Wikipedia
niawiki
https://nia.wikipedia.org/wiki/Olayama
MediaWiki 1.39.0-wmf.26
first-letter
Media
Si tohude
Huhuo
Sangoguna
Huhuo zangoguna
Wikipedia
Huhuo Wikipedia
Berkas
Huhuo berkas
MediaWiki
Huhuo MediaWiki
Templat
Huhuo templat
Fanolo
Huhuo wanolo
Kategori
Huhuo kategori
Portal
Huhuo portal
TimedText
TimedText talk
Modul
Pembicaraan Modul
Gadget
Gadget talk
Gadget definition
Gadget definition talk
Hong Kong
0
219
17656
15884
2022-08-29T08:44:30Z
Slaia
39
wikitext
text/x-wiki
'''Hong Kong''' (/ˈhɒŋkɒŋ/; Li Tionghoa: 香港) no sambua gölana administratif khusus Tiongkok ba Tiongkok Selatan. Sowanua khönia 7,5 juta niha heŵa'ae fa'ebolonia ha 1.104 km<sup>2</sup>. Börö da'ö Hong Kong no tobali sambua ba gotalua nahia fondrege fasösö niha ba gulidanö.
== Barö wamatörö Inggris ==
Aefa wasuwöta ba gotalua Tiongkok ba Britania Raya lahalö wangosara dödö me 1860 wanou'ö bolo danö Kowloon ba danga wamatörö Britania Raya, bahiza bolo danö si so bakha Hong Kong nifotöi New Territories mube'e khö Britania Raya ha 99 fakhe i'otarai 1 Yuli 1898 irugi 30 Yuni 1997. I'otarai 1 Yuli 1997 Hong Kong lafangawuli khö Tiongkok. Götö we'aso Hong Kong barö wamatörö Britania Raya ba no to'ölö ira ba sambua lala wamatörö si no fabö'ö moroi ba lala wamatörö Tiongkok. Börö da'ö fangötö (li Indonesia ''transisi'') moroi ba zi sambua sistem lumalö ba danö bö'ö no afökhö sibai khö Hong Kong.<ref>Christopher Patten (1998), ''East and West: The Last Governor of Hong Kong on Power Freedom and the Future'', New York, Times Books, <nowiki>ISBN 0-8129-3000-2</nowiki>, nga'örö 3-5. {{-en-}}</ref>
Ba ginötö wamatörö Britania Raya andre göi abölö tedou wangalui niha ba Hong Kong. Baero wa'atedou lala wangalui owua-wua göi dödö zowanua khönia: bosi wa'oya nifotöi ''kriminalitas'' no adawa-dawa, oya tefasindro zekola, simanö göi te'a'asogö nomo niha si no bihasa, so oya nifotöi ''lembaga'' samalua halöŵö si sökhi si tobali fanolo zato ba oya tefasindro gereja.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 14-15.</ref>
Molo'ö Christopher Patten, si no irai tobali gubernur Hong Kong, andrö ŵa tola tedou Hong Kong börö me so khönia lala wamatörö ba ngawalö huku si sökhi, ba lala waniaga sanema'ö gofu haniha manö.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 13-14.</ref>
== Fangawuli khö Tiongkok ==
Ba ginötö rafe ba wama'anö wamuli Hong Kong khö Tiongkok me döfi 1982, ifa'ema mbua wangera-ngerania [[Deng Xiaoping]] sanandrösa ba nifotöi "sambua negara dombua lala wamatörö". Da'a no sambua lala si bohou si lö irai tefalua ba gulidanö. Oya lahalö gorahua ba wangosara'ö hewisa wamotokhi ya'ia, irugi döfi 1984 me la'osara'ö ia bakha ba sambua zura nifotöi [[Sino-British Joint Declaration|Joint Declaration]]. Molo'ö ''dokumen'' wahasara dödö andre aefa tefangawuli Hong Kong ba Tiongkok ba ndröfi 1997, i'otohugö nasa Hong Kong lala wamatörö si no to'ölö ia barö wamatörö Britania Raya 50 fakhe wa'ara. Aefa da'ö i'o'ö lala wamatörö nifataro Tiongkok khönia.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 20.</ref>
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Hong Kong]]
fj705rqoul9ukgyvwpctehtzkhs6eqd
17657
17656
2022-08-29T10:11:35Z
Slaia
39
wikitext
text/x-wiki
'''Hong Kong''' (/ˈhɒŋkɒŋ/; Li Tionghoa: 香港) no sambua gölana administratif ni'onia'ö ba Tiongkok Selatan. Sowanua khönia 7,5 juta niha heŵa'ae fa'ebolonia ha 1.104 km<sup>2</sup>. Börö da'ö Hong Kong no tobali sambua ba gotalua nahia fondrege fasösö niha ba gulidanö.
