg radio je tri godine. Bilo mu je iznimno važno da spomenički zadatak modernizira, a kiparski problem oblikovanja ideološkog sadržaja riješi na novi način. Prijedlog je odbijen a brončani odljev je poklonjen Titu. No kontroverze koje su nakon toga nastale potaknule su nastanak prvog sustavno i kritičkog promišljanja vrijednosti i karaktera dotadašnjeg načina oblikovanja spomeničke baštine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. === Istraživanje apstrakcije === Od 1953. do [[1958]]. godine, nastaju radovi u tematskim ciklusima: ''Portret, Tor­zo, Ljubavnici, Bik, Ptica'' kojima Bakić istražuje apstrakciju organičkog porijekla. Traga za idealnim oblikom, kleše kugloidne i elipsoidne, pune sferične volumene, a elementi fizionomije, detalji lica naznačeni su tek škrtim naznakama krajnje pojednostavljena volumena. Volumen oblikuje od žive jezgre mase, do napete površine forme koja teži sintezi. Promjene koje su se nazirale u sferi umjetničke produkcije u ranim pedesetima, uskoro su dobile institucionalnu podršku, kritičkom i stručnom valorizacijom i prezentacijom moderne umjet­nosti. Mlađa generacija povjesničara umjetno­sti [[1954]]. je organizirala prvu izložbu suvremene umjetnosti Salon 54, u riječkoj Galeriji likovnih umjetnosti. Odabrani su ra­dovi bili rezultat kritičke valorizacije recentnog stvaralaštva s ciljem prikaza inovativnih pojava u suvremenoj umjetnosti. Bakić izlaže ''Autopor­tret'' (1952.), ''Portret Toše Dabca'' (1953.) i ''Glavu'' (1953.). Sudjeluje i na Salonu 56 dvije godine kasnije kad je dobio i nagradu "Radovan" za skulpturu. [[Datoteka:Vojin Bakić radi na skulpturi Bika.jpg|mini|lijevo|Vojin Bakić radi na skulpturi Bika, 1956.]] U razornom požaru ateljea [[1956]]. Vojin Bakić gubi stotinjak skulptura, mape s crtežima, fotografije, skice i dokumentaciju te nekoliko završenih sadre­nih spomeničkih studija (Marx i Engels, Valjevac, [[Jovan Jovanović Zmaj|Zmaj Jova Jovanović]], partizan na vječnoj straži za Bačkovicu). Nesreća je bila tim veća što su uništeni i radovi koje je pripremao za nastup na venecijanskom Biennalu. Velikim naporom, novi radovi nastali su u tek nekoliko mjeseci u prostoru na Rokovom perivoju 10, koji će mu postati novi radni prostor. Među njima i čuveni ''Bik'' u sadri. Ta je nesreća i simbolički odredila odmak od faze traganja za vlastitim izrazom i početak njegove zrele i najproduktivnije faze, faze inovacije i apstrakcije koja je obilježena težnjom za spoznajom i kreacijom plastičke suštine pojavnog svijeta. U Novoseljanima kraj Bjelovara nastavlja raditi skulpture velikih dimenzija (spomenik Stjepanu Filipoviću za [[Valjevo]]) u čemu mu pomaže kipar Stevan Luketić koji vješto prenosi i povećava Bakićeve skulpture malog formata u velike spomenike. U ovom razdoblju postavljeni su spomenici na spomen kosturnici u Gudovcu "Pred streljanje" 1955. te spomenik bilogorski partizan "Na vječnoj straži", Bačkovica 1956. === Međunarodna priznanja === Na 28. Biennalu u Veneciji 1956. u Jugoslavenskom se paviljonu, između ostalih, predstavljaju dvanaest skulptura Vojina Bakica a kritika Bakićeve skulpture ocjenjuje centralnom pojavom u paviljonu, posebno monumentalnog sadrenog ''Bika''. Uskoro slijedi još jedan Bakićev uspjeh i priznanje, pozvan je da sudjeluje na dvjema izložbama povodom održavanja prve posljeratne [[Svjetska izložba|svjetske izložbe]] [[1958]]. u [[Bruxelles]]u. Prvi put FNRJ sudjeluje na jednoj svjetskoj izložbi s ambicijama da demonstrira svoju otvorenost prema Zapadu i prekid s politikom Istočnog bloka. Nastupom na svjetskog izložbi mlada država želi afirmirati specifičnosti društvenog i političkog sustava te predstaviti kulturni identitet. Ispred ulaza modernističkog paviljona [[Vjenceslav Richter|Vjenceslava Richtera]] postavljen je prvi brončani odljev Bakićeva ''Bika'' koji svojom zbijenom masom i napetom formom šalje poruku i na simboličkoj razini o snazi i čvrstini nove države. Unutar paviljona je izložen Bakićev ''Torzo'' ([[1957]].). Paviljon je zbog svoje elegancije i jednostavnosti dobio zlatnu medalju. Međunarodni žiri odabire Bakićev Ležeći torzo (1957.) za centralnu izložbu "50 godina suvremene umjetnosti" u Palači umjetnosti u Bruxellesu. Bakićeva djela se izlažu i kao dio izložbe neformalne grupe mladih umjetnika Zagreb 58 u novootvorenom izložbenom prostoru Kraljevske akademije u [[Antwerpen]]u. Grad Antwerpen za zbirku Middelheim muzeja na otvorenom otkupljuje Bakićeva Bika predstavljenog na EXPO-u. Bik je prvi put izložen u parku skulptura [[1961]]. i od tad se tamo nalazi. Gradska uprava njemačkog grada Marla zainteresirala se za otkup Bika pa od autora naručuje izradu drugog odljeva koji se 1959. postavlja u gradski park, a o njemu skrbi Muzej skulptura Glaskasten Mari. [[1968]]. radi Bika u plemenitom čeliku za njemačkog naručitelja. On je veći od briselskog bika, duljine tri metra, kubičnije je forme te naglašenijeg hrpta i obrisnih linija. U početku je Bik bio izložen u Hertenu a danas se nalazi na trgu u gradiću Glonnu. === Polivalentni oblici i razlistane forme === Nakon što je riješio jedan kiparski problem, Bakić je započinjao istraživanje novih oblikovnih problema. Taj proces je započeo 1958. i obilježit će sljedećih šest godina. Zanimalo ga je oblik lišiti podsjećanja na antropomorfno, otvoriti volumen prostoru i dati mu vrijednost ravnopravnog likovnog elementa. Što su oblici bili jednostavniji, to su ga više intrigirali negativi koji ostaju kao otpaci nakon lijevanja skulptura. Počinje eksperimentirati s negativima, dok nije došao do stupnja u koje­mu su mu i pozitiv i negativ skulpture bili jednako važni, jednako zanimljivi. Tako nastaju ''Razlistane forme'' (1958.) koje još uvijek prizivaju antropomorfni izvor, koji će uskoro posve napusti­ti. Na prvoj samostalnoj izložbi u Zagrebu u organizaciji Gradske galerije su­vremene umjetnosti 1958. izložio je 45 radova nastalih od 1953. do 1958. U tisku su je ocijenili najzna­čajnijom kiparskom poslijeratnom izlož­bom u Zagrebu. Zatim izlaže na 2. Documenti u Kasselu [[1959]]. godine. Iste godine s Piceljem i Srnecom, članovima grupe EXAT 51, izlaže u pariškoj Galeriji Denise Rene, vodećoj galeriji geometrijske apstrakcije u to doba. Predgovor za izložbu pišu teoretičar Michele Seuphor i umjetnik Viktor Vasarelv, a Seuphor je Bakića uvrstio u pregled svjetske apstraktne skulpture. Bakićeva ''Razlistana forma I'' je 1959. dobila Nagradu Grada Zagreba za skulpturu, i tad je postavljena u kavanu Iličkog nebodera <ref>[http://zagrebjavniprostor.tumblr.com/post/70512263872/razlistana-forma-u-izvornoj-boji-foto-toso "Razlistana forma" u izvornoj boji.] Zagreb - Javni prostor, 19. 12. 2013.</ref>. Pred [[Универзијада|Univerzijadu]] 1987. je premještena u Gajevu ulicu gdje i sad stoji.<ref>[http://zagrebjavniprostor.tumblr.com/post/34828174135/skulptura-razlistana-forma-vojina-bakica-nakon Skulptura „Razlistana forma“ Vojina Bakića nakon obnove vraćena je na svoje mjesto u zagrebačku Gajevu ulicu.] Zagreb - Javni prostor</ref> === Put Svjetlonosnih oblika === [[Datoteka:Svjetlonosni oblici 2.JPG|mini|Svjetlonosni oblici 2]] Bakić pokazuje sve veći interes za prostornu problematiku, prostor više nema samo ulogu omotača volumena. Rastvara volumen te se ot­kriva vrijednost unutarnjeg prostora skulpture koji poprima aktivniju ulogu. Taj proces možemo slijediti u svim njegovim daljnjim ciklusima. od ''Razvijenih povr­šina'' ([[1960]]. - [[1963]].), ''Prerezanih razvijenih površina'' (1962. - 1963.), ''Dijagonalno razvijenih površina'' ([[1962]]. - [[1963]].) u kojima zarezuje metalnu ploču i savija je u raznim smjerovima, preko skulptura koje je poetično nazvao ''Forme'' (1963.), a u kojima uvodi kružni oblik i nehrđajući čelik pa ''Svjetlonosnih oblika'' (1963. - 1968.) i ''Interferencija'' (1964.), do kulminacije tog procesa u ''Cirkulaci­jama u prostoru'' ([[1970]]. - [[1973]].). U ciklusu ''Svjetlonosnih oblika'' , koje je tako nazvao [[Jure Kaštelan]]<ref>Ana Lendvaj, [http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/svjetlonosne-forme-vojina-bakica-po-davnom-osvrtu-jure-kastelana-906974 “Svjetlonosne forme” Vojina Bakića po davnom osvrtu Jure Kaštelana] Večernji list, 5. 12. 2013.</ref>, metalnu ploču reže u krugove koji su organski vezani jedni za druge. Njihov visoki sjaj reflektira okolni prostor, a skulptura odražava igru punine i praznine, pozitiva i negativa, volumena i prostora. Ploha, konveksno-konkavna površina i prostor koji je obavija postaju najvažniji likovni elementi Bakićeve kiparske sinteze. Napušta klasični materijal i uz dotadašnju broncu, radi u metalu, nehrđajućem čeliku, mjedi, duraluminiju, olovu, pleksi staklu, željezu, cementu. Savršenstvo koje je do tada tražio u mramoru, sada traži u metalu i nehrđajućem čeliku. Bakić se ovim procesom približio načelima novih plastičara okupljenih u umjetničkom pokretu [[Nove tendencije|Novih tendencija]], te sudjeluje na skupnoj izložbi Nove Tendencije 2, u Zagrebu. [[1963]]. Umjetnički muzej u [[Leverkusen]]u, s Bakićem dogovara otkup Svjetlonosnih oblika visine dva i pol metra, koja je [[1965]]. isporu­čena za postavljanje ispred Katoličke osnovne škole u Leverkusenu. Radovi preko 30 skulptura nastalih od 1960. do 1964. godine predstavljeni su na drugoj samostalnoj izložbi u zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti [[1964]]. godine. Slijede samostalne izložbe u beogradskom Salonu Moderne galerije i ljubljanskoj Maloj galeriji. Na 32-om Biennalu u Veneciji Bakić je predstavljen mjedenim ''Svjetlonosnim formama 5.'' Sudjeluje na skupnoj putujućoj izložbi koja nakon [[Washington, D.C.|Washingtona]], [[1966]]. putuje u Fresno, Denver, Portland, Andover i Milwaukee. Na Biennalu u [[Sao Paulo|Sao Paulu]] predstavlja čak osam ''Svjetlonosnih oblika (XX-XVII)'' u raznim materijalima, izložba kasnije putuje [[Brazil]]om: Rio de Janeiro, Belo Horizonte, Brasilia. Četvrti put izlaže na venecijanskom Biennalu [[1972]]. godine. Za problemsku izložbu organiziranu u sklopu 36-og Biennala, Skulptura u gradu, Bakić na živopisnom venecijanskom trgu izlaže preko dva metra visoke ''Svjetlonosne oblike'' ''XXVIII'' koji se danas nalaze u parku skulptura [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteke HAZU]]. Zagreb je prijateljskom gradu [[Mainz]]u poklonio Bakićevu skulpturu ''Cirkulacije u prostoru II'' iz 1974. visoke tri metra, koja se i danas nalazi na trgu ispred Gradske vijećnice. Godine 1974. rodila mu se kćer Irena. Godine [[1980]]. je dobio [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu za životno djelo Vladimir Nazor]], a osam godina kasnije postaje član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU-a]] (danas [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]). === Modernistički partizanski spomenici === [[Datoteka:Spomenik Kamensko.jpg|minijatura|lijevo|[[Spomenik pobjedi naroda Slavonije|Spomenik narodu heroju Slavonije]]]] [[1960]]-te završava spomenik Stjepanu Filipoviću koji se postavlja u Valjevu koji je napravio prvi odmak prema modernizaciji partizanskih spomenika. Te godine pobjeđuje na natječaju za [[Spomenik pobjedi naroda Slavonije|Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije]] u Kamenskoj u bli­zini Požege. Spomenik razvija u tridesetmetarsku razlistanu formu, koja je dovršena [[1968]]. Tim ostvarenjem odlučno prekida s do tada vladajućim kanonima prikaza antifašističkog spomenika te u monumentalnom obliku ostvaruje jedinstvenu sintezu čiste apstraktne forme i simboličkog sadržaja, koji uzdiže do univerzalnog simbola pobjede. Vojin Bakić značajno je promijenio smjer razvoja službene spomeničke plastike socijalističke Jugoslavije i uveo je u okrilje europske umjetnosti visokog modernizma. Šuma [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščina]] koja se nastavlja na šume zagrebačkog Maksimira najveće je grobište zagrebačkih žrtava fašističkog terora. Projekt uređenja spomen-područja dodijeljen je 1960. kiparu Vojinu Bakiću, arhitektu Josipu Seisselu i književniku [[Jure Kaštelan|Juri Kaštelanu]]. Bakićev spomenik otvoren 1965. markira ulaz u spomen-područje. Istraživanjem je došao do savršene apstraktne, ali i simboličke forme kristala. Krenuo je od studije petokrake, njezine likovne dinamike te došao do trokuta kao dinamične borbene forme koja je osnovni element kristala. Spomenik realiziran u visokopoliranom nehrđajućem čeliku svijetlećih površina, odražava ono što pali životi predstavljaju svojom žrtvom - čistoću, trajno i vječno svjetlo. Spomenički kompleks se proširuje na ''Dolinu grobova'' [[1980]]. godine kad je postavljeno šest Bakićevih kristalnih oblika u nehrđajućem čeliku, koji su svojim čistim geometrijskim formama postali glavni motiv svjetlosno-plastične-prostorne kompozicije udoline.<ref>[http://fama.com.hr/posjet-spomenicima-vojina-bakica/ Posjet spomenicima Vojina Bakića] FAMA, 18.2. 2014.</ref> Nakon dva natječaja 1970. i 1974. za prvi veliki memorijalni park u Jugoslaviji na [[Petrova gora u Narodnooslobodilačkoj borbi|Petrovoj gori]] Bakićevo rješenje dobiva prvu nagradu. Spomenik je, nakon prilagodbi arhitektonskom zadatku otvoren [[1981]]. Morfološki je geneza plastičkih istraživanja skulpture ciklusa ''Prorezane razvijene površine''. Iste se godine otvara i ''Spomenik naroda Hrvatske žrtvama u Kragujevcu'', u memorijalnom parku Šumarice, koristeći se temom svjetlonosnih oblika koje niže u vodoravnom nizu. Sedam krugova simbolizira žrtve koje padaju pod mecima. To je posljednja velika Bakićeva spomenička realizacija Njegovi javni spomenici nakon napuštanja faze socijalističkog realizma, apstraktnim jezikom visokog modernizma, oblikovanjem strogih, elementarnih (često geometrijskih) oblika, postali su univerzalni simboli sjećanja na žrtve antifašizma. === Kulturocid === Kipar koji je bio predvodnik apstrakcije u skulpturi na cjelokupnom jugoslavenskom prostoru, a po značaju daleko prelazi te granice, [[90-e|90-ih]] gotovo pada u zaborav, a tragični događaji slijede i na području profesionalnog i obiteljskog života. Dana [[30. 12.]] [[1991]]. sin Zoran mu umire. A nakon što je doživio uništenje većine svojih spomenika u Hrvatskoj umire i Vojin u [[18. 12.]] [[1992]]. Godine [[1991]]. minirani su Bakićevi spomenici u Bjelovaru, Gudovcu i Čazmi. Spomenik u Kamenskoj 1992. miniran devet puta kroz pet dana.<ref>[http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=232 Devedeseta godišnjica Bakićeva rođenja u znaku obnove srušenog spomenika], SDK Prosvjeta</ref><ref>Ante Tomić [http://www.jutarnji.hr/ante-tomicod-spomenika-pobjedi-naroda-slavonije-danas-je-ostala-samo-fotografija/1151108/ Kako im se srce nije slamalo dok su rušili čudesni spomenik Vojina Bakića] Jutarnji list, 1.1. 2014.</ref> Iste je godine miniran spomenik u Bačkovici. Izuzev inicijativa nevladinih udruga, srpske manjine i umjetnika, posve je izostao interes lokalnih i državnih institucija za očuvanjem i vraćanjem u funkciju. Ta mjesta socijalističke utopije i kolektivnih rituala, ispražnjeni od sadržaja, postala su aveti sadašnjosti. Unatoč neupitnoj kvaliteti, percepcija, stručna valorizacija i prezentacija stvaralaštva Vojina Bakića zašle su u fazu prekida i diskontinuiteta, a njegove skulpture javnosti su dostupne tek u malobrojnim stalnim postavima hrvatskih muzeja ili na skupnim izložbama. U posljednjih 20 godina, većinom se spominjao u kontekstu uništenih ili zapuštenih antifašističkih spomenika ili nedovoljne brige društva za očuvanjem i izlaganjem njegove baštine. Nekadašnje nezobilazno mjesto u pregledima europske modernističke skulpture, u novijim je čitanjima europskog modernizma izostao. == Inspiracije == === Ivan Goran Kovačić === [[Datoteka:Vojin Bakić radi na skulpturi I. G. Kovačića.jpg|mini|Vojin Bakić radi na skulpturi I. G. Kovačića, 1946]] Od 1946., započinje modeliranje portreta i figure [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]], a ta ga tema zaokuplja do sedamdesetih. Bio je pogoden bliskoscu teme, tragičnošću subine.<ref>Stjepan Bek, Razgovaramo sa umjetnicima, Vraćanje skulptorskim principima, Vojin Bakić, kipar, 2.9.1969., Beograd</ref> U temi Gorana prepoznao je sličnu tragičnu sudbinu svoje braće, pogibiju mladih revolucionara koji hrabro žrtvuju svoj život u borbi protiv okupatora. Bakić je s velikim žarom prionuo radu na Goranovu portretu. Radi nekoliko varijanti, u glini, mramoru, bronci, sadri, metalnoj, srebrnoj i zlatnoj foliji... Goranov se portret iz 1946. psihološkom karakterizacijom i oblikovnom kvaliteom izdigao iz tadašnje produkcije socrealističkog portreta pa mu donosi veliki uspijeh, javna priznanja, nagrade i nove narudžbe. Knjigu bliskog prijateIja [[Oto Šolc|Ota Šolca]] ''Goran i ja'' (1955.), crtežima je ilustrirao Vojin Bakić. Spomenik Goranu koji od 1964. nalazi u Ribnjaku<ref>[http://spomenik.pbworks.com/w/page/40392636/Vojin%20Bakić%3A%20Ivan%20Goran%20Kovačić Javni spomenik u Zagrebu: Vojin Bakić: Ivan Goran Kovačić]</ref> i u Goranovu rodnom mjestu [[Lukovdol]], nastao je 1956. godine, te je u dvije varijante bio prikazivan na izložbama prije nego je izveden kako javna skulptura. Nakon perioda istraživanja kako Goranov lik reducirati do simbola ideje, pojednostavljivanjem elemenata antropomorfnog portreta dolazi do volumena apstraktnih geometrijskih ploha koje se spajaju pod oštrim bridovima i koje čine apstraktnu formu kristaličnog oblika. Spomenik u Ribnjaku Izveden je od prilepskog granita, visok je dva i pol metra i težak 20 tona.<ref>[http://www1.zagreb.hr/galerijakd.nsf/VO/9E59458CB74D2286C1257999004B7387?OpenDocument Galerija nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba: Park Ribnjak]</ref> Od 1964. u Lukovdolu se održava pjesnička manifestacija [[Goranovo proljeće]]. U blizini Goranove rodne kuće u kojoj je otvoren memorijalni muzej<ref>[http://hvm.mdc.hr/hrvatski-povijesni-muzej---memorijalni-muzej-ivan-goran-kovacic,762%3ALKD/hr/info/ Hrvatski povijesni muzej - Memorijalni muzej Ivan Goran Kovačić]</ref>, nalazi se [[amfiteatar]] gdje se održavaju pjesnički susreti. Na uzvisini, uz rub amfiteatra je postavljena metalna verzija istog spomenika. Oštrih bridova u nehrđajućem čeliku, skulptura svojom apstraktnom svjetlećom površinom simbolizira vječno svjetlo i čistoću ideala tragično preminulog pjesnika<ref>{{Cite web |title=Memorijalna baština: Spomen obilježja Primorsko goranske županije |url=http://ineco.posluh.hr/pgz/spomenici_nob/vrbovsko.html |access-date=2014-03-16 |archivedate=2010-08-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100815054411/http://ineco.posluh.hr/pgz/spomenici_nob/vrbovsko.html |deadurl=yes }}</ref> Bakić je 1973. oblikovao [[Goranov vijenac]] kolajnu s nanizanim ulaštenim diskovima (derivacija plošne verzije Svjetlonosnih oblika) koji se po veličini nižu u vijenac, a u največem je otisnut Goranov portret u plitkom reljefu.<ref>Alen Kurbanović [http://www.jutarnji.hr/petar-gudelj-ovjencan-goranovim-vijencem-/649089/ Petar Gudelj ovjenčan Goranovim vijencem] Jutarnji list, 21.3. 2010.</ref> Izradio je broš i značku s likom Gorana u plitkom reljefu, kao i reljef Goranova profila u medaljonu. === Josip Broz Tito === [[Datoteka:Tito - Vojin Bakić.jpg|mini|lijevo|Tito - Vojin Bakić]] Bakić nije bio omiljeni Titov kipar kao što je to, primjerice, bio [[Antun Augustinčić]], nije od njega naručivao portrete. Al Bakića je [[Josip Broz Tito|Tito]] intrigirao i u svim razdobljima vraćao se oblikovanju ili crtanju njegova lika. Prvi portreti datiraju iz 1948., da bi se toj temi vraćao u 60-ima i pred kraj života, kada je radio dva nerealizirana spomenika Titu – zagrebački i manje poznati za [[Zadar]]. Povodom pobjede na natječaju za Titov spomenik u Zagrebu koji je izazvao ogroman interes umjetnika i arhitekata, pa je na natječaj pristiglo čak 80 prijedloga, Bakić je na upit o temi rekao sljedeće: "Tema je složena i puna mogućnosti da se zaluta. Prikazati Tita kakvog pamtimo – njegovu pojavu, figuru i sve što podrazumijevamo gledajući njegov lik – nije lako. Tito je fantastičan lik, lik za koji Francuzi imaju dobar izraz 'presence', što znači prisutnost, nazočnost". Reljef Tita, veličine preko dva metra, krasio je ulazni u atrij Muzeja revolucije naroda Hrvatske 1962. u Zagrebu, a potom je postao vlasništvo Hrvatskog povijesnog muzeja.<ref>[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/302816/Izlozba-Vojina-Bakica-iznenadit-ce-i-likovne-znalce.html Intervju - Nataša Ivančević: Izložba Vojina Bakića iznenadit će i likovne znalce], tportal.hr</ref> ''Portret Maršala u bronci'', blago geometrizirane zatvorene forme izložen je u Spomen-muzeju Josipa Broza Tita u [[Veliko Trojstvo|Velikom Trojstvu]] 1980. Glava je početkom 90-ih uklonjena i čuva se u Gradskom muzeju Bjelovara.<ref>[http://www.selcom.hr/bjlist/0024/_24_22.htm Sudbina Titovih muzeja u Velikom Trojstvu], Virovitički list</ref> Sudjelovao je na natječaju 1982. za ''Spomenik drugu Titu i vjekovnoj borbi Zadra za slobodu'' koji je trebao biti podignut na prostoru ispred rimskog foruma. Bakićevo rješenje je bila gigantizirana Titova glava položena na tlu između dvije apstraktne geometrijske forme u obliku segmenta polukugle. Komisija nije odabrala nijedno ponuđeno rješenje pa do izgradnje nikada nije došlo. [[Datoteka:Maketa Titovog spomenika u Zagrebu.JPG|mini|Maketa Titovog spomenika u Zagrebu]] Velik uspjeh Bakić je postigao na jugoslavenskom javnom, anonimnom natječaju za Titov spomenik na Trgu revolucionara (danasnji Radićev trg) u Zagrebu raspisanom 1986. Cilj je natječaja izvedba vrhunske urbanisticko-arhitektonske kiparske realizacije kojom će se ostvariti nova prepoznatljiva vizura Zagreba. Prvu nagradu osvajaju Vojin Bakić (za skulpturu) i njegov sin Zoran (za arhitekturu). Spomenik je trebao biti visok čak 36 metara, a skulptura Tita četiri metra. Tito u dugačkom kaputu samouvjereno stoji ispred velike, apstraktne mase koja se nalazi iza njega. Lice je riješeno sa samo par detalja, nije deskriptivno pa ipak je posve jasno o kome je riječ. Skulptura Tita trebala je stajati na južnoj osi. A forma koja je stajala iza njega bila je zamišljena zapravo kao slavoluk od nehrđajućeg čelika kroz koji se trebao prolaziti ustvari je gigantizirana skulptura koja pripada Bakićevim ''razvijenim površinama'' iz 1963. Sam Bakić ga ovako opisuje: "...spomenik koji nazivam simbol - simbol Titova djela, revolucije, borbe, uspona... Ova razlistala forma sadrži i oblik koji simbolizira djelo i luk kroz koji je Tito simbolično prošao". Planirano je da spomenik bude završen do 100. godišnjice Titova rođenja, 1992, ali je usljed događaja početkom 1990-ih projekt napušten. <ref>[http://www.jutarnji.hr/jedini-spomenik-titu-u-zagrebu-vojina-bakica-trebao-je-biti-visok--36-metara/1122993/ Jedini spomenik Titu u Zagrebu Vojina Bakića trebao je biti visok 36 metara], Jutarnji list</ref> == Nagrade == * 1947. Nagrada Vlade NR Hrvatske za skulpturu Ivana Gorana Kovačića * 1948. Nagrada Vlade FNRJ za spomenik streljanima u Bjelovaru * 1949. Nagrada Vlade NR Hrvatske za skulpturu S. S. Kranjčevića * 1953. Nagrada Saveza sindikata Jugoslavije za skulpturu Agitatora * 1955. Druga nagrada za skulpturu na I. bijenalu sredozemnih zemalja u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] * 1956. Nagrada grada Zagreba za skulpturu ''Bik'' * 1956. Nagrada Radovan za skulpturu, Salon 56, Galerija likovnih umjetnosti Rijeka * 1959. Nagrada grada Zagreba za skulpturu ''Razlistane forme I'' * 1967. Treća nagrada na Trijenalu likovnih umetnosti u Beogradu za ''Svjetlonosne oblike XX'' iz 1965. * 1967. Nagrada grada Zagreba za skulpturu * 1969. Druga nagrada za skulpturu na VII. bijenalu sredozemnih zemalja u Aleksandriji * 1970. Nagrada za skulpturu na 5. zagrebačkom salonu * 1980. [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada "Vladimir Nazor"]] za životno djelo == Popis kulturocida nad Bakićevim djelima == [[Datoteka:Ponosni rušitelji spomenika u Kamenskoj.jpg|minijatura|Rušitelji ispred miniranog [[Spomenik pobjedi naroda Slavonije|Spomenika narodu heroju Slavonije]]]] Početkom [[1990-e|1990-ih]] veliki dio Bakićevog stvaralaštva u Hrvatskoj u sklopu masovne "[[damnatio memoriae]]" antifašizma je oštećen ili uništen: * ''Bjelovarac'', bronca, Bjelovar, poklon rodnom gradu s odavanjem počasti tragičnom obiteljskom gnijezdu. Miniran 1991. Ostala je šaka jedne ruke i glava, a ostali dijelovi završili su u ljevaonici ''Tonko Vinković'' u Bjelovaru. Spomenik je obnovljen i vraćen na staro mjesto 8. 12. 2010. nakon apela 140 uglednika za obnovu skulpture Ministarstvu kulture. <ref>[http://www.bjelovar.hr/vijesti/vojin-bakic-bjelovarac/ Bjelovar obilježio vraćanje skulpture “Bjelovarac” Vojina Bakića], Portal grada Bjelovara</ref> * ''Gudovčan'' ili ''Pred streljanje'', bronca, selo Gudovac kraj Bjelovara. Miniran 1991., istaljen. * ''Spomenik pobjede naroda Slavonije'', nehrđajući čelik, selo Kamenska, na raskršću putova [[Požega (Hrvatska)|Sl. Požega]], [[Pakrac]], [[Voćin]]. Miniran 21. 2. 1992. <ref>[https://scontent-a-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-prn2/t1.0-9/1901170_224134384453056_299947747_n.jpg Rušitelji ispred srušenog Spomenika u Kamenskom]</ref> Dijelovi upotrebljeni za izradu posuđa. * ''Spomenik bilogorskim partizanima'', bronca, selo [[Bačkovica]], nekoliko kilometara od Bjelovara. Brončani partizan je miniran i istaljen 1991. * ''Spomenik palim borcima'', bronca, ispred škole u Čazmi, srušen i uništen 1991. * Spomen-park Dotršćina, u Dolini grobova postavljeno je 6-7 Bakićevih skulptura od nehrđajućeg čelika i kubusi, kristali od crnog mramora, različitih oblika, rasutih po prostoru. Autor je razmještaj kristala zamislio kao razgovor u prirodi. Čitav prostor pokriven je bršljanom ne bi li žrtve spokojnije bile. Sve je razbacano, pokradeno, uništeno. Kasnije obnovljen,<ref>[http://www.dotrscina.hr/ Virtulani Muzej Dotrščina]</ref> ali 2016. išaran nacističkim simbolima.<ref>{{cite web|first=Z. |last=K. |date=17.4.2016 |title=Spomen park Dotršćina išaran nacističkim simbolima |url=http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/424775/Spomen-park-Dotrscina-isaran-nacistickim-simbolima.html |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |accessdate=17.4.2016}}</ref> * Ispred Gradske knjižnice ''Ivan Goran Kovačić'' u Karlovcu postavljena su poprsja [[Ljudevit Jonke|Ljudevita Jonkea]], slaviste, [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvija Strahimira Kranjčevića]], pjesnika i [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]], pjesnika. Samo je poprsje Ivana Gorana Kovačića uništeno (izrezano na komade) u noći od 16. do 17. 7. 2004.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/karlovac-pronadjeni-dijelovi-biste-ivana-gorana-kovacica/213950.aspx Karlovac, pronađeni dijelovi biste Ivana Gorana Kovačića], Index.hr</ref> * Spomenik na [[Petrova gora|Petrovoj gori]], armirani beton i nehrđajući čelik. Spomenik je devastiran, odnesene su mnoge ploče i rapidno propada. * Spomenik, nehrđajući čelik, na platou ispred ulaza u Spomen park Dotršćina, unakažen raznim fašističkim znakovima. * Skinuta je spomen ploča ''Braći Bakić'' s obiteljske kuće u Bjelovaru. * Skinut natpis s obiteljske grobnice na groblju Sv. Andrija u Bjelovaru. * Promjenjen je naziv ''ulice braća Bakić'' u Bjelovaru. * Skinuta brončana bista Josipa Broza Tita u Velikom Trojstvu. Pohranjena u Gradskom muzeju Bjelovar. * Brončana skulptura Marxa i Engelsa je posuđena Političkoj školi u Kumrovcu 1981., ali joj se od prestanka djelovanja škole ranih 90-tih gubi svaki trag<ref>Nataša Ivanišević: Svjetlonoša i Bik; Katalog izložbe: Vojin Bakić Svjetlonosne forme, Zagreb 2013.; str. 51.; ISBN: 987-953-7615-62-8</ref> ==Izložbe== === Vojin Bakić Galerija Nova === Posljednju izložbu za života Bakić je imao u rodnom Bjelovaru 1966. godine. Tako da je ova izložba ženskog kustoskog kolektiva WHW u suradnji s umjetnikovom obitelji održana na ljeto 2007. godine bila prva nakon 41-u godinu.<ref name="Patricia">Patricia Kiš, [http://www.jutarnji.hr/veliki-povratak-drzavnog-kipara-i-prvaka-apstrakcije/253360/ Veliki povratak državnog kipara i prvaka apstrakcije], [[Jutarnji list]], 10.06.2008.</ref> Izložba u Galeriji Nova sastojala se od dvije paralelne cjeline. Prva je arhiv s dokumentacijom koji unutar vremenskog slijeda kontekstualizira rad Vojina Bakića u širem socijalnom i umjetničkom kontekstu, prateći i sumirajući dinamiku praćenja, kontinuitete i lomove. Drugu cjelinu činio je izbor iz ostavštine umjetnikove obitelji, koji obuhvaća pedesetak skulptura manjeg i srednjeg formata, niz maketa, modela spomenika, studija i crteža. Izložene su bile i brojne antologijske skulpture a neke od njih, kao i niz crteža, prvi put su predstavljani javnosti.<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=16105 Djela Vojina Bakića u Galeriji Nova], Culturnet.hr</ref> Protokol predstavljanja ovog drugog dijela bio je nešto drugačiji. On je bio diktiran uvjetima u kojima se nalazila Bakićeva baština ali i ograničenjima prezentacije u manjoj galeriji kao što je Nova. Skulpture su se mogle gledati svakodevno kroz staklenu stijenku galerije, čija su se vrata nekoliko puta tjedno otvarala publici uz prateća stručna vodstva kustosa, kritičara, umjetnika.<ref>[http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/183/izlozba_vojina_bakica_u_galeriji_nova/ Izložba Vojina Bakića u Galeriji Nova], Dnevni kulturni info, 27.06.2007.</ref>Povodom izložbe izlašao je specijalan broj novina Galerije Nova, u kojima su objavljeni razgovori s nekoliko povjesničara umjetnosti i umjetnika o Bakićevu radu (Jerko Denegri, Tonko Maroević, Marija Gattin, Snješka Knežević, David Maljković, Antonio Gotovac Lauer i s umjetnikovom unukom Anom Martinom Bakić), te nekoliko antologijskih tekstova o Bakiću (Prelog,Denegri, Maković, Kolešnik).<ref>[http://www.whw.hr/download/newspaper/novine-12-vojin-bakic.pdf Novine Galerija Nova br. 12.], Što, kako i za koga/WHW</ref> Isti kolektiv "WHW/Što, kako i za koga" je bio pozvan sljedeće godine 2008. u [[Graz]] da nakon niza desetljeća samostalno predstavi Bakića u inozemstvu.<ref name="Patricia" /> Pitanje ove izložbe u Grazer Kunstvereinu, koja je kroz makete prikazala većinu njegovih najvažnijih javnih plastika, bio je odnos između umjetnosti i ideologije te koliki je bio prostor za apstraktnu umjetnost u socijalstičkoj Jugoslaviji i postsocijalističkoj Hrvatskoj.<ref>[http://www.grazerkunstverein.org/version_pre2014/component/content/article/2-programm/10-0406-24082008-vojin-bakic.html 04.06. - 24.08.2008 | Vojin Bakic], Grazer Kunstverein</ref> === Retrospektiva Vojina Bakića === "Retrospektiva Vojina Bakića - Svjetlonosne forme" u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je od [[7. 12.]] [[2013]]. do [[2. 3.]] [[2014]]. godine. Izložba je dobila sjajne kritike te veliku pozornost medija i publike pa je i produljivano njeno trajanje<ref name="Novost iz MSU-a">[http://www.msu.hr/#/hr/20177/ MSU - Novosti - Izložba Vojina Bakića produljena do 2. ožujka 2014."]</ref> a postala je i kulturni događaj godine 2013., prema anketi Jutarnjeg lista u kojoj je sudjelovalo 15 kulturnjaka različitih profila.<ref>Adriana Piteša [http://www.jutarnji.hr/retrospektiva-vojina-bakica-kulturni-je-dogadaj-godine/1151249/ 2013. OČIMA KULTURNJAKA Retrospektiva Vojina Bakića kulturni je događaj godine] Jutarnji list, 2.1. 2014.</ref> Izložba je željela vratiti Vojinu Bakiću mjesto koje mu pripada u povijesti hrvatske i europske umjetnosti ali i potaknuti na promišljanje odnosa hrvatskog društva prema spomeničkoj baštini i društvenom sjećanju. Osim najvažnijih radova poput Bika, bili su izloženi i crteži, skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija, audio i filmska građa. Prvi puta je javnosti prikazana studija i maketa za nikad realiziran zagrebački spomenik [[Josip Broz Tito|Titu]]. Umjetnikove unuke i arhitektice Vjera i Ana Martina Bakić, bile su suradnice na izložbi i autorice likovnog postava, te su prvi put javnosti pokazale obiteljsku zbirku.<ref>Branimira Lazarin [http://www.novossti.com/2013/12/ana-martina-i-vjera-bakic-vojine-spomenike-zelimo-izmjestiti-iz-kategorije-nezeljene-bastine/ Ana Martina i Vjera Bakić: Vojine spomenike želimo izmjestiti iz kategorije neželjene baštine] [[Novosti (Hrvatska)|Novosti]], 16.12. 2013.</ref> Na Noći muzeja izložbu je posjetilo čak 15000 posjetitelja <ref>[http://vijesti.hrt.hr/s-hrt-om-u-noc-muzeja-video-kopija-1 U Noći muzeja 350.900 posjetitelja], HRT</ref>, a tad su posjetitelje kroz izložbu osobno provele unuke Vojina Bakića, koje su iz osobne perspektive dočarale umjetnikov život i stvaralaštvo.<ref>[http://nocmuzeja.hr/popis-muzeja/muzej-suvremene-umjetnosti/ Program noći muzeja: Retrospektiva Vojina Bakića – „Subjektivni i objektivni pogledi“]</ref> Izložba se održala pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]].<ref name="Press relese MSU-a">[http://www.msu.hr/#/hr/20004/ MSU - Press - Retrospektiva Vojina Bakića "Svjetlonosne forme"]</ref> == Galerija == <gallery mode=packed-hover heights="180"> Datoteka:Spomenik Marxu i Engelsu.jpg|Vojin Bakić - Spomenik Marxu i Engelsu [[1953]]. Datoteka:Bik na ulazu u YU EXPO 1958.jpg|Bik na ulazu u jugoslavenski paviljon na svjetskoj izložbi [[1958]]. Datoteka:Stjepan Filipović.JPG|Spomenik Stjepanu Filipoviću kod Valjeva, [[1961]]. Datoteka:Bakiceva skupltura Kovacica u Zagrebu.jpg|„Ivan Goran Kovačić“, park Ribnjak u Zagrebu, [[1963]]. Datoteka:Svjetlonosni_oblici,_Bakić.JPG|Svjetlonosni oblici,izložak na "Retrospektivi Vojina Bakića" u MSU Zagreb Datoteka:Izgradnja_spomenika_kod_Kamenske.JPG|Izgradnja [[Spomenik pobjedi naroda Slavonije|Spomenika pobjedi naroda Slavonije]] [[1968|1968.]] Datoteka:Dotrscina spomenik 1a.jpg|[[Spomen-park Dotrščina|Cetralni spomenik puta mučeništva u Dotrščini]], [[1968]]. Datoteka:Sculpture_Rings_Mainz.jpg|Cirkulacije u prostoru, [[1974]]. u Mainzu Datoteka:Spomenik zrtvama zeljeznicke nesrece-Mirogoj.jpg|Spomenik žrtvama željezničke nesreće, [[1975]]. Datoteka:Krugovi-in-Sumarice.jpg|Spomen-obilježje naroda Hrvatske, [[spomen-park Kragujevački oktobar]], [[1981]]. Datoteka:Otvorenje Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna.jpg|[[Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna|Spomenik na Petrovoj gori]], [[1982]]. </gallery> == Izvori == === Reference === {{reflist|2}} === Literatura === * M. Prelog, "Delo Vojina Bakića" u: Pogledi (Zagreb), sv. 12, 91-2-919, 1953. * M. Prelog, ''Vojin Bakić (Mala likovna biblioteka)​​'', Zagreb 1958. * T. Maroević, ''Vojin Bakić'', Zagreb 1998. * D. Matić, ''Vojin Bakić - moj prijatelj'', Zagreb 2007. * Sudbina djela hrvatskog skulptora Vojina Bakića, Svetozar Livada, ISBN 953-7099-20-2. * Katalog izložbe: Vojin Bakić Svjetlonosne forme, Zagreb 2013. Urednica: Nataša Ivančević ISBN: 987-953-7615-62-8 == Vanjske veze == {{Commonscat|Vojin Bakić}} * [http://www.jutarnji.hr/nepoznati-bakic/1132012/ Jutarnji list: Fotogalerija - Nepoznati Bakić] * [http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/24/Radio+Beograd+2/1497341/Grad%3A+Vojin+Bakić+.html Emisija Radio Beograda 2 - Grad: Vojin Bakić, sa iskazima samog Vojina Bakića iz emisije ''Gost Drugog programa'' iz 1987. ] {{Izabran}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1915|1992|}} {{DEFAULTSORT:Bakicć, Vojin}} [[Kategorija:Jugoslavenski skulptori]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] q1imr4w3ok20vt71pk109stu2qhdun8 0 89137 41259948 41083016 2022-07-23T17:28:47Z Argo 40546 +ref wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Snježana Kordić | slika = Snjezana Kordic.JPG | širina_slike = 250px | opis = <small>Snježana Kordić [[2010]]. s [[knjiga|knjigom]] ''[[Jezik i nacionalizam]]''</small> | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1964|10|29|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Osijek]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Zagreb]] | nacionalnost = [[Hrvati]]ca | državljanstvo = [[Hrvati|hrvatsko]] | obrazovanje = [[dr. sc.]] [[habilitacija|habil.]] | alma_mater = [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Univerzitet u Osijeku]]<br />[[Sveučilište u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]<br />[[:de:Westfälische Wilhelms-Universität|Univerzitet u Münsteru]] | poslodavac = [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]]<br />[[Sveučilište u Zagrebu]]<br />[[:de:Ruhr-Universität Bochum|Ruhr-Universität Bochum]] <br />[[:de:Westfälische Wilhelms-Universität|Westfälische Wilhelms-Universität Münster]] <br />[[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldt-Universität zu Berlin]] <br />[[Johann Wolfgang Goethe Univerzitet|Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt]] | zanimanje = [[lingvistkinja]] | godine_aktivnosti = [[1990]].– |poznat_po = [[knjiga]]ma ''[[Jezik i nacionalizam]]'' <small>(2010)</small>, ''[[Riječi na granici punoznačnosti]]'' <small>(2002)</small>, ''[[Relativna rečenica]]'' <small>(1995)</small> |website = {{URL|snjezana-kordic.from.hr}} }} '''Snježana Kordić''' ([[Osijek]], 29. listopada 1964.), [[hrvatska]] [[lingvistkinja]]. Najpoznatija je po kapitalnom djelu ''[[Jezik i nacionalizam]]'' ([[2010]].)<ref>{{cite web |author=Autograf.hr |date=12. juna 2014 |title=Obavezna lektira: ''Jezik i nacionalizam'' (isječci iz novinskih prikaza) |url=http://www.autograf.hr/jezik-i-nacionalizam/ |publisher=''Autograf'' |archivedate=2014-07-19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6RBRxZGtQ?url=http://www.autograf.hr/jezik-i-nacionalizam/ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=23. maja 2018 }}</ref> u kojem govori o [[politika|političkoj]] diobi [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]. [[Publikacija|Publicirala]] je mnoge [[znanost|znanstvene]] radove iz područja [[gramatika|gramatike]], [[sintaksa|sintakse]], [[Lingvistika teksta|lingvistike teksta]], [[Pragmatika|pragmatike]], [[semantika|semantike]], [[Diskurs analiza|diskurs analize]], [[Korpusna lingvistika|korpusne lingvistike]], [[Kvantitativna lingvistika|kvantitativne lingvistike]], [[leksikologija|leksikologije]], [[sociolingvistika|sociolingvistike]], jezične politike, [[Standardni jezik|standardologije]]. Unutar [[sistem]]ske lingvistike poseban doprinos dala je u [[istraživanje|istraživanju]] relativnih ili odnosnih [[rečenica]], [[zamjenica]] u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju [[veznik]]a, [[prilog (gramatika)|priloga]], [[Rječca#Prezentativi|prezentativa]], [[germanizam]]a, modalnih [[glagol]]a, egzistencijalnih glagola i sintaktičkih razlika između [[Funkcionalni stilovi jezika|funkcionalnih stilova jezika]]. Ali šire je poznata kao kritičar [[jezični purizam|jezičnog purizma]] u [[kroatistika|kroatistici]].<ref>{{cite web |date=1. januara 2015 |title=6 najboljih i najgorih u 2014. godini |url=http://www.prometej.ba/clanak/vijesti/6-najboljih-i-najgorih-u-2014-godini-1842 |publisher=''[http://www.prometej.ba/ Prometej]'' |archivedate=2015-02-08 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6WBufAGJc?url=http://www.prometej.ba/index.php/home-2/1871-6-najboljih-i-najgorih-u-2014-godini |deadurl=no |accessdate=24. marta 2017 }}</ref> Pored toga [[Pisanje|pisala]] je i o [[povijest]]i nastanka [[nacija]], o konstrukcijskom karakteru [[Nacionalnost|nacionalne]] [[kultura|kulture]] i nacionalnog [[Etnički identitet|identiteta]], te o proširenim [[Nacionalni mitovi|mitovima]] vezanim za [[jezik]]. == Biografija == [[Diploma|Diplomirala]]<ref>[[Diploma|Diplomski]] rad ([[mentor]]ica Jasna Melvinger): {{CROSBI|447848}}, {{CROLIB|ID=D1961213083}}, {{GISKO|ID=D1140408058}}, {{NSK-zapis|id=000178741}}.</ref> je [[1988]]. na [[osječko sveučilište|Osječkom sveučilištu]] ''[[Hrvatsko-srpski jezik|hrvatski ili srpski jezik]] i [[Jugoslavenske republike i pokrajine|jugoslavenske]] [[Znanost o književnosti|književnosti]]'',<ref>{{cite web |url=https://prabook.com/web/snjezana.kordic/452348|title=Snježana Kordić|publisher=Prabook|accessdate=26. februara 2016}}</ref> a [[1990]]. [[Ljudski rad|radila]] je tamo kao istraživač-pripravnik iz područja [[lingvistika|lingvističke]] [[Kroatistika|kroatistike]].<ref>{{cite web| last=Stanković |first=Aleksandar |authorlink=Aleksandar Stanković |date=25. maja 2014 |title=Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić |url=https://www.youtube.com/watch?v=REoQlyt8HKU |publisher=''[[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatska televizija 1]]'' |archivedate=26. maja 2014 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=z4VfM1LD-7I |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=1. juna 2019}} 60 minuta.</ref> [[1991]]. prešla je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], gdje je primljena za [[sveučilište|sveučilišnog]] asistenta na Katedri za [[suvremeno doba|suvremeni]] hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku.<ref>{{cite web|title=Katedra za hrvatski standardni jezik – bivši članovi Katedre |url=http://kroat.ffzg.unizg.hr/index.php/kroatistika/katedre/99-standardni-jezik |publisher=''Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'' |archivedate=26. februara 2014 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6NgA1PyWP |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=4. marta 2015}}</ref> Istovremeno je na [[zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom sveučilištu]] predavala i na Odsjeku za [[novinarstvo]] [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakulteta političkih znanosti]].<ref name="Sipka">{{cite web |author=Šipka, Danko |title=Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja: razgovor sa Snježanom Kordić |publisher=''Lingvističke aktuelnosti'' '''2''' (6) |year=2001 |issn=1450-9083 |url=http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM |archivedate=2012-12-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Co50ETOL?url=http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM |deadurl=no |accessdate=7. februara 2014 |id={{ZDB (DE)|2737883-4}} }}</ref> Nakon što je završila postdiplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i [[magistar|magistrirala]]<ref>[[magistar|Magistarski rad]] ([[mentor]] [[Vladimir Anić]]): {{CROLIB|ID=D1970203046}}, {{COBISS-Sr|ID=95210764}}, {{NSK-zapis|id=000181273}}, {{GISKO|ID=D1110311062}}.</ref> [[1992]]. te obranila [[doktorat|disertaciju]]<ref>[[doktorat|Doktorski rad]] ([[mentor]] Ivo Pranjković): {{CROLIB|ID=D1941103102}}, <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=30866 (FFZG)]</small>, {{NSK-zapis|id=000105287}}.</ref> [[1993]].,<ref>{{cite encyclopedia|editor=Bartz, Betina |encyclopedia=''[[:de:Kürschners Deutscher Gelehrten-Kalender|Kürschners deutscher Gelehrten-Kalender]] 2003'': Bio-bibliografisches Verzeichnis deutschsprachiger Wissenschaftler der Gegenwart |title=Kordić, Snježana |language=njemački |edition=19 |year=2003 |publisher=K. G. Saur Verlag |volume=2: K - Scho |location=München |isbn=3-598-23607-7 |oclc=470488505 |page=1741 |id={{ZDB (DE)|2155-6}}}}</ref> ponuđeno joj je da u [[njemačka|Njemačkoj]] nastavi sveučilišni rad.<ref>{{YouTube|r2x6W_NkuvA|O Snježani Kordić u Književnom petku}}</ref> Tamo je stekla status [[habilitacija|habilitiranog]]<ref>[[habilitacija|Habilitacijski]] rad ([[mentor]] [[:de:Gerhard Birkfellner]]): {{CROLIB|ID=D1420521045}}, {{COBISS-Sr|ID=98637324}}, {{NSK-zapis|id=000316532}}.</ref> [[znanstvenik]]a (iznaddoktorski stupanj) [[2002]]. godine.<ref>{{cite web |title=Snježana Kordić |year=2002 |publisher=''Bulletin der Deutschen Slavistik'' '''8''' |url=http://www.slavistenverband.de/Bulletins/Bulletin_2002.pdf |pages=61–62 |language=njemački |issn=0949-3050 |oclc=73257546 |archivedate=2012-07-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68ySXqniK?url=http://kodeks.uni-bamberg.de/vhs/Bulletins/Bulletin_02.pdf |deadurl=no |location=Göttingen |accessdate=9. oktobra 2013 |id={{ZDB (DE)|1322349-5}} }} {{CROLIB|ID=D1300920032}}.</ref> Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, [[docent]] i [[profesor]] na [[sveučilište|sveučilištima]] u [[Bochum]]u, [[Münster (grad)|Münsteru]], [[Berlin]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]].<ref>{{cite web |last=Gromača Vadanjel |first=Tatjana |date=4. septembra 2010 |title=Hrvatska je još u kamenom dobu: razgovor sa Snježanom Kordić |url=http://bib.irb.hr/datoteka/485552.Intervju_Novi_list.jpg |publisher=''[[Novi list]]'' |pages=10–11 u prilogu ''Pogled'' |location=Rijeka |archivedate=2014-07-19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6RBNI5fME?url=http://david-udruga.hr/novosti/bez-komentara/2010/09/05/hrvatska-je-jos-u-kamenom-dobu/ |deadurl=no |issn=1334-1545 |accessdate=6. februara 2018 }}</ref> [[Datoteka:Snjezana Kordic keynote presentation Japan.jpg |mini|350px|left|Plenarno [[prezentacija|predavanje]] Snježane Kordić na [[kongres|simpoziju]] u [[Japan]]u [[2018]].]]Sudjelovala je na nizu simpozija, konferencija i [[kongres]]a u svijetu. Objavila je stopedeset<ref name="Mednight">{{cite web|date=18. septembra 2021|title=Snježana Kordić|url=https://www.fseneca.es/mednight/files/mednight_en_snjezana-kordic.pdf|work=[https://mednight.eu/mediterranean-faces-of-science/ Mediterranean Faces of Science]|publisher=Seneca Foundation - Science and Technology Agency of the Region of Murcia|location=Murcia|language=engleski|archivedate=23. septembra 2021 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210923201333/https://www.fseneca.es/mednight/files/mednight_en_snjezana-kordic.pdf |deadurl=no |accessdate=11. januara 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Snježana Kordić (CROSBI Profil) |url=https://www.bib.irb.hr/profile/13913 |work=[[Hrvatska znanstvena bibliografija]] |publisher=[[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]] |accessdate=3. maja 2022}}</ref> lingvističkih [[publikacija]], znatan dio njih u inozemstvu. [[Knjige]] koje je napisala dobile su brojne [[recenzija|recenzije]] u [[filologija|filološkim]] [[Znanstveni časopisi|časopisima]] [[Zemlje svijeta|raznih zemalja]], npr. u [[sjedinjene američke države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[njemačka|Njemačkoj]], [[kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[poljska|Poljskoj]], [[francuska|Francuskoj]], [[bugarska|Bugarskoj]], [[italija|Italiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[češka republika|Češkoj]], [[nizozemska|Nizozemskoj]], [[slovenija|Sloveniji]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[australija|Australiji]] itd.<ref>{{cite journal |title=Serbo-Croatian |journal=[http://www.brill.com/publications/linguistic-bibliography Linguistic Bibliography] [for the years 1996–2013] |publisher=Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO |issn=0378-4592 |oclc=462642278 |id={{ZDB (DE)|1335392-5}}}}</ref> Stoga strani [[slavistika|slavisti]] konstatiraju da „''je Snježana Kordić internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist''“.<ref>{{Cite web |url=http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet |title=Kampen om sproget er en kamp om national identitet |accessdate=2. marta 2013 |last=Jacobsen |first=Per |date=21. januara 2011 |publisher=''[[:en:Kristeligt Dagblad|Kristeligt Dagblad]]'' |location=Kopenhagen |language=danski |archiveurl=https://www.webcitation.org/68t3unC9z?url=http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet |deadurl=no |issn=0904-6054 |archivedate=2012-07-03 }} ili prijevod: {{Cite web |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/knjiga-koja-ugrozava |title=Knjiga koja ugrožava |accessdate=6. decembra 2018 |date=27. januara 2011 |publisher=''[http://www.h-alter.org/stranice/impressum H-alter]'' |location=Zagreb |issn=1847-3784 |archiveurl=https://www.webcitation.org/691XSUgE5?url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/knjiga-koja-ugrozava |deadurl=yes |archivedate=2012-07-09 }}</ref> Sve njene knjige [[prijevodi|prevedene]] su na velike jezike: [[engleski]], [[njemački]] ili [[španjolski]]. Već i prije prevođenja njena prva knjiga ''[[Relativna rečenica]]'' (iz [[1995]].) dobila je više pozitivnih prikaza u [[Naučni časopisi|znanstvenim časopisima]] [[Zemlje svijeta|širom svijeta]] nego bilo koja druga lingvistička knjiga dotad objavljena u Hrvatskoj.<ref>{{cite web|first=Milica |last=Mančić |date=8. marta 2015 |title=Osmi mart: deset inspirativnih žena |url=http://hr.seebiz.eu/osmi-mart-deset-inspirativnih-zena/ar-106959/ |publisher=''[http://hr.seebiz.eu/ SEEbiz]'' |archivedate=8. maja 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150508141453/http://hr.seebiz.eu/osmi-mart-deset-inspirativnih-zena/ar-106959/ |deadurl=no |accessdate=20. jula 2018}}</ref><ref name="Sipka"/> A naredna njena knjiga [[Štampanje|objavljena]] u Zagrebu [[2002]]. ''[[Riječi na granici punoznačnosti]]'' još je po broju stranih prikaza nadmašila prethodnu.<ref>{{cite web |last=Galić |first=Štefica |authorlink=Štefica Galić |date=15. februara 2015 |title=Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama: razgovor sa Snježanom Kordić |url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=2015-03-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Wp429MHc?url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama/ |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=9. aprila 2019 }}</ref> [[Datoteka:Journal Cover of Knjizevna republika.jpg|mini|180px|Naslovnica [[časopis]]a [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]] ''[[Književna republika]]'' u čijim brojevima kroz [[2000–2009|prvo desetljeće 21. stoljeća]] se odvijala maratonska [[#Prilozi diskusiji u Književnoj republici 2001–2009|diskusija o jeziku]] između Snježane Kordić i njenih oponenata]]Zalažući se za opstanak temeljnih [[Znanstvena metoda|znanstvenih principa]] u lingvistici u [[hrvatska|Hrvatskoj]], pokrenula je [[2001]]. u [[zagreb]]ačkom [[časopis]]u ''Republika'' jednu [[Diskusija|diskusiju]]<ref>{{cite journal|author=Molas, Jerzy |title=Chorwacka dyskusja o statusie i nazwie języka |journal=Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej |location=Varšava |volume=40 |pages=463–481 |year=2005 |issn=0081-7090 |language=poljski |id={{CEEOL|4408}}. {{ZDB (DE)|202237-0}}}}</ref> kako bi u formi [[dijalog]]a s najistaknutijim predstavnicima [[kroatistika|kroatistike]] potaknula na suočavanje s nagomilanim [[Svođenje na kontradikciju|kontradikcijama]] u kroatistici. Diskusija se [[2003]]. seli u novopokrenuti zagrebački časopis ''[[Književna republika]]''<ref>{{Cite web |url=http://bib.irb.hr/datoteka/479068.Intervju_Feral.doc |title=Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić |accessdate=2. marta 2013 |last=Lasić |first=Igor |date=11. januara 2008 |publisher=''[[Feral Tribune]]'' |location=Split |pages=34–35 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68yycqDDN?url=http://bib.irb.hr/datoteka/479068.Intervju_Feral.doc |deadurl=no |issn=1333-9109 |archivedate=2012-07-07 }}</ref><ref>{{cite book |last=Vlašić |first=Marija |title=Tradicija purizma u hrvatskom jezikoslovlju |url=https://is.cuni.cz/webapps/zzp/download/140011718/ |publisher=Univerzita Karlova v Praze, Filozofická fakulta |series=Disertační práce |pages=161–164 |location=Prag |year=2010 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6eQWfZqJe?url=https://is.cuni.cz/webapps/zzp/download/140011718/ |deadurl=no |archivedate=2016-01-10 |accessdate=3. juna 2018 }}</ref> i traje gotovo [[2000–2009|deset godina]].<ref>{{cite book|last=Gröschel |first=Bernhard| authorlink=Bernhard Gröschel |year=2009 |language=njemački |title=Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |trans_title=Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike: s bibliografijom o postjugoslavenskom jezičnom sukobu |series=Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34 |location=München |publisher=Lincom Europa |page=148 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W}} {{COBISS-Sr|ID=170938892}}. {{COBISS-Sl|ID=43144034}}. [http://d-nb.info/994941226/04 Inhaltsverzeichnis].</ref> [[Igor Mandić]] tu diskusiju ocjenjuje da je „''najdulja, najtemeljitija i najbritkija [[polemika]] vođena u hrvatskoj kulturi [[21. stoljeće|21. stoljeća]]''“.<ref>{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/ |title=Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena? |accessdate=24. maja 2014 |last=Mandić |first=Igor |authorlink=Igor Mandić |date=21. novembra 2010 |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |location=Zagreb |page=19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68ySmIaKv?url=http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/ |deadurl=no |issn=1331-5692 |archivedate=2012-07-07 }}</ref> U disertaciji hrvatske lingvistice Mie Mader Skender u nekoliko poglavlja se detaljno analizira ta polemika i među ostalim zapaža: „''Ponekad polemika nije bila baš znanstvena, ili je čak prešla granice dobrog ukusa kad je postala osobna (uvijek usmjerena protiv Snježane Kordić)''“.<ref>{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=njemački |trans_title=Hrvatski standardni jezik na putu da postane ausbau jezik|chapter=10.2. Neueste Forschungsliteratur; 11. Snježana Kordić, ihre Antagonisten und die Bedeutung ihrer Arbeit; 11.1. Wichtigste Punkte der Polemik; 11.2. Bedeutung der Polemik |trans_chapter=10.2. Recentna istraživačka literatura; 11. Snježana Kordić, njezini protivnici i važnost njezina rada; 11.1. Glavne točke polemike; 11.2. Važnost polemike |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|url-status=live|format=PDF|publisher=Universität Zürich, Philosophische Fakultät, Slavisches Seminar|series=UZH Dissertationen|pages=66–77|location=Zürich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815|accessdate=3. VI. 2022|quote=Teilweise war die Polemik nicht gerade wissenschaftlich, oder überschritt sogar die Grenzen des guten Geschmackes, wenn sie persönlich wurde (immer gegen Snježana Kordić gerichtet).|quote-page=77}}</ref> Temeljiti odgovori koje je Kordić davala svakom od brojnih supolemičara [[kroatist]]a doveli su do njihovog odustajanja od daljnjeg [[Debatiranje|diskutiranja]].<ref>{{cite web |last=Grabić |first=Tanja |date=26. januara 2015 |title=U svjetlu kulture |url=http://bib.irb.hr/datoteka/750854.Intervju-Radio_Dux-CG-2015.pdf |location=Tivat |publisher=''Radio DUX'' |archivedate=2015-02-08 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6WBuvL09S?url=http://bib.irb.hr/datoteka/750854.Intervju-Radio_Dux-CG-2015.pdf |deadurl=no |accessdate=23. aprila 2017 }} (15 minuta)</ref> A iz redova njihovih pristalica javno je izraženo nezadovoljstvo što ih [[Velimir Visković|urednik]] ''Književne republike'' poziva da nastave ''„cimajući po Zagrebu za rukav hrvatske jezikoslovce da uđu u polemiku s njom“''.<ref>{{cite journal |author=Pavlović, Luka |title=Nasmiješeni Buda i njegovi trabanti: bjesomučni napad na HAZU |journal=[[Fokus (tjednik)|Fokus]] |location=Zagreb |issn=1332-2540 |issue=399 |page=16 |date=2008-01-04}}</ref> Sam [[urednik]] obrazlaže kasnije zašto je objavljivao odgovore Snježane Kordić unatoč pritiscima koji su mu dolazili s raznih strana: {{citat|Silno mi se sviđala njezina [[hrabrost]], spremnost da se uhvati u koštac s najvećim [[autoritet]]ima hrvatske lingvistike; briljantan je bio način kako ih je u polemikama hvatala u [[Reductio ad absurdum|kontradikcijama]]; osim toga njezini su članci uvijek bili izvanredno [[teorija|teorijski]] lingvistički potkovani, poduprti mnoštvom [[Citiranje|citata]] iz recentne strane lingvistike. Osobito njezine analize odnosa nacije, nacionalnog identiteta i jezika držim doista sjajnima. Naposljetku, kakav bih ja to bio urednik koji [[autor]]icu koja izaziva pozornost, makar i iritirajući dio [[javnost]]i, izbacuje s popisa suradnika?! Obično sam svojim kritičarima odgovarao kako je Snježana Kordić [[štuka]] koja lijene [[šaran]]e hrvatske lingvistike natjeruje da plivaju.<ref>{{cite journal |author=Visković, Velimir | authorlink=Velimir Visković |title=Novi vjetrovi na hrvatskoj jezikoslovnoj sceni |journal=Aktual |location=Vodice |volume=1 |issue=9 |issn=1848-1280 |date=2011-08-02}}</ref>|urednik o [[#Prilozi diskusiji u Knji.C5.BEevnoj republici 2001.E2.80.932009|prilozima Snježane Kordić]]}} [[Datoteka:Chapter titles of the book Jezik i nacionalizam.jpeg|thumb|230px|left||[[umjetnost|Umjetnički]] [[Pisanje|ispis]] [[2015]]. [[inspiracija|inspiriran]] [[knjiga|knjigom]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'']] Preko petsto stranica<ref>{{cite web |last=Rajić |first=Ljubiša |authorlink=Ljubiša Rajić |date=7. avgusta 2010 |title=Lingvistički obračun s njima |url=http://www.snjezana-kordic.de/Prikaz_Rajic_u_Danas.pdf |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |page=17 |archivedate=2013-05-31 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6H1YuJFp3?url=http://www.snjezana-kordic.de/Prikaz_Rajic_u_Danas.pdf |deadurl=yes |location=Beograd |issn=1450-538X |accessdate=26. aprila 2016 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Gerun, Bojana |title=Prikaz knjige ''Jezik i nacionalizam'' |journal=[[:sr:Nasleđe (Kragujevac)|Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu]] |location=Kragujevac |volume=12 |issue=34 |page=269 |year=2016 |issn=1820-1768 |url=http://www.filum.kg.ac.rs/dokumenta/izdavastvo/nasledje/brojevi/Nasledje34.pdf |archivedate=2018-09-07 |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/72FnegVhN?url=http://www.filum.kg.ac.rs/dokumenta/izdavastvo/nasledje/brojevi/Nasledje34.pdf |accessdate=2019-07-03 |id={{ZDB (DE)|2429548-6}} }} {{COBISS-Sr|ID=524416917}}.</ref> autoričinih priloga u okviru te maratonske [[Debata|diskusije]] s brojnim [[filologija|filolozima]] bilo je svojevrsna priprema za knjigu ''[[Jezik i nacionalizam]]'', koju je objavila 2010. kod zagrebačkog [[izdavač]]a Durieux u uglednoj seriji Rotulus Universitas: „''Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu [[Činjenica|činjenicu]] – nikada nismo očekivali neku [[Bestseler|ludnicu]] od [[Maloprodaja|prodaje]], kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige ,Jezik i nacionalizamʻ lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina''“.<ref>{{cite web| last=Ožegović |first=Nina |date=24. aprila 2012 |title=U vrijeme Gaja više se čitalo |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo |publisher=''[[Nacional]]'' |location=Zagreb |archivedate=26. jula 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190726171435/http://arhiva.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo |deadurl=no |issn=1330-9048 |accessdate=26. jula 2019}}</ref> Smatra se da je riječ o „''najčitanijoj lingvističkoj knjizi otkako postoji Hrvatska država''“.<ref>{{cite web |first=Ladislav |last=Babić |title=Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić |url=http://tacno.net/interview/snjezana-kordic-jezikoslovci-otueni-od-jezika/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |date=6. januara 2012 |archivedate=2012-07-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68yzna4Hx?url=http://www.tacno.net/InterviewNovost.aspx?id=12327 |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=18. februara 2019 }}</ref> Povodom knjige autorica je dala u medijima [[Jezik i nacionalizam#Intervjui s autoricom povodom knjige|preko šesdeset intervjua]].<ref>{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |date=24. avgusta 2018 |title=Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |publisher=''Slobodni Filozofski'' |location=Zagreb |archivedate=2018-08-26 |archiveurl=https://www.webcitation.org/71xbBOs7u?url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |deadurl=no |accessdate=7. septembra 2018 |id={{CROSBI|951612}} }}</ref><ref>{{cite web|last=Gromača Vadanjel |first=Tatjana |date=4. jula 2015 |title=Jezikoslovci odbacili znanost u korist nacionalističke politike |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Snjezana-Kordic-Jezikoslovci-odbacili-znanosti-u-korist-nacionalisticke-politike |publisher=''[[Novi list]]'' |pages=12–13 u prilogu ''Pogled'' |archivedate=11. jula 2015 |deadurl=no |location=Rijeka |issn=1334-1545 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150711121120/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Snjezana-Kordic-Jezikoslovci-odbacili-znanosti-u-korist-nacionalisticke-politike |accessdate=9. maja 2017}}</ref><ref>{{cite web |first=Mija |last=Pavliša |date=16. avgust 2013 |title=Jezikoslovki Snježani Kordić pred stanom razbijen auto |url=http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/280466/Jezikoslovki-Snjezani-Kordic-pred-stanom-razbijen-auto.html |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |archivedate=2013-11-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6KnxdppwJ?url=http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/280466/Jezikoslovki-Snjezani-Kordic-pred-stanom-razbijen-auto.html |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1334-3130 |accessdate=6. februara 2016 }}</ref> Razni ljudi od pera također su se oglasili: „''Snježana Kordić napisala je – ne želim pretjerivati, ali tvrdim – jednu od najznačajnijih knjiga što je na ovim prostorima objavljena u posljednjih deset godina – rekao je, među ostalim, [[Teofil Pančić]]''“.<ref>{{cite web |last=Deranja |first=Franjo |date=4. avgusta 2014 |title=Protiv kulturološkog primitivizma |url=http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Teofil-Pancic-protiv-kulturoloskog-primitivizma |publisher=''[[Novi list]]'' |page=24 |location=Rijeka |archivedate=2014-09-27 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6StiEGMtt?url=http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Teofil-Pancic-protiv-kulturoloskog-primitivizma |deadurl=no |issn=1334-1545 |accessdate=27. aprila 2019 }}</ref> Ta revolucionarna knjiga,<ref>{{cite web |first=Petat |last=Vidov |date=25. marta 2015 |title=Stiglo drugo izdanje Smijeha slobode |url=http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=Black&id=809535 |publisher=''[http://www.index.hr/index/default.aspx?id=2 Index.hr]'' |archivedate=2015-04-05 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6XYnF1moN?url=http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=Black |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-255X |accessdate=26. maja 2016 }}</ref> koja je izazvala „''velik [[Publicitet|interes]] šire kulturne javnosti''“,<ref>{{cite web |first=Gordana |last=Kolanović |date=30. decembra 2014 |title=Kako je došlo do ’šarene laže’? |url=http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/364299/Kako-je-doslo-do-sarene-laze.html |location=Zagreb |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |archivedate=2015-02-08 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6WBuiys9E?url=http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/364299/Kako-je-doslo-do-sarene-laze.html |deadurl=no |issn=1334-3130 |accessdate=11. marta 2017 }}</ref> naišla je i na veliku podršku u [[Intelektualci|intelektualnim]] krugovima u Hrvatskoj i [[Jezik i nacionalizam#Inozemni prikazi u stručnim časopisima|među lingvistima širom svijeta]].<ref>{{cite web |last=Hut Kono |first=Aleksandar |date=27. februara 2014 |title=Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije |url=http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije |publisher=''[[:hr:Zarez (časopis)|Zarez]]'' |location=Zagreb |page=6 |archivedate=2014-07-19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6RBNFDwg5?url=http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije |deadurl=no |issn=1331-7970 |accessdate=7. januara 2015 }}</ref><ref>{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=10. juna 2016 |title=Knjiga "Jezik i nacionalizam" Snježane Kordić kao manifest otpora |url=http://www.autograf.hr/knjiga-jezik-i-nacionalizam-snjezane-kordic-kao-manifest-otpora/ |publisher=''[http://www.autograf.hr/ Autograf]'' |archivedate=2016-06-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6iBmNBV6d?url=http://www.autograf.hr/knjiga-jezik-i-nacionalizam-snjezane-kordic-kao-manifest-otpora/ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=19. januara 2018 }}</ref> Njena knjiga je nekoliko godina kasnije bila osnova za [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]].<ref>{{YouTube|1mBDgUMvplM|Tribina "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?" (promocija knjige i Deklaracije u Beču), minuta 57:40-58:00}}</ref><ref>{{cite journal|last=Bugarski |first=Ranko|authorlink=Ranko Bugarski|title="The Declaration on the Common Language": A View from the Inside |trans_title="Deklaracija o zajedničkom jeziku": pogled iznutra |language=engleski |journal= Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics |volume=2 |issue=2 |page=23 |year=2019 |issn=2858-2801 |doi=10.12681/awpel.22595 |id={{S2CID|216297674}} |url=https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/awpel/article/view/22595/19212 |deadurl=no |accessdate=17. VII. 2022 |quote=The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called "Jezici i nacionalizmi" [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010). }}</ref> {{Quote box | width = 25em | align = right | quote = U lingvističkim leksikonima se [[policentrični standardni jezik]] definira kao "jezik s nekoliko nacionalnih standardnih varijanata, koje se doduše u pojedinim točkama međusobno razlikuju, ali ne toliko jako da bi mogle konstituirati samostalne jezike, npr. engleski (''britanski, američki, australski itd. standardni engleski''), njemački (''njemački, austrijski, švicarski standardni njemački''), portugalski (''portugalski, brazilski standardni portugalski'')" (Gluck 2000, 535 str.) Iz definicije se vidi da je svaki policentrični jezik [[standardni jezik]], da su njegove varijante standardne, da su vezane za nacije i da između varijanata postoje razlike, ali ne tolike da bi se moglo govoriti o različitim jezicima. | source = Ključni citat iz njezine knjige ''[[Jezik i nacionalizam]]'' (str. 77) koji je ispisan kao eksponat na zidu Galerije na katu [[KIC|KIC-a]] u [[Zagreb]]u [[2022]]. na izložbi o Snježani Kordić i njenom djelu (kustos i umjetničko vodstvo izložbe: Emil Matešić).<ref>{{YouTube|lf9kWTS6BY0|Video prezentacija izložbe "Jezik je virus – Instalacija na temu policentričnosti jezika – Istraživanje i teza: Snježana Kordić – Kustos i umjetničko vodstvo: Emil Matešić" 2022.}}</ref><ref>{{cite news|first=Tena|last=Šarčević|title=Izložba u Galeriji na katu, KIC: Zacementirao je knjige iz hrvatske te srpske povijesti|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622|publisher=''[[Jutarnji list]]''|location=Zagreb|issn=1331-5692|number=8557|date=13. juna 2022|pages=22–23|archivedate=12. juna 2022|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220612131110/https://www.jutarnji.hr/kultura/art/provokacija-u-centru-zagreba-zacementirao-knjige-iz-hrvatske-i-srpske-povijesti-iz-rjecnika-potekla-krv-15209622|accessdate=23. jula 2022}}</ref> }} U svojim predavanjima,<ref>{{YouTube|73VhN76CjRQ|Izlaganje Snježane Kordić u hrvatskom P.E.N. centru}}</ref><ref>{{cite web |first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |date=15. marta 2015 |title=Snježana Kordić u Mostaru: jezik je izmišljeni razlog zašto je uvedeno razdvojeno školovanje u BiH |url=http://tacno.net/novosti/snjezana-kordic-u-mostaru-jezik-je-izmisljeni-razlog-zasto-je-uvedeno-razdvojeno-skolovanje-u-bih/ |location=Mostar |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=2015-04-05 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6XYpaRC3t?url=http://tacno.net/novosti/snjezana-kordic-u-mostaru-jezik-je-izmisljeni-razlog-zasto-je-uvedeno-razdvojeno-skolovanje-u-bih/ |deadurl=no |accessdate=14. maja 2019 }}</ref><ref>{{cite web|first=Andrijana |last=Copf |date=15. marta 2015 |title=Nacionalizam je još uvijek jači od neutralnog pogleda na jezik |url=http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/ |location=Mostar |publisher=''[[Dnevni list (dnevne novine)]]'' |pages=43 |issn=1512-8792 |archivedate=8. maja 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150508142106/http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/ |deadurl=yes |accessdate=27. oktobra 2017}}</ref><ref>{{cite web |first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |date=22. juna 2016 |title=Mladi – aktivni sudionici u kreiranju boljeg društva |url=http://www.tacno.net/zagreb/mladi-aktivni-sudionici-u-kreiranju-boljeg-drustva/ |location=Mostar |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=2016-06-26 |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6iY1v9zTv?url=http://www.tacno.net/zagreb/mladi-aktivni-sudionici-u-kreiranju-boljeg-drustva/ |accessdate=26. aprila 2018 }}</ref> [[nauka|naučnim]] člancima i „''u svojoj maestralnoj knjizi ,Jezik i nacionalizamʻ''“,<ref>{{cite web |first=Ivan |last=Klajn |authorlink=Ivan Klajn |date=5. februara 2015 |title=Daleko je Skandinavija |url=http://www.kcns.org.rs/novosadski-dogovor/ivan-klajn-daleko-je-skandinavija/?lng=lat |publisher=''Kulturni centar Novog Sada'' |archivedate=2015-02-08 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6WBuxTTbJ?url=http://www.kcns.org.rs/novosadski-dogovor/ivan-klajn-daleko-je-skandinavija/?lng=lat |deadurl=yes |accessdate=21. marta 2016 }}</ref> Snježana Kordić argumentovano<ref>{{cite web|first=Ranko |last=Bugarski |authorlink=Ranko Bugarski |date=9. jula 2015 |title=Jezik je jedna velika i neodoljiva misterija (intervju) |url=http://www.oslobodjenje.ba/kun/ranko-bugarski-lingvista-jezik-je-jedna-velika-i-neodoljiva-misterija |location=Sarajevo |publisher=''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' |archiveurl= https://web.archive.org/web/20150729123353/http://www.oslobodjenje.ba/kun/ranko-bugarski-lingvista-jezik-je-jedna-velika-i-neodoljiva-misterija |deadurl=yes |archivedate=29. jula 2015 |issn=2232-9986 |accessdate=3. avgusta 2017}}</ref> [[Dokaz (logika)|dokazuje]] da je srpskohrvatski,<ref>{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html |title=Kako se zove jezik kojim govorimo: odlomak iz knjige ''Jezik i nacionalizam'' prenosimo uz dozvolu autorke |accessdate=7. aprila 2014 |date=29. oktobra 2012 |publisher=''[[E-novine]]'' |archiveurl=https://www.webcitation.org/6GvEkppih?url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html |deadurl=no |archivedate=2013-05-27 }}</ref> poput engleskog<ref>{{cite web |first=Sebastijan |last=Brumec |date=22. aprila 2014 |title=Jezik i nacionalizam |url=http://tabularasa.hr/new.php?id=88 |location=Čakovec |publisher=''[http://tabularasa.hr/index.php Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa]'' |archivedate=2015-03-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Wp46crHP?url=http://tabularasa.hr/new.php?id=88 |deadurl=yes |accessdate=27. juna 2016 }}</ref> ili španskog,<ref>{{cite web |last=Methadžović |first=Almir |date=10. aprila 2015 |title=Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina |url=http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=2015-04-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6XgSUmOMA?url=http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/ |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=22. maja 2019 }}</ref> jedan [[policentrični jezik]],<ref>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |editor1-last=Badurina |editor1-first=Lada |editor2-last=Pranjković |editor2-first=Ivo |editor3-last=Silić |editor3-first=Josip, ur |title=Jezični varijeteti i nacionalni identiteti |publisher=Disput |pages=83–108 |chapter=Policentrični standardni jezik |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426269.POLICENTRICNI_STANDARDNI.PDF |location=Zagreb |year=2009 |isbn=978-953-260-054-4 |oclc=437306433 |ssrn=3438216 |archivedate=2012-08-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69f5Mtzox?url=http://bib.irb.hr/datoteka/426269.POLICENTRICNI_STANDARDNI.PDF |deadurl=no |accessdate=9. januara 2015 }} <small>[http://data.onb.ac.at/rec/AC07252152 ÖNB]</small>.</ref><ref>{{cite web |last=Đurović |first=Ilija |date=24. decembra 2016 |title=Zanima me gdje ludilo počinje |url=http://www.vijesti.me/caffe/ilija-durovic-zanima-me-gdje-ludilo-pocinje-917715 |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |archivedate=2018-09-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/72Fv7MFjQ?url=http://www.vijesti.me/caffe/ilija-durovic-zanima-me-gdje-ludilo-pocinje-917715 |deadurl=no |location=Podgorica |issn=1450-6181 |accessdate=3. jula 2019 }}</ref> koji je trenutačno veštački podeljen,<ref>{{Cite web |url=http://pescanik.net/2013/01/intervju-snjezana-kordic/ |title=Intervju - Snježana Kordić|accessdate=26. jula 2019 |last=Pavlica |first=Damjan |date=10. januara 2013 |publisher=''[[Peščanik]]'' |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190726171208/https://pescanik.net/intervju-snjezana-kordic/ |deadurl=no |archivedate=26. jula 2019}}</ref> usled preovlađujuće politike [[nacionalizam|nacionalizma]]: {{citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u [[Kemija|kemiji]], ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona [[armenski]] i [[perzijski]] nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |title=Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži |accessdate=9. februara 2014 |last=Osmić |first=Anes |date=22. oktobra 2012 |publisher=''[[E-novine]]'' |archiveurl=https://www.webcitation.org/6GvEabA0U?url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |deadurl=no |archivedate=2013-05-27 }}</ref>|Snježana Kordić o imenu jezika}} == Publikacije (izbor) == :''Vidi također'' [https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/173535 potpunu listu svih publikacija Snježane Kordić] === Knjige === [[Datoteka:Snjezana Kordic, Relativna recenica, 1995.JPG|thumb|160px|Naslovnica prve [[knjiga|knjige]] Snježane Kordić ''[[Relativna rečenica]]'' [[1995]].]] * {{Cite book| title=Relativna rečenica |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf |series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 |location=Zagreb | publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo |year=1995 |page=366 |asin=9536050048 |doi=10.2139/ssrn.3460911 |isbn=953-6050-04-8 |lccn=97154457 |oclc=37606491 |ol=2863536W |ssrn=3460911 |id={{CROSBI|426507}}. [[Altmetric]] [https://www.altmetric.com/details/69351565 69351565]. {{CROLIB|ID=D1960119011}}. {{COBISS-Sr|ID=110665484}}. {{COBISS.BH|id=7094534}}. {{NSK-zapis|id=000139480}}. {{GISKO|ID=D1960514001}}. {{COBISS-Sl|ID=1484898}}}} <small>[https://plus.cg.cobiss.net/opac7/bib/1484898 (COBISS-CG)]</small>. <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=951222002 (KGZ)]</small>. [https://www.webcitation.org/6FVAEaNpY?url=http://www.snjezana-kordic.de/recRelativna.PDF Prikazi]. ** {{Cite book|language=prevedena na njemački |title=Der Relativsatz im Serbokroatischen |series=Studies in Slavic Linguistics 10 |location=München |publisher=Lincom Europa |year=¹1999., ²2002., ³2005 |page=330 |asin=3895865737 |isbn=3-89586-573-7 |oclc=42422661 |ol=2863535W |id={{CROSBI|426502}}. {{S2CID|171902446}}. {{CROLIB|ID=D1430826035}}. {{COBISS-Sr|ID=232241159}}. {{NSK-zapis|id=000493515}}}} <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=359981 (FFZG)]</small>. [http://d-nb.info/956417647/04 Inhaltsverzeichnis]. * {{Cite book|title=Kroatisch-Serbisch. Ein Lehrbuch für Fortgeschrittene mit Grammatik |location=Hamburg |publisher=[[:de:Helmut Buske Verlag|Buske]] |year=¹1997., ²2004 | page=196 |asin=3875483820 |isbn=3-87548-382-0 |ol=15270855W}} [1. izd. ISBN 3-87548-162-3. {{oclc|40305383}}. {{CROSBI|426511}}. {{CROLIB|ID=D1981229006}}. {{COBISS-Sr|ID=99972620}}. {{COBISS.BH|id=14079494}}. {{NSK-zapis|id=000227106}}. {{GISKO|ID=D1110826052}}] i audiokaseta: 65 minuta {{OCLC|179711958|ref=harv}}. ** {{Cite book|language=preveden na engleski iz tog udžbenika gramatički dio od str. 122 do str. 188 kao zasebna knjiga|title=Serbo-Croatian |series=Languages of the World/Materials 148 |location= München i Newcastle |publisher=Lincom Europa |year=¹1997., ²2006 |page=71 |asin=3895861618 |isbn=3-89586-161-8 |oclc=37959860 |ol=2863538W |id={{CROSBI|426503}}. {{CROLIB|ID=D1430826047}}. {{COBISS-Sr|ID=100442892}}. {{COBISS.BH|id=12652294}}. {{NSK-zapis|id=000493527}}}} <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=359982 (FFZG)]</small>. [https://www.webcitation.org/6AE3FeWzm?url=http://www.snjezana-kordic.de/Contents_Serbo-Croatian_Grammar.pdf Contents]. [[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg |mini|260px|[[Tortni grafikon|Grafikon]] iz knjige Snježane Kordić kojim pokazuje koliko često pojedini relativizator uvodi relativne [[rečenica|rečenice]]]] * {{Cite book|title=Riječi na granici punoznačnosti |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426493.Kordic_Rijeci_na_granici_punoznacnosti.pdf |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatska sveučilišna naklada]] |year=2002 |page=227 |doi=10.2139/ssrn.3467413 |isbn=953-169-073-1 |lccn=2009386657 |oclc=54680648 |ol=2863537W |ssrn=3467413 |id={{CROSBI|426493}}. {{S2CID|61311912}}. [[Altmetric]] [https://www.altmetric.com/details/69352624 69352624]. {{CROLIB|ID=D1420725060}}. {{COBISS-Sr|ID=110666508}}. {{COBISS.BH|id=12651270}}. {{NSK-zapis|id=000322006}}. {{GISKO|ID=D1100729057}}}} <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=11005511 (KGZ)]</small>. [https://www.webcitation.org/6FVAQvQJN?url=http://www.snjezana-kordic.de/recRijeci.PDF Prikazi]. ** {{Cite book|language=prevedena na njemački |title=Wörter im Grenzbereich von Lexikon und Grammatik im Serbokroatischen |series=Studies in Slavic Linguistics 18 |location=München |publisher=Lincom Europa |year=2001 |page=280 |asin=3895869546 |isbn=3-89586-954-6 |lccn=2005530314 |oclc=47905097 |ol=2863539W |id={{CROSBI|426497}}. {{CROLIB|ID=D1430826038}}. {{NSK-zapis|id=000493518}}}} <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=360132 (FFZG)]</small>. * {{Cite book|title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |year=¹2010., ²2018 |page=430 |doi=10.2139/ssrn.3467646 |isbn=978-953-188-311-5 |lccn=2011520778 |oclc=729837512 |ol=15270636W |ssrn=3467646 |id={{UPC|9789531883115}}}} {{CROSBI|475567}}. {{S2CID|220918333}}. [[Altmetric]] [https://www.altmetric.com/details/69349127 69349127]. {{CROLIB|ID=D1500720015}}. {{COBISS-Sr|ID=521757076}}. {{COBISS.BH|id=521757076}}. {{NSK-zapis|id=000736796}}. <small>[http://www.rs.cobiss.net/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=521757076 (COBISS-RS)]</small>. <small>[https://plus.cg.cobiss.net/opac7/bib/521757076 (COBISS-CG)]</small>. {{COBISS-Sl|ID=13436977}}. {{GISKO|ID=D1131107034}}. <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=145002763 (KGZ)]</small>. ** {{Cite book|language=prevedena na španjolski |title=Lengua y Nacionalismo |series=Bibliotheca Balcanica 1 |publisher=Doxa & Episteme |year=¹2014., ²2021 |page=553 |asin=B09NNTBYYP |ol=16814702W |id={{CROSBI|694545}}}} Índice {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304061652/http://www.euphoniaediciones.com/plataforma/libros/lengua-y-nacionalismo-17-89-7-2-1 |date=2016-03-04 }}. === [[Publikacije|Prilozi]] [[Diskusija|diskusiji]] u ''[[Književna republika|Književnoj republici]]'' [[2000–2009|2001–2009]] === <div style="height: 355px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> [[Datoteka:Snjezana Kordic5.jpg|thumb|180px|Snježana Kordić [[2018]].]] * {{cite journal |title=Naziv jezika iz znanosti gledan |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430393.NAZIV_JEZIKA_IZ_ZNANOSTI_GLEDAN.PDF |journal=Republika |volume=57 |issue=1-2, 2001 |pages=236–243 |location=Zagreb |issn=0350-1337 |oclc=1866413 |ssrn=3444964 |id={{CROSBI|430393}}. {{ZDB (DE)|400820-0}}}} <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1130023355 (KGZ)]</small>. {{CROLIB|ID=D1411106119}}. * {{cite journal |title=Naziv jezika iz 21. stoljeća gledan (odgovor Mariu Grčeviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430391.NAZIV_JEZIKA_IZ_21.-_STOLJECA.PDF |journal=Republika |volume=57 |issue=9-10, 2001 |pages=193–201 |ssrn=3433082 |id={{CROSBI|430391}}}} <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1130021284 (KGZ)]</small>. {{CROLIB|ID=D1420613065}}. * {{cite journal |title=Komentar diskusije o nazivu jezika (odgovor Leopoldu Auburgeru i Vinku Grubišiću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430389.KOMENTAR_DISKUSIJE_O_NAZIVU_JEZIKA.PDF |journal=Republika |volume=58 |issue=3-4, 2002 |pages=237–253 |ssrn=3433079 |id={{CROSBI|430389}}. {{S2CID|125143015}}}} <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1130021338 (KGZ)]</small>. {{CROLIB|ID=D1430408092}}. * {{cite journal |title=Pogled unazad, pogled unaprijed (odgovor Stjepanu Damjanoviću i Mariu Grčeviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430281.POGLED_UNAZAD_POGLED_UNAPRIJED.PDF |journal=[[Književna republika]] |issn=1334-1057 |oclc=536005889 |ssrn=3433074 | volume=1 |issue=1-2, 2003 |pages=150–178 |location=Zagreb |id={{CROSBI|430281}}. {{ZDB (DE)|2122129-7}}}} <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1130023187 (KGZ)]</small>. {{CROLIB|ID=D1440129145}}. {{COBISS-Sr|ID=114556940}}. {{COBISS-Sl|ID=21829213}}. * {{cite journal |title=Vlast nad jezikom: uz knjigu Stjepana Babića, ''Hrvatska jezikoslovna prenja'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430278.rev._art._BABIC_-_Prenja.PDF |journal=Književna republika |volume=1 |issue=5-6, 2003 |pages=161–173 |ssrn=3433065 |id={{CROSBI|430278}}}} <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1130020786 (KGZ)]</small>. {{CROLIB|ID=D1440908067}}. {{GISKO|ID=D1110825006}}. * {{cite journal |title=Demagogija umjesto znanosti (odgovor Daliboru Brozoviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430252.DEMAGOGIJA_UMJESTO_ZNANOSTI.PDF |journal=Književna republika |volume=1 |issue=7-8, 2003 |pages=176–202 |ssrn=3433060 |id={{CROSBI|430252}}. {{S2CID|171739712}}}} <small>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1130020795 (KGZ)]</small>. {{CROLIB|ID=D1440910057}}. * {{cite journal |title=Recenzija knjige Ranka Bugarskog, ''Nova lica jezika'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446278.rec_BUGARSKI.PDF |journal=Književna republika |volume=1 |issue=9-10, 2003 |pages=224–228 |id={{CROSBI|446278}}}} * {{cite journal |title=Mitovi jezičnih ideologa (odgovor Stjepanu Babiću, Leopoldu Auburgeru, Stjepanu Damjanoviću i Vinku Grubišiću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430251.MITOVI_JEZICNIH_IDEOLOGA.PDF |journal=Književna republika |volume=1 |issue=11-12, 2003 |pages=176–200 |ssrn=3433049 |id={{CROSBI|430251}}. {{S2CID|171596310}}. {{CEEOL|206211}}}} {{CROLIB|ID=D1441207126}}. * {{cite journal |title=Jezik kao zastava: recenzija knjige Dubravka Škiljana, ''Govor nacije'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446272.rec_SKILJAN.PDF |journal=Književna republika |volume=2 |issue=1-2, 2004 |pages=224–229 |id={{CROSBI|446272}}}} {{CROLIB|ID=D1450418191}}. * {{cite journal |title=Lice purizma (odgovor Stjepanu Babiću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430122.LICE_PURIZMA.PDF |journal=Književna republika |volume=2 |issue=5-6, 2004 |pages=217–226 |ssrn=3433038 |id={{CROSBI|430122}}. {{S2CID|149174767}}}} {{CROLIB|ID=D1460130130}}. * {{cite journal |title=Autizam hrvatske filologije (odgovor Ivi Pranjkoviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430121.AUTIZAM_HRVATSKE_FILOLOGIJE.PDF |journal=Književna republika |volume=2 |issue=7-8, 2004 |pages=254–280 |ssrn=3433015 |id={{CROSBI|430121}}}} {{CROLIB|ID=D1450721054}}. * {{cite journal |title=Jezična politika i jezični nacionalizam: recenzija knjige Daniela Bluma, ''Sprache und Politik'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446269.rec_BLUM.PDF |journal=Književna republika |volume=2 |issue=7-8, 2004 |pages=301–305 |id={{CROSBI|446269}}}} * {{cite journal |title=Naracijom do nacije: recenzija knjige Maje Buchler, ''Sprachplanung im Schafspelz'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446268.rec_BUCHLER.PDF |journal=Književna republika |volume=2 |issue=9-10, 2004 |pages=254–256 |id={{CROSBI|446268}}}} * {{cite journal |title=Pomračenje uma: recenzija knjige Mirka Petija, ''Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430101.rev._art._PETI.PDF |journal=Književna republika |volume=3 |issue=1-2, 2005 |pages=240–250 |ssrn=3433010 |id={{CROSBI|430101}}. {{S2CID|172089114}}}} {{CROLIB|ID=D1300711039}}. * {{cite journal |title=Komentar Izjave HAZU |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430097.KOMENTAR_IZJAVE_HAZU.PDF |journal=Književna republika |volume=3 |issue=3-4, 2005 |pages=226–231 |ssrn=3445272 |id= {{CROSBI|430097}}}} {{CROLIB|ID=D1460612112}}. * {{cite journal |title=Anatomija nacionalizma: recenzija knjige Maria Vargasa Llose, ''Nationalismus als neue Bedrohung'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/428106.rec._LLOSA.PDF |journal=Književna republika |volume=3 |issue=5-6, 2005 |pages=265–268 |id={{CROSBI|428106}}}} {{CROLIB|ID=D1300724096}}. * {{cite journal |title=U službi politike (odgovor Ivi Pranjkoviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430095.U_SLUZBI_POLITIKE.PDF |journal=Književna republika |volume=3 |issue=7-8, 2005 |pages=171–200 |ssrn=3454071 |id={{CROSBI|430095}}. {{S2CID|164987219}}}} {{CROLIB|ID=D1300725154}}. * {{cite journal |title=Institucionalizirani jezični teror: recenzija knjige Borisa Budena, ''Der Schacht von Babel'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/428104.rec._BUDEN.PDF |journal=Književna republika |volume=3 |issue=7-8, 2005 |pages=225–227 |id={{CROSBI|428104}}}} {{CROLIB|ID=D1300726055}}. * {{cite journal |title=Kroatistika i nacionalizam (odgovor Ivi Pranjkoviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430086.KROATISTIKA_I_NACIONALIZAM.PDF |journal=Književna republika |volume=3 |issue=9-12, 2005 |pages=211–238 |ssrn=3432984 |id={{CROSBI|430086}}}} {{CROLIB|ID=D1300727101}}. * {{cite journal |title=Jezik hrvatskih medija: recenzija knjige Brigitte Busch, ''Sprachen im Disput'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/428091.rec._BUSCH.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=1-2, 2006 |pages=214–216 |id={{CROSBI|428091}}}} * {{cite journal |title=Jezik i identitet: recenzija zbornika Brigitte Busch i Helene Kelly-Holmes, ''Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/428086.rec._BUSCH_-_KELLY-HOLMES.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=1-2, 2006 |pages=217–221 |id={{CROSBI|428086}}}} * {{cite journal |title=Jezični purizam i nacionalistička ideologija: recenzija knige Macieja Czerwińskoga, ''Język - ideologia - naród'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/428078.rec._CZERWINSKI.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=3-4, 2006 |pages=270–274 |id={{CROSBI|428078}}}} * {{cite journal |title=Povijest jezika: recenzija knjige Helmuta Weinbergera, ''Glottochronologische Untersuchung der serbokroatischen Schriftsprache'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/428080.rec._WEINBERGER.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=3-4, 2006 |pages=274–277 |id={{CROSBI|428080}}}} * {{cite journal |title=Upute jezičnim cenzorima: recenzija knjige Anđele Frančić, Lane Hudaček i Milice Mihaljević, ''Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429743.rev._art._FRANCIC_HUDACEK_MIHALJEVIC.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=5-6, 2006 |pages=194–208 |ssrn=3432971 |id={{CROSBI|429743}}. {{NSK-zapis|id=000643020}}}} * {{cite journal |title=Purizam u jeziku: recenzija zbornika Nils Langera i Winifred Daviesa, ''Linguistic purism in the Germanic languages'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427895.rec._LANGER_-_DAVIES.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=5-6, 2006 |pages=211–216 |id={{CROSBI|427895}}}} * {{cite journal |title=Pravljenje nacije kao kultura laži: recenzija knjige Andreje Zorić, ''Nationsbildung als kulturelle Lüge'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427889.rec._ZORIC.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=7-8, 2006 |pages=221–224 |id={{CROSBI|427889}}}} * {{cite journal |title=Opravdana kritika: recenzija knjige Midhata Riđanovića, ''Totalni promašaj'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427885.rec._RIDJANOVIC.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=7-8, 2006 |pages=225–232 |id={{CROSBI|427885}}. {{S2CID|171437538}}. {{NSK-zapis|id=000643198}}}} * {{cite journal |title=Filologija laži: uz knjigu Stjepana Babića, ''Hrvanja hrvatskoga'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429742.rev._art._BABIC_-_Hrvanja_hrvatskoga.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=9-10, 2006 |pages=154–181 |ssrn=3457082 |id={{CROSBI|429742}}. {{NSK-zapis|id=000643369}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=111862 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Kultura kao kriva politika identiteta: recenzija knjige Sabine Riedel, ''Die Erfindung der Balkanvölker'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427628.rec._RIEDEL.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=9-10, 2006 |pages=192–199 |id={{CROSBI|427628}}}} * {{cite journal |title=Balkanac iz Osla: recenzija zbornika Sveina Monneslanda, ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429741.rev._art._MONNESLAND.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=9-10, 2006 |pages=228–236 |id={{CROSBI|429741}}. {{S2CID|193745610}}. {{NSK-zapis|id=000643524}}}} * {{cite journal |title=Društvo etničke ravnoteže - kolijevka nacionalizma: recenzija knjige Norberta Mappes-Niedieka, ''Die Ethno-Falle'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427626.rec._MAPPES-NIEDIEK.