== Barö wamatörö Inggris ==
Aefa wasuwöta ba gotalua Tiongkok ba Britania Raya lahalö wangosara dödö me 1860 wanou'ö bolo danö Kowloon ba danga wamatörö Britania Raya, bahiza bolo danö si so bakha Hong Kong nifotöi New Territories mube'e khö Britania Raya ha 99 fakhe i'otarai 1 Yuli 1898 irugi 30 Yuni 1997. I'otarai 1 Yuli 1997 Hong Kong lafangawuli khö Tiongkok. Götö we'aso Hong Kong barö wamatörö Britania Raya ba no to'ölö ira ba sambua lala wamatörö si no fabö'ö moroi ba lala wamatörö Tiongkok. Börö da'ö fangötö (li Indonesia ''transisi'') moroi ba zi sambua sistem lumalö ba danö bö'ö no afökhö sibai khö Hong Kong.<ref>Christopher Patten (1998), ''East and West: The Last Governor of Hong Kong on Power Freedom and the Future'', New York, Times Books, <nowiki>ISBN 0-8129-3000-2</nowiki>, nga'örö 3-5. {{-en-}}</ref>
Ba ginötö wamatörö Britania Raya andre göi abölö tedou wangalui niha ba Hong Kong. Baero wa'atedou lala wangalui owua-wua göi dödö zowanua khönia: bosi wa'oya nifotöi ''kriminalitas'' no adawa-dawa, oya tefasindro zekola, simanö göi te'a'asogö nomo niha si no bihasa, so oya nifotöi ''lembaga'' samalua halöŵö si sökhi si tobali fanolo zato ba oya tefasindro gereja.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 14-15.</ref>
Molo'ö Christopher Patten, si no irai tobali gubernur Hong Kong, andrö ŵa tola tedou Hong Kong börö me so khönia lala wamatörö ba ngawalö huku si sökhi, ba lala waniaga sanema'ö gofu haniha manö.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 13-14.</ref>
== Fangawuli khö Tiongkok ==
Ba ginötö rafe ba wama'anö wamuli Hong Kong khö Tiongkok me döfi 1982, ifa'ema mbua wangera-ngerania [[Deng Xiaoping]] sanandrösa ba nifotöi "sambua negara dombua lala wamatörö". Da'a no sambua lala si bohou si lö irai tefalua ba gulidanö. Oya lahalö gorahua ba wangosara'ö hewisa wamotokhi ya'ia, irugi döfi 1984 me la'osara'ö ia bakha ba sambua zura nifotöi [[Sino-British Joint Declaration|Joint Declaration]]. Molo'ö ''dokumen'' wahasara dödö andre aefa tefangawuli Hong Kong ba Tiongkok ba ndröfi 1997, i'otohugö nasa Hong Kong lala wamatörö si no to'ölö ia barö wamatörö Britania Raya 50 fakhe wa'ara. Aefa da'ö i'o'ö lala wamatörö nifataro Tiongkok khönia.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 20.</ref>
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Hong Kong]]
mi1vohkk64xaav9z8lfjo2up8arwrwy
17660
17657
2022-08-29T10:16:06Z
Slaia
39
mangatulö'ö introduksi
wikitext
text/x-wiki