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=11-12, 2006 |pages=244–155 |id={{CROSBI|427626}}. {{NSK-zapis|id=000644001}}}} * {{cite journal |title=Diktatom protiv argumenata: uz knjigu Dalibora Brozovića, ''Prvo lice jednine'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429738.rev._art._BROZOVIC.PDF |journal=Književna republika |volume=5 |issue=1-2, 2007 |pages=184–195 |ssrn=3432962 |id={{CROSBI|429738}}. {{NSK-zapis|id=000686765}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=51270 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Akademičke bajke |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429737.AKADEMICKE_BAJKE.PDF |journal=Književna republika |volume=5 |issue=5-6, 2007 |pages=150–173 |ssrn=3432957 |id={{CROSBI|429737}}. {{NSK-zapis|id=000695182}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=51241 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Kako HAZU pravi jezičnu paniku |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429736.KAKO_HAZU_PRAVI_JEZICNU_PANIKU.PDF |journal=Književna republika |volume=5 |issue=7-9, 2007 |pages=224–229 |ssrn=3432953 |id={{CROSBI|429736}}. {{NSK-zapis|id=000694773}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=257364 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Pseudoznanost na djelu: recenzija knjige Marka Samardžije, ''Hrvatski kao povijesni jezik'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429735.rev._art._SAMARDZIJA.PDF |journal=Književna republika |volume=5 |issue=7-9, 2007 |pages=234–249 |ssrn=3432950 |id={{CROSBI|429735}}. {{NSK-zapis|id=000694845}}}} * {{cite journal |title=O naciji, povijesti i jeziku (odgovor Augustu Kovačecu) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427315.O_NACIJI_POVIJESTI_I_JEZIKU.PDF |journal=Književna republika |volume=6 |issue=1-2, 2008 |pages=186–208 |ssrn=3432931 |id={{CROSBI|427315}}. {{S2CID|164849099}}. {{NSK-zapis|id=000713992}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=261199 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Izmišljanje neodrživih teorija: recenzija knjige Josipa Silića, ''Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427313.Rev._art._SILIC_-_Funkcionalni_stilovi.PDF |journal=Književna republika |volume=6 |issue=3-4, 2008 |pages=230–244 |ssrn=3445508 |id={{CROSBI|427313}}. {{S2CID|172017323}}. {{NSK-zapis|id=000714062}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=40389 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Jezična povijest i formiranje nacija (odgovor Zvonku Pandžiću i Tonku Maroeviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427302.JEZICNA_POVIJEST_I_FORMIR.PDF |journal=Književna republika |volume=6 |issue=5-7, 2008 |pages=257–281 |ssrn=3432913 |id={{CROSBI|427302}}. {{S2CID|164461304}}. {{NSK-zapis|id=000714256}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=194212 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Ne odstupiti od stereotipa: recenzija knjige Ive Žanića, ''Hrvatski na uvjetnoj slobodi'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427298.Rev._art._ZANIC.PDF |journal=Književna republika |volume=6 |issue=8-10, 2008 |pages=296–303 |ssrn=3432897 |id={{CROSBI|427298}}. {{S2CID|191592401}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=150202 (CEEOL)]</small>. * {{cite journal |title=Principi znanosti: recenzija knjige Michaela Schmidt-Salomona, ''Manifest des evolutionären Humanismus'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427330.rec._SALOMON.PDF |journal=Književna republika |volume=6 |issue=11-12, 2008 |pages=216–224 |id={{CROSBI|427330}}. {{S2CID|172121237}}}} * {{cite journal |title=Proizvoljnost na mjestu znanosti: recenzija knjige Anite Peti-Stantić, ''Jezik naš i/ili njihov'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/441069.Rev_art_PETI-STANTIC.PDF |journal=Književna republika |volume=7 |issue=4-6, 2009 |pages=321–328 |ssrn=3432881 |id={{CROSBI|441069}}. {{S2CID|134155048}}. {{NSK-zapis|id=000741975}}}} * {{cite journal |title=Svijet o nama: recenzija knjige Bernharda Gröschela, ''Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/445818.rec_GROSCHEL_u_KR.PDF |journal=Književna republika |volume=7 |issue=10-12, 2009 |pages=316–330 |ssrn=3441854 |id={{CROSBI|445818}}. {{NSK-zapis|id=000742298}}}} <small>[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=29944 (CEEOL)]</small>. </div> == Vidi još == {{multicol}} *[[Sociolingvistika]] *[[Policentrični jezik]] *[[Standardni jezik]] *[[Srpskohrvatski jezik]] *[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]] *[[Uzajamna razumljivost]] *[[Debatiranje]] {{multicol-break}} *[[Gramatika srpskohrvatskog jezika]] *[[Korpusna lingvistika]] *[[Kvantitativna lingvistika]] *[[Funkcionalni stilovi jezika]] *[[Lingvistika teksta]] *[[Pragmatika]] *[[Sintaksa]] {{multicol-break}} Knjige: *''[[Relativna rečenica]]'' *''[[Riječi na granici punoznačnosti]]'' *''[[Jezik i nacionalizam]]'' {{multicol-end}} == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commons|Snježana Kordić}} * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, ''Jezik i nacionalizam''] ([[Portable Document Format|pdf]] [[knjiga|knjige]]) * [https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9177&podaci=biografija Biografija Snježane Kordić] u [[Tko je tko u hrvatskoj znanosti]] * [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535 Cjelovita djela Snježane Kordić] mogu se čitati u [[Hrvatska znanstvena bibliografija|Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji]] * [https://slavistik-portal.de/datenpool/olcsla-db.html?author=Kordić+Snježana Popis članaka Snježane Kordić] na njemačkom [[Slavistički portal|Slavističkom portalu]] * [https://scholar.google.hr/citations?user=xgfW6NYAAAAJ&hl=hr Citirana djela Snježane Kordić] na [[Google Scholar]] * [https://www.semanticscholar.org/author/2387279 Publikacije Snježane Kordić] indeksirane u [[Semantic Scholar]] * [https://www.researchgate.net/profile/Snjezana_Kordic/publications Cjelovite publikacije Snježane Kordić] mogu se čitati na [[ResearchGate]] * [https://orcid.org/0000-0001-5445-1921 Lista radova Snježane Kordić] u [[ORCID]] * [http://papers.ssrn.com/sol3/cf_dev/AbsByAuth.cfm?per_id=3644933 Abstrakti i cjeloviti radovi Snježane Kordić] u [[SSRN]] * [http://openlibrary.org/authors/OL431924A/Snježana_Kordić Naslovnice knjiga Snježane Kordić] mogu se vidjeti u [[Open Library]] * [https://publons.com/researcher/2934979 U stručnim časopisima objavljeni članci Snježane Kordić] indeksirani u [[ResearcherID]] * {{imdb ime|id=6645711|ime=Snježana Kordić}} * [http://d-nb.info/gnd/1064607578/about/html U Njemačkoj objavljene knjige Snježane Kordić] u katalogu [[Njemačka nacionalna knjižnica|Njemačke nacionalne knjižnice]] * [https://lccn.loc.gov/n97082676 Snježana Kordić] u katalogu [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] *{{NSK ime|000020563}} *{{NBS ime|4674407}} *{{worldcat id|id=lccn-n97-82676}} *[https://archive.org/search.php?query=subject%3A%22Snje%C5%BEana+Kordi%C4%87%22 Djela čiji je autor ili tema Snježana Kordić] u biblioteci [[Internet Archive]] * [http://viaf.org/viaf/84220416/ Djela čiji je autor Snježana Kordić] u međunarodnoj normativnoj datoteci [[Virtual International Authority File|VIAF]] * [http://catalog.hathitrust.org/Search/Home?lookfor=%22Kordi%C4%87,%20Snje%C5%BEana,%201964-%22&type=author&inst= Knjige kojima je autor Snježana Kordić] dostupne u digitalnoj biblioteci [[HathiTrust]] * [http://www.librarything.com/author/kordisnjeana Indeksiranost knjiga Snježane Kordić] u [[LibraryThing]] * [http://pohz.nsk.hr/DesktopModules/POHZ/ScientistPrintForm.aspx?scid=34774 Teme predavanja Snježane Kordić po semestrima u Münsteru i Bochumu] na portalu Hrvatski znanstvenici u inozemstvu * [https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and|173535|text|author&subgroup=op-na Intervjui vođeni sa Snježanom Kordić] u [[CROSBI]] *{{YouTube|REoQlyt8HKU|TV razgovor sa Snježanom Kordić u emisiji HRT Nedjeljom u dva 2014}} *{{YouTube|Lwvedwnv24U|TV razgovor sa Snježanom Kordić u emisiji N1 Pressing 2017}} {{Snježana Kordić}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} {{Životni vijek|1964||Kordić, Snježana}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Snježana Kordić| ]] [[Kategorija:Lingvisti|Kordić, Snježana]] [[Kategorija:Slavisti|Kordić, Snježana]] [[Kategorija:Sintaktičari]] [[Kategorija:Korpusni lingvisti]] [[Kategorija:Kvantitativni lingvisti]] [[Kategorija:Gramatičari]] [[Kategorija:Leksikolozi]] [[Kategorija:Pragmalingvisti]] [[Kategorija:Analitičari diskursa]] [[Kategorija:Filolozi]] [[Kategorija:Sociolingvisti]] [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Kroatisti]] [[Kategorija:Serbokroatistika]] [[Kategorija:Biografije, Osijek]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Biografije, Hrvatska]] [[Kategorija:Biografije, Njemačka]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Pacifisti]] [[Kategorija:Esperantisti]] [[Kategorija:Vegetarijanci]] [[Kategorija:Hortikulturisti i vrtlari]] [[Kategorija:Piciginaši]] <!-- Vidi wikidata --> [[Kategorija:Kolekcionari minerala]] <!-- Vidi wikidata --> [[Kategorija:Astronomi amateri]] <!-- Vidi wikidata --> [[Kategorija:Mikroskopičari]] <!-- Vidi wikidata --> [[Kategorija:Hrvatski ateisti]] <!-- Vidi http://bib.irb.hr/datoteka/427330.rec._SALOMON.PDF --> [[Kategorija:Sekularni humanisti]] [[Kategorija:Kritičari postmodernizma]] <!-- Vidi http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=935894 --> [[Kategorija:Autori udžbenika]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] p64gjafw85pqg2zsmgus5i2w4axg03x 0 109759 41259955 41083070 2022-07-23T19:15:09Z Vitek 4676 link wikitext text/x-wiki {{Infobox French commune |name = Soissons |image = Soissons-hotel-de-ville.jpg |caption = Gradska vijećnica |image coat of arms = Blason ville fr Soissons (Aisne).svg |region = Pikardija |department = Aisne |arrondissement = Soissons |canton = |INSEE = 02722 |postal code = 02200 |mayor = Patrick Day |term = 2008&ndash;2014 |intercommunality = Soissonnais |longitude = 3.323611 |latitude = 49.381667 |elevation m = 55 |elevation min m = 38 |elevation max m = 130 |area km2 = 12.32 |population = 29667 |population date = 2006 }} '''Soissons''' je grad i sjedište istoimene općine ([[Općina Francuske|commune]]) u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]] koja administrativno pripada [[Departmani Francuske|departmanu]] [[Aisne (departman)|Aisne]] u [[Pikardija|Pikardiji]]. Smještena je na rijeci [[Aisne (rijeka)|Aisne]], oko 100 km sjeveroistočno od [[Pariz]]a. Predstavlja jedan od najstarijih gradova u Francuskoj i pretpostavlja se da je bio glavni grad drevnog naroda [[Suessiones|Suesiona]] po kojima je dobio ime. Poznat je i kao sjedište rimokatoličke [[Biskupija Soissons|biskupije]] osnovane oko godine 300. kao i kratkotrajne [[Kraljevina Soissons|Kraljevine Soissons]] (461-486) te poprište [[Bitka kod Soissonsa|nekoliko historijskih bitaka]]. == Izvori == {{izvori}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Soissons}} * [http://www.insee.fr/en/home/home_page.asp INSEE] * [http://www.ville-soissons.fr/ Official website] {{Fr icon}} * [http://www.newadvent.org/cathen/14130c.htm Catholic Encyclopedia: Soissons] * [http://philippe.sezille.free.fr/webcamxp.htm A live view of the port of Soissons] * [http://soissons.envole.net/soissons Discovering Soissons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306230404/http://soissons.envole.net/soissons/ |date=2009-03-06 }} * [http://www.club150kg-dc.fr/ACS_Soissons/ACS_Frameset(uk).htm Soissons Powerlifting club (english)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113190812/http://club150kg-dc.fr/ACS_Soissons/ACS_Frameset(uk).htm |date=2008-11-13 }} * [http://www.cita.asso.fr/Plan_reseaux_et_lignes/plantus_08_09.pdf Local Bus Routes] [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] cvstuel0ty3awgi37y7j4lqcipwkiws 0 113520 41259938 29619947 2022-07-23T14:25:57Z Niegodzisie 128435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime =Isak Samokovlija |datum_rođenja =3. septembar 1889 |mjesto_rođenja =Goražde, Austro-Ugarska |datum_smrti =15. januar 1955 |mjesto_smrti =Sarajevo, NR BiH, FNRJ |zanimanje = pisac }} [[File:Isak Samokovlija grave.jpg|thumb]] '''Isak Samokovlija''' (Goražde, [[3. septembar]] [[1889]]. — Sarajevo, [[15. januar]] [[1955]]) je poznati [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, autor djela sa bosansko-jevrejskom tematikom. Po zanimanju je bio ljekar. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Biografija == Isak Samokovlija je rođen u [[Goražde|Goraždu]], tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, [[3. septembar|3. septembra]] [[1889]] u porodici [[sefard]]skih (španskih) [[jevrej]]a. Njegova porodica se doselila iz [[Samokovo|Samokova]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava [[Prva gimnazija|Prvu gimnaziju]], te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u. Nakon studija, radio je kao ljekar u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovjetku "Rafina avlija" objavljuje [[1927]]. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika. Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja [[NDH]] zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U proljeće 1945. uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobođenja zemlje. Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću "[[Svjetlost]]". Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]]. Umro je [[15. januar]]a [[1955]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a. == Bibliografija == * "Od proljeća do proljeća" [[1929]]. * "Nosač Samuel", [[1946]]. * "Solomunovo slovo", [[1949]]. * "Hanka" (drama) * "Plava Jevrejka" (drama) * "On je lud" (drama) * "Fuzija" (drama) * "Tragom života" * "Đerdan" * "Priča o radostima" {{Lifetime|1889|1955|Samokovlija, Isak}} ] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci|Samokovlija,Isak]] [[Kategorija:Četveroslovnik-I|SAK Samokovlija]] [[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]] [[Kategorija:Authority control]] h5klteo60cn0rvpr8n0648mpwbq8av7 0 128961 41259972 40925336 2022-07-24T03:56:04Z Voxfax 64951 correction wikitext text/x-wiki [[Datoteka:De vita ducum Venetorum 1574.jpg|thumb|350png|right|De vita ducum Venetorum, 1574]] '''Paoluccio''' ili '''Paolo Lucio Anafesto''' ([[Latinski jezik|latinski]] ''Anafestus Paulucius'' ili ''Paulicius'') je prema predaji bio prvi [[dužd Venecije]]. Bio je plemić iz [[Eraclea|Eracleje]], jednog od obližnjih gradova, prije nego što je [[697]]. izabran da kao magistrat vlada cijelom [[laguna|lagunom]] koja je okruživala Veneciju. Njegov izbor je trebao okončati sukobe između raznih [[tribun]]a koji su vladali dijelovima tih područja, te koordinirati obranu od [[Langobardi|Langobarda]] i [[Slaveni|Slavena]] koji su prijetili naseljima. Prvi podaci o njemu datiraju iz [[11. vijek]]a, pa je njegova historičnost velikim dijelom upitna, iako se ne može u potpunosti smjestiti u sferu legendi. Prema historičaru [[John Julius Norwich|Johnu Juliusu Norwichu]], Paolo Lucio Anafesto je zapravo bio bizantski [[Pavle (egzarh)|egzarh Pavle]]. Pavlov ''[[magister militum]]'' je imao isto ime kao i Paolucciov navodni nasljednik [[Marcello Tegalliano|Marcellus Tegallianus]], zbog čega postoje sumnje da je i taj dužd bio pravi dužd.<ref>Norwich, p.13</ref> == Veze == * [[Popis duždeva Venecije]] == Izvori == {{Reflist}} == Literatura == {{Commonscat|Paolo Lucio Anafesto}} * [[John Julius Norwich|Norwich, John Julius]], ''A History of Venice''. [[Alfred A. Knopf]]: [[New York, New York|New York]], 1982. * Anonymous, ''Archivo Storico Italiano, Tomo VIII: Cronaca Altinate''. Florence, Italy, 1845. {{s-start}} {{s-off}} {{s-new}} {{s-ttl|title=[[Dužd Venecije]]|years=697 - 717}} {{s-aft|after=[[Marcello Tegalliano]]}} {{end}} {{Duždevi Venecije}} {{Lifetime|NEPOZNATO|NEPOZNATO|Anafesto, Paolo Lucio}} [[Kategorija:Duždevi Venecije]] [[Kategorija:7. vijek]] [[Kategorija:8. vijek]] 90oen2go0e0nghkhlvbwkv1ddn7m5ar 0 154607 41259946 1076455 2022-07-23T17:16:52Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Leopold I od Belgije]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Leopold I od Belgije]] ejtogsvfuvldupbys8k7zgw67kgga6h 0 159403 41259931 5402264 2022-07-23T12:25:52Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ashley Cole | slika = [[Datoteka:ACole.JPG|220px]] | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[20. 12.|20. prosinca]] [[1980|1980.]] | rodnigrad = {{flagicon|ENG}} [[London]] | rodnadržava = [[Engleska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|UK}} [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]] | visina = 1.76m | pozicija = lijevi branič | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997 – 1999 | omladinskipogoni = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal FC]] | godine1 = 1999 – 2006 | klubovi1 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi)1 = 156 (8) | godine2 = 1999 – 2000 | klubovi2 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)2 = 14 (1) | godine3 = 2006 – 2014 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)3 = 229 (7) | godine4 = 2014 – 2016 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma]] | nastupi(golovi)4 = 11 (0) | godine5 = 2016 – 2018 | klubovi5 = {{flagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] | nastupi(golovi)5 = 89 (3) | godine6 = 2019 | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Derby County F.C.|Derby County]] | nastupi(golovi)6 = 9 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2001 – 2014 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 107 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 23.7.2022 }} {{commonscat|Ashley Cole}} '''Ashley Cole''' ([[London]], [[20. 12.|20. prosinca]] [[1980|1980.]]), umirovljeni [[engleska|engleski]] nogometaš i reprezentativac. Cole je potomak [[Arsenal F.C.|Arsenalove]] nogometne škole te je u klubu igrao 8 godina (uz jednu posudbu u [[Crystal Palace FC]]) prije nego je prešao u Chelsea u sklopu razmjene za [[William Gallas|Williama Gallasa]]. S Chelseajem je [[2012|2012.]] postao [[UEFA Liga prvaka|europski klupski prvak]]. {{Sastav Engleska 2002 SP}} {{Sastav Engleska 2004 EP}} {{Sastav Engleska 2006 SP}} {{Sastav Engleska 2010 SP}} {{Sastav Engleska 2012 EP}} {{Authority control}} {{Stub}} {{Životni vijek|1980||Cole, Ashley}} [[Kategorija:Engleski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rome]] mbhbnhld845luz3myim3ssaxi0hgv2a 41259932 41259931 2022-07-23T12:26:02Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, London|Biografije, London]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ashley Cole | slika = [[Datoteka:ACole.JPG|220px]] | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[20. 12.|20. prosinca]] [[1980|1980.]] | rodnigrad = {{flagicon|ENG}} [[London]] | rodnadržava = [[Engleska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|UK}} [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]] | visina = 1.76m | pozicija = lijevi branič | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997 – 1999 | omladinskipogoni = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal FC]] | godine1 = 1999 – 2006 | klubovi1 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi)1 = 156 (8) | godine2 = 1999 – 2000 | klubovi2 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)2 = 14 (1) | godine3 = 2006 – 2014 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)3 = 229 (7) | godine4 = 2014 – 2016 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma]] | nastupi(golovi)4 = 11 (0) | godine5 = 2016 – 2018 | klubovi5 = {{flagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] | nastupi(golovi)5 = 89 (3) | godine6 = 2019 | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Derby County F.C.|Derby County]] | nastupi(golovi)6 = 9 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2001 – 2014 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 107 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 23.7.2022 }} {{commonscat|Ashley Cole}} '''Ashley Cole''' ([[London]], [[20. 12.|20. prosinca]] [[1980|1980.]]), umirovljeni [[engleska|engleski]] nogometaš i reprezentativac. Cole je potomak [[Arsenal F.C.|Arsenalove]] nogometne škole te je u klubu igrao 8 godina (uz jednu posudbu u [[Crystal Palace FC]]) prije nego je prešao u Chelsea u sklopu razmjene za [[William Gallas|Williama Gallasa]]. S Chelseajem je [[2012|2012.]] postao [[UEFA Liga prvaka|europski klupski prvak]]. {{Sastav Engleska 2002 SP}} {{Sastav Engleska 2004 EP}} {{Sastav Engleska 2006 SP}} {{Sastav Engleska 2010 SP}} {{Sastav Engleska 2012 EP}} {{Authority control}} {{Stub}} {{Životni vijek|1980||Cole, Ashley}} [[Kategorija:Engleski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rome]] [[Kategorija:Biografije, London]] 465a6g8qh6tn529dqrwck8qga6ekpxi 41259933 41259932 2022-07-23T12:26:15Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ashley Cole | slika = [[Datoteka:ACole.JPG|220px]] | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[20. 12.|20. prosinca]] [[1980|1980.]] | rodnigrad = {{flagicon|ENG}} [[London]] | rodnadržava = [[Engleska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|UK}} [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]] | visina = 1.76m | pozicija = lijevi branič | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997 – 1999 | omladinskipogoni = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | godine1 = 1999 – 2006 | klubovi1 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi)1 = 156 (8) | godine2 = 1999 – 2000 | klubovi2 = → {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)2 = 14 (1) | godine3 = 2006 – 2014 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)3 = 229 (7) | godine4 = 2014 – 2016 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma]] | nastupi(golovi)4 = 11 (0) | godine5 = 2016 – 2018 | klubovi5 = {{flagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] | nastupi(golovi)5 = 89 (3) | godine6 = 2019 | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Derby County F.C.|Derby County]] | nastupi(golovi)6 = 9 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2001 – 2014 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 107 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 23.7.2022 }} {{commonscat|Ashley Cole}} '''Ashley Cole''' ([[London]], [[20. 12.|20. prosinca]] [[1980|1980.]]), umirovljeni [[engleska|engleski]] nogometaš i reprezentativac. Cole je potomak [[Arsenal F.C.|Arsenalove]] nogometne škole te je u klubu igrao 8 godina (uz jednu posudbu u [[Crystal Palace FC]]) prije nego je prešao u Chelsea u sklopu razmjene za [[William Gallas|Williama Gallasa]]. S Chelseajem je [[2012|2012.]] postao [[UEFA Liga prvaka|europski klupski prvak]]. {{Sastav Engleska 2002 SP}} {{Sastav Engleska 2004 EP}} {{Sastav Engleska 2006 SP}} {{Sastav Engleska 2010 SP}} {{Sastav Engleska 2012 EP}} {{Authority control}} {{Stub}} {{Životni vijek|1980||Cole, Ashley}} [[Kategorija:Engleski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rome]] [[Kategorija:Biografije, London]] 8xbxsehg9dly7jw6p1c51p6ti4o7pwc 0 172874 41259973 41224246 2022-07-24T06:05:26Z 178.237.218.122 wikitext text/x-wiki '''Milorad Vukojičić''' ([[1917]]-[[1945]]) je bio crnogorski sveštenik [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]], lažno optužen, osuđen i pogubljen kao vođa [[četnici|četničke]] [[crna trojka|crne trojke]] u drugom svetskom ratu. Nepravedno Okrivljen za ubistva brojnih civila za vreme rata. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve [[2005]]. godine. == Biografija == Rođen je [[1917]]. godine u Pljevljima. Posle Bogoslovije u Sarajevu rukopoložen je za đakona i sveštenika 1940. godine. U drugom svetskom ratu je bio pripadnik četničkih snaga. Pop Milorad Vukojčić je bio egzekutor četničke [[crne trojke]] koji je ubijao partizane špijune u Pljevljima i porodice partizanskih boraca. Noću, između 6. i 7. aprila 1944, u vreme nemačkog [[garnizon]]a u Pljevljima, Vukojčićeva "crna trojka" je prema navodima optužbe krenula u hapšenje žena partizana i simpatizera [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizana]]. Tada su uhapšene Zora Karamatijević, Ljubica Stojkanović, Savka Matović, Milica Janketić i Mileva Žugić, priča sin jedne od žrtava.<ref name="inicijativa"/> Zajedno sa ostalim ženama tada je ubijena i majka poznatog glumca [[Mihajlo Janketić|Miše Janketića]], Milica.<ref>http://www.slobodnaevropa.org/content/article/856243.html Politika ili vjera</ref> Ipak, navodi se da su najveći zločini počinjeni u martu i aprilu [[1944]]. godine kada je ubijeno više osoba.<ref>http://www.slobodnaevropa.org/content/article/856243.html Politika ili vjera</ref> U to vreme je u okupiranim Pljevljima bila nemačka uprava. Milorada Vukojičića su zbog ovakvih navoda nazivali i "Pop Maca" (diminutiv od reči "macola", sa značenjem "čekić") i "Pop Koljač". Nakon oslobođenja, presudom vojnog suda u Pljevljima, osuđen je kao neprijatelj naroda na [[smrt]]. Jedan od očevidaca govori: "''Sjećam se njegovog dovođenja u grad. Bila je neka radna akcija, a građani su, kad su čuli da su doveli popa Macu, nagrnuli na njega. Jedva ga je obezbjeđenje uspjelo spasiti, htjeli su da ga linčuju''."<ref name="inicijativa"/> ''Pop koljač'' je osuđen na smrt [[vješanje]]m. "''Počeo je da plače, tražio je milost. Tada je čitava ta dvorana, koja je bila prepuna, više se tu stajalo nego sjedjelo, skoro eksplodirala. Tražili su javna vješala''", svjedoči Matović. Kazna mu je ipak preinačena u kaznu strijeljanja.<ref name="inicijativa"/> Presuda je izvršena [[1945]]. godine. Zemaljska komisija Crne Gore za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača utvrdila je [[15. 2.|15. februara]] [[1946]]. godine na Cetinju da je Milorad Vukojičić, zvani Maca, učestvovao u ubistvu desetoro svojih zemljaka. Dokument o tome, broj 1487, čuva se u Državnom arhivu Crne Gore.<ref>https://www.naslovi.net/2005-08-29/danas/pop-vukojicic-dzelat-pa-svetac/31955{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Pop Vukojičić dželat pa svetac</ref> Zemaljska komisija je utvrdila da je Vukojičić, sa saučesnicima Vojislavom Kovaljskim i Milisavom Jestrovićem "učestvovao u hapšenju i strijeljanju mirnih građana grada Pljevalja u 1944. godini". U odluci se navodi da je Vukojičić kriv za smrt Dika Stamenića, zemljoradnika, Ljuba Stamenića, automehaničara, Jule Stamenić, domaćice, Ljubice Stojkanović, studenta, Zore Karamatijević, domaćice, Mileve Žugić, domaćice, Savke Matović, domaćice, Miladina Božovića, penzionera, Božane Mišović, domaćice i Živka Kontića, penzionera.<ref name="inicijativa">http://inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleId=111 SPC kanonizovala popove koljače</ref> Vukojičić se po zlu pominje i u memoarima Draga Bojovića, koji opisuje svoju poslednju posetu Ljubici, koja čeka dolazak koljača.<ref>[http://znaci.net/temp/drago_bojovic.htm Drago Bojovic: PISMO PRIJATELJU]</ref> == Kanonizacija == [[Srpska pravoslavna crkva]] ga je proglasila za svetitelja 2005. godine u [[Manastir Žitomislić|manastiru Žitomislić]] u Hercegovini, uprkos protestima pojedinih žitelja Pljevalja koji su tvrdili da je [[ratni zločin]]ac. Uz Vukojičića je istovremeno za sveštenomučenika proglašen i [[Slobodan Šiljak]], koji je takođe po mnogim svjedočenjima okrvavio ruke krvlju nevinih. Glumac [[Mihajlo Janketić]], čija je majka zaklana, taj je čin nazvao "amoralnim" ("''To što je učinila Srpska pravoslavna crkva je toliko amoralan čin da neću da učestvujem u čitavoj ovoj stvari čak ni kao protivnik''"). Miodrag Stamenić iz Pljevalja protestovao je zbog kanonizacije sveštenika Milorada Vukojičića, za koga tvrdi da mu je u Drugom svetskom ratu ubio članove porodice: djeda Dika Stamenića, babu Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima. Verski analitičar [[Mirko Đorđević]] ocenjuje da je kriterijum za njegovu kanonizaciju bio ideološko-politički.<ref>http://www.republika.co.rs/366-367/17.html Sveci i osvetnici</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vidi još == * [[Slobodan Šiljak]] * [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]] * [[Političko delovanje Srpske pravoslavne crkve]] [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 1945.]] [[Kategorija:Sveci]] [[Kategorija:Sveštenici SPC]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Crnogorski vojnici]] [[Kategorija:Ratni zločini]] [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Biografije, Pljevlja]] gw0tb2ddbmhrnfprw0l67gcfzlpx1ey 41259976 41259973 2022-07-24T06:54:25Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41259973 [[Special:Contributions/178.237.218.122|korisnika 178.237.218.122]] ([[User talk:178.237.218.122|razgovor]]) wikitext text/x-wiki '''Milorad Vukojičić''' ([[1917]]-[[1945]]) je bio ratni zločinac i crnogorski sveštenik [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]], optužen, osuđen i pogubljen kao vođa [[četnici|četničke]] [[crna trojka|crne trojke]] u drugom svetskom ratu, zbog ubistva brojnih civila za vreme rata. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve [[2005]]. godine. == Biografija == Rođen je [[1917]]. godine u Pljevljima. Posle Bogoslovije u Sarajevu rukopoložen je za đakona i sveštenika 1940. godine. U drugom svetskom ratu je bio pripadnik četničkih snaga. Pop Milorad Vukojčić je bio egzekutor četničke [[crne trojke]] koji je ubijao partizane špijune u Pljevljima i porodice partizanskih boraca. Noću, između 6. i 7. aprila 1944, u vreme nemačkog [[garnizon]]a u Pljevljima, Vukojčićeva "crna trojka" je prema navodima optužbe krenula u hapšenje žena partizana i simpatizera [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizana]]. Tada su uhapšene Zora Karamatijević, Ljubica Stojkanović, Savka Matović, Milica Janketić i Mileva Žugić, priča sin jedne od žrtava.<ref name="inicijativa"/> Zajedno sa ostalim ženama tada je ubijena i majka poznatog glumca [[Mihajlo Janketić|Miše Janketića]], Milica.<ref>http://www.slobodnaevropa.org/content/article/856243.html Politika ili vjera</ref> Ipak, navodi se da su najveći zločini počinjeni u martu i aprilu [[1944]]. godine kada je ubijeno više osoba.<ref>http://www.slobodnaevropa.org/content/article/856243.html Politika ili vjera</ref> U to vreme je u okupiranim Pljevljima bila nemačka uprava. Milorada Vukojičića su zbog ovakvih navoda nazivali i "Pop Maca" (diminutiv od reči "macola", sa značenjem "čekić") i "Pop Koljač". Nakon oslobođenja, presudom vojnog suda u Pljevljima, osuđen je kao neprijatelj naroda na [[smrt]]. Jedan od očevidaca govori: "''Sjećam se njegovog dovođenja u grad. Bila je neka radna akcija, a građani su, kad su čuli da su doveli popa Macu, nagrnuli na njega. Jedva ga je obezbjeđenje uspjelo spasiti, htjeli su da ga linčuju''."<ref name="inicijativa"/> ''Pop koljač'' je osuđen na smrt [[vješanje]]m. "''Počeo je da plače, tražio je milost. Tada je čitava ta dvorana, koja je bila prepuna, više se tu stajalo nego sjedjelo, skoro eksplodirala. Tražili su javna vješala''", svjedoči Matović. Kazna mu je ipak preinačena u kaznu strijeljanja.<ref name="inicijativa"/> Presuda je izvršena [[1945]]. godine. Zemaljska komisija Crne Gore za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača utvrdila je [[15. 2.|15. februara]] [[1946]]. godine na Cetinju da je Milorad Vukojičić, zvani Maca, učestvovao u ubistvu desetoro svojih zemljaka. Dokument o tome, broj 1487, čuva se u Državnom arhivu Crne Gore.<ref>https://www.naslovi.net/2005-08-29/danas/pop-vukojicic-dzelat-pa-svetac/31955{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Pop Vukojičić dželat pa svetac</ref> Zemaljska komisija je utvrdila da je Vukojičić, sa saučesnicima Vojislavom Kovaljskim i Milisavom Jestrovićem "učestvovao u hapšenju i strijeljanju mirnih građana grada Pljevalja u 1944. godini". U odluci se navodi da je Vukojičić kriv za smrt Dika Stamenića, zemljoradnika, Ljuba Stamenića, automehaničara, Jule Stamenić, domaćice, Ljubice Stojkanović, studenta, Zore Karamatijević, domaćice, Mileve Žugić, domaćice, Savke Matović, domaćice, Miladina Božovića, penzionera, Božane Mišović, domaćice i Živka Kontića, penzionera.<ref name="inicijativa">http://inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleId=111 SPC kanonizovala popove koljače</ref> Vukojičić se po zlu pominje i u memoarima Draga Bojovića, koji opisuje svoju poslednju posetu Ljubici, koja čeka dolazak koljača.<ref>[http://znaci.net/temp/drago_bojovic.htm Drago Bojovic: PISMO PRIJATELJU]</ref> == Kanonizacija == [[Srpska pravoslavna crkva]] ga je proglasila za svetitelja 2005. godine u [[Manastir Žitomislić|manastiru Žitomislić]] u Hercegovini, uprkos protestima pojedinih žitelja Pljevalja koji su tvrdili da je [[ratni zločin]]ac. Uz Vukojičića je istovremeno za sveštenomučenika proglašen i [[Slobodan Šiljak]], koji je takođe po mnogim svjedočenjima okrvavio ruke krvlju nevinih. Glumac [[Mihajlo Janketić]], čija je majka zaklana, taj je čin nazvao "amoralnim" ("''To što je učinila Srpska pravoslavna crkva je toliko amoralan čin da neću da učestvujem u čitavoj ovoj stvari čak ni kao protivnik''"). Miodrag Stamenić iz Pljevalja protestovao je zbog kanonizacije sveštenika Milorada Vukojičića, za koga tvrdi da mu je u Drugom svetskom ratu ubio članove porodice: djeda Dika Stamenića, babu Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima. Verski analitičar [[Mirko Đorđević]] ocenjuje da je kriterijum za njegovu kanonizaciju bio ideološko-politički.<ref>http://www.republika.co.rs/366-367/17.html Sveci i osvetnici</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vidi još == * [[Slobodan Šiljak]] * [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]] * [[Političko delovanje Srpske pravoslavne crkve]] [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 1945.]] [[Kategorija:Sveci]] [[Kategorija:Sveštenici SPC]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Crnogorski vojnici]] [[Kategorija:Ratni zločini]] [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Biografije, Pljevlja]] e1svn7fm1ah3tud8gbch4rpvlkhnkvb 0 214834 41259974 14944231 2022-07-24T06:34:54Z 2001:8F8:1127:157F:244B:E19A:5232:389E /* Ostali klubovi */ wikitext text/x-wiki ==[[Prva liga Crne Gore u fudbalu|Prva liga]] 2012/13.== * [[FK Mornar]] - [[Bar]] * [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|FK Jedinstvo]] - [[Bijelo Polje]] * [[FK Budućnost Podgorica|FK Budućnost]] - [[Podgorica]] * [[FK Čelik Nikšić|FK Čelik]] - [[Nikšić]] * [[FK Grbalj]] - [[Radanovići]] * [[FK Lovćen]] - [[Cetinje]] * [[FK Mladost Podgorica|FK Mladost]] - [[Podgorica]] * [[FK Mogren]] - [[Budva]] * [[OFK Petrovac]] - [[Petrovac na Moru]] * [[FK Rudar Pljevlja|FK Rudar]] - [[Pljevlja]] * [[FK Sutjeska Nikšić|FK Sutjeska]] - [[Nikšić]] * [[FK Zeta]] - [[Golubovci]] == [[Druga liga Crne Gore u fudbalu|Druga liga]] 2012/13. == * [[FK Berane]] - [[Berane]] * [[FK Dečić]] - [[Tuzi]] * [[OFK Bar]] - [[Bar (Crna Gora)|Bar]] * [[OSK Igalo]] - [[Igalo]] * [[FK Zora Spuž|FK Zora]] - [[Spuž]] * [[FK Bratstvo Cijevna|FK Bratstvo]] - [[Cijevna (Podgorica)|Cijevna]], [[Podgorica]] * [[FK Jezero]] - [[Plav]] * [[FK Arsenal Tivat|FK Arsenal]] - [[Tivat]] * [[FK Bokelj]] - [[Kotor]] * [[FK Iskra Danilovgrad|FK Iskra]] - [[Danilovgrad]] * [[FK Ibar Rožaje|FK Ibar]] - [[Rožaje]] * [[FK Zabjelo]] - [[Zabjelo]], [[Podgorica]] == Ostali klubovi == * [[FK Stari Aerodrom]] * [[FK Kom]] * [[FK Otrant]] * [[FK Obilić Herceg Novi]] * [[FK Ribnica Konik]] * [[FK Sloga Stari Bar]] * [[FK Tekstilac Bijelo Polje]] * [[OFK Durmitor]] * [[FK Cetinje]] * [[FK Petnjica]] * [[FK Sloga Radovići]] * [[FK Hajduk Bar]] * [[FK Brskovo]] * [[FK Gorštak]] * [[FK Drezga]] * [[FK Plava Zvijezda]] {{Fudbal u Crnoj Gori}} [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Crnoj Gori|#]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Crnoj Gori|Klubovi]] [[Kategorija:Sportske liste]] rfqdska9wc695pzfriyozpb42a4d50v 41259975 41259974 2022-07-24T06:38:42Z 2001:8F8:1127:157F:244B:E19A:5232:389E wikitext text/x-wiki ==[[Prva liga Crne Gore u fudbalu|Prva liga]] 2012/13.== * [[FK Mornar]] - [[Bar]] * [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|FK Jedinstvo]] - [[Bijelo Polje]] * [[FK Budućnost Podgorica|FK Budućnost]] - [[Podgorica]] * [[FK Čelik Nikšić|FK Čelik]] - [[Nikšić]] * [[FK Grbalj]] - [[Radanovići]] * [[FK Lovćen]] - [[Cetinje]] * [[FK Mladost Podgorica|FK Mladost]] - [[Podgorica]] * [[FK Mogren]] - [[Budva]] * [[OFK Petrovac]] - [[Petrovac na Moru]] * [[FK Rudar Pljevlja|FK Rudar]] - [[Pljevlja]] * [[FK Sutjeska Nikšić|FK Sutjeska]] - [[Nikšić]] * [[FK Zeta]] - [[Golubovci]] == [[Druga liga Crne Gore u fudbalu|Druga liga]] 2012/13. == * [[FK Berane]] - [[Berane]] * [[FK Dečić]] - [[Tuzi]] * [[OFK Bar]] - [[Bar (Crna Gora)|Bar]] * [[OSK Igalo]] - [[Igalo]] * [[FK Zora Spuž|FK Zora]] - [[Spuž]] * [[FK Bratstvo Cijevna|FK Bratstvo]] - [[Cijevna (Podgorica)|Cijevna]], [[Podgorica]] * [[FK Jezero]] - [[Plav]] * [[FK Arsenal Tivat|FK Arsenal]] - [[Tivat]] * [[FK Bokelj]] - [[Kotor]] * [[FK Iskra Danilovgrad|FK Iskra]] - [[Danilovgrad]] * [[FK Ibar Rožaje|FK Ibar]] - [[Rožaje]] * [[FK Zabjelo]] - [[Zabjelo]], [[Podgorica]] == Ostali klubovi == * [[FK Stari Aerodrom]] - [[Stari Aerodrom]], [[Podgorica]] * [[FK Kom]] * [[FK Otrant]] * [[FK Obilić Herceg Novi]] * [[FK Ribnica Konik]] * [[FK Sloga Stari Bar]] * [[FK Tekstilac Bijelo Polje]] * [[OFK Durmitor]] * [[FK Cetinje]] * [[FK Petnjica]] * [[FK Sloga Radovići]] * [[FK Hajduk Bar]] * [[FK Brskovo]] * [[FK Gorštak]] * [[FK Drezga]] * [[FK Plava Zvijezda]] {{Fudbal u Crnoj Gori}} [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Crnoj Gori|#]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Crnoj Gori|Klubovi]] [[Kategorija:Sportske liste]] tixrmc8rxo17d2z42vajwv8w0xw1dlm 0 1235400 41259961 33589060 2022-07-23T20:19:28Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Quifenadine structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hifenadin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Quifenadine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 65600 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 59041 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 3-quinuclidinyldiphenylmethanol <!-- Chemical data --> |C=20 |H=23 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 293,403 | smiles = OC(C1CN2CCC1CC2)(c3ccccc3)c4ccccc4 | StdInChI = 1S/C20H23NO/c22-20(17-7-3-1-4-8-17,18-9-5-2-6-10-18)19-15-21-13-11-16(19)12-14-21/h1-10,16,19,22H,11-15H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PZMAHNDJABQWGS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hifenadin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 293,403 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 23,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Quifenadine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Quifenadine] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] satjhmjlvm4lycmu63rlgt0g49kf9wb 0 1236037 41259952 33590690 2022-07-23T18:50:46Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = LGX818 structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = LGX818 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|LGX818}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 28536139 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=27 |Cl=1 |F=1 |N=7 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 540,011 | smiles = CO\C(=N\[C@@H](C)CNc1nccc(n1)c2cn(nc2c3cc(Cl)cc(NS(=O)(=O)C)c3F)C(C)C)\O | StdInChI = 1S/C22H27ClFN7O4S/c1-12(2)31-11-16(17-6-7-25-21(28-17)26-10-13(3)27-22(32)35-4)20(29-31)15-8-14(23)9-18(19(15)24)30-36(5,33)34/h6-9,11-13,30H,10H2,1-5H3,(H,27,32)(H,25,26,28)/t13-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CMJCXYNUCSMDBY-ZDUSSCGKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''LGX818''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 540,011 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 152,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|LGX818}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ LGX818] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Pirimidini]] [[Kategorija:Pirazoli]] 71ecocgx31bpm9di058s5oztnsvl8jw 0 1236216 41259951 3935180 2022-07-23T18:47:27Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''meta''-hidroksinorefedrin}} {{Drugbox-lat | IUPAC_name = 3-(2-amino-1-hidroksipropil)fenol | image = Meta-Hydroxynorephedrine.svg | width = 200px | image2 = | width2 = | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 7619-17-2 | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | PubChem = 4087 | IUPHAR_ligand = | ChEMBL_Ref = | ChEMBL = | DrugBank_Ref = | DrugBank = | ChemSpiderID = 3945 | C = 9 | H = 13 | N = 1 | O = 2 | molecular_weight = 167,205 g/mol | smiles = OC(c1cc(O)ccc1)C(N)C | synonyms = <small>''m''-hidroksipropadrin<br />''m''-hidroksifenilpropanolamin<br />α-metil-''m''-oktopamin<br />3,β-dihidroksiamfetamin<br />3,β-dihidroksi-α-metilfenetilamin</small> | InChI = 1/C9H13NO2/c1-6(10)9(12)7-3-2-4-8(11)5-7/h2-6,9,11-12H,10H2,1H3 | InChIKey = WXFIGDLSSYIKKV-UHFFFAOYAS | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C9H13NO2/c1-6(10)9(12)7-3-2-4-8(11)5-7/h2-6,9,11-12H,10H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = WXFIGDLSSYIKKV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = | pregnancy_category = | legal_status = Nije regulisan | routes_of_administration = }} '''''meta''-Hidroksinorefedrin''' (''3-hidroksinorefedrin'', ''3,β-dihidroksiamfetamin'') je [[Adrenergik|adrenergički]] [[lek]] iz [[amfetamin]]ske klase koji je patentiran kao [[Antihipotenzivni agens|vazopresor]] i [[Dekongestant|nazalni dekongestant]], ali nije plasiran na tržište.<ref name="Macdonald1997">{{Cite book | author = F.. Macdonald | title = Dictionary of Pharmacological Agents | url = http://books.google.com/books?id=DeX7jgInYFMC&pg=PA106 | accessdate = 24. 4. 2012. | year = 1997 | publisher = CRC Press | isbn = 978-0-412-46630-4 | page = 106}}</ref><ref name="Pharmaceutical Manufacturing Encyclopedia, 3rd Edition">{{Cite book | title = Pharmaceutical Manufacturing Encyclopedia, 3rd Edition | url = http://books.google.com/books?id=TIu28TH_iAYC&pg=PA2110-IA96 | accessdate = 24. 4. 2012. | publisher = Elsevier | isbn = 978-0-8155-1526-5 | page = 2110}}</ref> On je [[Racemska modifikacija|racemska]] forma [[Simpatomimetički lek|simpatomimetičkog]] leka [[metaraminol]]a. == Vidi još == * [[Metaraminol]] * [[Gepefrin]] * [[Fenilpropanolamin]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|title = Pharmaceutical Manufacturing Encyclopedia, 3rd Edition | url = http://books.google.com/books?id=TIu28TH_iAYC&pg=PA2110-IA96 | accessdate = 24. 4. 2012. | publisher = Elsevier | isbn = 978-0-8155-1526-5 | page = 2110}} * {{Cite book |ref= harv|author = F.. Macdonald | title = Dictionary of Pharmacological Agents | url = http://books.google.com/books?id=DeX7jgInYFMC&pg=PA106 | accessdate = 24. 4. 2012. | year = 1997 | publisher = CRC Press | isbn = 978-0-412-46630-4 | page = 106}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Adrenergici-lat}} [[Kategorija:Alfa-adrenergički agonisti]] [[Kategorija:Amfetamini]] [[Kategorija:Srčani stimulansi]] [[Kategorija:Fenoli]] lzmjiz45bn56iakic3ke7odgks6xm95 0 1269941 41259960 33639115 2022-07-23T20:10:53Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00616 | Name = Kandoksatril | ImageFile = Candoxatril.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 118785-03-8 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 122116 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 16736409 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00616 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 3353 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = COCCOC[C@H](CC1(CCCC1)C(=O)N[C@H]1CC[C@H](CC1)C(O)=O)C(=O)OC1=CC2=C(CCC2)C=C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C29H41NO7/c1-35-15-16-36-19-23(27(33)37-25-12-9-20-5-4-6-22(20)17-25)18-29(13-2-3-14-29)28(34)30-24-10-7-21(8-11-24)26(31)32/h9,12,17,21,23-24H,2-8,10-11,13-16,18-19H2,1H3,(H,30,34)(H,31,32)/t21-,23-,24+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ZTWZVMIYIIVABD-OEMFJLHTSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=29 |H=41 |N=1 |O=7 | MolarMass = 515,638 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Kandoksatril''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 515,638 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 13 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 111,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Candoxatril}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00616 Candoxatril] [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Inhibitori proteaza]] [[Kategorija:Prolekovi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Indani]] 2fq4jwdn3w1zkvjswiqt00uqz0084pf 0 1270395 41259959 33641090 2022-07-23T20:08:34Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = Litijum metoksid | ImageFile = Lithium methoxide.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 164741 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 144418 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [Li+].C[O-] | InChI = 1/CH3O.Li/c1-2;/h1H3;/q-1;+1 | StdInChI = 1S/CH3O.Li/c1-2;/h1H3;/q-1;+1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = JILPJDVXYVTZDQ-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=1 |H=3 |Li=1 |O=1 | MolarMass = 37,975 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Litijum metoksid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 1 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 37,975 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 64,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Lithium methoxide}} * {{PubChemInCheKey|JILPJDVXYVTZDQ-UHFFFAOYSA-N|Lithium methoxide}} [[Kategorija:Jedinjenja litijuma]] [[Kategorija:Alkoksidi]] 8larvijqe4n6qneglje4or57rw4xyl1 0 1270807 41259957 33642810 2022-07-23T19:38:38Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = Metoksimetilfurfural | ImageFile = Methoxymethylfurfural.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 1917-64-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 74711 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 67284 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = COCc1oc(C=O)cc1 | InChI = InChI=1S/C7H8O3/c1-9-5-7-3-2-6(4-8)10-7/h2-4H,5H2,1H3 | StdInChI = 1S/C7H8O3/c1-9-5-7-3-2-6(4-8)10-7/h2-4H,5H2,1H3 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ASHVULSQMDWKFO-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=7 |H=8 |O=3 | MolarMass = 140,137 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Metoksimetilfurfural''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 140,137 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 39,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Methoxymethylfurfural}} * {{PubChemInCheKey|ASHVULSQMDWKFO-UHFFFAOYSA-N|Methoxymethylfurfural}} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Furani]] teck5k8l83wg093rq1ubvbbnfcvh7nx 0 1271849 41259958 33645636 2022-07-23T19:45:29Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = Oktadekan | ImageFile = Octadecane.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 593-45-3 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 11635 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 11145 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = CHEBI:32926 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCCCCCCCCCCCCCCCCC | InChI = 1/C18H38/c1-3-5-7-9-11-13-15-17-18-16-14-12-10-8-6-4-2/h3-18H2,1-2H3 | StdInChI = 1S/C18H38/c1-3-5-7-9-11-13-15-17-18-16-14-12-10-8-6-4-2/h3-18H2,1-2H3 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = RZJRJXONCZWCBN-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=18 |H=38 | MolarMass = 254,494 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Oktadekan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 254,494 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 15 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 8,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 0,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Octadecane}} * {{PubChemInCheKey|RZJRJXONCZWCBN-UHFFFAOYSA-N|Octadecane}} [[Kategorija:Alkani]] sjdom5pf2r5h99p66eb29wepkc0ixwd 0 1273167 41259953 33648525 2022-07-23T18:51:45Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = Rifalazil | ImageFile = Rifalazil.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 129791-92-0 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 16736451 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CO[C@H]1\C=C\O[C@@]2(C)Oc3c(C)c(O)c4C(=O)C(=C5Oc6cc(cc(O)c6N=C5c4c3C2=O)N7CCN(CC(C)C)CC7)NC(=O)\C(=C/C=C/[C@H](C)[C@H](O)[C@@H](C)[C@@H](O)[C@@H](C)[C@H](OC(=O)C)[C@@H]1C)\C | InChI = | StdInChI = 1S/C51H64N4O13/c1-24(2)23-54-16-18-55(19-17-54)32-21-33(57)39-35(22-32)67-48-40(52-39)36-37-44(60)30(8)47-38(36)49(62)51(10,68-47)65-20-15-34(64-11)27(5)46(66-31(9)56)29(7)43(59)28(6)42(58)25(3)13-12-14-26(4)50(63)53-41(48)45(37)61/h12-15,20-22,24-25,27-29,34,42-43,46,57-60H,16-19,23H2,1-11H3,(H,53,63)/b13-12+,20-15+,26-14-/t25-,27+,28+,29+,34-,42-,43+,46+,51-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = UEFHFKKWYKVLDC-HTQYORAHSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=51 |H=64 |N=4 |O=13 | MolarMass = 941,073 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Rifalazil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 51 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 941,073 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 16 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 226,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rifalazil}} * {{PubChemInCheKey|UEFHFKKWYKVLDC-HTQYORAHSA-N|Rifalazil}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Ketali]] t2yl1h0hmaz5jxjuuf77z0sb525845q 0 1368764 41259937 31959044 2022-07-23T14:09:19Z Nordat 162131 DEU Eschwege COA.svg wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ešvege | izvorni_naziv = ''Eschwege'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Eschwege COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Hesen]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 20.153<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 319 | aglomeracija = | površina = 63,3 | gšir = 51.18806 | gduž = 10.05278 | nadmorska_visina = 211 | registarska_oznaka = ESW | pozivni_broj = 05651 | poštanski_kod = 37269 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.eschwege.de/ www.eschwege.de] | gradonačelnik = ''Alexander Heppe'' | stranka = [[Hrišćansko-demokratska unija Nemačke|CDU]] | ije = da }} '''Ešvege''' ({{jez-nem|Eschwege}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Hesen]]. Jedno je od 16 opštinskih središta okruga [[Okrug Vera-Majsner|Vera-Majsner]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 20.153 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 6636003. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Eschwege_ESW.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vera-Majsner]] Ešvege se nalazi u saveznoj državi [[Hesen]] u okrugu Vera-Majsner. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 211 metara. Površina opštine iznosi 63,3&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 20.153 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 319 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Saint Mandé]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1989]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Eschwege&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Eschwege}} * [http://www.eschwege.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vera-Majsner}} 31rq95gaqq1qw6doelubkvswldytu9w 0 1407871 41259978 41174032 2022-07-24T09:22:15Z Mashkawat.ahsan 175748 slika #WPWP wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Šeik Mudžibur Rahman <br />শেখ মুজিবুর রহমান | datum_rođenja = [[17. mart]] [[1920]]. | mesto_rođenja = [[Tungipari]] | država_rođenja = [[Britanska Indija]] | datum_smrti = [[15. avgust]] [[1975]]. | mesto_smrti = [[Daka]] | država_smrti = [[Bangladeš]] | državljanstvo = | narodnost = Bengalac | slika = Sheikh Mujibur Rahman in 1950.jpg | širina_slike = | opis_slike = | partija = [[BAKSAL]] (1975) <br />[[Narodni savez Bangladeša]] (1949—1975) <br />[[Sveindijski muslimanski savez]] (do 1949) | supružnik = | funkcija 1 = 1. predsednik Bangladeša | prethodnik 1 = funkcija ustanovljena | naslednik 1 = [[Nazrul Islam]] (vd) | početak funkcije 1 = [[11. april]] [[1971]]. | kraj funkcije 1 = [[12. januar]] [[1972]]. | funkcija 2 = | prethodnik 2 = [[Muhamed Muhamedula]] | naslednik 2 = [[Hondaker Mostak Ahmed]] | početak funkcije 2 = [[25. januar]] [[1975]]. | kraj funkcije 2 = [[15. avgust]] [[1975]]. | funkcija 3 = 2. premijer Bangladeša | prethodnik 3 = [[Tadžudin Ahmed]] | naslednik 3 = [[Muhamed Mensur Ali]] | početak funkcije 3 = [[12. januar]] [[1972]]. | kraj funkcije 3 = [[24. januar]] [[1975]]. | veroispovest = [[Islam]] | profesija = političar | potpis = }} '''Šeik Mudžibur Rahman''' ({{jez-ben|শেখ মুজিবুর রহমান|Shekh Mujibur Rôhman}}; [[Tungipari]], [[17. mart]] [[1920]] — [[Daka]], [[15. avgust]] [[1975]]) bio je [[Bangladeš|bengalski]] [[politika|političar]] i osnivač Narodne Republike Bangladeš [[1971]]. godine. Bio je vođa [[Narodni savez Bangladeša|Narodnog saveza Bangladeša]], služio kao prvi [[predsednik]] Bangladeša i kasnije [[premijer]]. U javnosti je poznat i kao '''Šeik Mudžib''' (skraćeno od ''Mudžibur''), te '''Bangabandu''' (Prijatelj Bengala) i generalno se u Bangladešu smatra osnivačem bengalske nacije. Počeo je da se bavi politikom još za studentskih dana i s vremenom se uzdigao kao vođa bengalskog nacionalističkog pokreta u [[Pakistan]]u. Proglasio je nezavisnost Bangladeša marta [[1971]]. godine, pošto je pakistanska vojska odbila da prizna rezultate demokratskih izbora i pokrenula [[Operacija reflektor|brutalnu invaziju]] usmerenu uglavnom protiv bengalskog stanovništva Istočnog Pakistana. Mudžibur je bio uhapšen i držan u zatvoru u Zapadnom Pakistanu tokom devetomesečnog [[Bangladeški oslobodilački rat|bangladeškog rata za oslobođenje]]. Pušten je januara [[1972]]. godine i vratio se u Bangladeš da preuzme vođstvo nad zemljom. Međutim, njegova administracija pokazala se nedoraslom u rešavanju problema zemlje uništene ratom i preplavljene epidemijom gladi. Grupa vojnih oficira izvršila je puč [[15. avgust]]a [[1975]]. godine i ubila Mudžibura i veći deo njegove porodice. == Biografija == === Mladost === Rođen je u Tungipariju, selu u [[Okrug Gopalgandž|okrugu Gopalgandž]], provincija [[Bengal]] u tadašnjoj [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].<ref name="REF">{{cite web|url=http://banglapedia.search.com.bd/HT/R_0022.htm| title = Rahman, (Bangabandhu) Sheikh Mujibur| accessdate = 15. 12. 2013.|last= Rashid|first= Harun-or| work = [[Banglapedia]]| publisher = Asiatic Society of Bangladesh}}</ref> Bio je sin Šeika Lutfura Rahmana, zapisničara suda u [[Gopalgandž]]u. Bio je treće dete u porodici od četiri kćeri i dva sina. Godine [[1929]], krenuo je u treći razred osnovne škole u Gopalgandžu, a dve godine posle, u četvrti razred srednje škole Madaripur Islamija.<ref name=Kadir>{{Cite book|last=Kādira|first=Muhāmmada Nūrula|title=Independence of Bangladesh in 266 days: history and documentary evidence|year=2004|publisher=Mukto Publishers|location=Dhaka|page=440|isbn=984-32-0858-7}}</ref> Ispisan je iz škole [[1934]]. godine, zbog odlaska na operaciju [[oko|očiju]]; vratio se u školu tek četiri godine kasnije, jer je oporavak očiju sporo trajao. Kao osamnaestogodišnjak, oženio se Šeik Fazilatunesom Mudžib. Imali su dve ćerke i tri sina.<ref name="Kadir"/> Mudžib se uključio u politiku [[1940]]. godine, kada je postao član Sveindijske muslimanske federacije studenata.<ref>{{Cite book|last1=Ahmad|first1=Syed Nur|last2=Baxter|first2=Craig|last3=Ali|first3=Mahmud|title=From martial law to martial law: politics in the Punjab, 1919–1958|year=1985|publisher=[[Westview Press]]|location=Boulder, Colorado|isbn=978-0-86531-845-8|page=338}}</ref> Upisao je Koledž Islamija (današnji [[Koledž Maulana Azad]]), visoko cenjenu instituciju [[Univerzitet u Kalkuti|Univerziteta u Kalkuti]], gde je studirao [[pravo]] i uključio se u politiku. Godine [[1943]]. se priključio Bengalskom muslimanskom savezu. U narednom periodu posebno se borio za cilj Saveza, odnosno stvaranje nezavisne muslimanske države Pakistan; [[1946]]. godine postao je sekretar Studentskog saveza Koledža Islamija. Do sticanja diplome [[1947]], bio je svedok nasilja koje je izbilo u [[Kolkata|Kalkuti]] 1946. godine, malo pre [[Podela Indije|podele Indije]].<ref>{{cite book|author=Zillur Rahman Khan |title=The Third World Charismat: Sheikh Mujib and the Struggle for Freedom|year=1996|url= |publisher=University Press Limited|location=Dhaka|isbn=978-984-05-1353-6|pages=32}}</ref> Nakon podele Indije, Rahman je odlučio da ostane u Pakistanu. Po povratku u Istočni Pakistan (tadašnje ime za Bangladeš), upisao je pravo na [[Univerzitet u Daki|Univerzitetu u Daki]] i bio osnivač Muslimanskog studentskog saveza Istočnog Pakistana. Bio je jedan od najistaknutijih studentskih političkih vođa u provinciji. Pakistanska vlada je [[26. januar]]a [[1949]]. objavila kako je [[Urdu]] postao zvanični jezik u Pakistanu, ne uzveši u obzir to da je [[bengalski jezik]] bio dominantan na području Istočnog Pakistana. Mudžibur je pozvao aktivističke grupe na štrajkove i proteste; sam je štrajkao glađu 13 dana. Uhapšen je s grupom saboraca [[11. mart]]a.<ref>{{cite book|author=Sukumar Bishwas |title=Bangladesh liberation war, Mujibnagar government documents, 1971|year=2005|url= |publisher=Mawla Brothers|location=Dhaka|isbn=978-984-410-434-1|pages=167}}</ref> Međutim, konstantni studentski protesti prisilili su vlasti da ih ubrzo oslobode. Mudžibur je izbačen sa Univerziteta i kasnije ponovno bio nakratko uhapšen zbog pokušaja agitacije u borbi za radnička prava.<ref name="REF"/> === Početak političke karijere === Mudžibur je napustio Bengalski muslimanski savez i pridružio se Suhravordiju i Maulani Bašaniju u osnivanju Narodnog muslimanskog savez Bangladeša, preteči [[Narodni savez Bangladeša|Narodnog saveza Bangladeša]]. Godine [[1949]], bio je izabran za sekretara njene podružnice u Istočnom Bengalu, a [[1953]]. postao njen partijski sekretar. Nakratko je bio ministar za poljoprivredu tokom mandata guvernera [[Fazlul Huk]]a. Bio je poslanik u Ustavotvornoj skupštini Pakistana od [[1955]]. do [[1958]]. godine.<ref name="REF" /> Vlada nove Islamske Republike Pakistan ukinula je [[1956]]. dotadašnju podelu zemlje na provincije; zapadne provincije ujedinjene su u Zapadni Pakistan, a dotadašnji Istočni Bengal postao je Istočni Pakistan. Mudžibur je protestovao povodom ukidanja istorijskog imena pokrajine i centralizacije države. Godine [[1958]], na vlast je nakon beskrvnog [[državni udar|puča]] došao [[general]] [[Ajub Kan]], suspendovao [[ustav]] i proglasio ratno stanje. Mudžibur je bio uhapšen zbog pružanja otpora i smešten u zatvor do 1961. godine.<ref name="REF" /> Po izlasku iz zatvora, organizovao je studentske vođe u organizacije koje su trebale da se suprotstave Kanovom režimu. Ponovno je bio nakratko uhapšen [[1962]]. zbog organizovanja protesta.<ref name="BAL">{{cite web | url = http://www.albd.org/index.php/en/party/bangabandhu-sheikh-mujib/lifesketch | title = A Life Sketch of Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahman | accessdate = 26. 12. 2013. | work = | publisher = Bangladesh Awami League | archivedate = 2013-12-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131227083503/http://www.albd.org/index.php/en/party/bangabandhu-sheikh-mujib/lifesketch | deadurl = yes }}</ref> === Vođa nacionalnog pokreta === Nakon Suhravordijeve smrti [[1963]]. godine, Mudžibur je došao na čelo Narodnog muslimanskog saveza Bangladeša. Iz imena partije je ispušten dodatak ''muslimanski'' zbog tendencije prema [[Sekularizam|sekularizmu]] i uključivanja ne-muslimana u svoje redove. Pred izbore [[1964]]. godine, dao je podršku opozicionom kandidatu [[Fatima Džina|Fatimi Džini]] naspram Ajuba Kana. Uhapšen je dve nedelje pred izbore, optužen za klevetu i zatvoren na godinu dana.<ref name="BAL" /> Tih je godina raslo nezadovoljstvo stanovništva Istočnog Pakistana zbog zlostavljanja od [[Vojska Pakistana|pakistanske vojske]], te zanemarivanja njihovih potreba od strane vlade.<ref name="CHOU">{{cite web |last= G. W. Choudhury |first= Bangladesh: Why It Happened | date = 7.7. 2006. |url=http://links.jstor.org/sici?sici=0020-5850(197204)48%3A2%3C242%3ABWIH%3E2.0.CO%3B2-I | title = Bengali nationalism | accessdate = 15. 12. 2013. }}</ref> Mudžibur je [[1966]]. godine na konferenciji opozicionih partija u [[Lahor]]u<ref name="REF" /> objavio plan u šest tačaka pod naslovom ''Naša povelja za preživljavanje'' u kojoj je zahtevao samoupravu i značajnu političku, ekonomsku i odbrambenu autonomiju Istočnog Pakistana unutar pakistanske federacije sa slabom centralnom vladom.<ref name="JSTOR2">{{cite web |last= M. Rashiduzzaman |first= The Awami League In The Political Development of Pakistan | date = 7. 7. 2006. |url=http://links.jstor.org/sici?sici=0004-4687(197007)10%3A7%3C574%3ATALITP%3E2.0.CO%3B2-4 | title = Awami League | accessdate = 16. 12. 2013. }}</ref> Mudžiburov proglas podstakao je talas masovne potpore stanovništva Istočnog Pakistana. Osim Bengalaca, podržao ga je i velik broj [[hindi|hindua]] i ostalih verskih manjina u Istočnom Pakistanu. Ovi su zahtevi u Zapadnom Pakistanu protumačeni kao radikalni i [[Separatizam|separatistički]]. Vojska je uhapsila Mudžibura, a postupak protiv njega pokrenut je tek nakon dve godine u zatvoru. On i još 34 bengalska vojna oficira optuženi su pred vojnim sudom za urotu s indijskim agentima s ciljem razbijanja Pakistana, odnosno pretnji njegovom jedinstvu, miru i nacionalnoj bezbednosti.<ref name="REF" /> Stanovništvo Istočnog Pakistana, ogorčeno načinom na koji je Mudžibur bio tretiran, pokrenulo je talas masovnih štrajkova i demonstracija. Mudžibur je ponovno istakao svoj plan sa šest tačaka na svepartijskoj konferenciji kojom je predsedao Ajub Kan [[1969]]. godine, ali je bio odbijen. Dana [[5. decembar|5. decembra]] 1969, povodom dvogodišnjice Suhravordijeve smrti, objavio je proglas kojim je ukinuo naziv ''Istočni Pakistan'' i vratio ''Bengal''. Ovaj čin podigao je napetosti širom zemlje; zapadnopakistanski političari i vojska od sada su ga smatrali za čistog separatistu.<ref name="GPSA">{{cite web |last= Charles Kennedy |first= Craig Baxter | date = 11. 7. 2006. |url=http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=51259067 | title = Governance and Politics in South Asia | accessdate = 15. 12. 2013. }}</ref> Od tada je bengalska javnost sve češće počela da ga zove ''Bangabandu'' (Prijatelj Bengala). === Izvori 1970. === Istočni Pakistan zadesila je velika prirodna katastrofa kada je [[ciklon Bhola]] [[12. novembar|12. novembra]] 1970. godine pogodio pretežito obalni deo zemlje, ostavivši za sobom desetine hiljada mrtvih i milione raseljenih. Razljućeni Bengalci podigli su velike proteste, jer su centralnu vladu smatrali odgovornom za slab i nedovoljan pristup ublažavanju katastrofe.<ref name="country-studies1966">[http://www.country-studies.com/bangladesh/emerging-discontent,-1966-70.html Emerging discontent in East Pakistan 1966-1970, Library of Congress]</ref><ref>Staff writer (1970-11-24). "Yahya Directing Disaster Relief". ''[[Njujork tajms|New York Times]]'' (United Press International).</ref> Političke partije i javnost optužili su centralnu vladu da je namerno zanemarila stanovništvo prilikom dolaska [[ciklon]]a. Ova havarija dodatno je produbila jaz između Zapadnog i Istočnog Pakistana i ojačala podele među narodom, u politici i vojsci.<ref name="country-studies1966"/><ref>Durdin, Tillman (1971-03-11). "Pakistanis Crisis Virtually Halts Rehabilitation Work In Cyclone Region". ''[[Njujork tajms|New York Times]]''</ref> Mudžiburov Narodni savez Bangladeša je na [[Parlamentarni izbori u Pakistanu 1970.|parlamentarnim izborima]] [[7. decembar|7. decembra]] 1970. godine osvojio ogromnu većinu u provincijskom parlamentu, osim dva poslanička mesta, što je tvorilo očiglednu nadmoć te partije u parlamentu.<ref name="REF" /> U Zapadnom Pakistanu vodeća je bila [[Pakistanska narodna stranka|Pakistanska narodna partija]], na čijem je čelu bio [[Zulfikar Ali Buto]]. Buto se strogo protivio Mudžiburovim zahtevima za većom autonomijom Istočnog Pakistana.<ref>Hossain, Dr. Kamal. (2013). Bangladesh: Quest for Freedom and Justice. University Press Limited</ref> Buto je zapretio bojkotom nove vlade ukoliko predsednik Pakistana [[Jaija Kan]] pozove Mudžibura da učestvuje u formiranju vlade. Veći deo pripadnika pakistanske vojske i islamističkih partija protivio se postavljanju Mudžibura za novog pakistanskog premijera. Iako optuživan za separatizam, ni Mudžibur ni Narodni savez Bangladeša do tada nikad nisu javno izrazuili želju za odvajanjem; samo su pojedine manje nacionalističke grupacije bez uticaja zahtevale nezavisnost Bangladeša.<ref>Salahuddin Ahmed. (2004). Bangladesh: Past and Present. APH Publishing. Pgs-160-180.</ref> Buto se bojao izbijanja [[građanski rat|građanskog rata]], te je u tajnosti kontaktirao Mudžibura da zajedno porazgovaraju o formiranju koalicione vlade<ref name="Hassan">{{harvnb|Hassan|2000|pp=100-393}}</ref> u kojoj bi Buto bio predsednik, a on premijer. Ovi pregovori vođeni su u strogoj tajnosti i niko iz vojske nije imao saznanja o tome. Buto je istovremeno vršio pritisak na Jaiju Kana da odstupi s mesta predsednika, kako bi njegov plan mogao da se ostvari.<ref name="Hassan"/> === Oslobodilački rat === {{Glavni|Bangladeški oslobodilački rat}} Našavši se u slepoj ulici, Kan je odgodio formiranje nove vlade, što su Belgalci protumačili kao opstruisanje Mudžiburove partije da kao legitiman predstavnik bengalskog naroda ravnopravno učestvuje u pakistanskoj politici. Tek je [[7. mart]]a 1971. godine Mudžibur pozvao na nezavisnost i pozvao narod da pokrene masovnu kampanju [[Građanska neposlušnost|građanske neposlušnosti]] i organizovani oružani otpor.<ref name="thedailystar.net">{{cite web|url=http://www.thedailystar.net/beta2/news/bangabandhus-march-7-speech-bangladeshs-inspiration-to-rise-pm/ |title=Bangabandhu’s March 7 speech Bangladesh’s inspiration to rise: PM |publisher=The Daily Star |date= |accessdate=15. 12. 2013.}}</ref><ref>{{cite web|author=মার্চ 7, 2013 |url=http://www.bangabandhu.com.bd/2013/03/07/historic-7th-march-speech-of-bangabandhu/ |title=Historic 7th March speech of Bangabandhu &#124; Bangabandhu &#124; The Man Behind The NATION |publisher=|date= |accessdate=15. 12. 2013.}}</ref> Jaija Kan proglasio je ratno stanje, zabranio delovanje Narodnog pokreta Bangladeša i naredio vojsci da uhapsi Mudžibura i ostale bengalske vođe i aktiviste.<ref name="thedailystar.net"/> Vojska je pokrenula [[Operacija reflektor|Operaciju reflektor]] kako bi ugušila političke i civilne nerede. Mudžibur je [[26. mart]]a 1971. godine preko radija pozvao sve građane da organizuju oružani otpor protiv pakistanske vojske.<ref name="BAL" /> Ubrzo su ga uhapsili i noću avionom prebacili u Zapadni Pakistan. Bio je smešten u zatvor kod [[Fajsalabad]]a, pod strogom paskom.<ref name="time.com">{{cite news |author=iPad iPhone Android TIME TV Populist The Page |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878969,00.html |title=The World: Bangladesh: Out of War, a Nation Is Born |publisher=TIME |date=20. 12. 1971. |accessdate=16. 12. 2013. |archivedate=2011-05-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110523005106/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C878969%2C00.html |deadurl=yes }}</ref> Većina ostalih bengalskih vođa uspela je da pobegne na vreme i skloni se u [[Indija|Indiju]] i ostale susedne zemlje.<ref>{{Cite web |title=Bnagladesh TIME Magazine - Search Results<!-- Bot generated title --> |url=http://search.time.com/results.html?Ntt=Bnagladesh&Nf=p_date_range%7CBTWN+19710101+19711231 |access-date=2021-08-12 |archivedate=2013-06-26 |archiveurl=https://archive.today/20130626012907/http://search.time.com/results.html?Ntt=Bnagladesh&Nf=p_date_range%7CBTWN+19710101+19711231 |deadurl=yes }}</ref> Pakistanski general Rahimudin Kan bio je glavni sudija na procesu protiv Mudžibura pred vojnim sudom u Fajsalabadu; tok sudskog procesa nikad nije obznanjen javnosti.<ref>{{cite web |url= http://www.nosecorrectionabroad.co.uk/nose_correction_news_SECOND_OPINION_An_honest_look_at_the_Dhaka_debacle_Khaled__id_1008.php |title= An Honest Look at the Dhaka Debacle |accessdate= 15. 12. 2013. |author= Khalid, Adnan |year= 2006 |quote= Brig Siddiqi, commenting on his latest book on the fall of East Pakistan, said that the morale of the Pakistani troops was extremely low in 1970-71, but General Rahimuddin had tried East Pakistan's charismatic leader Mujibur Rehman in Faisalabad. (General Yahya did not confirm it.) |archivedate= 2012-03-24 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120324002635/http://www.nosecorrectionabroad.co.uk/nose_correction_news_SECOND_OPINION_An_honest_look_at_the_Dhaka_debacle_Khaled__id_1008.php |deadurl= yes }}</ref> Operacija pakistanske vojske s ciljem da smiri Istočni Pakistan uskoro se pretvorila u krvoproliće.<ref name="SelectiveGenocide">Blood, Archer, [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB79/BEBB1.pdf Transcript of Selective Genocide Telex], Department of State, United States</ref> Vojska je vršila plansko istrebljivanje bengalskih intelektualaca, političara i sindikalista i naposletku civila. I veliki broj hindua takođe je prebegao granicu u susedne indijske savezne države [[Zapadni Bengal]], [[Asam]] i [[Tripura|Tripuru]].<ref name="usstatedept_south_asia_crisis">US State Department, "Foreign Relations of the United States, 1969–1976", Volume XI, South Asia Crisis, 1971", Page 165</ref> Istočnopakistanska vojska i policija pobunile su se protiv centralne vlasti, a u Kalkuti je formirana bengalska vlada u egzilu na čelu s Mudžiburovim bliskim saradnikom [[Tadžudin Ahmed|Tadžudinom Ahmedom]]. Na području Istočnog Pakistana glavnu borbu protiv pakistanske vojske vodila je gerilska vojska [[Mukti bahini]] (''Borci za slobodu''). Uprkos međunarodnom pritisku, pakistanska vlada odbila je da oslobodi Mudžibura i stupi u pregovore s njim. Nakon [[indijsko-pakistanski rat (1971)|indijske intervencije]] u decembru 1971, pakistanska vojska predala se snagama Mukti bahinija i [[Vojska Indije|indijske vojske]]. Vođstvo Narodnog pokreta Bangladeša potom je obrazovalo vladu u Daki. Jaija Kan je u međuvremenu dao ostavku na mesto predsednika. Nasledio ga je Zulfikar Ali Buto koji je pod međunarodnim pritiskom oslobodio Mudžibura Rahmana [[8. januar]]a [[1972]]. godine. Mudžibur je otišao u [[London]], gde se sastao s britanskim premijerom [[Edvard Hit|Edvardom Hitom]] i obratio se međunarodnoj javnosti. Zatim se uputio u [[Nju Delhi]] britanskim avionom i sastao se s indijskim predsednikom [[Varahagiri Venkata Giri|Varahagirijem Venkatom Girijem]], premijerkom [[Indira Gandi|Indirom Gandi]], te ostalim članovima vlade. U Nju Delhiju mu je priređen veličanstven doček kroz grad. Po konačnom povratku u Bangladeš, na aerodromu ga je dočekala masa oduševljenog pučanstva. === Vođa Bangladeša === Rahman je po povratku u domovinu isprva bio predsednik, ali je [[12. januar]]a [[1972]]. preuzeo funkciju predsednika vlade. Mukti bahini i ostale boračke grupe bile su reorganizovane u [[Vojska Bangladeša|vojsku Bangladeša]]. Mudžibur je nasledio uništenu zemlju u kojoj je, prema bengalskim podacima, tokom rata ubijeno oko 3 miliona ljudi. Vlada se odmah u početku suočila s ozbiljnim problemima, poput zbrinjavanja i obezbeđenja adekvatnog smeštaja za milione izbeglica raseljenih tokom 1971, organizovanja prehrane, zdravstvene pomoći i ostalih potreba. Takođe je bilo problema i s obračunima protiv onih za koje se verovalo da su pomagali pakistanskoj vojsci tokom rata. Nakon što je Bangladeš primio priznanje od većih zemalja sveta, uskoro je postao članicom [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Mudžibur je posebno negovao prijateljstvo s Indirom Gandi, zbog pomoći koju je Indija pružila Bangladešu tokom i posle rata.<ref name="KF1">{{Cite book |last= Frank |first= Katherine | authorlink = Katherine Frank |year= 2002 | title = Indira: The Life of Indira Nehru Gandhi | publisher = Houghton Mifflin | location = USA|isbn=978-0-395-73097-3|pages= 388 }}</ref> Zadužio je parlament da sastavi novi ustav i proglasio četiri osnovna principa na kojima treba da se temelji politika Bangladeša: „[[nacionalizam]], [[sekularizam]], [[demokratija]] i [[socijalizam]]“ (doktrina poznata pod imenom ''Mudžibizam''). [[Nacionalizacija|Nacionalizovane]] su stotine fabrika i kompanija, neobrađivana zemlja, te pokrenuta [[agrarna reforma]] u korist sirotinje i bezemljaša.<ref name="UDDIN">{{cite web |last= Shahzad Uddin |first= A Bangladeshi Soap Opera | date = 7. 7. 2006. |url=http://les.man.ac.uk/ipa97/papers/uddin103.pdf |format=PDF| title = Mujib's policies | accessdate = 7. 7. 2006. }}</ref> Uloženi su i ogromni napori kako bi se obezbedili pristojni životni uslovi za oko 10 miliona izbeglica. Privreda je počela da se oporavlja, a uspešno je zaustavljena i [[epidemija gladi]].<ref name="JSTOR3">{{cite journal |last= Rounaq Jahan |first= | date = |url=http://links.jstor.org/sici?sici=0004-4687(197302)13%3A2%3C199%3ABI1NBI%3E2.0.CO%3B2-6 | title = Review of 'Bangladesh in 1972: Nation Building in a New State' | journal=Governance | accessdate = 2006-07-07}}</ref> Novi ustav proglašen je [[1973]]. godine, a na parlamentarnim izborima Narodni savez Bangladeša osvojio je apsolutnu većinu. Zacrtani su i budući državni projekti oko obezbeđivanja programa masovnog obrazovanja, izgradnje sanitarnih čvorova, proizvodnje hrane, obezbeđenja zdravstvene nege, pitke vode, električne energije širom zemlje. Prvi petogodišnji plan, pokrenut 1973, bio je usmeren na državna ulaganja u razvoj poljoprivrede, seoske infrastrukture i industrije [[pamuk]]a.<ref name="UNESCAP">{{cite web | last = UNESCAP | first = Integration of Poverty Alleviation and Social Sector Development into the Planning Process in Bangladesh | date = 7. 7. 2006. | url = http://www.unescap.org/drpad/publication/ldc6_2174/chap4.PDF | title = Mujib's policies | format = PDF | accessdate = 16. 12. 2013. | archivedate = 2008-02-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080227002742/http://www.unescap.org/drpad/publication/ldc6_2174/chap4.PDF | deadurl = yes }}</ref> Iako se prema jednom od principa Bangladeš temeljio na sekularizmu, Mudžibur je uskoro počeo da promoviše [[islamizam]] kroz državne institucije.<ref name = "SAAGI"/> Obnovio je delovanje Islamske akademije (isprva zabranjeno 1972, zbog sumnje u saradnju s pakistanskom vojskom tokom rata), zabranio proizvodnju i prodaju [[alkohol]]a i [[kockanje]].<ref name = "SAAGI"/> Zalagao se za članstvo Bangladeša u [[Organizacija islamske konferencije|Organizaciji islamske konferencije]] i [[Banka islamskog razvoja|Banci islamskog razvoja]]; [[1974]]. je posetio Lahor povodom zasedanja Organizacije islamske konferencije, što je popravilo odnose Bangladeša s Pakistanom.<ref name = "SAAGI"/> Proglasio je i opštu [[Amnestija|amnestiju]] za osumnjičene ratne zločince kako bi zadobio veću podršku [[Krajnja desnica|krajnje desnice]]; bengalski komunisti nisu bili zadovoljni ovim tokom događaja.<ref name="SAAGI">{{cite web |last = Raman |first = B. |date = 29. 8. 2006. |url = http://www.saag.org/papers3/paper232.html |title = Mujib and Islam |format = PHP |accessdate = 16. 12. 2013. |archiveurl = https://web.archive.org/web/20070611031127/http://www.saag.org/papers3/paper232.html |archivedate = 2007-06-11 |deadurl = no }}</ref> Bangladeš je [[1974]]. godine proživeo najtežu epidemiju gladi u istoriji zemlje, tokom koje je umrlo preko 1.5 miliona ljudi. Glad u državi podstakla je talas nezadovoljstva Mudžiburovom vladavinom. Program nacionalizacije i primene socijalizma u industriji naišao je na teškoće zbog manjka stručnih kadrova, raširene korupcije i nekompetentnog vođstva.<ref name="UDDIN">{{cite web |last= Shahzad Uddin |first= A Bangladeshi Soap Opera | date = 7. 7. 2006. |url=http://les.man.ac.uk/ipa97/papers/uddin103.pdf |format=PDF| title = Mujib's policies | accessdate = 16. 12. 2013. }}</ref> Epidemija gladi dodatno je pojačala prehrambenu krizu, temelj bengalske ekonomije.<ref name="REF" /> Pojava gladi šokirala je Mudžibura, koji je [[25. januar]]a 1975. proglasio vanredno stanje. Preuzeo je funkciju predsednika i dao si vanredna ovlašćenja.<ref name="JSTOR">Maniruzzaman, Talukder, "Bangladesh in 1975: The Fall of the Mujib Regime and Its Aftermath," Asian Survey, 16, No. 2, February 1976, 119–29.</ref> Dana [[7. jun]]a 1975. godine, Bangladeš je proglašen jednopartijskom državom, a jedina legalna partija bila je novoosnovani [[BAKSAL]].<ref name="REF" /> Velik deo protivnika BAKSAL-a bio je proganjan ili ubijen.<ref name="amardeshonline.com">{{cite web|url=http://www.amardeshonline.com/pages/details/2012/03/21/137111 |title=Sorry, archive service is not available now! Will back again within few days. |publisher=Amardeshonline.com |date= |accessdate = 25. 5. 2013.}}</ref> === Smrt === [[Datoteka:Bangabandhu Square Monument.A.M.R.jpg|mini|desno|Spomenik na Trgu Bangabandua]] Grupa nezadovoljnih nižih oficira je 15. avgusta 1975. godine [[tenk]]ovima napala predsedničku palatu i ubila Mudžibura, velik deo njegove porodice i zatečeno osoblje.<ref name="REF" /><ref name="KF1"/> Preživele su samo njegove dve ćerke, koja su tada bile u poseti [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]]. Bilo im je zabranjeno da se vrate u Bangladeš.<ref>{{Cite book |last= Frank |first= Katherine | authorlink = Katherine Frank |year= 2002 | title = Indira: The Life of Indira Nehru Gandhi | publisher = Houghton Mifflin | location = USA|isbn=978-0-395-73097-3|pages= 389}}</ref> Puč su isplanirali nezadovoljni prvaci bivšeg Narodnog saveza Bangladeša, a među njima i bivši Mudžiburov kolega [[Hondaker Mostak Ahmed]], koji je preuzeo njegovu funkciju. U medijima su kolala nagađanja da je urotu isplanirala [[Centralna obaveštajna agencija|CIA]].<ref name="CIA">{{cite web |last = |first = Deccan Herald |date = 7. 7. 2006. |url = http://www.deccanherald.com/deccanherald/aug172005/national1941362005816.asp |title = Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahman |accessdate = 16. 12. 2013. |archiveurl = https://web.archive.org/web/20060518203706/http://www.deccanherald.com/deccanherald/aug172005/national1941362005816.asp |archivedate = 2006-05-18 |deadurl = no }}</ref> Mudžiburov nestanak s političke scene Bangladeša gurnuo je zemlju u razdoblje političke nestabilnosti; [[državni udar|pučevi]] i kontrapučevi ređali su se jedan za drugim, a politički atentati paralisali su državu.<ref name="JSTOR" /> Stanje se uveliko smirilo pučem i dolaskom na vlast zapovednika vojske [[Zijaur Rahman|Zijaura Rahmana]]. Po proglašenju predsednikom, Zijaur je dao [[Imunitet (pravo)|imunitet]] svim urotnicima koji su učestvovali u svrgavanju i ubistvu Mudžibura Rahmana. == Nasleđe == Nakon Mudžiburove smrti, naredne administracije održavale su mu skromne komemoracije. Punu afrimaciju u javnosti doživeo je tek [[1996]]. godine, dolaskom Narodnog saveza Bangladeša na vlast, na čijem je čelu bila njegova ćerka, [[Šeik Hasina]]. Od tada članovi Narodnog saveza 15. avgust komemorišu kao ''Nacionalni dan žaljenja''.<ref name="BAL" /> Kao osnivač nacije, Mudžibur je najeminentnija ličnost Narodnog saveza, koji i dalje drži socijalizam za jedan od temeljnih partijskih programa. Mudžiura posebno poštuju društveni naučnici i pripadnici bengalske emigracije u Indiji i širom sveta. [[Bi-Bi-Si|BBC]]-eva bengalska radio služba sprovela je anketu [[2004]]. godine u kojoj se najveći deo ispitanika izjasnio da je Šeik Mudžibur Rahman ''najveći Bengalac svih vremena'', čak i ispred nacionalnog pesnika [[Rabindranat Tagor|Rabindranata Tagora]] i ostalih.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/3623345.stm "Listeners name 'greatest Bengali'"], BBC, 2004, Pristupljeno 16. 12. 2013.</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book|last=Hassan|first=Mubashir| author-link =Mubashir Hassan| title =The Mirage of Power | place =Oxford, United Kingdom| publisher = Oxford University Press|year=2000| chapter =§Zulfikar Ali Bhutto: All Power to People! Democracy and Socialism to People!| chapterurl=|pages=100-393 [393]| language =English|isbn=978-0-19-579300-0}} * {{Cite book |ref= harv|last= Frank |first= Katherine | authorlink = Katherine Frank |year= 2002 | title = Indira: The Life of Indira Nehru Gandhi | publisher = Houghton Mifflin | location = USA |isbn=978-0-395-73097-3|pages= 388}} * {{Cite book |ref= harv|last1=Ahmad|first1=Syed Nur|last2=Baxter|first2=Craig|last3=Ali|first3=Mahmud|title=From martial law to martial law: politics in the Punjab, 1919–1958|year=1985|publisher=[[Westview Press]]|location=Boulder, Colorado|isbn=978-0-86531-845-8|page=338}} * {{Cite book |ref= harv|last=Kādira|first=Muhāmmada Nūrula|title=Independence of Bangladesh in 266 days: history and documentary evidence|year=2004|publisher=Mukto Publishers|location=Dhaka|page=440|isbn=984-32-0858-7}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Sheikh Mujibur Rahman}} * [http://bangabandhu.net/ Bangabandhu Online Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517015453/http://bangabandhu.net/ |date=2014-05-17 }} * [http://www.banglapedia.org/HT/R_0033.htm Mujib on Banglapedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131227143654/http://www.banglapedia.org/HT/R_0033.htm |date=2013-12-27 }} * [http://www.bengalnewz.com/guest_column/manas-pal/110535793.html A Diary Note On Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahaman By Manas Pal] * [http://bsmrau.edu.bd/ Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahman Agricultural University] * [http://www.gov.archives.arc.652014/ Interview with Bangladesh Prime Minister Mujbur Rahman (1972)] {{Lifetime|1920|1975|Rahman, Sheikh Mujibur}} [[Kategorija:Predsjednici Bangladeša]] [[Kategorija:Premijeri Bangladeša]] [[Kategorija:Pakistanski političari]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] oh4rkft20z9i46gk5pu66mr3qcipl6b 0 1471253 41259934 41237221 2022-07-23T12:57:02Z 2A05:4F44:C10:1500:90E:97ED:AA51:570F wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Tram 11 | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[hip hop]] | Djelatno_razdoblje = 1996. – 2003. i 2017. - | Producentska_kuća = bez izdavača (prije [[Menart]]) | Angažman = [[Srđan Ćuk]] (General Woo)<br>[[Nenad Šimun]] (Target) | URL = | Sadašnji članovi =General Woo<br>Target | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Tram 11''' je [[zagreb]]ački [[Hip-hop glazba|hip-hop/rap]] sastav, koji je u drugoj polovici [[90-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio jedan od prvih uspješnih [[rap]] izvođača u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{cite news|url=http://www.nacional.hr/clanak/13652/novac-je-ubio-hrvatski-hip-hop|language=Croatian|newspaper=[[Nacional]]|trans-title=Money killed Croatian hip-hop|date=25. studenoga 2003|title=Novac je ubio hrvatski hip-hop|accessdate=3 July 2012|archivedate=3 July 2012|url-status=dead|archiveurl=https://www.webcitation.org/68sbX4BFk?url=http://www.nacional.hr/clanak/13652/novac-je-ubio-hrvatski-hip-hop|author1=Melisa Skender|author2=Ivana Čulić}}</ref> Članovi sastava su reperi [[Srđan Ćuk]] i [[Nenad Šimun]], koji djeluju pod umjetničkim imenima »General Woo« i »Target«. == Povijest == === Počeci === Tram 11 su [[1996.]] osnovali [[Nenad Šimun]] (Target) i [[Srđan Ćuk]] (General Woo), te su bili jedni od prvih hip hop i rap glazbenika u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sastav je nazvan prema zagrebačkoj [[Dodatak:Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|tramvajskoj liniji br. 11]]. Svoj prvi studijski album ''[[Čovječe ne ljuti se (album)|Čovječe ne ljuti se]]'' objavljuju [[1999.]], a album ''Vrućina gradskog asfalta'' izlazi godinu dana kasnije. Godine [[2003.]] objavljuju kompilaciju najboljih pjesama nazvanu ''[[Tajna crne kutije (The Best Of)|Tajna crne kutije (The Best Of)]]''. Sastav se raspao [[2003.]] te su nakon toga [[General Woo]] i [[Target]] objavili nekoliko samostalnih albuma. === Povratak na scenu === Početkom 2017. godine na koncertu Generala Woo-a u Zagrebu gostovao je Target te su zajedno pjevali jedne od njihovih najpoznatijih pjesama kao sto su ''»Hrvatski Velikani«'' i ''»Kaj Ima Lima«''. Nakon pozitivnog odaziva publike Tram 11 planiraju koncert. Prvog travnja 2017. godine nakon 14 godina bez aktivnosti najavljen je koncert sastava Tram 11 koji se planira održati 11. studenog 2017. godine u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzika.hr/clanak/60999/najave/nije-sala-tram-11-imaju-koncert-u-domu-sportova.aspx |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=6. travnja 2017. |archive-date=5. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170405223846/http://www.muzika.hr/clanak/60999/najave/nije-sala-tram-11-imaju-koncert-u-domu-sportova.aspx |url-status=dead }}</ref> Krajem travnja 2017. godine rasprodana je cijela mala dvorana Doma sportova u Zagrebu te se koncert prebacuje u veliku dvoranu Doma sportova. Dana 5. svibnja 2017. godine 2/3 karata za koncert je prodano i očekuje se preko 6000 ljudi na koncertu, a 45 dana prije koncerta sve karte su rasprodane te je napravljen očekivani spektakl u [[Dom sportova|Domu sportova]]. Kasnije tijekom 2017. LAA otkriva datume njihovog sljedećeg koncerta 12., 13. i 14. travnja 2018. godine. ==== Jedan i jedan ==== {{glavni|Jedan i jedan}} Početkom 2022. godine Tram 11 objavljuje album ''[[Jedan i jedan]]''. Mnogi hrvatski mediji komentirali su taj album i pjesmu »PŠK« zbog provokativnih i politički nekorektnih<ref>{{cite news|url=https://www.vecernji.hr/kultura/poput-afroamerickih-repera-tram-11-prosti-su-politicki-nekorektni-i-sjajni-1555901|language=hrvatski|newspaper=[[Večernji list]]|title=Poput afroameričkih repera Tram 11 prosti su, politički nekorektni i sjajni|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 17. siječnja 2022|author=Hrvoje Horvat}}</ref> stihova. Prema nekim kritičarima, pjesmom »PŠK« iskazuje se mržnja prema određenim skupinama.<ref>{{cite news|url=https://ravnododna.com/tram-11-jedan-i-jedan-za-bujicu-spremni/|language=hrvatski|newspaper=Ravno do dna|title=Tram 11 ‘Jedan i jedan’ – za ‘Bujicu’ spremni|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 21. siječnja 2022|author=Zoran Stajčić}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.muzika.hr/tram-11-jedan-i-jedan-komentar/ |title=Tram 11 “Jedan i jedan” – što se ovo dogodilo? |journal= |publisher= Muzika.hr|date= 23. siječnja 2022|access-date= 24. siječnja 2022|archive-date=24. siječnja 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124105826/https://www.muzika.hr/tram-11-jedan-i-jedan-komentar/|url-status=live}}</ref> Dana [[24. siječnja]] [[2022.]] objavljeno je da diskografska kuća [[Menart]] otkazuje suradnju sa sastavom i da se album povlači iz prodaje.<ref>{{cite news|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/menart-raskida-ugovor-s-grupom-tram-11-odlucili-smo-povuci-album-iz-fizicke-prodaje-te-sa-svih-digitalnih-streaming-servisa-1557684|language=hrvatski|newspaper=[[Večernji list]]|title=Menart raskida ugovor s grupom Tram 11: 'Odlučili smo povući album iz fizičke prodaje te sa svih digitalnih streaming servisa'|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 24. siječnja 2022|author=Vecernji.hr}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/doznajemo-menart-prekida-suradnju-s-tram-11-njihov-kontroverzni-album-povlace-iz-prodaje-15149012|language=hrvatski|newspaper=[[Jutarnji list]]|title=Doznajemo: Menart prekida suradnju s Tram 11, njihov kontroverzni album povlače iz prodaje|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 24. siječnja 2022|author=Đenada Kučković}}</ref> == Diskografija == === Albumi === *1999.: ''[[Čovječe ne ljuti se (album)|Čovječe ne ljuti se]]'' *2000.: ''[[Vrućina gradskog asfalta]]'' *2022.: ''[[Jedan i jedan]]''<ref>[https://www.discogs.com/release/21750196-Tram-11-Jedan-I-Jedan ''Tram 11 – Jedan I Jedan''], [[Discogs]], discogs.com, pristupljeno 24. siječnja 2022.</ref> === Kompilacije === *2003.: ''[[Tajna crne kutije (The Best Of)]]'' == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.discogs.com/artist/370306-Tram-11 Tram 11] na [[Discogs]]u, discogs.com {{Authority control}} [[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] p66nl7nwr2jucgry7bd5wl6bx8rnzre 41259939 41259934 2022-07-23T15:17:31Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/2A05:4F44:C10:1500:90E:97ED:AA51:570F|2A05:4F44:C10:1500:90E:97ED:AA51:570F]] ([[User talk:2A05:4F44:C10:1500:90E:97ED:AA51:570F|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Tram 11 | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[hip hop]] | Djelatno_razdoblje = 1996. – 2003. i 2017. - | Producentska_kuća = bez izdavača (prije [[Menart]]) | Angažman = [[Srđan Ćuk]] (General Woo)<br>[[Nenad Šimun]] (Target) | URL = | Sadašnji članovi =General Woo<br>Target | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Tram 11''' je [[zagreb]]ački [[Hip-hop glazba|hip-hop/rap]] sastav, koji je u drugoj polovici [[90-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio jedan od prvih uspješnih [[rap]] izvođača u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{cite news|url=http://www.nacional.hr/clanak/13652/novac-je-ubio-hrvatski-hip-hop|language=Croatian|newspaper=[[Nacional]]|trans-title=Money killed Croatian hip-hop|date=25. studenoga 2003|title=Novac je ubio hrvatski hip-hop|accessdate=3 July 2012|archivedate=3 July 2012|url-status=dead|archiveurl=https://www.webcitation.org/68sbX4BFk?url=http://www.nacional.hr/clanak/13652/novac-je-ubio-hrvatski-hip-hop|author1=Melisa Skender|author2=Ivana Čulić}}</ref> Članovi sastava su reperi [[Srđan Ćuk]] i [[Nenad Šimun]], koji djeluju pod umjetničkim imenima »General Woo« i »Target«. Više puta su svojim radom izazvali kontroverze šire od muzičke scene a ponajviše posljednjim albumom koji uključuje seksitičke, homofobne, nacionalističke, profašističke tekstove te govor mržnje, te i slične naknadne izjave. == Povijest == === Počeci === Tram 11 su [[1996.]] osnovali [[Nenad Šimun]] (Target) i [[Srđan Ćuk]] (General Woo), te su bili jedni od prvih hip hop i rap glazbenika u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sastav je nazvan prema zagrebačkoj [[Dodatak:Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|tramvajskoj liniji br. 11]]. Svoj prvi studijski album ''[[Čovječe ne ljuti se (album)|Čovječe ne ljuti se]]'' objavljuju [[1999.]], a album ''Vrućina gradskog asfalta'' izlazi godinu dana kasnije. Godine [[2003.]] objavljuju kompilaciju najboljih pjesama nazvanu ''[[Tajna crne kutije (The Best Of)|Tajna crne kutije (The Best Of)]]''. Sastav se raspao [[2003.]] te su nakon toga [[General Woo]] i [[Target]] objavili nekoliko samostalnih albuma. === Povratak na scenu === Početkom 2017. godine na koncertu Generala Woo-a u Zagrebu gostovao je Target te su zajedno pjevali jedne od njihovih najpoznatijih pjesama kao sto su ''»Hrvatski Velikani«'' i ''»Kaj Ima Lima«''. Nakon pozitivnog odaziva publike Tram 11 planiraju koncert. Prvog travnja 2017. godine nakon 14 godina bez aktivnosti najavljen je koncert sastava Tram 11 koji se planira održati 11. studenog 2017. godine u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzika.hr/clanak/60999/najave/nije-sala-tram-11-imaju-koncert-u-domu-sportova.aspx |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=6. travnja 2017. |archive-date=5. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170405223846/http://www.muzika.hr/clanak/60999/najave/nije-sala-tram-11-imaju-koncert-u-domu-sportova.aspx |url-status=dead }}</ref> Krajem travnja 2017. godine rasprodana je cijela mala dvorana Doma sportova u Zagrebu te se koncert prebacuje u veliku dvoranu Doma sportova. Dana 5. svibnja 2017. godine 2/3 karata za koncert je prodano i očekuje se preko 6000 ljudi na koncertu, a 45 dana prije koncerta sve karte su rasprodane te je napravljen očekivani spektakl u [[Dom sportova|Domu sportova]]. Kasnije tijekom 2017. LAA otkriva datume njihovog sljedećeg koncerta 12., 13. i 14. travnja 2018. godine. ==== Jedan i jedan ==== {{glavni|Jedan i jedan}} Početkom 2022. godine Tram 11 objavljuje album ''[[Jedan i jedan]]''. Mnogi hrvatski mediji komentirali su taj album i pjesmu »PŠK« zbog provokativnih i politički nekorektnih<ref>{{cite news|url=https://www.vecernji.hr/kultura/poput-afroamerickih-repera-tram-11-prosti-su-politicki-nekorektni-i-sjajni-1555901|language=hrvatski|newspaper=[[Večernji list]]|title=Poput afroameričkih repera Tram 11 prosti su, politički nekorektni i sjajni|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 17. siječnja 2022|author=Hrvoje Horvat}}</ref> stihova. Prema nekim kritičarima, pjesmom »PŠK« iskazuje se mržnja prema određenim skupinama.