'''Hong Kong''' (/ˈhɒŋkɒŋ/; Li Tionghoa: 香港) no sambua gölana administratif ni'onia'ö ba Tiongkok Selatan. Sowanua khönia 7,5 juta niha heŵa'ae fa'ebolonia ha 1.104 km<sup>2</sup>. Börö da'ö Hong Kong no tobali sambua ba gotalua nahia fondrege fasösö niha ba gulidanö. Tetou'ö ia barö wamatörö [[Inggris]] me 1898 irugi 1997. Götö wamatörö Inggris andrö abölö tedou wangalui niha ba Hong Kong. Baero wa'atedou lala wangalui owua-wua göi dödö zowanua khönia: bosi wa'oya nifotöi ''kriminalitas'' no adawa-dawa, oya tefasindro zekola, simanö göi te'a'asogö nomo niha si no bihasa, so oya nifotöi ''lembaga'' samalua halöŵö si sökhi si tobali fanolo zato ba oya tefasindro gereja. I'otarai 1997 mangawuli Hong Kong khö [[Tiongkok]], heŵa'ae no göi la'osara'ö ira samötörö Inggris ba Tiongkok, wa ba zi 50 fakhe i'otarai 1997 mufatörö Hong Kong molo'ö prinsip "sambua negara dombua lala wamatörö".
== Barö wamatörö Inggris ==
Aefa wasuwöta ba gotalua Tiongkok ba Britania Raya lahalö wangosara dödö me 1860 wanou'ö bolo danö Kowloon ba danga wamatörö Britania Raya, bahiza bolo danö si so bakha Hong Kong nifotöi New Territories mube'e khö Britania Raya ha 99 fakhe i'otarai 1 Yuli 1898 irugi 30 Yuni 1997. I'otarai 1 Yuli 1997 Hong Kong lafangawuli khö Tiongkok. Götö we'aso Hong Kong barö wamatörö Britania Raya ba no to'ölö ira ba sambua lala wamatörö si no fabö'ö moroi ba lala wamatörö Tiongkok. Börö da'ö fangötö (li Indonesia ''transisi'') moroi ba zi sambua sistem lumalö ba danö bö'ö no afökhö sibai khö Hong Kong.<ref>Christopher Patten (1998), ''East and West: The Last Governor of Hong Kong on Power Freedom and the Future'', New York, Times Books, <nowiki>ISBN 0-8129-3000-2</nowiki>, nga'örö 3-5. {{-en-}}</ref>
Ba ginötö wamatörö Britania Raya andre göi abölö tedou wangalui niha ba Hong Kong. Baero wa'atedou lala wangalui owua-wua göi dödö zowanua khönia: bosi wa'oya nifotöi ''kriminalitas'' no adawa-dawa, oya tefasindro zekola, simanö göi te'a'asogö nomo niha si no bihasa, so oya nifotöi ''lembaga'' samalua halöŵö si sökhi si tobali fanolo zato ba oya tefasindro gereja.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 14-15.</ref>
Molo'ö Christopher Patten, si no irai tobali gubernur Hong Kong, andrö ŵa tola tedou Hong Kong börö me so khönia lala wamatörö ba ngawalö huku si sökhi, ba lala waniaga sanema'ö gofu haniha manö.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 13-14.</ref>
== Fangawuli khö Tiongkok ==