<ref>{{cite news|url=https://ravnododna.com/tram-11-jedan-i-jedan-za-bujicu-spremni/|language=hrvatski|newspaper=Ravno do dna|title=Tram 11 ‘Jedan i jedan’ – za ‘Bujicu’ spremni|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 21. siječnja 2022|author=Zoran Stajčić}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.muzika.hr/tram-11-jedan-i-jedan-komentar/ |title=Tram 11 “Jedan i jedan” – što se ovo dogodilo? |journal= |publisher= Muzika.hr|date= 23. siječnja 2022|access-date= 24. siječnja 2022|archive-date=24. siječnja 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124105826/https://www.muzika.hr/tram-11-jedan-i-jedan-komentar/|url-status=live}}</ref> Dana [[24. siječnja]] [[2022.]] objavljeno je da diskografska kuća [[Menart]] otkazuje suradnju sa sastavom i da se album povlači iz prodaje.<ref>{{cite news|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/menart-raskida-ugovor-s-grupom-tram-11-odlucili-smo-povuci-album-iz-fizicke-prodaje-te-sa-svih-digitalnih-streaming-servisa-1557684|language=hrvatski|newspaper=[[Večernji list]]|title=Menart raskida ugovor s grupom Tram 11: 'Odlučili smo povući album iz fizičke prodaje te sa svih digitalnih streaming servisa'|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 24. siječnja 2022|author=Vecernji.hr}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/doznajemo-menart-prekida-suradnju-s-tram-11-njihov-kontroverzni-album-povlace-iz-prodaje-15149012|language=hrvatski|newspaper=[[Jutarnji list]]|title=Doznajemo: Menart prekida suradnju s Tram 11, njihov kontroverzni album povlače iz prodaje|accessdate=24. siječnja 2022|datum= 24. siječnja 2022|author=Đenada Kučković}}</ref> == Diskografija == === Albumi === *1999.: ''[[Čovječe ne ljuti se (album)|Čovječe ne ljuti se]]'' *2000.: ''[[Vrućina gradskog asfalta]]'' *2022.: ''[[Jedan i jedan]]''<ref>[https://www.discogs.com/release/21750196-Tram-11-Jedan-I-Jedan ''Tram 11 – Jedan I Jedan''], [[Discogs]], discogs.com, pristupljeno 24. siječnja 2022.</ref> === Kompilacije === *2003.: ''[[Tajna crne kutije (The Best Of)]]'' == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.discogs.com/artist/370306-Tram-11 Tram 11] na [[Discogs]]u, discogs.com {{Authority control}} [[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] g1y8x8t3adlxdoymull5slhgb3di5oa 0 2314453 41259949 41188910 2022-07-23T17:52:45Z LigaDue 34119 commonscat fx, slika wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Arezzola | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = ArezzoSpoleto1.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 44 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.73939 | gduž = 12.76254 | nadmorska_visina = 525 | geonameid = 8964292 }} '''Arezzola''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 44 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 525 m. == Vidi još == * [[Italijanski jezik]] * [[Italijani]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arezzo (Spoleto)}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] [[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]] 8kjs8635wvg8xe4o74k2cfcyrc0gqk6 0 2316464 41259950 41150314 2022-07-23T18:31:03Z LigaDue 34119 slika wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Messenano | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = MessenanoSpoleto5.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 37 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.70411 | gduž = 12.60753 | nadmorska_visina = 516 | geonameid = 3173531 }} '''Messenano''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 37 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 516 m. == Vidi još == * [[Italijanski jezik]] * [[Italijani]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Messenano}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] [[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]] 3hqv3jybirkypwvut25y60p6aibd5o1 0 2316472 41259956 41150485 2022-07-23T19:31:35Z LigaDue 34119 slika wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Mezzanelli | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = MezzanelliMassaMartana3.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 33 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.72813 | gduž = 12.56365 | nadmorska_visina = 349 | geonameid = 8968310 }} '''Mezzanelli''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 33 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 349 m. == Vidi još == * [[Italijanski jezik]] * [[Italijani]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Mezzanelli}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] [[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]] to9tlymgkjn3mwxkhemny4w7kkyjy97 0 4538918 41259967 41259890 2022-07-24T00:24:13Z 95.178.132.63 wikitext text/x-wiki {{Infokutija03 muzičar | tip = solista | ime = Aleksandra Prijović | slika = | opis_slike = | širina_slike = | pejzažno = | boja_pozadine = solista | datum_rođenja = {{bda|1995|9|22|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Sombor]], [[AP Vojvodina]], [[Republika Srbija (1990 -2006)|Srbija]], [[SRJ]] | supružnik = Filip Živojinović ([[2018]]—danas) | deca = 1 | žanr = [[turbo-folk]] | period = [[2013]]—danas | label = [[Grand produkcija]]<br />[[Gold Audio Video]] }} '''Aleksandra Živojinović''' (devojačko '''Prijović'''; [[Sombor]], [[22. septembar]] [[1995]]) je [[Srbija|srpska]] [[pop-folk]] pevačica koja je početkom [[2010e|2010-ih]] postala popularna zahvaljujući [[Zvezde Granda|Zvezdama Granda]]. Pevačica je do 2017. godine snimila tri pesme od kojih je svaka bila jedan od pet najvećih hitova godine. U oktobru 2016. Aleksandra je postavila domaći rekord u brzini za koju video dostigne milion pregleda na [[Jutjub]]u, zahvaljujući pesmi ''Senke'', koja je tu cifru dostigla za manje od 24 časa.<ref name="automatski generisano1">[http://tracara.com/aleksandra-prijovic-predstavila-spot-za-novu-pesmu-senke-video/ Aleksandra Prijović spotom za pesmu ‘Senke’ oborila domaći YouTube rekord], Pristupljeno 31. 10. 2016.</ref> Aleksandra se smatra najtraženijom pevačicom [[Grand produkcija|Grand produkcije]], i jednom od najpopularnijih pevačica u zemlji. == Detinjstvo == Rođena je [[1995]]. godine u [[Sombor]]u, a odrasla je u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bačka Topola|Bačkoj Topoli]] . Trenutno živi u [[Beograd]]u. Još kao mala, pokazivala je talenat za pevanje. Nastupala je na školskim priredbama i društvenim događajima. Sa trinaest godina snimila je dve pesme (''Majko'' i ''Boli svaka tvoja reč'') u produkcijskoj kući "-{Mega Sound}-", čiji je vlasnik bio [[Mića Nikolić|Milorad Mića Nikolić]].<ref>[http://aleksandraprijovic.webs.com/ Aleksandra Prijović Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140518012020/http://aleksandraprijovic.webs.com/ |date=2014-05-18 }}, Pristupljeno 14. 8. 2015.</ref> == Muzička karijera == === 2013—2016: Počeci === U Zvezdama Granda 2013. godine osvojila je četvrto mesto, gde je kao nagradu dobila pesmu ''Još večeras plakaću za tobom''. Iste godine snimila je i duet ''Ma pusti ponos'' sa pobednikom te sezone, [[Amar Jašarspahić|Amarom Jašarspahićem]]. Sledeće godine pesmom ''Za nas kasno je'' postiže veliki uspeh, budući da je pesma birana za jedan od najvećih hitova 2015. godine. U decembru 2015 snima duet ''Šta bi'' sa [[MS Stojan]]om i predstavlja spot za isti.<ref>[http://www.alo.rs/mc-stojan-i-aleksandra-prijovic-predstavili-duet-video/25369 BIĆE OVO VRELA ZIMA MC Stojan i Aleksandra Prijović predstavili duet! (VIDEO)], Pristupljeno 24. 12. 2015.</ref> Krajem maja 2016. godine izdaje pesmu ''Totalna anestezija'' koja postiže izuzetan uspeh budući da je dostigla 50 miliona pregleda na Jutubu. Već 25. oktobra iste godine predstavlja pesmu ''Senke'' koja je za 24 sata preslušana milion puta na Jutubu čime je oborila rekord na srpskoj muzičkoj sceni.<ref name="automatski generisano1" /> === 2017—: Testament === Prvi singl albuma [[Testament (album)|Testament]] je istoimena pesma sa kojom je Prijovićeva počela promociju albuma, objavljena [[6. jun]]a 2017. Pesma je postala najpopularnija na albumu, pored singlova koje je Aleksandra ranije snimila i ubacila na album. Mediji tvrde da Aleksandra ovim albumom sve više podseća na stil folk zvezde [[Svetlana Ražnatović|Svetlane Ražnatović]].<ref>[http://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/mnogi-tvrde-da-aleksandra-prijovic-vesto-kopira-cecu-evo-i-dokaza-za-to-foto/kg5tgnh Mnogi tvrde da Aleksandra Prijović vešto kopira Cecu, evo i dokaza za to (FOTO)], Pristupljeno 14. 8. 2017.</ref> Jutub je zabranio gledanje provokativnog sado-mazo spota za pesmu ''Separe'' mlađima od 18 godina čiji pojedini kadrovi podsećaju na kadrove filma [[Pedeset nijansi — siva (film)|50 nijansi siva]].<ref>[http://mondo.rs/a1028423/Zabava/Muzika/Aleksandra-Prijovic-Separe-spot-zabranjen-na-YouTube-za-mladje-od-18-godina.html Aleksandra Prijović samo za 18+ (FOTO, VIDEO)], Pristupljeno 14. 8. 2017.</ref> == Privatni život == Aleksandra je došla u žižu javnosti kada je obelodanila svoju vezu sa [[Filip Živojinović|Filipom Živojinovićem]], sinom [[Slobodan Živojinović|Bobe Živojinovića]] iz prvog braka. Par se venčao [[21. jun]]a [[2018]]. godine u [[Beograd]]u. Dobili su sina Aleksandra [[6. februar]]a [[2019]]. == Diskografija == === Albumi === * ''[[Testament (album)|Testament]]'' (2017) === Singlovi === * ''Još večeras plakaću za tobom'' (2013) * ''Ma pusti ponos'' (duet sa [[Amar Jašarspahić|Amarom Giletom Jašarspahićem]]) (2013) * ''Za nas kasno je'' (2014) * ''Šta bi'' (duet sa [[MS Stojan]]om) (2015) * ''Totalna anestezija'' (2016) * ''Senke'' (2016) * ''Litar vina, litar krvi'' (duet sa [[Aco Pejović|Acom Pejovićem]], uz podršku Dejana Petrovića) (2017) * ''Ko si ti'' (duet sa [[Saša Matić|Sašom Matićem]]) (2018) * ''Neponovljivo'' (2019) * ''Legitimno'' (2020) ==== Video-spotovi ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Video-spot !! Godina !! Režiser |- | ''Za nas kasno je'' || 2015 || G. Šljivić |- | ''Šta bi'' || 2015 || Andrej Ilić |- | ''Totalna anestezija'' || 2016 || Andrej Ilić |- | ''Senke'' || 2016 || Andrej Ilić |- | ''Litar vina, litar krvi'' || 2017 || Andrej Ilić |- | ''Testament'' || 2017 || Visual Infinity |- | ''Sledeća'' || 2017 || Fanatic Media |- | ''Telo'' || 2017 || Andrej Ilić |- | ''Klizav pod'' || 2017 || Visual Infinity |- | ''Separe'' || 2017 || Petar Pašić |- | ''Mesto zločina'' || 2017 || Bojan Kosović |- | ''Voljena greško'' || 2017 || Andrej Ilić |- | ''Ko si ti'' || 2018 || Visual Infinity |- | ''Neponovljivo'' || 2019 || Petar Pašić |- |Bogata sirotinja |2019 |Dragan Brajović |} == Reference == {{reflist}} {{portal|Srbija}} {{Zvezde Granda}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1995||Prijović, Aleksandra}} [[Kategorija:Srpske pevačice]] [[Kategorija:Pop-folk pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sombor]] 81f9fqif3hx7t1fy9v883jzwa69zine 0 4575096 41259977 41051588 2022-07-24T08:56:30Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |naziv=Kapetan Mikula Mali |godina={{Filmdate|1974|4|4|df=y}} |zemlja={{flag|SFR Jugoslavija}} | jezik = srpskohrvatski |žanr=drama, ratni |režija=[[Obrad Gluščević]] |scenario=[[Obrad Gluščević]]<br />[[Stjepan Šešelj]] |muzika= |uloge=[[Petar Prličko]]<br />[[Tonči Vidan]]<br />[[Joško Pažanin]]<br />[[Manojlo Cvijanović]]<br />[[Petar Banićević]] |producent= |kompanija=Croatia Film |trajanje=95 min. |kamera= |montaža= |kinematografija= |nagrade= |budžet= |prethodni= |sledeći= |vebsajt= |imdb=71711 }} '''''Kapetan Mikula Mali''''' je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[ratni film]] snimljen 1974. godine u režiji [[Obrad Gluščević|Obrada Gluščevića]]. Scenario, koji je Gluščević napisao zajedno sa [[Stjepan Šešelj|Stjepanom šešeljem]] je inspiriran stvarnim događajima iz doba [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], odnosno pothvatima Frane Tomaša, adolescenta koji je 1943. i 1944. zajedno sa ocem prevozio svojim malim brodićem prevozio ranjenike, [[NOVJ|partizane]] i izbjeglice pred [[Treći rajh|Nijemcima]]. Protagonist, koga tumači [[Tonči Vidan]], je 12-godišnjak koji od svog djeda (koga tumači [[Petar Prličko]]) preuzima njegov brod i, usprkos mladosti i neiskustva, uspješno izbjegava Nijemce i pomaže partizanima. ''Kapetan Mikula Mali'', čije je snimanje potakao tadašnji predsjednik [[Josip Broz Tito]] je kasnije proširen i u [[miniserija|miniseriju]] prikazanu na programu [[JRT]], a imao je veliki uspjeh i u inozemstvu, te bio prikazan u nizu zemalja. == Uloge == {{Spisak glumaca}} |- |[[Petar Prličko]] || Dida |- |[[Tonči Vidan]] || Mikula Mali |- |[[Joško Pažanin]] || Komušina |- |[[Manojlo Cvijanović]] || Ciko |- |[[Petar Banićević]] || Padobranac |- |[[Zlatko Madunić]] || Prevodilac |- |[[Julije Perlaki]] || Nemački poručnik |- |[[Nevenka Benković]] || Androva majka |- |[[Rade Perković]] || Partizan na Megafonu |- |[[Finka Pavičić-Budak]] || Baka sa torbom |- |[[Ratko Buljan]] || Andro |- |[[Ivo Pajić]] || Starac sa Šubarom |- |[[Nikola Zaninović (glumac)|Nikola Zaninović]] || Njemački vojnik |- |[[Mehmed Šabanović]] || Njemački vojnik |- |[[Rikard Brzeska]] || Grobar |- |[[Špiro Guberina]] || Sinkronizira Didu |} == Vanjske veze == * {{IMDb naslov|id=71711|title=Kapetan Mikula Mali}} * [http://www.dugirat.com/main/dugirat/45-naselja/2538-frane-toma-mikula-mali-v15-2538 Frane Tomaš Mikula Mali] [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Partizanski filmovi]] [[Kategorija:Dječji filmovi]] jhrvyya58uqaeiq9cki53qfhprbm6je 0 4580331 41259980 41214938 2022-07-24T11:34:14Z Argo 40546 dodane reference wikitext text/x-wiki {{italic title}} [[Datoteka:Press conference about the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|220px|[[Novinska konferencija|Konferencija za medije]] u povodu predstavljanja ''Deklaracije'' 30. III. 2017.]] [[Datoteka:Television cameras at Press conference in Sarajevo.jpg|thumb|right|220px|Veliki [[Mediji|medijski]] [[Publicitet|interes]] na predstavljanju ''Deklaracije''.]] '''''Deklaracija o zajedničkom jeziku''''', programatsko-protestni tekst o [[srpskohrvatski jezik|zajedničkom jeziku]] koji se govori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], pripremljen krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima [[lingvist|lingvistâ]] i drugih eksperata iz sve četiri države i [[Publikacija|predstavljen]] 30. III. 2017. s potpisima preko dvjesto istaknutih bosanskohercegovačkih, crnogorskih, hrvatskih i srpskih intelektualaca.<ref>{{cite web|first=Jakov |last=Avram |title=Jezik, Deklaracija i politika |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezik-deklaracija-i-politika |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |archivedate=31. III. 2017 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=aOR5VWn5EMs&t=25s |deadurl=no |accessdate=2. VI. 2019}} minuta 0.25</ref><ref>{{cite book|last=Šipka |first=Danko |year=2019 |title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages |trans_title=Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima |language=engleski |location=New York |publisher=Cambridge University Press |page=168 |doi=10.1017/9781108685795 |isbn=978-953-313-086-6 |lccn=2018048005 |oclc=1061308790 |quote=2017, a group of over 200 intellectuals (mostly writers, actors, but also numerous linguists) published a declaration on the common language, which, among others, claimed that Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin are not separate languages but rather variants of the common language.}}</ref><ref>{{cite web |last=Bakotin |first=Jerko |date=15. V. 2017 |title=Petković ili o kenjaži |url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuKsrgv?url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=8. IX. 2018 }}</ref> Na tragu [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije'' iz 1967.]],<ref>{{cite web |first=Miloš |last=Kovačević |date=30. III. 2017 |title=Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik |url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |publisher=''Faktor'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfzKWWG2?url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |deadurl=no |accessdate=4. X. 2017 |quote=Ova Deklaracija je mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogućava sve što su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunističkom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|hrvatske deklaracije iz 1967.]] ... opasno je to što se kaže da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od naše čisto srpske }}</ref><ref>{{cite web|first=Ivana |last=Bodrožić |authorlink=Ivana Bodrožić |date=30. III. 2017 |title=Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu (minuta 1:47) |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |archivedate=20. III. 2017 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=7FQe5p3NFIo&t=107s |deadurl=no |accessdate=4. VI. 2019 |quote=znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|deklaraciji donesenoj prije pedeset godina]] – ustvrdila je [[Ivana Bodrožić|Bodrožić]].}}</ref> a pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' ukazuje na goruće teme vezane za [[standardni jezik|jezik]].<ref name="MiaDuhacek"/> == Sadržaj ''Deklaracije'' == ''Deklaracija'' konstatira da [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]] govore zajedničkim [[Policentrični standardni jezik|policentričnim standardnim jezikom]].<ref>{{cite web|title=Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku |work=emisija Vesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=ZKsSwZXw0pE |publisher=''[[B92]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. VIII. 2018}} minuta 0.13</ref><ref>{{cite web |first1=Jean-Arnault |last1=Dérens |first2=Simon |last2=Rico |date=1. VII. 2017 |page=18 |title=La langue sans nom des Balkans |trans_title=Neimenovani jezik Balkana |language=francuski |url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |publisher=''Le Monde diplomatique'' |archivedate=2017-07-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6rdBVargA?url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |deadurl=no |location=Pariz |issn=0026-9395 |accessdate=9. XI . 2017 }}</ref> Podsjeća da se komunikacija tečno odvija i da je to bit svakog jezika.<ref>{{cite web |last=Slavenka |first=Drakulić |authorlink=Slavenka Drakulić |title=U tranziciji pisci su gubitnici (intervju vodio Vladimir Matković) |url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zABsFaN7?url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=30. III. 2018 |accessdate=4. V. 2019 }}</ref><ref>{{cite web|last=Bahrer |first=Manuel |date=1. X. 2018 |title=Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png |publisher=''Kosmo'' |location=Beč |accessdate=7. XI. 2018}}</ref> Nadalje, konstatira da je jezična politika naglašavanja [[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|razlika]] dovela do niza negativnih pojava<ref>{{cite web|last=J. |first=T. |date=10. IV. 2017 |title=Is Serbo-Croatian a language? |trans_title=Je li srpskohrvatski jezik? |language=engleski |url=http://www.economist.com/blogs/economist-explains/2017/04/economist-explains-4 |publisher=''[[The Economist]]''|archivedate=10. IV. 2017 |archiveurl=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&mm=04&dd=10&nav_category=12&nav_id=1248942 |deadurl=no |location=London |issn=0013-0613 |accessdate=6. VII. 2017}}</ref><ref>{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=26. II. 2018 |title=Dan materinskog jezika (intervju vodila Ines Baždalić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV |work=emisija Epicentar |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=4. IV. 2019 |id={{CROSBI|935897}}}}, minuta 26:12</ref><ref>{{cite web |first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |title=Bosanski, srpski, hrvatski i "logika sirovog nacionalizma" |work=emisija Dnevnik u 19 |url=http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=14. XII. 2018 |accessdate=4. I. 2019 |archivedate=2018-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181120031155/http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |deadurl=yes }} 2:13 minuta</ref> u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij [[Etnički identitet|nacionalne pripadnosti]] i sredstvo iskazivanja [[Politika|političke]] lojalnosti.<ref>{{cite web |first=Paula |last=Bobanović |date=14. IV. 2018 |title=Chomsky: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore isti jezik |url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |publisher=''Express.hr'' |location=Zagreb |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAC0M0b0?url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |deadurl=no |accessdate=4. V. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|first=Dan |last=Nosovitz |date=11. II 2019 |title=What Language Do People Speak in the Balkans, Anyway? |trans_title=Koji jezik govore ljudi na Balkanu? |language=engleski |url=https://www.atlasobscura.com/articles/what-language-is-spoken-in-the-balkans |publisher=''[[:en:Atlas Obscura|Atlas Obscura]]'' |archivedate=12. II 2019 |deadurl=no |archiveurl=http://www.webcitation.org/768H1caqI |accessdate=8. VII 2019}}</ref> U ''Deklaraciji'' stoji da se [[jezik]] i [[narod]] ne moraju podudarati, da svaki nacionalni [[Kolektivizam|kolektiv]] može svoju [[Varijanta (lingvistika)|varijantu]] samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.<ref>{{cite web|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena u Sarajevu |work=emisija Vijesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=cAjm5pbRwaQ&t=67s |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. IX. 2017}} minuta 1.07</ref> Dokument poziva na prestanak razdvajanja djece po [[nacionalnost|nacionalnoj]] osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom.<ref name="MiaDuhacek">{{cite web|first1=Goran |last1=Duhaček|first2=Mija |last2=Pavliša |date=28. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku uzbunit će duhove; evo što kažu njeni potpisnici |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfzR9hwy |deadurl=no |accessdate=6. VII. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last=Zanelli |first=Aldo |year=2018 |title=Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 |trans_title=Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997. |language=njemački |series=Studien zur Slavistik ; 41 |location=Hamburg |publisher=Dr. Kovač |pages=83 |isbn=978-3-8300-9773-0 |lccn=|oclc=1023608613 |id={{CROSBI|935754}}. {{NSK-zapis|id=001013945}}}} <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=385977 (FFZG)]</small>.</ref> Potpisnici se u ''Deklaraciji'' zalažu za slobodu jezičnog izražavanja svakog pojedinca.<ref>{{cite web|first=Amir |last=Zukić |authorlink=Amir Zukić |title=Gošća Pressinga Snježana Kordić |work=emisija Pressing |url=https://www.youtube.com/watch?v=Lwvedwnv24U&t=3195s |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=29. III. 2017 |accessdate=11. V. 2019 |id={{CROSBI|935979}}}} 53:15 minuta</ref> == Regionalni projekt Jezici i nacionalizmi == {{double image|right|Jezik i nacionalizam.JPG|114|Poster Languages and Nationalisms.jpg|250|Knjiga [[Snježana Kordić|S. Kordić]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'' (''lijevo'') poslužila je kao [[inspiracija]] za regionalni projekt Jezici i nacionalizmi (''desno'').}} ''Deklaraciji'' je prethodio regionalni [[projekt]] Jezici i nacionalizmi,<ref>{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. IV. 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=3. VII. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. X. 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. X. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=4. XI. 2017}}</ref> koji je realiziran uz potporu dvije [[Njemačka|njemačke]] [[Zaklada|zaklade]]: [[:de:Forum Ziviler Friedensdienst|Forum Ziviler Friedensdienst ]] i [[:de:Allianz Kulturstiftung|Allianz Kulturstiftung]]. U okviru projekta su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobiven uvid u aktualno stanje i probleme.<ref>{{cite web |title=Konferencija ''Jezici i nacionalizmi'' |work=emisija Novi dan |url=http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=22. XI. 2016 |accessdate=14. V. 2019 |archivedate=2016-12-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161228221004/http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |deadurl=yes }} 15. minuta</ref><ref>{{cite web |date=28. III. 2017 |title=Serbokroatisch/Kroatoserbisch: neue Deklaration über gemeinsame Sprache |trans_title=Srpskohrvatski/hrvatskosrpski: nova Deklaracija o zajedničkom jeziku |language=njemački |url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2017-05-26 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qkMVr6rS?url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=9. VIII. 2017 }}</ref> Projekt je [[inspiracija|inspiraciju]] imao u knjizi ''[[Jezik i nacionalizam]]'',<ref>{{cite journal|last=Bugarski |first=Ranko|authorlink=Ranko Bugarski|title="The Declaration on the Common Language": A View from the Inside |trans_title="Deklaracija o zajedničkom jeziku": pogled iznutra |language=engleski |journal= Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics |volume=2 |issue=2 |page=23 |year=2019 |doi=10.12681/awpel.22595 |issn=2858-2801 |id={{S2CID|216297674}} |url=https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/awpel/article/view/22595/19212 |deadurl=no |accessdate=17. VII. 2022 |quote=The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called "Jezici i nacionalizmi" [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010). }}</ref><ref>{{cite web |title=Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom |work=emisija N1 na jedan |url=http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=21. XI. 2016 |accessdate=1. IV. 2018 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201043043/http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |deadurl=yes }} 25. minuta</ref><ref>{{YouTube|cAek_v71bLE|Tribina "Čiji je naš jezik?", minuta 25}}</ref> a organizirala su ga četiri [[Nevladina organizacija|nevladina udruženja]] iz svake od uključenih zemalja: [[P.E.N.]] Centar u [[BiH]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], udruga Kurs iz [[Split]]a, KROKODIL iz [[Beograd]]a te Centar za građansko obrazovanje iz [[Podgorica|Podgorice]].<ref>{{cite web |title=Regionalne ekspertske konferencije: Jezici i nacionalizmi |url=http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |location=Podgorica |issn=1450-6181 |date=1. IV. 2016 |accessdate=3. IX. 2017 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201040852/http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |deadurl=yes }}</ref> Organizirana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održana u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz [[lingvist|lingviste]] sudjelovali i [[književnik|književnici]], [[novinar]]i, [[antropolog|antropolozi]] i dr.<ref>{{cite web |title=Uzdizanje čistog govora vodi u lingvicizam |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=329337&title=Uzdizanje+%C4%8Distog+govora+vodi+u+lingvicizam |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2. III. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of7iCYEa |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=7. X. 2016 |accessdate=2. V. 2019}}</ref><ref>{{cite web |first=Dragan |last=Banjac |title=Kradu li nacionalisti jezik? |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of7n6xk5?url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |deadurl=no |date=9. X. 2016. |accessdate=7. VI. 2017 }}</ref> Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.<ref>{{cite web |last=Duilo |first=Dražen |title=A što ako Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik? |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8K4C8u?url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |deadurl=no |location=Split |issn=0350-4662 |date=19. V. 2016. |accessdate=14. VIII. 2018 }}</ref><ref>{{cite web |first=Dušan |last=Komarčević |title=Čiji je naš jezik? |url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8Q0SSM?url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |deadurl=no |date=6. X. 2016. |accessdate=9. IV. 2017 }}</ref> Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ bili su: {| class="wikitable" |- ! colspan="3" | Serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi |- ! Mjesto ! Naziv debatnog kruga ! Datum |- | rowspan="2" | [[Podgorica]] | Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom? | 21. IV. 2016. |- | Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika? | 22. IV. 2016. |- | rowspan="2" | [[Split]] | Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti? | 19. V. 2016. |- | Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik? | 20. V. 2016. |- | rowspan="2" | [[Beograd]] | Ko kome krade jezik? | 5. X. 2016. |- | Ideologija ispravnog jezika | 6. X. 2016. |- | rowspan="2" | [[Sarajevo]] | Političke manipulacije temom jezika | 23. XI. 2016. |- | Lektori kao utjerivači nacionalnosti | 24. XI. 2016. |} == Sastavljanje teksta ''Deklaracije'' == [[Datoteka:Collecting signatures for the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|230px|''Deklaracija'' je za nekoliko dana dobila preko 8.000 potpisa]] U sastavljanju teksta ''Deklaracije'' sudjelovalo je preko trideset eksperata, od čega su polovinu činili lingvisti,<ref>{{YouTube|mpCCM4OTFgY|Emisija o Deklaraciji na BN-TV 2017, minuta 20:02}}</ref> iz sve četiri države,<ref>{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=23. II. 2018 |title=Jezik kao sredstvo ideološke propagande (intervju vodila Bojana Marić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV |work=emisija Otvoreni studio |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=9. IV. 2018 |id={{CROSBI|935893}}}}, minuta 3:00</ref> različitih nacionalnosti, a proces pisanja trajao je više mjeseci.<ref name="VLDerk"/> Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu kada je grupa mladih ljudi u tom gradu,<ref>{{cite web|first=Rajka |last=Glušica |title=Glušica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom |work=emisija Novi dan (voditeljica Minela Jašar) |url=http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. V. 2019 |quote=Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi.}} minuta 1.50</ref><ref>{{cite web |last=Vlašić |first=Nela |date=31. III. 2017 |title=Mali jezik, velika larma roda moga |url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuDKlmj?url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=19. IX. 2018 }}</ref><ref>{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas |work=emisija Novi dan (voditeljica Alma Dautbegović-Voloder) |url=http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=27. II. 2018 |accessdate=2. V. 2018 |id={{CROSBI|935896}} |quote=Kao prvo da spomenem ipak, jer smo u Sarajevu, da je to bila inicijativa mladih ljudi iz Sarajeva i onda se proširila na intelektualce iz sve četiri države. |archivedate=2018-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807125437/http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |deadurl=yes }} minuta 9.44</ref> koji su obrazovanje prošli kroz takozvane "dvije škole pod jednim krovom",<ref name="Posteno">{{cite web |first=Duška |last=Jurišić |title=O provokaciji ili dekontaminaciji |work=emisija Pošteno |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |publisher=''[[Federalna televizija]]'' |date=3. IV. 2017 |accessdate=4. VIII. 2017 |archivedate=2017-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411221148/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |deadurl=yes }} minuta 14.00</ref> došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje,<ref name="Lasic">{{cite web |last=Lasić |first=Igor |title=Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=16–17 |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6oepFXjTa?url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=13. I. 2017. |accessdate=2. VI. 2019 }}</ref> a naslovili su ga ''Deklaracija o zajedničkom jeziku''.<ref name="Grozdanic">{{cite web |last=Grozdanić |first=Dragan |title=Bez tlake na jeziku |url=http://www.portalnovosti.com/bez-tlake-na-jeziku |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=4–6 |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=31. III. 2017 |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg0lirOn |deadurl=no |accessdate=5. X. 2017}}</ref> Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su daljnju doradu profesionalnim [[lingvist]]ima,<ref name="VLDerk">{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=6–7 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=28. III. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qg0sFVHO?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |deadurl=no |accessdate=10. VII. 2018 }}</ref> tako da je sljedećih mjeseci ''Deklaracija'' dorađivana u [[Zagreb]]u pa se stoga može zvati i "zagrebačkom ''Deklaracijom''".<ref>{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Lokalni političari iz zajedničkog stvorili četiri nova jezika |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=31. III. 2017 |archivedate=2017-08-18 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6snlActZS?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |deadurl=no |accessdate=4. X . 2018 }}</ref> Odlučeno je da izrada ''Deklaracije'' bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. godini potpisalo je na individualno upućen poziv četrdeset istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko sugestija u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom. Nastavljen je rad formiranjem odbora eksperata različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje koji su 16. i 17. I. 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji ''Deklaracije''.<ref name="Lasic"/> Nakon sastanka je tekst upućen i na [[recenzija|kritičku procjenu]] dvadesetak konzultanata čiji neki prijedlozi su potom ugrađeni u završnu formu teksta.<ref>{{YouTube|-od7fL44o8g|Okrugli stol o Deklaraciji na Subverzivnom festivalu u Zagrebu 2017, minuta 5-7}}</ref> ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' s više od dvjesto potpisa istaknutih intelektualaca<ref>{{cite web |last=Puhovski |first=Žarko |authorlink=Žarko Puhovski |title=Politika u RH je najgluplje i najhisteričnije reagirala |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |date=7. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfu5YL7a?url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |deadurl=no |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=5. VII. 2019 }}</ref> iz [[Hrvatska|Hrvatske]],<ref>{{cite web |last=Savičević Ivančević |first=Olja |title=Predsjednik društva pisaca tuži novinara: Petkovića pozivaju na ostavku. "To je bijedno i kukavički!" |url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |publisher=''Lupiga'' |archivedate=2017-11-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6v9xTF7dj?url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3831 |date=16. XI. 2017 |accessdate=22. IX. 2018 }}</ref> [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] istovremeno je predstavljena javnosti 30. III. 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i [[Pres-konferencija|konferencija za medije]] i dvije panel diskusije za javnost s naslovima "Šta je zajednički jezik?" i "Jezik i budućnost". Potom je ''Deklaracija'' ponuđena za daljnje [[Peticija|potpisivanje]] svima zainteresiranima.<ref>{{cite web|author=[[P.E.N.]] |date=27. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=http://penbih.ba/2017/03/deklaracija-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''P.E.N. BiH'' |location=Sarajevo |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg1186Q1 |deadurl=no |accessdate=8. VII. 2017}}</ref> Sljedećih dana ju je potpisalo preko 8.000 ljudi.<ref>{{cite web|first=Martin |last=Sander|date=23. V. 2017 |title=Nationalistisch geprägte Sprache? |trans_title=Nacionalistički obilježen jezik? |language=njemački |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935988.Deutschlandradio_SK_23-5-2017.mp3 |publisher=''Njemački radio'' |location=Berlin |accessdate=19. XI. 2018}}</ref> Održan je okrugli stol o ''Deklaraciji'' i u Zagrebu u okviru 10. [[Subverziv festival]]a pod naslovom "Jezik i nacionalizam".<ref>{{cite web|date=19. V. 2017 |title=Okrugli stol: Jezik i nacionalizam |url=http://subversivefestival.com/sf17/okrugli-stol-jezik-i-nacionalizam/ |publisher=''[[Subversive Festival|10. Subversive Festival]]'' |location=Zagreb |archivedate=24. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rSHTTHVu |deadurl=no |accessdate=1. X. 2017}}</ref><ref>{{YouTube|ZlyXyJtu_KQ|Okrugli stol: Jezik i nacionalizam (traje sat i pol)}}</ref> Zatim je održana debata<ref>{{YouTube|2VsRa2kfAwk|Isječak iz debate (Teofil Pančić), traje 2 minute}}</ref> na književnom Festivalu Krokodil u Beogradu pod naslovom "O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima".<ref>{{cite web|author=[[Tanjug]] |date=19. VI. 2017 |title=Ljudi, nemojmo da se zafrkavamo, svi govorimo istim jezikom |url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=19&nav_category=1864&nav_id=1273654 |publisher=''[[B92]]'' |location=Beograd |archivedate=24. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rSHdFiuT |deadurl=no |accessdate=30. VIII. 2018}}</ref><ref>{{cite web|last=Ćirić |first=Sonja |date=22. VI. 2017 |title=Ptičica koja ide okolo i smeta |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1509828 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=30. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rbpJ2HuD |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. II. 2019}}</ref> Nakon toga je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana na festivalu [[EXIT|Exit]] tribina "Čiji je naš jezik?"<ref>{{YouTube|pJxjTonO67I|Prilog sa tribini "Čiji je naš jezik?", traje 7 minuta}}</ref><ref>{{cite web |title=Svi govorimo naš jezik |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=350623&title=%E2%80%9CSvi+govorimo+NA%C5%A0+jezik%E2%80%9D |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=14. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rx0DYCWD |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=9. VII. 2017 |accessdate=15. VIII. 2018}}</ref><ref>{{cite web|date=9. VII. 2017 |title=Tribina: Deklaracijom o zajedničkom jeziku protiv nacionalizma |url=http://www.autonomija.info/tribina-deklaracijom-o-zajednickom-jeziku-protiv-nacionalizma.html |publisher=''Autonomija'' |archivedate=15. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6ry6Ll2rL |deadurl=no |location=Novi Sad |accessdate=10. III. 2019}}</ref> i na Regionalnoj književnoj konferenciji Book Talk panel "Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku".<ref>{{YouTube|975YLk0XONE|Panel o Deklaraciji na Book Talk, traje 56 minuta}}</ref> I u Crnoj Gori održan je okrugli stol o Deklaraciji u okviru 7. [[Njegoš]]evih dana.<ref>{{YouTube|yEDBscF80IM|Najava okruglog stola o Deklaraciji na TV Vijestima, traje 14 minuta}}</ref><ref>{{cite web|date=2. IX. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku na Njegoševim danima |url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |publisher=''Radio Kotor'' |archivedate=28. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190928164939/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |deadurl=no |location=Kotor |accessdate=29. IX. 2019}}</ref> Krajem iste kalendarske godine u okviru 6. Otvorenog univerziteta u Sarajevu održana je rasprava "Šta da se radi s jezikom: ko (ne) govori zajednički?".<ref>{{cite web |first=Hana |last=Sokolović |title=Šta da se radi s jezikom? |work=emisija Dnevnik |url=http://ba.n1info.com/a226040/Video/Info/Sta-da-se-radi.-s-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=10. XI. 2017 |accessdate=22. IV. 2018 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 1:48 minuta</ref> {| class="wikitable" |- ! colspan="4" | Serija tribina o Deklaraciji u 2017. |- ! Mjesto ! Naziv tribine ! Manifestacija ! Datum |- | rowspan="3" | [[Sarajevo]] | Šta je zajednički jezik?{{Ref label|a|a|none}} | rowspan="2" | Predstavljanje Deklaracije | rowspan="2" | 30. III. 2017. |- | Jezik i budućnost{{Ref label|b|b|none}} |- | Ko (ne) govori zajednički?{{Ref label|c|c|none}} | Otvoreni univerzitet | 10. XI. 2017. |- | [[Zagreb]] | Jezik i nacionalizam{{Ref label|d|d|none}} | [[Subversive Festival]] | 19. V. 2017. |- | [[Beograd]] | O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima{{Ref label|e|e|none}} | [[:en:Krokodil Literary Festival|Festival Krokodil]] | 18. VI. 2017. |- | rowspan="2" | [[Novi Sad]] | Čiji je naš jezik?{{Ref label|f|f|none}} | [[EXIT|Festival Exit]] | 8. VII. 2017. |- | Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku?{{Ref label|g|g|none}} | Book Talk | 29. IX. 2017. |- | | [[Kotor]] | Deklaracija o zajedničkom jeziku{{Ref label|h|h|none}} | [[Njegoš]]evi dani | 1. IX. 2017. |- |} [[Datoteka:Snjezana Kordic keynote presentation Hokkaido University.jpg|thumb|left|360px|[[Snježana Kordić]] [[govor]]i o ''Deklaraciji'' u plenarnom [[prezentacija|predavanju]] na [[kongres|konferenciji]] u [[Japan]]u 2018.<ref name="KordJapan"/>]]Naredne 2018. godine održan je niz plenarnih [[prezentacija|predavanja]] o ''Deklaraciji'' na [[znanost|znanstvenim]] [[kongres|konferencijama]] na [[sveučilište|sveučilištima]] raznih [[Evropska unija|EU zemalja]],<ref>{{cite web |date=25. IX. 2018 |title=U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74dd8zfAo?url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=3. I. 2019 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |date=21. X. 2018 |title=U Pragu konferencija o jeziku |url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddGrZjW?url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku |accessdate=26. XII. 2018 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |date=17. VI. 2018 |title=U Poznanju održana debata o jezicima i identitetima |url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddMJUYR?url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima |accessdate=2. I. 2019 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |title=Borba protiv nacionalizma: priznanje Snježani Kordić za osobu godine |url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |date=30. XII. 2018 |archivedate=2019-01-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/75AQjlB3w?url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. I. 2019 }}</ref> a potom i na sveučilištima u [[Japan]]u.<ref name="KordJapan">{{cite web |date=19. XII. 2018 |title=U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-21 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74pZzBl1m?url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=27. XII. 2018 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web|date=10. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Tokiju |url=http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/jp/seminors/src/Document/2018/181210presym.pdf |location=Tokio |publisher=''Waseda sveučilište'' |archivedate=13. XII. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/74deKKLaE |accessdate=3. I. 2019}}</ref><ref>{{cite web |date=13. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Sapporu |url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |location=Sapporo |publisher=''[[Univerzitet na Hokkaidu]]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddzezJR?url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |accessdate=25. XII. 2018 |deadurl=yes }}</ref> Povodom druge obljetnice također su održane tribine:<ref name="Wien">{{cite web |date=25. III. 2019 |title=Novi Bečki dogovor? |url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2019-04-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/77dteohoj?url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |accessdate=3. V. 2019 |deadurl=no }}</ref> u [[Beč]]u promocija ''Deklaracije'' - naslov tribine bio je "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?"<ref>{{YouTube|1mBDgUMvplM|Promocija Deklaracije u Beču, traje 2 sata}}</ref> i u Zagrebu pod naslovom "Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku", u organizaciji Saveza studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta]],<ref>{{cite web|title=Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku |url=https://www.facebook.com/SavezStudentskihUdruga/videos/306274900055880 |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |date=28. III. 2019 |accessdate=5. VII. 2019}} traje 2 sata</ref> a potom i plenarno predavanje o ''Deklaraciji''.<ref>{{cite web|date=26. IV. 2019 |title=Plakat konferencije u Zagrebu |url=https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |archivedate=26. IV. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426111901/https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |accessdate=3. VI. 2019}}</ref> == Tekst == {{quote box | width = 100% | fontsize = 100% | quote = Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo <center>'''DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU'''</center> Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan. Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost. Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika. Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti. ;Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da * činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama; * svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika; * sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; * policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika; * činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi; * između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena; * standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika. ;Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na * ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama; * zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika; * prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti; * izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja; * slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti; * jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima; * slobodu dijalektalne i regionalne upotrebe; * i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika. U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. III. 2017. ''Neki od potpisnika ''Deklaracije'' o kojima postoji članak na ovoj Wikipediji:'' <table style="width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse"> <tr> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ivana Bodrožić]] [[Mirjana Karanović]] [[Rajko Grlić]] [[Željko Komšić]] [[Bora Ćosić]] [[Snježana Banović]] [[Svetislav Basara]] [[Ivan Ivanji]] [[Igor Grubić]] [[Filip David]] [[Vladimir Arsenijević]] [[Janko Baljak]] [[Asmir Kujović]] [[Štefica Galić]] [[Rade Dragojević]] [[Vili Matula]] [[Ivan Čolović]] [[Edvin Kanka Ćudić]] [[Pjer Žalica]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Snježana Kordić]] [[Dubravka Ugrešić]] [[Ante Tomić]] [[Noam Chomsky]] [[Boris Dežulović]] [[Dejan Tiago Stanković]] [[Dragan Markovina]] [[Enver Kazaz]] [[Svetlana Lukić]] [[Viktor Ivančić]] [[Nihad Hasanović]] [[Ognjen Sviličić]] [[Teofil Pančić]] [[Srđan Srdić]] [[Nikola Vučić]] [[Nikša Butijer]] [[Ivan Klajn]] [[Borka Pavićević]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ranko Bugarski]] [[Daša Drndić]] [[Rade Šerbedžija]] [[Svenka Savić]] [[Biljana Srbljanović]] [[Predrag Lucić]] [[Dubravka Stojanović]] [[Slobodan Šnajder]] [[Nenad Veličković]] [[Borka Rudić]] [[Dritan Abazović]] [[Goran Kljajić]] [[Nemanja Cvijanović]] [[Milan Rakovac]] [[Elvedin Nezirović]] [[Tatjana Šojić]] [[Dragan Velikić]] [[Jasmila Žbanić]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ella Dvornik]] [[Vesna Pešić]] [[Ivana Sajko]] [[Dejan Čavić]] [[Dragana Varagić]] [[Goran Marković]] [[Dušan-Vladislav Pažđerski]] [[Feđa Stojanović]] [[Isidora Žebeljan]] [[Dragoljub Mićunović]] [[Marija Perović]] [[Goran Dević]] [[Igor Galo]] [[Srđan Karanović]] [[Dejan Đokić]] [[Željko Ivanković]] [[Srbijanka Turajlić]] [[Lana Barić]] </td> </tr> </table> }} Izvor: ''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]''<ref name="Grozdanic"/> [[Datoteka:Noam Chomsky portrait 2017.jpg|thumb|right|140px|[[Noam Chomsky]] 2017. (potpisnik ''Deklaracije'')]] Ugledni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Sociolingvistika|sociolingvist]] [[:en:Peter Trudgill|Peter Trudgill]] zapaža da „''lingvisti su dobro zastupljeni na listi potpisnika''“.<ref>{{cite web|author=[[:en:Peter Trudgill|Trudgill, Peter]] |date=30. XI. 2017 |page=46 |title=Time to make four into one |trans_title=Vrijeme da četiri budu jedan |language=engleski |url=https://archive.org/details/PeterTrudgillTimeToMakeFourIntoOne2017 |publisher=''[[:en:The New European|The New European]]'' |accessdate=17. XII . 2017 |quote=linguists are well represented on the list of signatories}}</ref> Posebno je [[Publicitet|odjeknulo]] da je i najpoznatiji lingvist u svijetu „''[[Noam Chomsky]] potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku''“<ref>{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |title=Noam Chomsky potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |date=27. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACChzKy?url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. V. 2018 }}</ref> „''zajedno s preko pedeset drugih lingvista, među kojima su Anders Ahlqvist, Ronelle Alexander, Nadira Aljović, Bojan Anđelković, Boban Arsenijević, John Frederick Bailyn, Josip Baotić, Ranka Bijeljac-Babić, Ranko Bugarski, Vesna Bulatović, Daniel Bunčić, Costas Canakis, Greville Corbett, Oliver Czulo, Natalia Długosz, Ljiljana Dolamic, Nicholas Evans, Rajka Glušica, Radmila Gorup, Senahid Halilović, Camiel Hamans, Mirjana Jocić, Jagoda Jurić-Kappel, Dunja Jutronić, Dejan Karavesović, Jana Kenda, Ivan Klajn, Snježana Kordić, Svetlana Kurteš, Igor Kusin, Zineta Lagumdžija, Igor Lakić, Gordana Lalić-Krstin, Mia Mader Skender, Alisa Mahmutović, Olga Mišeska Tomić, Vladimir Miličić, Spiros Moschonas, Joachim Mugdan, Zoran Nikolovski, Miloš Okuka, Tatjana Paunović, Dušan-Vladislav Pažđerski, Mira Peter, Tanja Petrović, Enisa Pliska, Milena Podolšak, Luka Raičković, Katarina Rasulić, Marija Runić, Svenka Savić, Marko Simonović, Ljiljana Subotić, Danko Šipka, Dušanka Točanac, Neda Todorović, Aleksandar Trklja, Peter Trudgill, Mladen Uhlik, Hanka Vajzović, Vera Vasić, Elvira Veselinović, Đorđe Vidanović, Ana Ždrale, Jelena Živojinović.''“<ref>{{cite journal |first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |title=Aldo Zanelli: ''Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift'' Jezik ''von 1991 bis 1997'' (prikaz knjige) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935754.Politicka_misao_1_2018_129_133_Kordic-prikaz-Zanelli.pdf |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |oclc=1032613668 | volume=55 |issue=1, 2018 |pages=131–132 |location=Zagreb |id={{CROSBI|935754}}. {{CEEOL|672926}}. {{ZDB (DE)|862437-9}}}}</ref> == Potpisnici o ''Deklaraciji'' == {{div col start|cols=2}} *{{cite web|first=Boban |last=Arsenijević |date=15. IV. 2017 |title=Policentrični zajednički jezik i deklaracija o tome izazvali burne reakcije (intervju vodili Nemanja Stevanović i Vladimir Đorđević) |url=http://mediareform.rs/policentricni-zajednicki-jezik-i-deklaracija-o-tome-izazvali-burne-reakcije/ |publisher=''Media & Reform centar'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfq8KBym |deadurl=no |location=Niš |accessdate=4. II. 2018}} *{{cite web|first=Boban |last=Arsenijević |date=18. V. 2017 |title=Deklaracija je uzdrmala temelj nacionalističke zloupotrebe jezika (intervju vodio Vladislav Stojičić) |url=http://www.p-portal.net/boban-arsenijevic-deklaracija-je-uzdrmala-temelj-nacionalisticke-zloupotrebe-jezika/ |publisher=''P-portal'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqJCQch |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=4. VII. 2019}} *{{cite web|author1=Arsenijević, Vladimir |author1link=Vladimir Arsenijević |author2=Klajn, Ivan |author2link=Ivan Klajn |date=8. IV. 2017 |title=Govore li Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci isti jezik? (pripremila Kristina Šarić) |url=http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/govore-li-srbi-hrvati-bosnjaci-i-crnogorci-isti-jezik_815058.html |work=emisija Vojvođanski dnevnik |publisher=''[[Radio-televizija Vojvodine]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqXx05x |deadurl=no |location=Novi Sad |accessdate=5. XI. 2018}} *{{cite web |last=Bahr |first=Manuel |date=31. III. 2017 |title=Deklaration: B/K/M/S ist eine Sprache – „Ich habe unterschrieben!“ |trans_title=Deklaracija: B/H/C/S je jedan jezik – „Ja sam potpisao!“ |language=njemački |url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACNDOvJ?url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=4. V. 2018 }} *{{cite web|first=Milena |last=Bogavac |date=8. VII. 2017 |title=Kako sam potpisala da nisam poliglota |url=https://noizz.rs/kontra/milena-bogavac-kako-sam-potpisala-da-nisam-poliglota/jd895w0 |publisher=''Noizz'' |archivedate=14. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rxDbrTqx |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=15. X. 2017}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=5. IV. 2017 |title=Dobronameran apel javnosti (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1488752 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqkH98O |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. III. 2019}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=13. IV. 2017 |title=Deklaracija nije politička platforma (intervju vodila Mirjana Mitrović) |url=https://www.ekspres.net/drustvo/intervju-ranko-bugarski-lingvista-deklaracija-nije-politicka-platforma |publisher=''Ekspres'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqsT54W |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=1. VII. 2019}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=7. V. 2017 |title=Mali katalog promašaja |url=http://www.danas.rs/nedelja.26.html?news_id=345109&title=Mali+katalog+proma%C5%A1aja |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=24. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qhNt1vGy |deadurl=no |location=Beograd |issn= 1450-538X |accessdate=9. IX. 2017}} *{{cite web|first=Ivan |last=Cingel |date=14. IV. 2017 |title=Drevni i volšebni jeziče Hrvata |url=http://www.forum.tm/vijesti/drevni-i-volsebni-jezice-hrvata-5523 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrJcFws |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=5. II. 2018}} *{{cite web|first=Ivan |last=Cingel |date=27. IV. 2017 |title=Ovo nije još jedan tekst o Deklaraciji |url=http://www.forum.tm/vijesti/ovo-nije-jos-jedan-tekst-o-deklaraciji-5597 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrQIJlP |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=6. X. 2017}} *{{cite web|last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=1. IV. 2017 |title=Riba ribi grize jezik |url=https://www.dnevnik.si/1042767518/mnenja/kolumne/boris-dezulovic-riba-ribi-grize-jezik |publisher=''Dnevnik'' |language=slovenski |archivedate=24. I. 2019 |archiveurl=http://www.webcitation.org/75fGLrGlN |deadurl=no |location=Ljubljana |issn=1581-3037 |accessdate=8. VII. 2019}} *{{cite web|last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=9. IV. 2017 |title=Hapsus linguae |url=http://www.portalnovosti.com/hapsus-linguae |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrV3Oxm |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=28. V. 2018}} *{{cite web|last=Glušica |first=Rajka |date=20. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1492562 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrangvh |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=15. VIII. 2017}} *{{cite web|last=Gudžević |first=Sinan |date=18. IV. 2017 |title=Reklaracija |url=http://www.portalnovosti.com/reklaracija |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrfNJmE |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=13. VI. 2019}} *{{cite web|last=Gudžević |first=Sinan |date=2. V. 2017 |title=Pismo kardinalu Bozaniću |url=http://www.portalnovosti.com/pismo-kardinalu-bozanicu |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrkFVoK |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=2. VI. 2018}} *{{cite web|last=Halilović |first=Senahid |title=Halilović za N1: Dužni smo osluškivati javnu riječ |work=emisija N1 na jedan (voditelj Nikola Vučić) |url=https://www.youtube.com/watch?v=Zg3DRGByMok |date=26. IV. 2018 |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=7. V. 2017}} minuta 53:27 *{{cite web|last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=8. IV. 2017 |title=Novi Novi list |url=http://www.portalnovosti.com/novi-novi-list |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrpUbs9 |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=4. IX. 2018}} *{{cite web|last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=17. IV. 2017 |title=Kako ne biti Jugoslaven? |url=http://proletter.me/portfolio/kako-ne-biti-jugoslaven/ |publisher=''Proletter'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg3qh71p |deadurl=no |location=Podgorica |accessdate=18. VI. 2019}} *{{cite web|last=Kazaz |first=Enver |authorlink=Enver Kazaz |date=27. IV. 2017 |title=Jezik nije mentalni kazamat (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1495167 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfruyoeb |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=7. VII. 2018}} *{{cite web|last=Kljajić |first=Jagoda |date=3. IV. 2017 |title=Potpišite Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=https://prozaonline.com/2017/04/03/jagoda-kljaic-potpisite-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/comment-page-1/ |publisher=''Prozaonline'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrzdPxr |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=1. VIII. 2017}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate (intervju vodio Denis Derk) |url=https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=36–37 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=4. IV. 2017 |archivedate=26. V. 2017 |archiveurl= http://www.webcitation.org/6qkA9cuOL |deadurl=no |accessdate=13. IX. 2018 |id={{CROSBI|935899}}}} *{{cite web|last= Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=5. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo, kako god zoveš jezik |url=http://www.dw.com/sr/%C4%8Ditaj-pa%C5%BEljivo-kako-god-zove%C5%A1-jezik/a-38301233 |publisher=''Deutsche Welle'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfs6YNTI |deadurl=no |location=Bonn |accessdate=9. VII. 2017 |id={{CROSBI|936014}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=13. IV. 2017 |title=Jezik više naroda (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsDNfjx |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. VI. 2019 |id={{CROSBI|936009}}}} *{{cite web |author1=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |author2=Ibrahimović, Nedžad |title=O Deklaraciji o zajedničkom jeziku |work=emisija Globalno [[Boris Malagurski|Borisa Malagurskog]] |url=http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |date=3. V. 2017 |archivedate=2017-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171022133212/http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |deadurl=yes |publisher=''[[Radio-televizija BN]]'' |accessdate=3. VIII. 2017 }} minuta 84:14 *{{cite web|last= Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=10. I. 2018 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=''Slobodni Filozofski'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACakabc |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=4. V. 2018 |id={{CROSBI|935894}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=30. III. 2018 |title=Čistoća naroda i jezika ne postoji (intervju vodila Gordana Sandić-Hadžihasanović) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACjWbZU |deadurl=no |location=Prag |accessdate=7. III. 2019 |id={{CROSBI|935824}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Deklaracija ruši i posljednji tabu (intervju vodila Maja Abadžija) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG |publisher=''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' |pages=18–19 |location=Sarajevo |issn=0351-3904 |date=26. II. 2018 |archivedate=26. II. 2018 |archiveurl= https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/deklaracija-rusi-i-posljednji-tabu |deadurl=no |accessdate=7. IV. 2018 |id={{CROSBI|935790}}}} *{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Njegoševi dani 7: zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa, Kotor 30.8.-3.9.2017 |publisher=Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet |pages=145–152 |chapter=Reakcije na Deklaraciju o zajedničkom jeziku |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |deadurl=no |location=Nikšić |year=2019 |isbn=978-86-7798-062-7 |ssrn=3452730 |id={{CROSBI|1019779}}. {{S2CID|231517900}} |archivedate=27. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190927141935/http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |accessdate=24. VII. 2022}} *{{cite web|last=Krajišnik |first=Đorđe |date=18. IV. 2017 |title=Zašto ciče bardovi nacional-lingvistike |url=http://www.xxzmagazin.com/zasto-cice-bardovi-nacional-lingvistike |publisher=''XXZ regionalni portal'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsJRZ4d |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=18. VI. 2017}} *{{cite web |last=Lucić |first=Predrag |date=3. IV. 2017 |title=Deklaracija o SAO Rijeci |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfsW18Ld?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=5. X. 2020}} *{{cite book|last=Lukić|first=Marija|title=¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo|language=španjolski|trans_title=Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje|chapter=Declaración sobre la langua común|trans_chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://digibug.ugr.es/bitstream/handle/10481/62376/52925.pdf?sequence=4&isAllowed=y|url-status=live|format=PDF|publisher=Universidad de Granada|series=tesis doctoral|pages=168–182|location=Granada|year=2020|accessdate=22. VII. 2022}} *{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=njemački |trans_title=Hrvatski standardni jezik na putu da postane ausbau jezik|chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|url-status=live|format=PDF|publisher=Universität Zürich, Philosophische Fakultät, Slavisches Seminar|series=UZH Dissertationen|pages=81–84|location=Zürich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815|accessdate=3. VI. 2022}} *{{cite web|last=Markovina |first=Dragan |authorlink=Dragan Markovina |date=30. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/dragan-markovina-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''Telegram'' |archivedate=30. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qqoT5zO6 |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-7667 |accessdate=8. VIII. 2018}} *{{cite web|last=Methadžović |first=Almir |date=2. IV. 2018 |title=Chomsky u autobusu |url=http://www.tacno.net/novosti/chomsky-u-autobusu/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACrRJpz |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=9. X. 2018}} [[Datoteka:Cigarette packet warning signs from Bosnia and Herzegovina.jpg|thumb|right|130px|Triput identično ispisano upozorenje, dvaput latinično i jedanput ćirilično, često se navodi kao ''[[reductio ad absurdum]]'' za tvrdnju o postojanju tri jezika.<ref>{{cite web |first=Viktor |last=Ivančić |date=27. VII. 2017 |title=Dnevnik čitanja: O općeprihvatljivim umorstvima |url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |publisher=''Analiziraj.ba'' |archivedate=2017-08-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6sXhzdpIH?url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |deadurl=yes |accessdate=8. XI. 2017 }}</ref>]] *{{cite web|first=Sven |last=Milekić |date=30. III. 2017 |title=Post-Yugoslav 'Common Language' Declaration Challenges Nationalism |trans_title=Postjugaslavenska deklaracija o 'zajedničkom jeziku' baca rukavicu u lice nacionalizmu |language=engleski |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/post-yugoslav-common-language-declaration-challenges-nationalism-03-29-2017 |publisher=''BalkanInsight'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsdHMJ0 |deadurl=no |location=London |accessdate=4. VII. 2019}} *{{cite web |last=Mustafić |first=Dino |title=Mustafić za N1: Govorimo jedan jezik, razumijemo se |work=emisija Novi dan (voditeljica Merima Šemić) |url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |date=31. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAD7W4Re?url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |deadurl=yes |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=2. XI. 2018 }} minuta 17:36 *{{cite web|last=Nezirović |first=Elvedin |authorlink=Elvedin Nezirović |date=30. III. 2017 |title=Predstavljanje Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=31. III. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200331053441/https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=31. III. 2022}} *{{cite web|last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=30. III. 2017 |title=1, 2, 3, 4 jezika... 4, 3, 2, 1 jezik |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1486611 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsvnQUv |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=23. X. 2017}} *{{cite web|last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=4. V. 2017 |title=Mučno, zabavno i poučno |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1496883 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qft0FPFE |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. VIII. 2018}} *{{cite web |last=Pavelić |first=Boris |date=30. III. 2017 |title=Provokacija zdravim razumom |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfspHY5F?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=12. IV. 2019 }} *{{cite web|last=Pilsel |first=Drago |date=6. IV. 2017 |title=Zašto Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=https://www.ekspres.net/kolumne/kolumna-pilsel-zasto-deklaracija-o-zajednickom-jeziku |publisher=''Ekspres'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftAvtzp |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=9. VI. 2019}} *{{cite web|last=Pilsel |first=Drago |date=17. IV. 2017 |title=Bozanić opet prijeti: ne zazivamo Jugoslaviju niti prijeti novi rat! |url=http://www.autograf.hr/bozanic-opet-prijeti-ne-zazivamo-jugoslaviju-niti-zelimo-novi-rat/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftLQbUa |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=5. XI. 2017}} *{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |title=Bozanić čestita samo sviti i vjernicima koji su u katedrali |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |date=17. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfulnbuU?url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |deadurl=yes |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=17. VIII. 2018 }} minuta 13:00 *{{cite web|last=Slapšak |first=Svetlana |date=19. IX. 2017 |title=Okolina jezika |url=http://pescanik.net/okolina-jezika/ |publisher=''[[Peščanik]]'' |archivedate=22. IX. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170922183627/http://pescanik.net/okolina-jezika/ |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=8. XI. 2017}} *{{cite web|last=Tomičić |first=Ladislav |date=31. III. 2017 |title=Provokacija! |url=https://www.vecer.com/provokacija-6254430?mView=1&tmpl=component |publisher=''Večer'' |language=slovenski |archivedate=24. I. 2019 |archiveurl=http://www.webcitation.org/75fGZV5gk |deadurl=no |location=Maribor |issn=0350-4972 |accessdate=4. VI. 2019}} *{{cite web |last=Tomičić |first=Ladislav |date=15. IV. 2017 |title=Račvasti jezik kardinala Bozanića |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftVN3ZV?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=4. VII. 2018 }} *{{cite web|last=Tomić |first=Ante |authorlink=Ante Tomić |date=29. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.jutarnji.hr/komentari/pise-ante-tomic-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-hrvata-srba-bosnjaka-i-crnogoraca/5829027/ |publisher=''[[Jutarnji list]]''|archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfute4qc |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1331-5692 |accessdate=18. X. 2017}} *{{cite web|author1=Tomić, Ante |author1link =Ante Tomić |author2=Ilić, Saša |date=16. IV. 2017 |title=Na kom jeziku razgovaraju Grabar-Kitarović i Vučić? (intervju vodio Omer Karabeg) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-jezik-hrvatska-srbija/28432373.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftkxP4Y |deadurl=no |location=Prag |accessdate=9. VIII. 2018}} *{{cite book |last=Tripunovski |first=Stiven |editor1-last=Grunert |editor1-first=Heiner |editor2-last=Kührer-Wielach |editor2-first=Florian, eds |title=Grenzen im Fluss |publisher=Regensburg Schnell et Steiner |pages=30–31 |chapter=Gemeinsamkeit wider Willen? Sprache im südslawischen Raum |url=http://www.academia.edu/35250263/Gemeinsamkeit_wider_Willen_Sprache_im_s%C3%BCdslawischen_Raum_in_Grunert_Heiner_K%C3%BChrer-Wielach_Florian_Hg._Grenzen_im_Fluss._Regensburg_2017_S._30-31 |location=Regensburg |language=njemački |year=2017 |isbn=978-3-7917-2940-4 |oclc=1011631323 |accessdate=4. II. 2018}} *{{cite web|author1=Vajzović, Hanka |author2=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |title=Jezičke nesuglasice |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezicke-nesuglasice |date=20. III. 2018 |archivedate=20. III. 2018 |archiveurl= https://www.youtube.com/watch?v=u_Tveagn9qA |deadurl=no |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |accessdate=3. V. 2019}} minuta 15:47 *{{cite web|last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=7. V. 2017 |title=Reagiranje na tekst Nikole Petkovića o jeziku |url=http://www.autograf.hr/reagiranje-na-tekst-nikole-petkovica-o-jeziku/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftsN0Io |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=12. XI. 2017}} {{div col end}} == Vidi još == {{multicol}} * [[srpskohrvatski jezik]] * [[policentrični standardni jezik]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * [[sociolingvistika]] * [[standardni jezik]] {{multicol-break}} * [[povijest hrvatskosrpskog jezika]] * [[Novosadski dogovor]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[pravopis hrvatskosrpskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] {{multicol-end}} ==Bilješke== {{refbegin}} '''a.''' {{Note label|a|a|none}} Govornici: [[Borka Pavićević]], Rajka Glušica i [[Snježana Kordić]] ; moderirala: Sandra Zlotrg '''b.''' {{Note label|b|b|none}} Govornici: [[Ivana Bodrožić]], Balša Brković i Asim Mujkić ; moderirao: Igor Štiks '''c.''' {{Note label|c|c|none}} Govornici: Nerzuk Ćurak i [[Vladimir Arsenijević]] ; moderirala: Žarka Radoja '''d.''' {{Note label|d|d|none}} Govornici: Tomislav Longinović, [[Viktor Ivančić]], Snježana Kordić, [[Boris Buden]] i [[Mate Kapović]] ; moderirala: [[Katarina Peović Vuković]] '''e.''' {{Note label|e|e|none}} Govornici: [[Teofil Pančić]], [[Dragan Markovina]], Snježana Kordić i Igor Štiks ; moderirali: Vladimir Arsenijević i Ana Pejović '''f.''' {{Note label|f|f|none}} Govornici: [[Dragan Bjelogrlić]], Snježana Kordić, Marko Šelić Marčelo, Vladimir Arsenijević i Vlatko Sekulović ; moderirala: Milena Bogavac Minja '''g.''' {{Note label|g|g|none}} Govornici: Ivan Ivanji, Goran Miletić, Mirjana Đurđević, [[:en:Srđan V. Tešin|Srđan Tešin]] i Pero Zlatar ; moderirala: Eržika Pap Reljin '''h.''' {{Note label|h|h|none}} Govornici: Rajka Glušica, Ivo Pranjković, Snježana Kordić, [[Ranko Bugarski]], Vladimir Arsenijević i Svein Mønnesland ; moderirao: [[Nikola Vučić]] {{refend}} == Izvori == {{izvori|2}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Declaration on the Common Language|Deklaracija o zajedničkom jeziku}} * [http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ Lista svih potpisnika Deklaracije + '''mogućnost potpisivanja'''] * [http://www.tacno.net/novosti/snjezana-kordic-pedeset-godina-od-deklaracije-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika/ Kritička analiza stare Deklaracije] * {{YouTube|9OU3WkvKLwk|Press konferencija povodom objavljivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku}} * {{YouTube|VJFBqZVXROM|Snimak konferencije ''Jezici i nacionalizmi'' u Beogradu}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} [[Kategorija:Dokumenti]] [[Kategorija:Protesti]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Hrvatska kultura]] [[Kategorija:Srpska kultura]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]] [[Kategorija:Crnogorska kultura]] [[Kategorija:Volonterstvo]] [[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] [[Kategorija:Srpski jezik]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Crnogorski jezik]] [[Kategorija:Sociolingvistika]] [[Kategorija:Serbokroatistika]] [[Kategorija:Nastanci 2017.]] s9ocsnasxf1ckx2qqlpy0h7rtv0wsvu 0 4625878 41259962 41251222 2022-07-23T20:40:51Z 188.117.212.92 /* Filmografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Mustafa Jašar | datum_rođenja = {{bda|1946|8|19|df=y}} | mesto_rođenja = [[Skoplje]], [[NR Makedonija]], [[FNRJ]] | zanimanje = glumac }} '''Mustafa Jašar''' ([[Skopje]], [[19. avgust]] [[1946]]) je makedonski i bivši jugoslovenski [[film]]ski i [[pozorište|pozorišni]] [[glumac]]. ==Filmografija== {{Filmografija-domaći|glumca=Mustafe Jašara}} |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1970.-te |- | 1977. || [[Itar Pejo|Itar Pejo]] TV serija || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1980.-te |- | 1980. || [[Vreme, vodi|Vreme, vodi]] || Veljan |- | 1980. || [[Učitelot (TV film)|Učitelot]] TV film || / |- | 1981. || [[Crveni konj|Crveni konj]] || Crniot |- | 1982. || [[Južna staza|Južna staza]] || / |- | 1982. || [[Ilinden (TV serija)|Ilinden]] TV serija || / |- | 1983. || [[Zapisnik (TV film)|Zapisnik]] TV film || / |- | 1983. || [[Premiera (TV film)|Premiera]] TV film || / |- | 1984. || [[Opasni trag|Opasni trag]] || / |- | 1984. || [[Komedijanti|Komedijanti]] TV serija || Romeo |- | 1984. || [[Beloto ciganče|Beloto ciganče]] TV serija || / |- | 1985. || [[Na naš način|Na naš način]] TV serija || / |- | 1985. || [[Jazol]] || / |- | 1986. || [[Srećna nova ’49.|Srećna nova ’49.]] || / |- | 1986. || [[Kliment Ohridski (TV film)|Kliment Ohridski]] TV film || / |- | 1988. || [[Marka (TV film iz 1988)|Marka]] TV film || / |- | 1989. || [[Mugra|Mugra]] TV film || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1990.-te |- | 1990. || [[Severna greška|Severna greška]] TV film || / |- | 1991. || [[Tetoviranje (film)|Tetoviranje ]] || / |- | 1992. || [[Tvrdokorni|Tvrdokorni]] TV serija || / |- | 1993. || [[Bog da gi ubie spionite|Bog da gi ubie spionite]] TV film || Dobriot stražar |- | 1993. || [[Makedonska saga|Makedonska saga]] || Ljatif |- | 1994. || [[Prekaleni]] || Cuzbasijata |- | 1997. || [[Dzipsi medzik]] || |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2000.-te |- | 2000. || [[Glas]] || |- | 2001. || [[Vo svetot na bajkite 2|Vo svetot na bajkite 2]] TV serija || / |- | 2002. || [[Vampirdžija|Vampirdzija]] TV film || Juzbasijata |- | 2005. || [[Kontakt (film iz 2005)|Kontakt]] || Landlord (kao Mustafa Jašar) |- | 2005. || [[Krčma na patot kon Evropa|Krčma na patot kon Evropa]] TV film || Duko |- | 2007. || [[Multiplej]] || Mustafa |- | 2007-2009. || [[Zbogum rumelija]] || Baytar |- | 2009-2010. || [[Balkanska svadba]] || |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2010.-te |- | 2012. || [[Treto poluvreme|Treto poluvreme]] || Imam |- | 2012. || [[Minatoto leto - Balkan 1912]] || |- | 2013. || [[Balkan Is Not Dead|Balkan Is Not Dead]] || Ehojan |- | 2015. || [[Limonata]] || |- | 2015-2016. || [[Golemiot egzil Kavkaz]] || Rustem Demir |- | 2017. || [[Dolina na volcite]] || |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2020.-te |- | 2020. || [[Gorcliva cresa]] || |- | 2022. || [[Do mojot posleden zdiv]] || |- | 2022. || [[Balkanska prikazna]] || |} == Spoljašnje veze == * {{IMDb ime|id=1047969|name=Mustafa Jašar}} {{Lifetime|1946||Jašar, Mustafa}} [[Kategorija:Makedonski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Skoplje]] s5gb2qvcu0lvu2lt3i9ao3u16pb3vmy 41259963 41259962 2022-07-23T20:42:06Z 188.117.212.92 /* Filmografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Mustafa Jašar | datum_rođenja = {{bda|1946|8|19|df=y}} | mesto_rođenja = [[Skoplje]], [[NR Makedonija]], [[FNRJ]] | zanimanje = glumac }} '''Mustafa Jašar''' ([[Skopje]], [[19. avgust]] [[1946]]) je makedonski i bivši jugoslovenski [[film]]ski i [[pozorište|pozorišni]] [[glumac]]. ==Filmografija== {{Filmografija-domaći|glumca=Mustafe Jašara}} |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1970.-te |- | 1977. || [[Itar Pejo|Itar Pejo]] TV serija || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1980.-te |- | 1980. || [[Vreme, vodi|Vreme, vodi]] || Veljan |- | 1980. || [[Učitelot (TV film)|Učitelot]] TV film || / |- | 1981. || [[Crveni konj|Crveni konj]] || Crniot |- | 1982. || [[Južna staza|Južna staza]] || / |- | 1982. || [[Ilinden (TV serija)|Ilinden]] TV serija || / |- | 1983. || [[Zapisnik (TV film)|Zapisnik]] TV film || / |- | 1983. || [[Premiera (TV film)|Premiera]] TV film || / |- | 1984. || [[Opasni trag|Opasni trag]] || / |- | 1984. || [[Komedijanti|Komedijanti]] TV serija || Romeo |- | 1984. || [[Beloto ciganče|Beloto ciganče]] TV serija || / |- | 1985. || [[Na naš način|Na naš način]] TV serija || / |- | 1985. || [[Jazol]] || / |- | 1986. || [[Srećna nova ’49.|Srećna nova ’49.]] || / |- | 1986. || [[Kliment Ohridski (TV film)|Kliment Ohridski]] TV film || / |- | 1988. || [[Marka (TV film iz 1988)|Marka]] TV film || / |- | 1989. || [[Mugra|Mugra]] TV film || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1990.-te |- | 1990. || [[Severna greška|Severna greška]] TV film || / |- | 1991. || [[Tetoviranje (film)|Tetoviranje ]] || / |- | 1992. || [[Tvrdokorni|Tvrdokorni]] TV serija || / |- | 1993. || [[Bog da gi ubie spionite|Bog da gi ubie spionite]] TV film || Dobriot stražar |- | 1993. || [[Makedonska saga|Makedonska saga]] || Ljatif |- | 1994. || [[Prekaleni]] || Cuzbasijata |- | 1997. || [[Dzipsi medzik]] || |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2000.-te |- | 2000. || [[Glas]] || |- | 2001. || [[Vo svetot na bajkite 2|Vo svetot na bajkite 2]] TV serija || / |- | 2002. || [[Vampirdžija|Vampirdzija]] TV film || Juzbasijata |- | 2005. || [[Kontakt (film iz 2005)|Kontakt]] || Landlord (kao Mustafa Jašar) |- | 2005. || [[Krčma na patot kon Evropa|Krčma na patot kon Evropa]] TV film || Duko |- | 2007. || [[Multiplej]] || Mustafa |- | 2007-2009. || [[Zbogum rumelija]] || Baytar |- | 2009-2010. || [[Balkanska svadba]] || Ali |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2010.-te |- | 2010. || [[Ajde da odime]] || |- | 2012. || [[Treto poluvreme|Treto poluvreme]] || Imam |- | 2012. || [[Minatoto leto - Balkan 1912]] || |- | 2013. || [[Balkan Is Not Dead|Balkan Is Not Dead]] || Ehojan |- | 2015. || [[Limonata]] || |- | 2015-2016. || [[Golemiot egzil Kavkaz]] || Rustem Demir |- | 2017. || [[Dolina na volcite]] || Avi |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2020.-te |- | 2020. || [[Gorcliva cresa]] || |- | 2022. || [[Do mojot posleden zdiv]] || |- | 2022. || [[Balkanska prikazna]] || |} == Spoljašnje veze == * {{IMDb ime|id=1047969|name=Mustafa Jašar}} {{Lifetime|1946||Jašar, Mustafa}} [[Kategorija:Makedonski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Skoplje]] pshdvf5rht4w6l9g3r84r6jf1l6miua 0 4629683 41259970 40915601 2022-07-24T02:43:02Z 190.143.251.193 wikitext text/x-wiki {{about|srednjoameričkoj regiji|film|The Mosquito Coast|roman|The Mosquito Coast (roman)}} [[Datoteka:Map of the Mosquito Coast.jpg|mini|421x421piksel|Mapa Obale komaraca]] '''Obala komaraca''' ([[španjolski]]: ''Costa de Mosquitos'', odnosno ''Mosquitia''), historijski znana i kao '''obala Miskita''', priobalna je regija u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]] koja se najvećim dijelom proteže kroz teritorij današnje [[Nikaragva|Nikaragve]], a u manjem dijelu i kroz teritorij [[Honduras]]a i [[Kostarika|Kostarike]]. Područje je široko oko 65 [[kilometar|km]], a proteže se na otprilike 400 km duljine u smjeru sjever-jug. Iako se danas zove Obala komaraca, regija je zapravo dobila ime po indijanskom narodu [[Miskito]], a ne zato što je prepuna [[komarac]]a. == Historija == Regija je bila od izrazitog historijskog značaja; kada je [[Kristofor Kolumbo]] kratko posjetio regiju tokom svog četvrtog putovanja, tamo su živjela indijanska plemena organizirana u male, egalitarno uređene skupine. Početkom [[17. vijek|XVII. vijeka]], [[Španjolski Imperij|španjolski kolonizatori]] pokušali su pokatoličiti tamošnje stanovnike i uspostaviti naselje, međutim bez trajnog uspjeha. Istovremeno, prema dostupnim, mada ne pretjerano preciznim izvorima, na tom je području postojala određena državnopravna, mada ne pretjerano stratificirana, organizacija koju su [[UK|Britanci]] nazvali '''Kraljevstvo Komaraca'''; jedan od vladara ovog entiteta posjetio je [[Engleska|Englesku]] [[1638.]] godine i sklopio sporazum o savezništvu. U narednim su godinama Miskiti uspješno odolijevali španjolskim kolonizatorima, međutim o samoj organizaciji države ne zna se puno; detaljni izvještaj anonimnog [[bukaniri|bukanira]] inicijala M. W. daje uvid u funkcioniranje monarhije, koju opisuje kao primarno egalitarnu, s tim da su u vrijeme rata kralj i njegovi suradnici ("kapetani") bili primarni vojni vođe. {{multiple image | align = left | direction = vertical | width = 250 | image1 = Flag of the Mosquito Monarchy.svg | caption1 = Zastava Kraljevstva Miskita (Kraljevstva Komaraca) u periodu autonomije. | image2 = Flag of the Mosquito Coast 1834-1860.svg | caption2 = Zastava Obale komaraca iz perioda [[Britanski Imperij|britanskog]] [[protektorat]]a. }} Dobri odnosi s Engleskom nastavili su se kroz ostatak [[17. vijek|XVII.]] i dobar dio [[18. vijek|XVIII. vijeka]], a prvi imenom poznati vladar iz tog perioda, [[Oldman]], vladao je sredinom XVII. vijeka te je također, kao i raniji vladar, posjetio Englesku. Prema dostupnim izvještajima, Englezi su vrlo srdačno primali miskitske vladare. Godine [[1740.]], miskitski vladar [[Edward I, vladar Miskita|Edward I.]] sklopio je [[Sporazum o prijateljstvu i savezništvu]] s britanskim vladarom [[George II od Velike Britanije|Georgeom II.]]; sporazum je stipulirao da Edward I. usvoji britanske zakone na svom teritoriju i preda faktičku kontrolu britanskoj kruni, dok su se Britanci obvezali na pružanje vojne zaštite Miskitima. Krajem XVIII. vijeka, dolazi do određenih promjena u geopolitičkom kontekstu (najveći utjecaj imala je [[Američka revolucija]]), koje su kulminirale britanskom evakuacijom nakon [[Londonska konvencija (1786)|Londonske konvencije 1786.]] godine; Britaniji su i dalje priznata prava na trgovinu na tom području, ali nikada i teritorijalne pretenzije. Nakon odlaska Britanaca, dio stanovnika prisegao je na vjernost [[Španjolski Imperij|Španjolskom Imperiju]], posebice u okolici [[Bluefields]]a, koji je od [[1787.]] godine služio kao središte regije. Nakon odlaska Britanaca, Španjolci su konačno anektirali regiju te ju pripojili [[Generalna kapetanija Gvatemala|Generalnoj kapetaniji Gvatemali]]. Španjolci su započeli intenzivno naseljavanje regije te proces širenja katoličanstva, međutim njihov je doseg u tom smislu bio vrlo ograničen. [[Miskiti]] su bili nepovjerljivi prema Španjolcima, a njihov tadašnji vladar, [[George II Frederic, vladar Miskita|George II. Frederic]], bio je i dalje skloniji Britancima. Krajem XVIII. vijeka, Miskiti su poveli ustanak protiv Španjolaca, koje su konačno protjerali [[4. rujna]] [[1800.]] godine. Iznenadna smrt kralja Georgea II. Frederica dovela je do internih nestabilnosti, posebice jer se vjerovalo da je kralja otrovao njegov vlastiti brat, Stephen, u dogovoru sa Španjolcima. Istovremeno, Britanci su počeli obnavljati svoju prisutnost na teritoriju. Kako bi spriječili imenovanje Stephena kraljem, Miskiti su proglasili malodobnog [[George Frederic Augustus I|Georgea Frederica Augustusa I.]], sina pokojnog kralja, [[regent]]om. Iako su Španjolci pokušali izvesti manevar smatrajući Stephena službenim kraljem, nikada nisu uspostavili kontrolu nad područjem; uz to, Stephen je kasnije izdao Španjolsku i priznao vlast tadašnjeg regenta, koji je [[1816.]] godine okrunjen u današnjem [[Belize]]u, britanskom posjedu koji je služio kao glavna veza između Miskita i [[London]]a. Raspad [[Španjolski Imperij|španjolske kolonijalne dominacije]] na tlu Amerikā [[1821.]] godine omogućio je Britancima da nesmetano uspostave dominaciju na ovom području, mada su formalno priznavali suverenitet Miskita; čak su [[1837.]] godine priznali Kraljevstvo Miskita kao nezavisnu državu. Dodatni pritok kapitala iz [[SAD|Sjedinjenih Država]] ekonomski je ojačao regiju, pri čemu su značajno profitirali i Britanci. Ti isti Britanci su [[1844.]] godine proglasili novi [[protektorat]] nad teritorijem, čemu su se snažno usprotivile Sjedinjene Države; iako je [[Clayton–Bulwerov sporazum]] iz [[1850.]] godine uredio odnose moći na području Centralne Amerike, Britanci se nisu povukli te su u narednih 10-ak godina nastojali proširiti svoj teritorij okupacijom određenih područja uz Obalu komaraca, što je dovelo i do manjih oružanih sukoba (uključujući i američko [[bombardiranje Greytowna]]). Ipak, pad podrške javnosti britanskom prisustvu u Centralnoj Americi tokom [[1859.]] godine doveo je do britanskog povlačenja s tog područja te sklapanja [[Sporazum iz Manague|sporazuma iz Manague]], u sklopu kojega je [[Nikaragva]] [[cesija|cesijom]] ([[sizerenstvo]]) dobila Obalu komaraca (osim sjevernog dijela, koji je ranije predan [[Honduras]]u), a Britanci, nakon separatnih pregovora s Gvatemalom, veći teritorij u [[Britanski Honduras|Britanskom Hondurasu]]. Međutim, teritorij Obale komaraca ostao je sporan u narednim godinama. Dok su Miskiti dobili jedno usko područje suvereniteta oko [[Bluefields]]a, poseban rezervat čiji je [[ustav]] regulirao osnovno uređenje monarhije, Nikaragva je svim silama nastojala anektirati rezervat, usprkos međunarodnim sporazumima. Godine [[1881.]], Nikaragva i Britanija su sporne točke sporazuma iz [[1860.]] godine dale na arbitražu [[Austro-Ugarska Monarhija|austro-ugarskom]] caru [[Franjo Josip I|Franzu Josephu I.]], koji je u pravorijeku odlučio u korist Miskita, odnosno Britanije. Nezadovoljna takvim ishodom, Nikaragva je nastavila s pokušajima teritorijalne ekspanzije, koji su kulminirali time da je nikaragvanski predsjednik [[José Santos Zelaya]] formalno anektirao Obalu komaraca i pripojio ju Nikaragvi. Uslijedila je [[Nikaragvanska kriza (1895)|manja međunarodna kriza]], međutim status Miskita se nije promijenio. Godine [[1960.]], [[Međunarodni sud pravde]] riješio je gotovo stoljeće dug teritorijalni spor oko Obale komaraca između Hondurasa i Nikaragve, i to u korist Hondurasa, čime je uspostavljeno trenutno teritorijalno stanje u regiji. == Literatura == * Dozier, Craig; ''Nicaragua's Mosquito Shore: The Years of British and American Presence'', University of Alabama Press, 1985 * Floyd, Troy S.; ''The Anglo-Spanish Struggle for Mosquitia'', University of New Mexico Press, Albuquerque (NM), 1967 * {{cite web |url=https://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=26389196 |title=Resistance and Contradiction: Miskitu Indians and the Nicaraguan State, 1894-1987 |first=Charles R. |last=Hale |publisher=Stanford University |location=Stanford (CA) |year=1994 }} * {{cite journal |first=Mary |last=Helms |title=The Cultural Ecology of a Colonial Tribe |journal=Ethnology |volume=8 |issue=1 |year=1969 |pages=76–84 |doi=10.2307/3772938}} * {{cite journal |first=Mary |last=Helms |title=Miskito Slaving and Culture Contact: Ethnicity and Opportunity in an Expanding Population |journal=Journal of Anthropological Research |volume=39 |issue=2 |year=1983 |pages=179–197 |jstor=3629966 }} * {{cite journal |first=Mary |last=Helms |title=Of Kings and Contexts: Ethnohistorical Interpretations of Miskito Political Structure and Function |journal=American Ethnologist |volume=13 |issue=3 |year=1986 |pages=506–523 |doi=10.1525/ae.1986.13.3.02a00070}} * Ibarra Rojas, Eugenia; ''Del arco y la flecha a las armas de fuego. Los indios mosquitos y la historia centroamericana'', Editorial Universidad de Costa Rica, San Jose, 2011 * Naylor, Robert A.; ''Penny Ante Imperialism: The Mosquito Shore and the Bay of Honduras, 1600–1914: A Case Study in British Informal Empire'', Fairleigh Dickinson University Press, London, 1989 * {{cite journal |first=Karl |last=Offen |title=The Sambo and Tawira Miskitu: The Colonial Origins and Geography of Intra-Miskitu Differentiation in Eastern Nicaragua and Honduras |journal=Ethnohistory |volume=49 |issue=2 |year=2002 |pages=319–372 |doi=10.1215/00141801-49-2-319 }} * Olien, Michael; ''The Miskito Kings and the Line of Succession'', Journal of Anthropological Research, vol. 39, no. 2, 1983, pp.&nbsp;198–241 * Olien, Michael; ''Micro/Macro-Level Linkages: Regional Political Structure on the Mosquito Coast, 1845–1864'', Ethnohistory, vol. 34, no. 3, 1987, pp.&nbsp;256–287 * Olien, Michael; ''General, Governor and Admiral: Three Miskito Lines of Succession'', Ethnohistory, vol. 45, no. 2, 1998, pp.&nbsp;278–318 * Potthast, Barbara; ''Die Mosquitoküste im Spannungsfeld Britischer und Spanischer Politik, 1502–1821'', Bölau., Cologne, 1988 * Romero Vargas, Germán; ''Las Sociedades del Atlántico de Nicaragua en los siglos XVII y XVIII'', Banco Nicaraguënse, Managua, 1995 == Vanjske veze == *https://web.archive.org/web/20050506032019/http://www.flag.de/FOTW/flags/ni-mc.html – Mosquito Coast flag *[http://www.4dw.net/royalark/Nicaragua/mosquito.htm RoyalArk-Mosquitos] *{{cite journal |url = http://www.transactions.morrin.org/docsfromclient/books/196/196.html |archive-url = https://archive.is/20130704084923/http://www.transactions.morrin.org/docsfromclient/books/196/196.html |dead-url = yes |archive-date = 2013-07-04 |title = Account of the attempt to form a settlement in 1823, on the Mosquito Shore |first = James |last = Douglas |publisher = Literary and Historical Society of Quebec |journal = Transactions, New Series |number = 5 |year = 1867 |accessdate = 2013-04-27 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Regije Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Karipsko more]] [[Kategorija:Geografija Hondurasa]] [[Kategorija:Geografija Nikaragve]] [[Kategorija:Geografija Kostarike]] [[Kategorija:Historija Hondurasa]] [[Kategorija:Historija Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Historija Španije]] jiha1zjhke6plz5gdx6d2212d12jxy2 0 4632884 41259942 40877720 2022-07-23T17:16:12Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Cabdirashiid Sharmaarke]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Cabdirashiid Sharmaarke]] flo71otwjhktrzhh6eyol5aelvpez6f 0 4632885 41259943 40877721 2022-07-23T17:16:22Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Cabdirashiid Sharmaarke]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Cabdirashiid Sharmaarke]] flo71otwjhktrzhh6eyol5aelvpez6f 0 4638941 41259981 41087420 2022-07-24T11:55:40Z Scip. 96161 + Logo wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Venezia F.C. | slika = [[Datoteka:2022 Venezia FC logo.svg|175px]] | puno ime = | nadimak = Arancioneroverdi | godina osnivanja = [[1907]]. | igralište = [[Stadio Pierluigi Penzo]] | navijači = | kapacitet stadiona = 7450 | direktor = [[Duncan Niederauer]] | trener = [[Alessio Dionisi]] | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = |pattern_b1 = _vfc1920h |body1 = 000000 |leftarm1 = 000000 |rightarm1 = 000000 |shorts1 = 000000 |pattern_so1 = _vfc1920h |socks1 = 000000 |pattern_b2 = _venezia1920a |body2 = FFFFFF |leftarm2 = FFFFFF |rightarm2 = FFFFFF |shorts2 = FFFFFF |socks2 = FFFFFF |pattern_so2 = _venezia1920a |body3 = 01FFFF |pattern_b3 = _vfc1819gk |pattern_la3 = |leftarm3 = 01FFFF |pattern_ra3 = |rightarm3 = 01FFFF |pattern_sh3 = |shorts3 = 01FFFF |pattern_so3 = |socks3 = 01FFFF }} '''Venezia Football Club''' ili jednostavno '''Venezia''' je [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u gradu [[Venecija|Veneciji]]. Venezia je osnovana [[19. decembra]] [[1907]]. godine. Klub se od sezone 2019/20. natječe u [[Serie C]] ligi. == Uspjesi == '''[[Coppa Italia]]:''' :*'''Pobjednici (1)''': 1940/41. '''[[Serie B]]:''' :*'''Prvak (2):''' 1960&ndash;61; 1965/66. :*'''Promocija u viši rang (1):''' 2000/01. '''[[Serie C]]''' / '''[[Serie C1]]''': :*'''Prvak (2):''' 1935/36.; 1955/56. '''[[Serie C2]]:''' :*'''Prvak (1):''' 2005/06. '''[[Serie D]]:''' :*'''Promocija u viši rang (1):''' 1982/83., 2015/16. == Istaknuti igrači == {| cellpadding=12 | valign=top | * {{flagicon|GAN}} [[Augustine Ahinful]] * {{flagicon|FRA}} [[Jimmy Algerino]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Daniel Andersson (nogometaš)|Daniel Andersson]] * {{flagicon|TUR}} [[Can Bartu]] * {{flagicon|NOR}} [[Runar Berg]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Joachim Björklund]] * {{flagicon|ITA}} [[Mauro Bressan]] * {{flagicon|HRV}} [[Igor Budan]] * {{flagicon|Sijera Leone}} [[Kewullay Conteh]] * {{flagicon|HRV}} [[Mario Cvitanović]] * {{flagicon|ITA}} [[Marco Delvecchio]] | valign=top | * {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Ganz]] * {{flagicon|URU}} [[Pablo Gabriel García|Pablo García]] * {{flagicon|AUT}} [[Michael Konsel]] * {{flagicon|GAN}} [[Nii Lamptey]] * {{flagicon|URU}} [[Federico Magallanes]] * {{flagicon|PAR}} [[Rubén Maldonado]] * {{flagicon|ITA}} [[Filippo Maniero]] * {{flagicon|ITA}} [[Stefano Morrone]] * {{flagicon|JAP}} [[Hiroshi Nanami]] * {{flagicon|BRA}} {{flagicon|BEL}} [[Luis Oliveira]] * {{flagicon|JUG}} [[Dejan Petković]] | valign=top | * {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pierobon]] * {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]] * {{flagicon|ITA}} [[Flavio Roma]] * {{flagicon|ITA}} [[Simone Pavan]] * {{flagicon|HRV}} [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Santisteban]] * {{flagicon|ITA}} [[Stefan Schwoch]] * {{flagicon|ITA}} [[Michele Serena]] * {{flagicon|ITA}} [[Andrea Silenzi]] * {{flagicon|ITA}} [[Massimo Taibi]] * {{flagicon|ITA}} [[William Viali]] * {{flagicon|ITA}} [[Christian Vieri]] |} == Vanjske veze == {{Commonscat|Venezia FC}} * [https://www.veneziafc.it/- Službene stranice] {{it icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Venezia F.C.| ]] [[Kategorija:Nastanci 1907.]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Sport u Veneciji]] 6osqxkbrvxk5afyr7ouis3hygtqcg6d 0 4641052 41259930 41160800 2022-07-23T12:21:51Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rome|Fudbaleri ili nogometaši Rome]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Paulo Dybala | slika = [[Datoteka:2017 FRIENDLY MATCH RUSSIA v ARGENTINA - Paulo Dybala 01.jpg|200px]] | punoime = Paulo Bruno Exequiel Dybala | nadimak = La Joya | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|11|15}} | rodnigrad = Córdoba | rodnadržava = Argentina | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 177 | pozicija = napadač | trenutniklub = Juventus | brojnadresu = 10 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2003–2011 | omladinskipogoni = Instituto | godine1 = 2011–2012 | klubovi1 = Instituto | nastupi(golovi)1 = 38 (17) | godine2 = 2012–2015 | klubovi2 = Palermo | nastupi(golovi)2 = 89 (21) | godine15 = 2015– | klubovi15 = Juventus | nastupi(golovi)15 = 119 (55) | reprezentacija = Argentina | nacionalnegodine1 = 2015– | nacionalneekipe1 = Argentina | nacionalninastupi(golovi)1 = 18 (1) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 23. 2. 2019 }} '''Paulo Bruno Exequiel Dybala''' (rođen 15. novembar 1993) jest [[Argentina|argentinski]] profesionalni fudbaler [[Poljska|poljskog]] porijekla koji igra kao napadač za italijanski klub [[Juventus FC|Juventus]] i reprezentaciju [[Argentina|Argentine]]. Zbog svog kreativnog stila igre, ritma, talenta, tehnike se zove "La Joya" ("Dragulj").<ref>{{Cite web|url=http://www.lmcordoba.com.ar/nota.php?ni=71388|title=Descargalo en Imágenes >> Frases, Pensamientos gratis ¡Entra!|last=|first=|date=|website=Descargalo en Imágenes >> Frases, Pensamientos gratis ¡Entra!|publisher=|language=es|accessdate=4.8.2018|archivedate=2012-12-30|archiveurl=https://archive.is/20121230031329/http://www.lmcordoba.com.ar/nota.php?ni=71388|deadurl=yes}}</ref> Nakon početka karijere u Argentini u klubu [[Instituto de Córdoba]] 2011. godine, preselio se u italijanski klub [[U.S. Città di Palermo|Palermo]] 2012. godine. Odigrao je tri sezone za Palermo, dvije u [[Serie A|Seriji A]] i osvojio [[Serie B|Seriju B]] u sezoni [[Serie B 2013/2014.|2013-14]]. U 2015. godini pridružio se Juventusu za svotu od 32 miliona eura, a od tada ima preko 100 nastupa za klub, osvajajući dva puta Seriju A i Coppa Italia u tri sezone. Dvaput je bio u timu godine Serije A. Dybala je napravio svoj prvi internacionalni debi za Argentinu u 2015. godini i izabran je u timu koji će igrati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] == Raniji život == Paulo Dybala je rođen u [[Laguna Larga|Laguna Largi]], u [[Kordoba (Argentina)|Kordobi]], [[Argentina]].<ref>{{Cite news|url=http://www.espnfc.us/blog/espn-fc-united-blog/68/post/2948827/the-cordoba-connection-paulo-dybala-faces-franco-vazquez-luciano-vietto-in-champions-league|title=The Cordoba Connection: Dybala faces Vazquez, Vietto in Champions League|last=|first=|date=|work=|newspaper=ESPNFC.com|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> Njegov djed, Bolesław Dybała, bio je iz sela [[Kraśniów]] u [[Poljska|Poljskoj]] i pobjegao je iz svoje zemlje u Argentinu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{Cite news|url=http://www.mediagol.it/palermo/dybala-meta-polacco-e-meta-italiano-spiego/|title=DYBALA: "Metà polacco e metà italiano, spiego"|last=|first=|date=29.11.2014|work=|newspaper=Mediagol|language=it|access-date=4.8.2018|via=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20120405234500/http://sport.onet.pl/pilka-nozna/inne-ligi/paulo-dybala-nowy-messi-z-polskimi-korzeniami,1,5080257,wiadomosc.html|title=Paulo Dybala - "nowy Messi" z polskimi korzeniami - Onet Sport|last=|first=|date=5.4.2012|website=|publisher=|accessdate=4.8.2018}}</ref> Porodica Dybale također ima italijansko porijeklo preko svoje bake, koja se zove Da Messa, iz [[Napulj|pokrajine Napulj]].<ref>{{Cite news|url=http://www.mediagol.it/palermo/dybala-meta-polacco-e-meta-italiano-spiego/|title=DYBALA: "Metà polacco e metà italiano, spiego"|last=|first=|date=29.11.2014|work=|newspaper=Mediagol|language=it|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> Dybala je zvanično dobio svoje državljanstvo Italije 13. augusta 2012. godine.<ref>{{Cite news|url=http://www.tuttomercatoweb.com/serie-a/esclusiva-tmw-palermo-dybala-e-cittadino-italiano-376629|title=ESCLUSIVA TMW - Palermo, Dybala è cittadino italiano - TUTTOmercatoWEB.com|last=|first=|date=14.8.2012|work=|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> == Karijera == === Instituto de Córdoba === Dybala je napravio prvi profesionalni nastup u [[Primera B Nacional|Primeri B Nacional]] (Argentinska druga divizija) sa svojim rodnim klubom [[Instituto Atlético Central Córdoba]] sa 17 godina. Odigrao je 40 utakmica sa klubom i postigao 17 golova.<ref>{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/players/paulo-dybala/201072/|title=Argentina - P. Dybala - Profile with news, career statistics and history - Soccerway|last=|first=|date=23.10.2011.|website=int.soccerway.com|publisher=|language=en|accessdate=4.8.2018}}</ref> Bio je najmlađi koji je postigao gol, pobijedivši rekord [[Maria Kempesa]]. Dybala je također bio prvi koji je odigrao 38 uzastopnih mečeva u profesionalnoj ligi (opet pobijedivši Kempesa) i bio je prvi koji je u sezoni osvojio dva hat-trika. === Palermo === [[Datoteka:Paulo Dybala - 2015 - US Città di Palermo (corner kick).jpg|mini|Paulo Dybala izvodi korner za Palermo.]] 29. aprila 2012. predsjednik kluba [[Città di Palermo]] [[Maurizio Zamparini]] najavio je dolazak Dybale u kojem navodi: "Imamo [[Paula Dybalu]] - novi [[Sergio Agüero]]."<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20160304114849/http://www.corrieredellosport.it/serie_a/palermo/2012/04/28-236116/Zamparini:+%C2%ABPreso+Dybala.+%C3%88+il+nuovo+Aguero%C2%BB|title=Zamparini: «Preso Dybala. È il nuovo Aguero»|last=|first=|date=4.3.2016|website=|publisher=|accessdate=4.8.2018}}</ref> Generalni sekretar instituta José Teaux izjavio je da je čovjek koji je završio pregovore sa Palermom nije imao mandat da proda Dybalu. Bez obzira na to, 20. jula 2012. Palermo je objavio saopštenje kojim potvrđuje potpisivanje Dybale, koji je potpisao četverogodišnji ugovor s sicilijanskim klubom.<ref>{{Cite news|url=http://palermocalcio.it/it/1213/news/scheda.php?id=26948|title=DYBALA HA FIRMATO|last=|first=|date=|work=|newspaper=U.S. Citta' di Palermo|language=it|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> Prema finansijskom podnesku kluba, naknada za transfer iznosila je 8,64 miliona eura. Dybala je debitovao za klub u Serie A u meču protiv [[S.S. Lazio|Lazia]]. On je postigao svoj prvi i drugi gol u Italiji 11. novembra 2012. godine, kada je Palermo pobedio Sampdoriju kod kuće, 2-0. Dybala je imao svoju prodornu sezonu u [[Serie A 2014/2015.|Seriji A 2014-15]], gde je u prvoj polovini sezone postigao deset golova, uspješno partnerstvo s kolegom [[Franco Vazquez|Francom Vazquezom]] i povezivanjem s nekoliko vrhunskih evropskih klubova. Završio je sezonu sa 13 golova i 10 asistencija, što ga je učinilo jednim od najboljih asistenata u ligi.<ref>{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/italian-serie-a/12/statistics/assists?season=2014|title=Italian Serie A Statistics - ESPN FC|last=|first=|date=|website=www.espnfc.com|publisher=|accessdate=4.8.2018}}</ref> === Juventus === ==== Sezona 2015-16 ==== 4. juna 2015. godine, [[Juventus FC|Juventus]] je najavio da dovodi Dybalu i da će potpisati petogodišnji ugovor za naknadu od 32 miliona eura (plus dodatnih 8 miliona eura).<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/32870748|title=Paulo Dybala: Juventus sign striker from Palermo for £23m|last=|first=|date=4.6.2015|work=|newspaper=BBC Sport|language=en|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> Dobio je dres sa brojem 21 koji je prije nosio [[Andrea Pirlo]] koji je napustio Juventus te godine. 8. augusta je došao kao zamjena za [[Kingsley Coman|Kingsleya Comana]] u 61. minutu protiv [[SS Lazio|Lazija]] na [[Italijanski superkup 2015.|Italijanskom Superkupu 2015. godine]]. 30. augusta 2015. Dybala je postigao svoj prvi gol u ligi za klub u 87. minuti, u porazu od 2-1 protiv [[AS Roma|Rome]].<ref>{{Cite web|url=http://www.legaseriea.it/it/serie-a-tim/match-report/2015-16/UNICO/UNI/2/ROMJUV|title=Calendario e Risultati {{!}} Stagione 2015-16 {{!}} 2^ Giornata {{!}} Lega Serie A|last=|first=|date=|website=www.legaseriea.it|publisher=|accessdate=4.8.2018}}</ref> Na prvih 16 nastupa ove sezone, Dybala je na svim takmičenjima postigao šest golova i dvije asistencije, to znači da je davao gol svakih 151 minutu, što je bilo superiornije u odnosu na karijere [[Carlos Tevez|Carlosa Teveza]] i [[Alessandro Del Piero|Alessandra Del Piera]] u svojim debitantskim sezonama sa Juventusom.<ref>{{Cite news|url=http://gazzettaworld.gazzetta.it/news/serie-a/juventus/dybala-best-players/|title=Redirect - GazzettaWorld|last=|first=|date=|work=|newspaper=GazzettaWorld|language=en|access-date=4.8.2018|via=}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U historiji kluba, samo je [[Roberto Baggio]] održao superiorni rekord sa golovima u prvim utakmicama svoje debitantske sezone. Završio je sezonu kao najbolji strelac Juventusa sa 23 gola na svim takmičenjima i 19 golova u Seriji A i pobjedom Serie A.[[Datoteka:Dybala 2017 (edited).jpg|lijevo|mini|Paulo Dybala sa Juventusom 2017. godine|236x236piksel]]'''Sezona 2016-17''' Nakon odlaska [[Paul Pogba|Paula Pogbe]] u [[Manchester United FC|Manchester United]] na ljeto 2016. godine, Dybali je ponudit dres sa brojem 10, ali je odbio i zadržao dres sa brojem 21 koji je nosio tokom prethodne sezone.<ref>{{Cite news|url=http://www.calciomercato.com/en/news/juve-dybala-turns-down-the-number-10-jersey-from-del-piero-to-po-729257|title=Juve, Dybala turns down the number 10 jersey. From Del Piero to Pogba it's the end of an era|last=|first=|date=|work=|newspaper=Calciomercato.com {{!}} Tutte le news sul calcio in tempo reale|language=en|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> Nakon Allegrijeva prelaska na formaciju 4-2-3-1, u sezoni 2016-17 Dybala je igrao dublju ulogu kao plejmeker zaradi dolaska [[Gonzal Higuain|Gonzala Higuaina]], koji je zabilježio smanjenje njegovog postizanja golova pošto je preuzeo sve veće odbrambene i kreativne dužnosti.<ref>{{Cite news|url=http://www.espnfc.com/juventus/story/3100793/juventus-paulo-dybala-says-i-dont-want-to-be-the-new-messi|title=Juventus' Paulo Dybala insists 'I don't want to be the new Messi'|last=|first=|date=|work=|newspaper=ESPNFC.com|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> Poslije borbe za rezultat početkom sezone, Dybala je 27. septembra postigao svoj prvi gol u sezoni 2016-17, u pobjedi od 4:0 protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi šampiona]].<ref>{{Cite news|url=https://www.thescore.com/news/1112908|title=Watch: Dybala nets absolute screamer as Juventus crushes Dinamo Zagreb|last=|first=|date=|work=|newspaper=theScore.com|language=en|access-date=4.8.2018|via=}}</ref> Svoj prvi gol u toj sezoni u ligi je postigao 2. oktobra u pobjedi 3:0 protiv [[Empoli F.C.|Empolija]].<ref>{{Cite news|url=https://sports.yahoo.com/news/empoli-0-juventus-3-dybala-122322896.html|title=Empoli 0 Juventus 3: Dybala, Higuain on target in comfortable victory|last=|first=|date=|work=|language=en|access-date=4.8.2018|via=|archivedate=2018-08-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807185912/https://sports.yahoo.com/news/empoli-0-juventus-3-dybala-122322896.html|deadurl=yes}}</ref> 11. aprila, Dybala je postigao dva gola u četvrtfinalu Lige šampiona, protiv [[FC Barcelona|Barcelone]], pomažući klubu u pobjedi od 3:0.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/39542727|title=Juventus 3-0 Barcelona|date=2017-04-11|newspaper=BBC Sport|language=en|access-date=2018-08-04}}</ref> 13. aprila 2017. Dybala je obnovio ugovor sa Juventusom do 2022. godine<ref>{{Cite web|url=http://www.football-italia.net/101060/official-dybala-renews-juventus|title=Official: Dybala renews with Juventus {{!}} Football Italia|last=|first=|date=|website=www.football-italia.net|publisher=|accessdate=4.8.2018|archivedate=2020-09-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200928112023/https://www.football-italia.net/101060/official-dybala-renews-juventus/|deadurl=yes}}</ref>. 3. juna, Dybala je bio starter u prvih 11 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2017.|finalu Lige šampiona 2017. godine]], ali je Juventus poražen sa 4-1 odbrambenim šampionom [[Real Madrid CF|Real Madridom]].<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/football/2017/jun/03/juventus-real-madrid-champions-league-final-match-report|title=Real Madrid win Champions League as Cristiano Ronaldo double defeats Juve|last=Taylor|first=Daniel|date=3.6.2016|website=the Guardian|publisher=|language=en|accessdate=4.8.2018}}</ref> ==== Sezona 2017-18 ==== 4. augusta 2017. godine, Dybala je bio proglašen za jednog od tri finalista za nagradu za najboljeg napadača u sezoni [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016-17 UEFA Liga šampiona]]. 15. augusta, Dybala je osvojio šesto mjesto za [[Ballon d'Or|Najboljeg UEFA igrača godine 2017.]] 26. augusta<ref>{{Cite news|url=http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2490056.html|title=UEFA Champions League positional awards shortlists|last=UEFA.com|first=|date=|work=|newspaper=UEFA.com|language=en|access-date=4.8.2018|via=}}</ref>, Dybala je postigao svoj prvi hat-trik u Seriji A u pobjedi 4-2 u gostima protiv [[Genoa C.F.C.|Genoe]]. Ponovio je to i 17. septembra, na svom 100. nastupu za Juventus. Na kraju sezone Dybala je bio najbolji strijelac Juventusa sa 22 gola, s pobjedom u Italijanskom kupu i osvojenom Serie A. == Karijera u nacionalnom timu == [[Datoteka:2017 FRIENDLY MATCH RUSSIA v ARGENTINA - Paulo Dybala 01.jpg|mini|243x243piksel|Paulo Dybala u utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]].]] Zbog svojih porodičnih korijena, Dybala je imao pravo da igra za [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljsku]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]], ali je izričito izjavio da se osjeća kao Argentinac i da je oduvijek sanjao da igra za [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]]. 22. septembra 2015, Dybala je pozvan za seniorsku ekipu Argentine od strane menadžera [[Gerardo Martino|Gerarda Martina]], ali je njegova prva utakmica bila 13. oktobra 2015, kada je zamijenio Carlosa Teveza u 75. minuti tokom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - CONMEBOL|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]] protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaja]]. 1. septembra 2016. godine, Dybala je dobio crveni karton u pobjedi nad [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvajom]] u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018.]] U maju 2018. dobio je mjesto na preliminarnom spisku igrača [[Nogometni savez Argentine|Nogometnog saveza Argentine]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018. godine]] u Rusiji, kasnije tog mjeseca, ušao je u finalni sastav Jorgea Sampaolija od 23 igrača. Napravio je svoju debitantsku utakmicu Svjetskog prvenstva u drugom meču grupne faze 21. juna, kada je u drugom poluvremenu zamjenio [[Enzo Pérez|Enza Péreza]] u 68. minuti, a utakmica se je završila 3:0 za [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatsku]]. Ovo je bio njegov jedini nastup na turniru, pošto je Argentina eliminirana u osmini finala 30. juna, nakon poraza od [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] 4:3. == Statistika == === Klub === <blockquote>''Utakmice i golovi su tačni do 19. maja 2018.''<ref>{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/players/paulo-dybala/201072/|title=Argentina - P. Dybala - Profile with news, career statistics and history - Soccerway|last=|first=|date=|website=int.soccerway.com|publisher=|language=en|accessdate=4.8.2018}}</ref></blockquote> {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Europa ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi |- |[[Instituto de Córdoba]] |2011–12 |[[Primera B Nacional]] |38 |17 |0 |0 | colspan="2" |— |2 |0 |40 |17 |- | rowspan="4" |[[US Città di Palermo|Palermo]] |2012–13 |[[Serie A]] |27 |3 |1 |0 | colspan="2" |— | colspan="2" |— |28 |3 |- |2013–14 |[[Serie B]] |28 |5 |2 |0 | colspan="2" |— | colspan="2" |— |30 |5 |- |2014–15 |[[Serie A]] |34 |13 |1 |0 | colspan="2" |— | colspan="2" |— |35 |13 |- ! colspan="2" |Ukupno !89 !21 !4 !0 ! colspan="2" |— ! colspan="2" |— !93 !21 |- | rowspan="5" |[[Juventus FC|Juventus]] |2015–16 | rowspan="4" |[[Serie A]] |34 |19 |4 |2 |7 |1 |1 |1 |46 |23 |- |2016–17 |31 |11 |5 |4 |11 |4 |1 |0 |48 |19 |- |2017–18 |33 |22 |4 |1 |8 |1 |1 |2 |46 |26 |- |2018–19 |21 |3 |2 |0 |6 |5 |1 |0 |30 |8 |- ! colspan="2" |Ukupno !119 !55 !15 !7 !32 !11 !4 !3 !170 !76 |- ! colspan="3" |Ukupno u karijeri !246 !93 !19 !7 !32 !11 !6 !3 !303 !114 |} === Nacionalni tim === {| class="wikitable" !Nacionalni tim !Godina !Nastupi !Golovi |- | rowspan="4" |[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |2015 |3 |0 |- |2016 |3 |0 |- |2017 |6 |0 |- |2018 |6 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno !18 !1 |} == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Paulo Dybala}} * {{Soccerway|paulo-dybala/201072}} * {{NFT player|pid=60899}} * {{FIFA player|392905}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1993||Dybala, Paulo}} [[Kategorija:Argentinski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rome]] 4xjr2wk7p881sklcldi3oa6ac2isemf 3 4660554 41259929 41259098 2022-07-23T12:05:57Z Vitek 4676 /* Inkubator */ nova sekcija wikitext text/x-wiki == Dobrodošlica == <div style="width:100%; line-height: 18px; border: 2px solid #a3bfb1; margin-bottom: 3px; background-color: #f5fffa; text-align:left;"> <div style="background-color:#cef2e0; padding:1em 0.4em 0px; text-align:center; line-height: 25px;"> <div style="font-size:120%;">'''Pozdrav, {{PAGENAME}}! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''</div> <div style="padding-top:4px;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]].</div> </div> <div style="padding: 1em;">Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.<br /><br />Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:</div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Gnome-help.svg|30px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] | [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|'''Kurs ili tečaj''']]<br />Upoznajte se s osnovama Wikipedije! |- | [[Datoteka:Simple Information.svg|30px|link=Pomoć:Sadržaj]] | [[Pomoć:Sadržaj|'''Stranice za pomoć''']]<br />Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć. |- | [[Datoteka:Internet-group-help-faq.svg|30px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] | [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|'''Najčešće postavljana pitanja''']]<br />Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja. |- | [[Datoteka:Notepad icon wide.svg|30px|link=Wikipedia:Kako uređivati stranicu]] | [[Wikipedia:Kako uređivati stranicu|'''Kako uređivati stranicu''']]<br />Upoznajte se s osnovama uređivanja! |} </div></div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Sandbox.svg|30px|link=Wikipedia:Igralište]] | [[Wikipedia:Igralište|'''Igralište''']]<br />Ovdje možete eksperimentirati. |- | [[Datoteka:Nuvola apps kuser.svg|30px|link=Wikipedia:Pijaca-Пијаца]] | [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|'''Pijaca''']]<br />Ovo je forum za rasprave među korisnicima. |- | [[Datoteka:Unesco Cultural Heritage logo.svg|30px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] | [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|'''Pet stubova Wikipedije''']]<br />Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije. |- | [[Datoteka:Ambox warning yellow.svg|30px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] | [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|'''Šta Wikipedia nije''']]<br />Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji. |} </div></div> <div style="padding: 1em 1em 0em; clear:both">Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranici za razgovor]] se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4&#160;tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:Insert-signature2.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.</div> ---- <div style="padding: 0.5em 1em 0.7em 1em; text-align:center"> Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad! {{#if:-- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 22,09; уторак, 22. септембра 2020. (СЕВ)|-- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 22,09; уторак, 22. септембра 2020. (СЕВ)}} </div> </div> == Brisanje == Razlozi brisanja obrazloženi su u sažetku samog brisanja. Činjenica da je netko prvi u nečemu ne znači da je dovoljno relevantan :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:54, 28 rujan-септембар 2020 (CEST) ==Pečenezi== Hej, nisam sredio, još radim na članku, ali polako. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:52, 17 mart 2021 (CET) ==CEE spring 2021 == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Znaš li možda zašto se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2021/Statistics/Article_list#sh.wikipedia ovde], a samim tim ni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2021/Statistics ovde], ne prikazuje o kojim su zemljama napisani članci na sh.wiki u okviru SEE Spring? Ne da je mnogo bitno, ali čisto me zanima u čemu je feler. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:11, 27 mart 2021 (CET) :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] Mea Culpa...nešto sam krivo napravio u modificiranju templatea kog sam preuzeo sa HR...pogledaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:CEE_Spring_2021&veaction=editsource tu] pa korigiraj ako znaš ili upitaj nekog drugog :-) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] možda ti znaš šta sam pokvario? -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:07, 27 mart 2021 (CET) ::Ma OK, nije ni važno, ali evo pitaćemo i [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovskog]], on se ponekad mota ovuda, možda zna. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:18, 27 mart 2021 (CET) :::Aha, vidim da [[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril]] već radi na tome! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:31, 27 mart 2021 (CET) ::::Iskreno, ne znam u čemu je stvar. Pokušao sam [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bocanje&diff=prev&oldid=41050117 uklonjivanjem praznih redova], ali bez ikakvog rezultata. Jedino što vidim je da isti problem imaju i neke druge Wikipedije poput slovačke, pa možda bi bilo bolje pitati [[meta:User:Masti|Mareka]] koji se bavi svakodnevnom ažuriranjem tih tabela.--[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kiril Simeonovski|razgovor]]) 09:53, 29 mart 2021 (CEST) :::::Hvala za AUS/AUT - ispravljeno! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:01, 29 mart 2021 (CEST) :::::Ima li to veze sa Kategorijama? Mislim da smo zaboraviti koristiti i njih. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:22, 29 mart 2021 (CEST) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ==Selma== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Šta ćemo s [[Draft:Selma Selman|ovim]]? ;) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:12, 4 april 2021 (CEST) :Ako nema Draft: ekvivalenta - mičem u Talk stranicu dok radim na ovom (sljedećih 5-7 dana). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 20:24, 4 april 2021 (CEST) ::Ok. Fino ćeš prošetati članak wikipedijom. :D --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:27, 4 april 2021 (CEST) :::SH Wikipedija nije baš s toliko puno opcija ;-) Jesi pogledao WikiSpore.org? :-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 20:34, 4 april 2021 (CEST) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Your feedback is needed - Improving the Content Translation tool == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Hello Friend, Apologies as this message is not in your native language. The WMF language team is reaching out to you based on your valuable contributions to the Serbo-Croatian Wikipedia as an editor who frequently uses the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh#draft Content Translation tool].   We appreciate the great work you are doing in Serbo-Croatian Wikipedia to increase content to ensure that knowledge is available in your Wikipedia and understand that it is annoying to encounter difficulties while translating articles or deleted content afterwards. Therefore, the WMF Language team will like to understand from your experience, the issues you encounter when using the tool to translate content. '''Our observations''' <br> We noticed that the Content Translation tool is not used frequently and sometimes the articles created are deleted. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 of them were translated using the Content Translation tool and 14 articles were deleted. While the tool has been frequently used with low deletion ratios on many wikis, the deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. As the Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia and is a proven excellent way to efficiently Introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. '''Our request'''<br> So, we are reaching out to you because we want you to participate in a survey. The survey will help us understand your challenges with the tool, the aspect of the tool you think needs improvement that will enable your community to use it more and reduce the rate of content deletion. Please follow this link to the Survey:<br> [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScvRH9a4WeBDcoaYvitdrXKFpN2J6Kbg8qVbDKID9t8qPfYSg/viewform?usp=pp_url '''Take the Survey'''] <br> To know how the information collected from the survey will be used, please [[foundation:Content_Translation_Feedback_Privacy_Statement|read the Privacy Statement]]. If you are not comfortable with taking the survey, that is fine. You can still provide us with feedback via [mailto:uozurumba@wikimedia.org email] on the following questions: *What is the most challenging part of translating an article using the Content Translation tool? Example (adding the references, the infobox, templates, publishing, etc. *Why is the above the most challenging part of translating articles in your Wikipedia? *In your opinion, what changes can be made to the tool that can make more people in your community use the tool more frequently? *Why do you think some translated articles are being deleted? So please, feel free to give us feedback in any way that is most convenient for you. Thank you so much, as we look forward to your response. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[User talk:UOzurumba (WMF)|talk]]) 11:50, 21 juni 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_2&oldid=21613529 --> </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Reminder: Your feedback is needed - Improving the Content Translation tool == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Hello Friend! The WMF language team earlier reached out to you to participate in a survey to give us insight into the challenges you are having using the [[mw:Content_translation|Content Translation tool]] towards improving the tool for you and your community. We are reaching out to you again as a reminder to <u>[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScvRH9a4WeBDcoaYvitdrXKFpN2J6Kbg8qVbDKID9t8qPfYSg/viewform?usp=sf_link '''Take the Survey''']</u> as the '''survey will close on 9th July 2021 (23:59 UTC)'''. The survey will only take you between 10 to 15 minutes. Please [[foundation:Content_Translation_Feedback_Privacy_Statement|read the Privacy Statement]] to know how the information collected from the survey will be used. If you already took the survey- thank you! '''You don't need to retake it'''. Thank you, as we look forward to your response. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] 21:11, 6 juli 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_1&oldid=21702264 --> </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Članci sa HR WikiOna == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Pretpostavljam da je ova serija članaka dio projekta o kom si pričao? Članci su super, ali kategorija nema pa molim te ekipu uputi da barem neku kategoriju ubace unutra :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:55, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :Da. Nažalost na HR je nastala mala frka i veliki dio ih je prebačen u Draft: namespace + još neke stvari, ali čim starosjedioci tamo malo spuste napetost bit će ih još. Zamolit ću djevojku koja ih je prenosila da potraži opcije za adekvatne kategorije također. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:04, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Ma sve je okej, posao je odlično odrađen, al' ovako nam ide hrpa nekategoriziranih stvari onda je puno posla ^^ Zahvali se curi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:12, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::I da, to sam sad vidio u tekstu - nikako interne linkove slati na hr.wiki. Jer sad vidim sa imamo <nowiki>[[:hr:Nizozemska|Nizozemska]]</nowiki>, a to nikako ne ide. Neka ostave linkove pa makar bili i crveni! :) Ako ikome treba pomoć kakva, toj curi ili nekom drugom, neka se slobodno obrate meni ili nekom od admina :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:20, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :::Hvala! Prenjet ću. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:22, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :::Vidim da je ovo drugo sad na svim člancima, to bi čak trebalo i popraviti... možda u Wordu ili negdje pa masovno ukloniti? Jer puno je da imamo na desetke članaka bez ijedne interne poveznice, sve koje vode na hr.wiki, iako imamo članke na te teme :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:23, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da je sređeno, ali ako se neki još pojavi - pingaj me. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 4 novembar 2021 (CET) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Kategorije == Oko novih kategorija - u pravilu, ako je crveno - mijenjaj i stavljaj koje imamo! :D Iznimno ako znaš da ćeš napisati više članaka o istoj temi, recimo, ako znaš da ćeš napisati 4-5 članaka o češkim paleontolizima, onda ju možeš ostaviti, al' je treba zaplaviti onda, nikako ostaviti crveno. Što se drugog tiče, to bih te zamolio da se obratiš Orijentologu :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:17, 26 decembar 2021 (CET) == Smjernica == Ne, nije to još dobro. Prvo, napisano je dosta trivijalno, dakle ne kao smjernica Wikipedije. To je temeljni problem. Drugo, nedovršeno je i nedorađeno. Imenski prostor "Wikipedia" koristi se za sistemske stvari, za pravila, za smjernice, za projekte... dakle ako nešto stoji pod tim imenom, očekuje se da je napisano na jednoj stručnoj i kvalitetnoj razini. Ovo izgleda kao stranica za vjebanje - uvod, naslov je potpuno neprikladan, nema nikakvih jasnih pravila i definicija, ne postoji konsenzus zajednice oko sadržaja, itd. Ne može tako nešto važno biti napisano na ovakav način. Dakle, dok je postojanje ovakvog tipa smjernice sasvim opravdano i ja ga podržavam, to mora biti dorađeno i razrađeno po uzoru na ostale naše smjernice da bismo to vratili na taj imenski. Kad ti netko od admina kaže da je okej, onda možemo premjestiti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:33, 8 april 2022 (CEST) :Ako nije tekst u formalnome smislu, onda ne može pod "Wikipedia". Zna se što ide pod "Wikipedia". Evo, primjer ti je baš [[Wikipedia:Smernice i preporuke|ovaj članak]], ali i skoro svi koji tu vode. Dakle, nije uopće sporan ni sadržaj, ni namjera tog teksta, al' nešto ovako jednostavno ne može pod navedeni imenski prostor i to je tako. Dakle, ukoliko želiš da ide pod ovaj imenski prostor, onda mora biti napisano kao smjernica ili preporuka i oko toga se treba složiti ostatak ekipe :) Dotad, mora biti na nekom neformalnijem mjestu :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:56, 8 april 2022 (CEST) ::Imamo pravilo, imamo smjernicu i imamo preporuku. Ovo s Discordom je informativna stranica, nije ni jedno od to troje? Zašto bi to trebalo usvajati? Niti što naređuje, niti što propisuje, niti što preporučuje. To spada u kategoriju "za sistemske stvari"; nije ni Wikiprojekt Države ništa od toga, al' je u ovom imenskom jer je "sistemska stvar". Ovo što ti pišeš ne može biti pravilo, al' meni svakako više vuče na smjernicu nego na preporuku, međutim to je sad već pitanje semantike, da prostiš. Poanta je - kada se formalno sredi, maštogod to bilo, onda može u ovaj imenski. Ne kužim u čemu je kvaka ovdje? Što je nejasno? Ajmo ovako: ukoliko na ijednoj od većih i sređenijih Wikipedija (en., fr., de., ja., zh., it., i sl.) pronađeš pod "Wikipedia" sadržaj koji sadrži rečenicu forme "Ukratko o prenosu sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ..." i čiji se sadržaj može mijenjati po principu "Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka.", onda slobodno prebaci na ovaj imenski i ja se neću više tu petljati. Eto. Mislim da poštenije od toga ne može. Stvarno ne kužim u čemu je problem... sadržaj nije brisan, dobio si podršku za rad, savjete... treba samo dotjerati to da bude kako spada :) Kako si sam rekao: Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:43, 8 april 2022 (CEST) :Ma ovako, ja bih ti savjetovao da to prvo dotjeraš kao da jest pravilo ili smjernica; neka tekst izgleda kao da je. Kad to bude gotovo i sređeno po uzorz na slične tekstove, onda ćemo pitati ostale kolege da se izjasne, dotjerati još malo i onda šibnuti među smjernice ili preporuke, u šablone, kategorije i sve što uz to ide :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 17:26, 8 april 2022 (CEST) ::Svakako, kada bude to gotovo i kada bude imalo glavu i rep - javi! :) Pa ćemo vidjeti što i kako s tim. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:48, 9 april 2022 (CEST) == Wikiprojekt Žene u crvenom == Hej, pozdrav! Zanima me zanima li tebe pisanje članaka o [[:en:Wikipedia:WikiProject Women in Red|ženama u crvenom]]? Mislim da bi bilo lijepo otvoriti taj wikiprojekat i ovdje kod nas, iako možda bude rijeđe primao nove članke nego na drugim Wikipedijama. Mogli bi iskompilirati kakav popis članaka, npr. regionalnih i svjetskih ženskih ličnosti koje bi trebale imati svoje članke. Ako te zanimaju slične teme, mogli bi osvježiti i već postojeći [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat|LGBT wikiprojekat]]. Ništa obavezno, naravno. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 03:03, 11 juli 2022 (CEST) :Načelno jesam, iako sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Wikiprojekt_%C5%BEene_u_crvenom/Sudionici&type=revision&diff=5771769&oldid=5744963&diffmode=source napustio HR instancu] jer je korištena za pumpanje biografija (i hagiografija) super tradicionalnih, konzervativnih i (prečesto) mrtvih žena, dok su žive i liberalne bile sputavane u radu. Sad mi je važnije s kime i kako nego sam 'brand' projekta. Sa LGBT+ Wikiprojektom na HR je bila slična priča - nastala oko ginjola, pa izgleda da je više suradnika_ca bilo aktivno, nego jeste... Anyway sad te stvari radim šire od Wikipedije i jednog jezika ali ne sad ljeti, kad reduciram rad na minimum. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:56, 11 juli 2022 (CEST) ::Mi bismo sastavili popis članaka koje treba napraviti, a i da to ne napravimo, sam znaš kakvi suradnici ''ne'' zalaze na SH Wikipediju. :p Možda ga budem započeo sam, a ostali se mogu pridružiti ako žele. Čak ako i bude sporo, ništa ne gubimo, imamo novu inicijativu, vodič i uvid u koji nam članci fale i trebali bismo ih imati. Slično [[:meta:Wikimedia CEE Spring 2022/CEE Women|CEE Spring/CEE Women]] takmičenju, ali dugoročnije i na svjetskoj razini. A što se tiče LGBT wikiprojekta, jako mi je drago vidjeti koliko je trud i rad doprinjeo [[Korisnik:Id]] u onim davnim danima. ::Na SH treba obaviti generalku šablona, pogotovo standardizirati infokutije (na čemu radim). SR Wikipedija npr. je dosta standardizirana, nema puno nereda, ima podosta aktivnosti, akcija i takmičenja, ažurnog sadržaja - da se ćirilica uči u Hrvatskoj, mislim da bi i dobivali podosta suradnika iz Hrvatske (vjv. bi velika zajednička WP bila puno ostvarljivija). SHWP treba pripremiti i napraviti primamljivijom u slučaju nekog talasa novih suradnika. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17:06, 11 juli 2022 (CEST) :::Cool. Mogu prosljediti poziv drugima da se pridruže za oboje... Osobno mi se čini da rekonstrukcija i update za Portal:LGBT ima najviše smisla, potencijala i šanse da bude korišten. Rado bi na tom radio (nešto sam već i planirao) i tražio podršku drugih. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:44, 11 juli 2022 (CEST) ::::Za [[Portal:LGBT]] trebamo popuniti svih 30. stavki i onda se on može prikazivati prema danu u mjesecu. Ako nađemo još 30 stavki, onda se one vrte na svakom parnom/neparnom mjesecu, itd. Inače, postoji i [[mw:Extension:RandomSelection|ova ekstenzija]] za slučajan odabir ali mislim da bih morao gnjaviti OC Rippera da instalira nove ekstenzije. Odakle pozivaš suradnike? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:51, 11 juli 2022 (CEST) :::::OK. Uglavnom ljude iz prethodnih suradnji. Neke iz NGOa koji se bave LGBT+ temama. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:54, 11 juli 2022 (CEST) ::::::Započeo sam [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] i osim početne stranice napravio i stranicu za [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|sudionike]] i [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade|nagrade]]. Uskoro ću započeti sastavljati [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|indeks članaka]]. "Akcije i događaji" će biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Women in Red/Events]]. <small>I ništa spektakularno, ali sam osigurao da se kutijice na vrhu prilagode širini ekrana. :p</small> -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:20, 13 juli 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] super! -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:00, 14 juli 2022 (CEST) == Inkubator == Čuj poštovani kolega Zblace Ti si stvarno volja za nove stvari...a ni stare nismo dovoljno obradili. Kolko vidim tu na ovom sh inkubatoru nedostaje pun kup stvari (artikala, šablona...), to bu sve crveno od stida, al aj da ti pomognom. Ja sam ti inače na dugooom ljetovanju i baš se odmaram od kompjutera i svih tih modernih sranja, al hajd napravit ću nešto. Pozdrav Vitek [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 14:05, 23 juli 2022 (CEST) jrz59pkspdekwxar24fl9brjljrzs89 41259935 41259929 2022-07-23T13:48:45Z Zblace 147409 /* Inkubator */ odgovor wikitext text/x-wiki == Dobrodošlica == <div style="width:100%; line-height: 18px; border: 2px solid #a3bfb1; margin-bottom: 3px; background-color: #f5fffa; text-align:left;"> <div style="background-color:#cef2e0; padding:1em 0.4em 0px; text-align:center; line-height: 25px;"> <div style="font-size:120%;">'''Pozdrav, {{PAGENAME}}! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''</div> <div style="padding-top:4px;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]].</div> </div> <div style="padding: 1em;">Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.<br /><br />Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:</div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Gnome-help.svg|30px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] | [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|'''Kurs ili tečaj''']]<br />Upoznajte se s osnovama Wikipedije! |- | [[Datoteka:Simple Information.svg|30px|link=Pomoć:Sadržaj]] | [[Pomoć:Sadržaj|'''Stranice za pomoć''']]<br />Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć. |- | [[Datoteka:Internet-group-help-faq.svg|30px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] | [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|'''Najčešće postavljana pitanja''']]<br />Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja. |- | [[Datoteka:Notepad icon wide.svg|30px|link=Wikipedia:Kako uređivati stranicu]] | [[Wikipedia:Kako uređivati stranicu|'''Kako uređivati stranicu''']]<br />Upoznajte se s osnovama uređivanja! |} </div></div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Sandbox.svg|30px|link=Wikipedia:Igralište]] | [[Wikipedia:Igralište|'''Igralište''']]<br />Ovdje možete eksperimentirati. |- | [[Datoteka:Nuvola apps kuser.svg|30px|link=Wikipedia:Pijaca-Пијаца]] | [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|'''Pijaca''']]<br />Ovo je forum za rasprave među korisnicima. |- | [[Datoteka:Unesco Cultural Heritage logo.svg|30px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] | [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|'''Pet stubova Wikipedije''']]<br />Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije. |- | [[Datoteka:Ambox warning yellow.svg|30px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] | [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|'''Šta Wikipedia nije''']]<br />Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji. |} </div></div> <div style="padding: 1em 1em 0em; clear:both">Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranici za razgovor]] se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4&#160;tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:Insert-signature2.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.