Ba ginötö rafe ba wama'anö wamuli Hong Kong khö Tiongkok me döfi 1982, ifa'ema mbua wangera-ngerania [[Deng Xiaoping]] sanandrösa ba nifotöi "sambua negara dombua lala wamatörö". Da'a no sambua lala si bohou si lö irai tefalua ba gulidanö. Oya lahalö gorahua ba wangosara'ö hewisa wamotokhi ya'ia, irugi döfi 1984 me la'osara'ö ia bakha ba sambua zura nifotöi [[Sino-British Joint Declaration|Joint Declaration]]. Molo'ö ''dokumen'' wahasara dödö andre aefa tefangawuli Hong Kong ba Tiongkok ba ndröfi 1997, i'otohugö nasa Hong Kong lala wamatörö si no to'ölö ia barö wamatörö Britania Raya 50 fakhe wa'ara. Aefa da'ö i'o'ö lala wamatörö nifataro Tiongkok khönia.<ref>Christopher Patten (1998), nga'örö 20.</ref>
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Hong Kong]]
dxfbqkua5h0ukh2jppvu3ynsk5ztw4b
Niha Keriso
0
320
17650
17485
2022-08-28T16:52:13Z
Slaia
39
monönö gangombakhata börö zura
wikitext
text/x-wiki
'''Niha Keriso''' no töi nibe'e khö ndra solohi khö Keriso. Molo'ö zura [[Halöŵö Zinenge]] (''Protestan'') ma [[Halöŵö ndra Rasul]] (''Katolik''), te'oguna'ö wanötöi andre si föföna sibai ba mbanua [[Antiokhia]] (HalZin 11:26 ma HalRas 11:26). Aefa we'amöi tou Geheha Ni'amoni'ö yaŵa ndra nifahaö Yesu (HalZin 2 ma HalRas 2) muzawili [[Turia Somuso Dödö|Duria Somuso Dödö]] khö Yesu andrö ba gotalua niha si tenga niha Yahudi. Molo'ö ''tradisi'' ndra niha Keriso föna alio sibai monönö wa'ato niha Keriso irege ba zi lö arara so tölu nahia si tobali ''pusat'' wa'anihakeriso ba ginötö da'ö, ya'ia ba [[Roma]], [[Antiokhia]] ba [[Alexandria]].<ref>Furi hö monönö [[Konstantinopel]] ba ngaotu ndröfi si-4 awö [[Yerusalem]] ba ngaotu ndröfi si-5. Lima kota andre tobali dadaoma wa'anihakeriso nifotöi ''patriarkat'' (moroi ba li Yunani πατριαρχεῖον, patriarcheîon) ndra rasul: Patriarkat [[Roma]], Patriarkat [[Antiokhia]], Patriarkat [[Alexandria]], Patriarkat [[Konstatinopel]] ba Patriarkat [[Yerusalem]].</ref> Ba Antiokhia andre si föföna sibai latötöi ndra samati khö Yesu andrö ''niha Keriso''.
Töi Keriso sindruhunia tenga töi simane töi niha, bahiza no töi wa'abalugu.<ref>Faigi Mat 1:16; Mrk 8:27-30; Luk 9:18-21</ref> Börö da'ö töi Keriso no töi fa'abalugu nibe'e khö Yesu, ba li Yunani χριστός ma famoligö ya'ia ''Christos'', eluahania nibaoyoini.<ref>No to'ölö wa ena'ö tobali razo samösa niha silötolalö'ö tebayoini ia faoma fanikha, sambua ''tradisi'' si tebörögö khö Dawido samösa, me ibayoini ia fanikha Samu'eli (1Sam 16) ba mbuku Gamabu'ulali Siföföna. Dawido no razo si föföna sibai, moroi khönia te'ozui ''tradisi'' wa'arazo andre irege ifaduhu'ö Amabu'ulali Sibohou wa Yesu andrö no ma'uwu Dawido, ba no razo ia göi, nibayoini Lowalangi samösa me ibe'e maoso ia moroi ba wa'amate.</ref> Na laŵa'ö wa Yesu andrö no Keriso, eluahania no ibayonini ia Lowalangi tobali razo ndra niha solo'ö khönia. Da'a dane-dane wamati ba fa'anihakeriso, ya'ia da'ö manema wa Yesu andrö no razo, bakha ba gamatöröŵania auri zolohi khönia ba la'o'ö goroisania.
Töi fa'abalugu simane ba li Ibrani latötöi מָשִׁיחַ (famoligö ya'ia māšīyaḥ ma ''Mesiah''). Moroi ba li Ibrani andre ofeta ia khöda ba li Indonesia ni'ohe li Arab مسيح (famoligö ya'ia masîḥ ma asese laŵa'ö ''Almasih''). Terongo ia göi ba wangerai ndröfi Masehi, eluahania ndröfi i'otarai wa'atumbu Keriso.
Ba zi ngahönö fakhe si föföna tola taŵa'ö ha sambua ndra niha Keriso, heŵa'ae no tedönia'ö ira ba zi lima ''patriarkat'' i'otarai ngaotu fakhe si-5: Patriarkat [[Roma]], Patriarkat [[Antiokhia]], Patriarkat [[Alexandria]], Patriarkat [[Konstatinopel]] ba Patriarkat [[Yerusalem]]. Ya'ira andre fefu no Gereja si ha sambua irege aboto dania Gereja tobali dombua me 1054: niha Keriso Ortodoks (moroi ba Patriarkat Konstantinopel) ba niha Keriso Katolik, börö wabagosali ba wamahaö nifotöi ''filioque''. Lima ngaotu fakhe aefa da'ö aboto zui Gereja andre aefa Konsili Trente (1545–1563) tobali niha Keriso Katolik ba niha Keriso Protestan, solo'ö khö Martin Luther, samörötaigö wamahaö si to'ölö latötöi ba li Indonesia ''ajaran pembenaran'' me 1517.<ref>Ba wanörötö reformasi Luther me 31 Oktober 1999, la'osara'ö dödöra Gereja Katolik faoma "Federasi Gereja Lutheran Sedunia" wanguma'ö wa sindruhunia lö fabö'ö wamati niha Katolik ba niha Protestan sanandrösa ba nifotöi ''ajaran pembenaran'' si no tobali tuho reformasi Luther. Lasura da'a bakha ba sambua deklarasi nifotöi ''Joint Declaration on the Doctrine of Justification'' (faigi khai-khai baero). Baero gereja-gereja si tefaböbö ba Gereja Lutheran, no göi itema nösi deklarasi andre Gereja Metodis nifaeha'ö ''Dewan Metodis Dunia'' me 18 Juli 2006.</ref> Aefa da'ö agaboto zui Gereja Protestan tobali oya sibai nifotöi denominasi.
Ero röfi i'otarai 18 irugi 25 mbawa si sara, lafalua ya'ira Gereja-Gereja Kristen migu wangandrö ba wa'asambua niha Keriso, si no tobali to'ölöa i'otarai 1908. Börö simane niŵa'ö Yesu samösa, hewisa tola faduhu dödö niha gulidanö khö ndra niha Keriso na oi fabö'ö-bö'ö ira ma gerejara? Töra moroi ba da'ö itaria na i la'uduni nawöra. Na simanö gamuatara, hewisa tola la'ila niha wa ya'ira andre sindruhu solohi khö Yesu? Börö da'ö heŵa'ae no oi fabö'ö-bö'ö gereja si so ma'ökhö, lö aetu itörö dödöra wangandrö Yesu samösa me imane,''... tenga ha salahi ndra nifaha'ögu mangandrö ndra'o, bahiza göi salahi ndra niha samati khögu, börö duria nifa'emara, ena'ö ha sambua ira. Simane ya'ugö ama ba ha sambua khögu ba ya'o ha sambua khöu, ya simanö göi ira ha sambua ba khöda, ena'ö faduhu dödö niha gulidanö, wa ya'ugö zamatenge ya'o. No ube'e khöra lakhömi andrö, nibe'eu khögu, ena'ö ha sambua dödöra, simane tödöda andrö, si ha sambua.''<ref>Yoh 17:20-22</ref> Da'ö mbörö wa so nifotöi ''ekumene'', si tobali lala ba wangosambua'ö mangawuli ndra niha Keriso si no agaboto ba oi fabö'ö-bö'ö.