</div> ---- <div style="padding: 0.5em 1em 0.7em 1em; text-align:center"> Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad! {{#if:-- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 22,09; уторак, 22. септембра 2020. (СЕВ)|-- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 22,09; уторак, 22. септембра 2020. (СЕВ)}} </div> </div> == Brisanje == Razlozi brisanja obrazloženi su u sažetku samog brisanja. Činjenica da je netko prvi u nečemu ne znači da je dovoljno relevantan :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:54, 28 rujan-септембар 2020 (CEST) ==Pečenezi== Hej, nisam sredio, još radim na članku, ali polako. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:52, 17 mart 2021 (CET) ==CEE spring 2021 == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Znaš li možda zašto se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2021/Statistics/Article_list#sh.wikipedia ovde], a samim tim ni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2021/Statistics ovde], ne prikazuje o kojim su zemljama napisani članci na sh.wiki u okviru SEE Spring? Ne da je mnogo bitno, ali čisto me zanima u čemu je feler. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:11, 27 mart 2021 (CET) :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] Mea Culpa...nešto sam krivo napravio u modificiranju templatea kog sam preuzeo sa HR...pogledaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:CEE_Spring_2021&veaction=editsource tu] pa korigiraj ako znaš ili upitaj nekog drugog :-) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] možda ti znaš šta sam pokvario? -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:07, 27 mart 2021 (CET) ::Ma OK, nije ni važno, ali evo pitaćemo i [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovskog]], on se ponekad mota ovuda, možda zna. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:18, 27 mart 2021 (CET) :::Aha, vidim da [[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril]] već radi na tome! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:31, 27 mart 2021 (CET) ::::Iskreno, ne znam u čemu je stvar. Pokušao sam [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bocanje&diff=prev&oldid=41050117 uklonjivanjem praznih redova], ali bez ikakvog rezultata. Jedino što vidim je da isti problem imaju i neke druge Wikipedije poput slovačke, pa možda bi bilo bolje pitati [[meta:User:Masti|Mareka]] koji se bavi svakodnevnom ažuriranjem tih tabela.--[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kiril Simeonovski|razgovor]]) 09:53, 29 mart 2021 (CEST) :::::Hvala za AUS/AUT - ispravljeno! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:01, 29 mart 2021 (CEST) :::::Ima li to veze sa Kategorijama? Mislim da smo zaboraviti koristiti i njih. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:22, 29 mart 2021 (CEST) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ==Selma== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Šta ćemo s [[Draft:Selma Selman|ovim]]? ;) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:12, 4 april 2021 (CEST) :Ako nema Draft: ekvivalenta - mičem u Talk stranicu dok radim na ovom (sljedećih 5-7 dana). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 20:24, 4 april 2021 (CEST) ::Ok. Fino ćeš prošetati članak wikipedijom. :D --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:27, 4 april 2021 (CEST) :::SH Wikipedija nije baš s toliko puno opcija ;-) Jesi pogledao WikiSpore.org? :-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 20:34, 4 april 2021 (CEST) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Your feedback is needed - Improving the Content Translation tool == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Hello Friend, Apologies as this message is not in your native language. The WMF language team is reaching out to you based on your valuable contributions to the Serbo-Croatian Wikipedia as an editor who frequently uses the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh#draft Content Translation tool].   We appreciate the great work you are doing in Serbo-Croatian Wikipedia to increase content to ensure that knowledge is available in your Wikipedia and understand that it is annoying to encounter difficulties while translating articles or deleted content afterwards. Therefore, the WMF Language team will like to understand from your experience, the issues you encounter when using the tool to translate content. '''Our observations''' <br> We noticed that the Content Translation tool is not used frequently and sometimes the articles created are deleted. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 of them were translated using the Content Translation tool and 14 articles were deleted. While the tool has been frequently used with low deletion ratios on many wikis, the deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. As the Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia and is a proven excellent way to efficiently Introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. '''Our request'''<br> So, we are reaching out to you because we want you to participate in a survey. The survey will help us understand your challenges with the tool, the aspect of the tool you think needs improvement that will enable your community to use it more and reduce the rate of content deletion. Please follow this link to the Survey:<br> [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScvRH9a4WeBDcoaYvitdrXKFpN2J6Kbg8qVbDKID9t8qPfYSg/viewform?usp=pp_url '''Take the Survey'''] <br> To know how the information collected from the survey will be used, please [[foundation:Content_Translation_Feedback_Privacy_Statement|read the Privacy Statement]]. If you are not comfortable with taking the survey, that is fine. You can still provide us with feedback via [mailto:uozurumba@wikimedia.org email] on the following questions: *What is the most challenging part of translating an article using the Content Translation tool? Example (adding the references, the infobox, templates, publishing, etc. *Why is the above the most challenging part of translating articles in your Wikipedia? *In your opinion, what changes can be made to the tool that can make more people in your community use the tool more frequently? *Why do you think some translated articles are being deleted? So please, feel free to give us feedback in any way that is most convenient for you. Thank you so much, as we look forward to your response. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[User talk:UOzurumba (WMF)|talk]]) 11:50, 21 juni 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_2&oldid=21613529 --> </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Reminder: Your feedback is needed - Improving the Content Translation tool == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Hello Friend! The WMF language team earlier reached out to you to participate in a survey to give us insight into the challenges you are having using the [[mw:Content_translation|Content Translation tool]] towards improving the tool for you and your community. We are reaching out to you again as a reminder to <u>[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScvRH9a4WeBDcoaYvitdrXKFpN2J6Kbg8qVbDKID9t8qPfYSg/viewform?usp=sf_link '''Take the Survey''']</u> as the '''survey will close on 9th July 2021 (23:59 UTC)'''. The survey will only take you between 10 to 15 minutes. Please [[foundation:Content_Translation_Feedback_Privacy_Statement|read the Privacy Statement]] to know how the information collected from the survey will be used. If you already took the survey- thank you! '''You don't need to retake it'''. Thank you, as we look forward to your response. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] 21:11, 6 juli 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_1&oldid=21702264 --> </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Članci sa HR WikiOna == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Pretpostavljam da je ova serija članaka dio projekta o kom si pričao? Članci su super, ali kategorija nema pa molim te ekipu uputi da barem neku kategoriju ubace unutra :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:55, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :Da. Nažalost na HR je nastala mala frka i veliki dio ih je prebačen u Draft: namespace + još neke stvari, ali čim starosjedioci tamo malo spuste napetost bit će ih još. Zamolit ću djevojku koja ih je prenosila da potraži opcije za adekvatne kategorije također. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:04, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Ma sve je okej, posao je odlično odrađen, al' ovako nam ide hrpa nekategoriziranih stvari onda je puno posla ^^ Zahvali se curi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:12, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::I da, to sam sad vidio u tekstu - nikako interne linkove slati na hr.wiki. Jer sad vidim sa imamo <nowiki>[[:hr:Nizozemska|Nizozemska]]</nowiki>, a to nikako ne ide. Neka ostave linkove pa makar bili i crveni! :) Ako ikome treba pomoć kakva, toj curi ili nekom drugom, neka se slobodno obrate meni ili nekom od admina :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:20, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :::Hvala! Prenjet ću. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:22, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :::Vidim da je ovo drugo sad na svim člancima, to bi čak trebalo i popraviti... možda u Wordu ili negdje pa masovno ukloniti? Jer puno je da imamo na desetke članaka bez ijedne interne poveznice, sve koje vode na hr.wiki, iako imamo članke na te teme :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:23, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da je sređeno, ali ako se neki još pojavi - pingaj me. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 4 novembar 2021 (CET) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Kategorije == Oko novih kategorija - u pravilu, ako je crveno - mijenjaj i stavljaj koje imamo! :D Iznimno ako znaš da ćeš napisati više članaka o istoj temi, recimo, ako znaš da ćeš napisati 4-5 članaka o češkim paleontolizima, onda ju možeš ostaviti, al' je treba zaplaviti onda, nikako ostaviti crveno. Što se drugog tiče, to bih te zamolio da se obratiš Orijentologu :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:17, 26 decembar 2021 (CET) == Smjernica == Ne, nije to još dobro. Prvo, napisano je dosta trivijalno, dakle ne kao smjernica Wikipedije. To je temeljni problem. Drugo, nedovršeno je i nedorađeno. Imenski prostor "Wikipedia" koristi se za sistemske stvari, za pravila, za smjernice, za projekte... dakle ako nešto stoji pod tim imenom, očekuje se da je napisano na jednoj stručnoj i kvalitetnoj razini. Ovo izgleda kao stranica za vjebanje - uvod, naslov je potpuno neprikladan, nema nikakvih jasnih pravila i definicija, ne postoji konsenzus zajednice oko sadržaja, itd. Ne može tako nešto važno biti napisano na ovakav način. Dakle, dok je postojanje ovakvog tipa smjernice sasvim opravdano i ja ga podržavam, to mora biti dorađeno i razrađeno po uzoru na ostale naše smjernice da bismo to vratili na taj imenski. Kad ti netko od admina kaže da je okej, onda možemo premjestiti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:33, 8 april 2022 (CEST) :Ako nije tekst u formalnome smislu, onda ne može pod "Wikipedia". Zna se što ide pod "Wikipedia". Evo, primjer ti je baš [[Wikipedia:Smernice i preporuke|ovaj članak]], ali i skoro svi koji tu vode. Dakle, nije uopće sporan ni sadržaj, ni namjera tog teksta, al' nešto ovako jednostavno ne može pod navedeni imenski prostor i to je tako. Dakle, ukoliko želiš da ide pod ovaj imenski prostor, onda mora biti napisano kao smjernica ili preporuka i oko toga se treba složiti ostatak ekipe :) Dotad, mora biti na nekom neformalnijem mjestu :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:56, 8 april 2022 (CEST) ::Imamo pravilo, imamo smjernicu i imamo preporuku. Ovo s Discordom je informativna stranica, nije ni jedno od to troje? Zašto bi to trebalo usvajati? Niti što naređuje, niti što propisuje, niti što preporučuje. To spada u kategoriju "za sistemske stvari"; nije ni Wikiprojekt Države ništa od toga, al' je u ovom imenskom jer je "sistemska stvar". Ovo što ti pišeš ne može biti pravilo, al' meni svakako više vuče na smjernicu nego na preporuku, međutim to je sad već pitanje semantike, da prostiš. Poanta je - kada se formalno sredi, maštogod to bilo, onda može u ovaj imenski. Ne kužim u čemu je kvaka ovdje? Što je nejasno? Ajmo ovako: ukoliko na ijednoj od većih i sređenijih Wikipedija (en., fr., de., ja., zh., it., i sl.) pronađeš pod "Wikipedia" sadržaj koji sadrži rečenicu forme "Ukratko o prenosu sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ..." i čiji se sadržaj može mijenjati po principu "Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka.", onda slobodno prebaci na ovaj imenski i ja se neću više tu petljati. Eto. Mislim da poštenije od toga ne može. Stvarno ne kužim u čemu je problem... sadržaj nije brisan, dobio si podršku za rad, savjete... treba samo dotjerati to da bude kako spada :) Kako si sam rekao: Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:43, 8 april 2022 (CEST) :Ma ovako, ja bih ti savjetovao da to prvo dotjeraš kao da jest pravilo ili smjernica; neka tekst izgleda kao da je. Kad to bude gotovo i sređeno po uzorz na slične tekstove, onda ćemo pitati ostale kolege da se izjasne, dotjerati još malo i onda šibnuti među smjernice ili preporuke, u šablone, kategorije i sve što uz to ide :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 17:26, 8 april 2022 (CEST) ::Svakako, kada bude to gotovo i kada bude imalo glavu i rep - javi! :) Pa ćemo vidjeti što i kako s tim. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:48, 9 april 2022 (CEST) == Wikiprojekt Žene u crvenom == Hej, pozdrav! Zanima me zanima li tebe pisanje članaka o [[:en:Wikipedia:WikiProject Women in Red|ženama u crvenom]]? Mislim da bi bilo lijepo otvoriti taj wikiprojekat i ovdje kod nas, iako možda bude rijeđe primao nove članke nego na drugim Wikipedijama. Mogli bi iskompilirati kakav popis članaka, npr. regionalnih i svjetskih ženskih ličnosti koje bi trebale imati svoje članke. Ako te zanimaju slične teme, mogli bi osvježiti i već postojeći [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat|LGBT wikiprojekat]]. Ništa obavezno, naravno. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 03:03, 11 juli 2022 (CEST) :Načelno jesam, iako sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Wikiprojekt_%C5%BEene_u_crvenom/Sudionici&type=revision&diff=5771769&oldid=5744963&diffmode=source napustio HR instancu] jer je korištena za pumpanje biografija (i hagiografija) super tradicionalnih, konzervativnih i (prečesto) mrtvih žena, dok su žive i liberalne bile sputavane u radu. Sad mi je važnije s kime i kako nego sam 'brand' projekta. Sa LGBT+ Wikiprojektom na HR je bila slična priča - nastala oko ginjola, pa izgleda da je više suradnika_ca bilo aktivno, nego jeste... Anyway sad te stvari radim šire od Wikipedije i jednog jezika ali ne sad ljeti, kad reduciram rad na minimum. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:56, 11 juli 2022 (CEST) ::Mi bismo sastavili popis članaka koje treba napraviti, a i da to ne napravimo, sam znaš kakvi suradnici ''ne'' zalaze na SH Wikipediju. :p Možda ga budem započeo sam, a ostali se mogu pridružiti ako žele. Čak ako i bude sporo, ništa ne gubimo, imamo novu inicijativu, vodič i uvid u koji nam članci fale i trebali bismo ih imati. Slično [[:meta:Wikimedia CEE Spring 2022/CEE Women|CEE Spring/CEE Women]] takmičenju, ali dugoročnije i na svjetskoj razini. A što se tiče LGBT wikiprojekta, jako mi je drago vidjeti koliko je trud i rad doprinjeo [[Korisnik:Id]] u onim davnim danima. ::Na SH treba obaviti generalku šablona, pogotovo standardizirati infokutije (na čemu radim). SR Wikipedija npr. je dosta standardizirana, nema puno nereda, ima podosta aktivnosti, akcija i takmičenja, ažurnog sadržaja - da se ćirilica uči u Hrvatskoj, mislim da bi i dobivali podosta suradnika iz Hrvatske (vjv. bi velika zajednička WP bila puno ostvarljivija). SHWP treba pripremiti i napraviti primamljivijom u slučaju nekog talasa novih suradnika. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17:06, 11 juli 2022 (CEST) :::Cool. Mogu prosljediti poziv drugima da se pridruže za oboje... Osobno mi se čini da rekonstrukcija i update za Portal:LGBT ima najviše smisla, potencijala i šanse da bude korišten. Rado bi na tom radio (nešto sam već i planirao) i tražio podršku drugih. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:44, 11 juli 2022 (CEST) ::::Za [[Portal:LGBT]] trebamo popuniti svih 30. stavki i onda se on može prikazivati prema danu u mjesecu. Ako nađemo još 30 stavki, onda se one vrte na svakom parnom/neparnom mjesecu, itd. Inače, postoji i [[mw:Extension:RandomSelection|ova ekstenzija]] za slučajan odabir ali mislim da bih morao gnjaviti OC Rippera da instalira nove ekstenzije. Odakle pozivaš suradnike? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:51, 11 juli 2022 (CEST) :::::OK. Uglavnom ljude iz prethodnih suradnji. Neke iz NGOa koji se bave LGBT+ temama. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:54, 11 juli 2022 (CEST) ::::::Započeo sam [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] i osim početne stranice napravio i stranicu za [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|sudionike]] i [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade|nagrade]]. Uskoro ću započeti sastavljati [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|indeks članaka]]. "Akcije i događaji" će biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Women in Red/Events]]. <small>I ništa spektakularno, ali sam osigurao da se kutijice na vrhu prilagode širini ekrana. :p</small> -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:20, 13 juli 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] super! -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:00, 14 juli 2022 (CEST) == Inkubator == Čuj poštovani kolega Zblace Ti si stvarno volja za nove stvari...a ni stare nismo dovoljno obradili. Kolko vidim tu na ovom sh inkubatoru nedostaje pun kup stvari (artikala, šablona...), to bu sve crveno od stida, al aj da ti pomognom. Ja sam ti inače na dugooom ljetovanju i baš se odmaram od kompjutera i svih tih modernih sranja, al hajd napravit ću nešto. Pozdrav Vitek [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 14:05, 23 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Vitek|Vitek]] da - potpuno si u pravu :-)) Konstalacija mog osobnog fokusa na kreativni i kritiči rad, te okruženost apsoltnim početnicima koje potičem na wikije (gdje su Wikivoyage, Wikidata i wikispore bar u početku jednostavniji od Wikipedije) bitno utječe na to gdje vidim da se može brže napredovati. Please ne brini za šablone, @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je rekao nastavljati pomagati bar oko tehnikalija ako se sadržaj razvija ;-p Što se tiče odmora od ekrana (damn)...obećajemda te neću pitati za 11. edit bar mjesec dana :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:48, 23 juli 2022 (CEST) 8t97leyzdqry48jxbyyn51jadtlvv8t 41259936 41259935 2022-07-23T13:50:45Z Zblace 147409 /* Inkubator */ wikitext text/x-wiki == Dobrodošlica == <div style="width:100%; line-height: 18px; border: 2px solid #a3bfb1; margin-bottom: 3px; background-color: #f5fffa; text-align:left;"> <div style="background-color:#cef2e0; padding:1em 0.4em 0px; text-align:center; line-height: 25px;"> <div style="font-size:120%;">'''Pozdrav, {{PAGENAME}}! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''</div> <div style="padding-top:4px;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]].</div> </div> <div style="padding: 1em;">Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.<br /><br />Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:</div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Gnome-help.svg|30px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] | [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|'''Kurs ili tečaj''']]<br />Upoznajte se s osnovama Wikipedije! |- | [[Datoteka:Simple Information.svg|30px|link=Pomoć:Sadržaj]] | [[Pomoć:Sadržaj|'''Stranice za pomoć''']]<br />Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć. |- | [[Datoteka:Internet-group-help-faq.svg|30px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] | [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|'''Najčešće postavljana pitanja''']]<br />Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja. |- | [[Datoteka:Notepad icon wide.svg|30px|link=Wikipedia:Kako uređivati stranicu]] | [[Wikipedia:Kako uređivati stranicu|'''Kako uređivati stranicu''']]<br />Upoznajte se s osnovama uređivanja! |} </div></div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Sandbox.svg|30px|link=Wikipedia:Igralište]] | [[Wikipedia:Igralište|'''Igralište''']]<br />Ovdje možete eksperimentirati. |- | [[Datoteka:Nuvola apps kuser.svg|30px|link=Wikipedia:Pijaca-Пијаца]] | [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|'''Pijaca''']]<br />Ovo je forum za rasprave među korisnicima. |- | [[Datoteka:Unesco Cultural Heritage logo.svg|30px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] | [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|'''Pet stubova Wikipedije''']]<br />Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije. |- | [[Datoteka:Ambox warning yellow.svg|30px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] | [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|'''Šta Wikipedia nije''']]<br />Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji. |} </div></div> <div style="padding: 1em 1em 0em; clear:both">Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranici za razgovor]] se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4&#160;tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:Insert-signature2.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.</div> ---- <div style="padding: 0.5em 1em 0.7em 1em; text-align:center"> Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad! {{#if:-- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 22,09; уторак, 22. септембра 2020. (СЕВ)|-- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 22,09; уторак, 22. септембра 2020. (СЕВ)}} </div> </div> == Brisanje == Razlozi brisanja obrazloženi su u sažetku samog brisanja. Činjenica da je netko prvi u nečemu ne znači da je dovoljno relevantan :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:54, 28 rujan-септембар 2020 (CEST) ==Pečenezi== Hej, nisam sredio, još radim na članku, ali polako. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:52, 17 mart 2021 (CET) ==CEE spring 2021 == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Znaš li možda zašto se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2021/Statistics/Article_list#sh.wikipedia ovde], a samim tim ni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2021/Statistics ovde], ne prikazuje o kojim su zemljama napisani članci na sh.wiki u okviru SEE Spring? Ne da je mnogo bitno, ali čisto me zanima u čemu je feler. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:11, 27 mart 2021 (CET) :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] Mea Culpa...nešto sam krivo napravio u modificiranju templatea kog sam preuzeo sa HR...pogledaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:CEE_Spring_2021&veaction=editsource tu] pa korigiraj ako znaš ili upitaj nekog drugog :-) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] možda ti znaš šta sam pokvario? -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:07, 27 mart 2021 (CET) ::Ma OK, nije ni važno, ali evo pitaćemo i [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovskog]], on se ponekad mota ovuda, možda zna. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:18, 27 mart 2021 (CET) :::Aha, vidim da [[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril]] već radi na tome! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:31, 27 mart 2021 (CET) ::::Iskreno, ne znam u čemu je stvar. Pokušao sam [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bocanje&diff=prev&oldid=41050117 uklonjivanjem praznih redova], ali bez ikakvog rezultata. Jedino što vidim je da isti problem imaju i neke druge Wikipedije poput slovačke, pa možda bi bilo bolje pitati [[meta:User:Masti|Mareka]] koji se bavi svakodnevnom ažuriranjem tih tabela.--[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kiril Simeonovski|razgovor]]) 09:53, 29 mart 2021 (CEST) :::::Hvala za AUS/AUT - ispravljeno! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:01, 29 mart 2021 (CEST) :::::Ima li to veze sa Kategorijama? Mislim da smo zaboraviti koristiti i njih. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:22, 29 mart 2021 (CEST) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ==Selma== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Šta ćemo s [[Draft:Selma Selman|ovim]]? ;) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:12, 4 april 2021 (CEST) :Ako nema Draft: ekvivalenta - mičem u Talk stranicu dok radim na ovom (sljedećih 5-7 dana). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 20:24, 4 april 2021 (CEST) ::Ok. Fino ćeš prošetati članak wikipedijom. :D --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:27, 4 april 2021 (CEST) :::SH Wikipedija nije baš s toliko puno opcija ;-) Jesi pogledao WikiSpore.org? :-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 20:34, 4 april 2021 (CEST) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Your feedback is needed - Improving the Content Translation tool == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Hello Friend, Apologies as this message is not in your native language. The WMF language team is reaching out to you based on your valuable contributions to the Serbo-Croatian Wikipedia as an editor who frequently uses the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh#draft Content Translation tool].   We appreciate the great work you are doing in Serbo-Croatian Wikipedia to increase content to ensure that knowledge is available in your Wikipedia and understand that it is annoying to encounter difficulties while translating articles or deleted content afterwards. Therefore, the WMF Language team will like to understand from your experience, the issues you encounter when using the tool to translate content. '''Our observations''' <br> We noticed that the Content Translation tool is not used frequently and sometimes the articles created are deleted. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 of them were translated using the Content Translation tool and 14 articles were deleted. While the tool has been frequently used with low deletion ratios on many wikis, the deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. As the Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia and is a proven excellent way to efficiently Introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. '''Our request'''<br> So, we are reaching out to you because we want you to participate in a survey. The survey will help us understand your challenges with the tool, the aspect of the tool you think needs improvement that will enable your community to use it more and reduce the rate of content deletion. Please follow this link to the Survey:<br> [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScvRH9a4WeBDcoaYvitdrXKFpN2J6Kbg8qVbDKID9t8qPfYSg/viewform?usp=pp_url '''Take the Survey'''] <br> To know how the information collected from the survey will be used, please [[foundation:Content_Translation_Feedback_Privacy_Statement|read the Privacy Statement]]. If you are not comfortable with taking the survey, that is fine. You can still provide us with feedback via [mailto:uozurumba@wikimedia.org email] on the following questions: *What is the most challenging part of translating an article using the Content Translation tool? Example (adding the references, the infobox, templates, publishing, etc. *Why is the above the most challenging part of translating articles in your Wikipedia? *In your opinion, what changes can be made to the tool that can make more people in your community use the tool more frequently? *Why do you think some translated articles are being deleted? So please, feel free to give us feedback in any way that is most convenient for you. Thank you so much, as we look forward to your response. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[User talk:UOzurumba (WMF)|talk]]) 11:50, 21 juni 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_2&oldid=21613529 --> </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Reminder: Your feedback is needed - Improving the Content Translation tool == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Hello Friend! The WMF language team earlier reached out to you to participate in a survey to give us insight into the challenges you are having using the [[mw:Content_translation|Content Translation tool]] towards improving the tool for you and your community. We are reaching out to you again as a reminder to <u>[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScvRH9a4WeBDcoaYvitdrXKFpN2J6Kbg8qVbDKID9t8qPfYSg/viewform?usp=sf_link '''Take the Survey''']</u> as the '''survey will close on 9th July 2021 (23:59 UTC)'''. The survey will only take you between 10 to 15 minutes. Please [[foundation:Content_Translation_Feedback_Privacy_Statement|read the Privacy Statement]] to know how the information collected from the survey will be used. If you already took the survey- thank you! '''You don't need to retake it'''. Thank you, as we look forward to your response. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] 21:11, 6 juli 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_1&oldid=21702264 --> </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Članci sa HR WikiOna == <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> Pretpostavljam da je ova serija članaka dio projekta o kom si pričao? Članci su super, ali kategorija nema pa molim te ekipu uputi da barem neku kategoriju ubace unutra :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:55, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :Da. Nažalost na HR je nastala mala frka i veliki dio ih je prebačen u Draft: namespace + još neke stvari, ali čim starosjedioci tamo malo spuste napetost bit će ih još. Zamolit ću djevojku koja ih je prenosila da potraži opcije za adekvatne kategorije također. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:04, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Ma sve je okej, posao je odlično odrađen, al' ovako nam ide hrpa nekategoriziranih stvari onda je puno posla ^^ Zahvali se curi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:12, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::I da, to sam sad vidio u tekstu - nikako interne linkove slati na hr.wiki. Jer sad vidim sa imamo <nowiki>[[:hr:Nizozemska|Nizozemska]]</nowiki>, a to nikako ne ide. Neka ostave linkove pa makar bili i crveni! :) Ako ikome treba pomoć kakva, toj curi ili nekom drugom, neka se slobodno obrate meni ili nekom od admina :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:20, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :::Hvala! Prenjet ću. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:22, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) :::Vidim da je ovo drugo sad na svim člancima, to bi čak trebalo i popraviti... možda u Wordu ili negdje pa masovno ukloniti? Jer puno je da imamo na desetke članaka bez ijedne interne poveznice, sve koje vode na hr.wiki, iako imamo članke na te teme :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:23, 26 rujan-септембар 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da je sređeno, ali ako se neki još pojavi - pingaj me. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 4 novembar 2021 (CET) </div class="mw-collapsible mw-collapsed"> == Kategorije == Oko novih kategorija - u pravilu, ako je crveno - mijenjaj i stavljaj koje imamo! :D Iznimno ako znaš da ćeš napisati više članaka o istoj temi, recimo, ako znaš da ćeš napisati 4-5 članaka o češkim paleontolizima, onda ju možeš ostaviti, al' je treba zaplaviti onda, nikako ostaviti crveno. Što se drugog tiče, to bih te zamolio da se obratiš Orijentologu :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:17, 26 decembar 2021 (CET) == Smjernica == Ne, nije to još dobro. Prvo, napisano je dosta trivijalno, dakle ne kao smjernica Wikipedije. To je temeljni problem. Drugo, nedovršeno je i nedorađeno. Imenski prostor "Wikipedia" koristi se za sistemske stvari, za pravila, za smjernice, za projekte... dakle ako nešto stoji pod tim imenom, očekuje se da je napisano na jednoj stručnoj i kvalitetnoj razini. Ovo izgleda kao stranica za vjebanje - uvod, naslov je potpuno neprikladan, nema nikakvih jasnih pravila i definicija, ne postoji konsenzus zajednice oko sadržaja, itd. Ne može tako nešto važno biti napisano na ovakav način. Dakle, dok je postojanje ovakvog tipa smjernice sasvim opravdano i ja ga podržavam, to mora biti dorađeno i razrađeno po uzoru na ostale naše smjernice da bismo to vratili na taj imenski. Kad ti netko od admina kaže da je okej, onda možemo premjestiti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:33, 8 april 2022 (CEST) :Ako nije tekst u formalnome smislu, onda ne može pod "Wikipedia". Zna se što ide pod "Wikipedia". Evo, primjer ti je baš [[Wikipedia:Smernice i preporuke|ovaj članak]], ali i skoro svi koji tu vode. Dakle, nije uopće sporan ni sadržaj, ni namjera tog teksta, al' nešto ovako jednostavno ne može pod navedeni imenski prostor i to je tako. Dakle, ukoliko želiš da ide pod ovaj imenski prostor, onda mora biti napisano kao smjernica ili preporuka i oko toga se treba složiti ostatak ekipe :) Dotad, mora biti na nekom neformalnijem mjestu :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:56, 8 april 2022 (CEST) ::Imamo pravilo, imamo smjernicu i imamo preporuku. Ovo s Discordom je informativna stranica, nije ni jedno od to troje? Zašto bi to trebalo usvajati? Niti što naređuje, niti što propisuje, niti što preporučuje. To spada u kategoriju "za sistemske stvari"; nije ni Wikiprojekt Države ništa od toga, al' je u ovom imenskom jer je "sistemska stvar". Ovo što ti pišeš ne može biti pravilo, al' meni svakako više vuče na smjernicu nego na preporuku, međutim to je sad već pitanje semantike, da prostiš. Poanta je - kada se formalno sredi, maštogod to bilo, onda može u ovaj imenski. Ne kužim u čemu je kvaka ovdje? Što je nejasno? Ajmo ovako: ukoliko na ijednoj od većih i sređenijih Wikipedija (en., fr., de., ja., zh., it., i sl.) pronađeš pod "Wikipedia" sadržaj koji sadrži rečenicu forme "Ukratko o prenosu sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ..." i čiji se sadržaj može mijenjati po principu "Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka.", onda slobodno prebaci na ovaj imenski i ja se neću više tu petljati. Eto. Mislim da poštenije od toga ne može. Stvarno ne kužim u čemu je problem... sadržaj nije brisan, dobio si podršku za rad, savjete... treba samo dotjerati to da bude kako spada :) Kako si sam rekao: Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:43, 8 april 2022 (CEST) :Ma ovako, ja bih ti savjetovao da to prvo dotjeraš kao da jest pravilo ili smjernica; neka tekst izgleda kao da je. Kad to bude gotovo i sređeno po uzorz na slične tekstove, onda ćemo pitati ostale kolege da se izjasne, dotjerati još malo i onda šibnuti među smjernice ili preporuke, u šablone, kategorije i sve što uz to ide :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 17:26, 8 april 2022 (CEST) ::Svakako, kada bude to gotovo i kada bude imalo glavu i rep - javi! :) Pa ćemo vidjeti što i kako s tim. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:48, 9 april 2022 (CEST) == Wikiprojekt Žene u crvenom == Hej, pozdrav! Zanima me zanima li tebe pisanje članaka o [[:en:Wikipedia:WikiProject Women in Red|ženama u crvenom]]? Mislim da bi bilo lijepo otvoriti taj wikiprojekat i ovdje kod nas, iako možda bude rijeđe primao nove članke nego na drugim Wikipedijama. Mogli bi iskompilirati kakav popis članaka, npr. regionalnih i svjetskih ženskih ličnosti koje bi trebale imati svoje članke. Ako te zanimaju slične teme, mogli bi osvježiti i već postojeći [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat|LGBT wikiprojekat]]. Ništa obavezno, naravno. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 03:03, 11 juli 2022 (CEST) :Načelno jesam, iako sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Wikiprojekt_%C5%BEene_u_crvenom/Sudionici&type=revision&diff=5771769&oldid=5744963&diffmode=source napustio HR instancu] jer je korištena za pumpanje biografija (i hagiografija) super tradicionalnih, konzervativnih i (prečesto) mrtvih žena, dok su žive i liberalne bile sputavane u radu. Sad mi je važnije s kime i kako nego sam 'brand' projekta. Sa LGBT+ Wikiprojektom na HR je bila slična priča - nastala oko ginjola, pa izgleda da je više suradnika_ca bilo aktivno, nego jeste... Anyway sad te stvari radim šire od Wikipedije i jednog jezika ali ne sad ljeti, kad reduciram rad na minimum. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:56, 11 juli 2022 (CEST) ::Mi bismo sastavili popis članaka koje treba napraviti, a i da to ne napravimo, sam znaš kakvi suradnici ''ne'' zalaze na SH Wikipediju. :p Možda ga budem započeo sam, a ostali se mogu pridružiti ako žele. Čak ako i bude sporo, ništa ne gubimo, imamo novu inicijativu, vodič i uvid u koji nam članci fale i trebali bismo ih imati. Slično [[:meta:Wikimedia CEE Spring 2022/CEE Women|CEE Spring/CEE Women]] takmičenju, ali dugoročnije i na svjetskoj razini. A što se tiče LGBT wikiprojekta, jako mi je drago vidjeti koliko je trud i rad doprinjeo [[Korisnik:Id]] u onim davnim danima. ::Na SH treba obaviti generalku šablona, pogotovo standardizirati infokutije (na čemu radim). SR Wikipedija npr. je dosta standardizirana, nema puno nereda, ima podosta aktivnosti, akcija i takmičenja, ažurnog sadržaja - da se ćirilica uči u Hrvatskoj, mislim da bi i dobivali podosta suradnika iz Hrvatske (vjv. bi velika zajednička WP bila puno ostvarljivija). SHWP treba pripremiti i napraviti primamljivijom u slučaju nekog talasa novih suradnika. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17:06, 11 juli 2022 (CEST) :::Cool. Mogu prosljediti poziv drugima da se pridruže za oboje... Osobno mi se čini da rekonstrukcija i update za Portal:LGBT ima najviše smisla, potencijala i šanse da bude korišten. Rado bi na tom radio (nešto sam već i planirao) i tražio podršku drugih. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:44, 11 juli 2022 (CEST) ::::Za [[Portal:LGBT]] trebamo popuniti svih 30. stavki i onda se on može prikazivati prema danu u mjesecu. Ako nađemo još 30 stavki, onda se one vrte na svakom parnom/neparnom mjesecu, itd. Inače, postoji i [[mw:Extension:RandomSelection|ova ekstenzija]] za slučajan odabir ali mislim da bih morao gnjaviti OC Rippera da instalira nove ekstenzije. Odakle pozivaš suradnike? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:51, 11 juli 2022 (CEST) :::::OK. Uglavnom ljude iz prethodnih suradnji. Neke iz NGOa koji se bave LGBT+ temama. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:54, 11 juli 2022 (CEST) ::::::Započeo sam [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] i osim početne stranice napravio i stranicu za [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|sudionike]] i [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade|nagrade]]. Uskoro ću započeti sastavljati [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|indeks članaka]]. "Akcije i događaji" će biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Women in Red/Events]]. <small>I ništa spektakularno, ali sam osigurao da se kutijice na vrhu prilagode širini ekrana. :p</small> -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:20, 13 juli 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] super! -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:00, 14 juli 2022 (CEST) == Inkubator == Čuj poštovani kolega Zblace Ti si stvarno volja za nove stvari...a ni stare nismo dovoljno obradili. Kolko vidim tu na ovom sh inkubatoru nedostaje pun kup stvari (artikala, šablona...), to bu sve crveno od stida, al aj da ti pomognom. Ja sam ti inače na dugooom ljetovanju i baš se odmaram od kompjutera i svih tih modernih sranja, al hajd napravit ću nešto. Pozdrav Vitek [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 14:05, 23 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Vitek|Vitek]] da - potpuno si u pravu :-)) Konstalacija mog osobnog fokusa na kreativni i kritiči rad, te okruženost apsoltnim početnicima koje potičem na wikije (gdje su Wikivoyage, Wikidata i wikispore bar u početku jednostavniji od Wikipedije) bitno utječe na to gdje vidim da se može brže napredovati. Please ne brini za šablone, @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je rekao nastavljati pomagati bar oko tehnikalija ako se sadržaj razvija ;-p Što se tiče odmora od ekrana (damn)...obećajem da te neću pitati za 11. edit bar mjesec dana, samo budi ulogiran kad radiš edite :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:48, 23 juli 2022 (CEST) dxngsax38twmdwo6zgd25ipuqs7o2k0 2 4673171 41259971 41259921 2022-07-24T03:25:59Z Zblace 147409 wikitext text/x-wiki * ... * organizirati planove i opservacije na ovom wikiju * User page interests, focus, work updates <big>'''↑ toDOne ↓'''</big> * User page spring 2022 cleaning * start making a more organized task list * ... * predložiti ** [[Korisnik:Zblace/Prenosi sa HR-BS-SR na SH Wiki|Prenosi_sa_HR-BS-SR_na_SH_Wiki]] * prevesti za ** [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat]] *** https://en.wikipedia.org/wiki/David_M._Halperin ** Žene u crvenom *** https://en.wikipedia.org/wiki/Tiziana_Terranova 5zxkcc7hniem8u9k2qntanyhz5hslcu 0 4673173 41259954 2022-07-23T19:13:31Z Vitek 4676 n/č wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Aisne | drugo_ime = | slika =Choisy au Bac.JPG | slika_širina = 260px | slika_opis=Rijeka kod [[Choisy-au-Bac]]a | kontinenti= [[Evropa]] | regije =[[Grand Est]], [[Hauts-de-France]] | države ={{flag|Francuska}} | pokrajine =[[Marne (departman)|Marne]], [[Ardennes (departman)|Ardennes]], [[Aisne (departman)|Aisne]], [[Oise (departman)|Oise]] | gradovi =[[Attichy]], [[Soissons]], [[Condé-sur-Aisne]], [[Compiègne]] | izvor =[[Rembercourt-Sommaisne]] ([[Marne (departman)|Departman Marne]]) | izvor_visina =241<ref name=all/> | izvor_koord =48°56′44″N 05°10′46″E | ušće =[[Compiègne]] ([[Oise (departman)|Departman Oise]]) | ušće_visina =25<ref name=all/> | ušće_koord =49°26′1″N 2°50′49″E | ušće_vrsta= | dužina =353<ref name=all/> | pritoke= Vesle, Aire, Suippe | vodopadi= | ade = | protok_sred =63 | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Sjeverno more|sjevernomorski]] | površina =7,752 | ulijeva_se_u =[[Oise (rijeka)|Oise]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost =279 [[km]] od [[ušće|ušća]] do [[Mouron]]a | luke = | kol_robe = | karta=Aisne_(rivière).png | karta_širina = | karta_opis =[[Karta]] [[porječje|porječja]] }} '''Aisne''' ([[latinski jezik|latinski]]: ''Axona'') je [[rijeka]] na [[sjever]]u [[Francuska|Francuske]] duga 353 [[km]], lijeva [[pritoka]] rijeke [[Oise (rijeka)|Oise]].<ref name=all>{{cite web |url=https://www.annuaire-mairie.fr/riviere-l-aisne.html |title = ''Rivière L'aisne'' |publisher=Annuaire Mairie |language =francuski |accessdate =23.07. 2022.}}</ref> == Hidrologija== Aisne [[izvor|izvire]] na terenu [[općina|općine]] [[Rembercourt-Sommaisne]] u [[Marne (departman)|Departmanu Marne]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj]] od 311 [[metar|m]]. Od tamo teče prema [[sjeverozapad]]u uz brojne [[meandar|meandre]], protiče kroz [[grad]]ić [[Sainte-Menehould]] gdje prima [[pritoka|pritoku]] Auve, zatim prima pritoke Bionne, Biesme, Tourbe i Dormoise. Tad ulazi u [[Ardennes (departman)|Departman Ardennes]], gdje prima pritoke Avegres, Jailly, Indre, Marets i Fournelle, tu se kod [[Semuy]]a spaja sa [[Ardenski kanal|Ardenskim kanalom]].<ref name=con/> Protiče kroz [[Asfeld]] i ulazi u [[Aisne (departman)|Departman Aisne]] gdje kod [[Condé-sur-Aisne]] prima pritoke Suippe i Vesle i ulazi u [[Oise (departman)|Departman Oise]], protiče preko [[Attichy]]ja do [[ušće|ušća]] u rijeku [[Oise (rijeka)|Oise]] kod [[Compiègne]]a, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 35 [[metar|m]].<ref name=con/> [[Porječje]] rijeke prostire se na površini od 7,752 [[km²]], po [[departmani Francuske|departmanima]]; [[Marne (departman)|Marne]], [[Ardennes (departman)|Ardennes]], [[Aisne (departman)|Aisne]] i [[Oise (departman)|Oise]]. Rijeka je plovna od [[ušće|ušća]] do [[Mouron]]a u dužini od 279 [[km]], nakon izgradnje paralelnog [[kanal]]a [[1841]]. dugog 51,5 km, sa sedam [[brodska prevodnica|brodskih prevodnica]], koji premošćuju visinsku razliku od 17,4 [[metar|m]]. Danas kad su brodovi veći, plovi se uglavnom samo 56,5 [[km]] od [[ušće|ušća]] do [[Condé-sur-Aisne]]a.<ref name=con>{{cite web |url=https://www.cosmovisions.com/Aisne.htm |title = ''L'Aisne'' |publisher=ImagoMundi |language =francuski |accessdate =23.07. 2022.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aisne River}} * [https://www.cosmovisions.com/Aisne.htm ''L'Aisne''] {{fr icon}} [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] 4x7byshoi84aem0qhpnalip38zxzvm9 3 4673174 41259964 2022-07-23T21:31:10Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: == == {{dobrodošlica}}-- ~~~~ wikitext text/x-wiki == == {{dobrodošlica}}-- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:31, 23 juli 2022 (CEST) lcqp1w57wofrvq4j43iqblhk7bgofqy