== Umbu ==
<references />
== Khai-khai baero ==
* [https://www.lutheranworld.org/content/resource-joint-declaration-doctrine-justification ''Joint Declaration on the Doctrine of Justification''], The Lutheran World Federation, 2000, mufaigi me 6 Agustus 2022.
{{Börö zura}}
[[Kategori:Agama Kristen]]
[[Kategori:Agama niha Keriso]]
p5rd0yq6dg05p4n6puvlju869aa62qf
17651
17650
2022-08-28T16:56:24Z
Slaia
39
mangehaogö
wikitext
text/x-wiki
'''Niha Keriso''' no töi nibe'e khö ndra solohi khö Keriso. Molo'ö zura [[Halöŵö Zinenge]] (''Protestan'') ma [[Halöŵö ndra Rasul]] (''Katolik''), te'oguna'ö wanötöi andre si föföna sibai ba mbanua [[Antiokhia]]<ref>HalZin 11:26 ma HalRas 11:26</ref> Aefa we'amöi tou Geheha Ni'amoni'ö yaŵa ndra nifahaö Yesu<ref>HalZin 2 ma HalRas 2</ref> muzawili [[Turia Somuso Dödö|Duria Somuso Dödö]] khö Yesu andrö ba gotalua niha si tenga niha Yahudi. Molo'ö ''tradisi'' ndra niha Keriso föna alio sibai monönö wa'ato niha Keriso irege ba zi lö arara so tölu nahia si tobali ''pusat'' wa'anihakeriso ba ginötö da'ö, ya'ia ba [[Roma]], [[Antiokhia]] ba [[Alexandria]].<ref>Furi hö monönö [[Konstantinopel]] ba ngaotu ndröfi si-4 awö [[Yerusalem]] ba ngaotu ndröfi si-5. Lima kota andre tobali dadaoma wa'anihakeriso nifotöi ''patriarkat'' (moroi ba li Yunani πατριαρχεῖον, patriarcheîon) ndra rasul: Patriarkat [[Roma]], Patriarkat [[Antiokhia]], Patriarkat [[Alexandria]], Patriarkat [[Konstatinopel]] ba Patriarkat [[Yerusalem]].</ref> Ba Antiokhia andre si föföna sibai latötöi ndra samati khö Yesu andrö ''niha Keriso''.
Töi Keriso sindruhunia tenga töi simane töi niha, bahiza no töi wa'abalugu.<ref>Faigi Mat 1:16; Mrk 8:27-30; Luk 9:18-21</ref> Börö da'ö töi Keriso no töi fa'abalugu nibe'e khö Yesu, ba li Yunani χριστός ma famoligö ya'ia ''Christos'', eluahania nibaoyoini.<ref>No to'ölö wa ena'ö tobali razo samösa niha silötolalö'ö tebayoini ia faoma fanikha, sambua ''tradisi'' si tebörögö khö Dawido samösa, me ibayoini ia fanikha Samu'eli (1Sam 16) ba mbuku Gamabu'ulali Siföföna. Dawido no razo si föföna sibai, moroi khönia te'ozui ''tradisi'' wa'arazo andre irege ifaduhu'ö Amabu'ulali Sibohou wa Yesu andrö no ma'uwu Dawido, ba no razo ia göi, nibayoini Lowalangi samösa me ibe'e maoso ia moroi ba wa'amate.</ref> Na laŵa'ö wa Yesu andrö no Keriso, eluahania no ibayonini ia Lowalangi tobali razo ndra niha solo'ö khönia. Da'a dane-dane wamati ba fa'anihakeriso, ya'ia da'ö manema wa Yesu andrö no razo, bakha ba gamatöröŵania auri zolohi khönia ba la'o'ö goroisania.
Töi fa'abalugu simane ba li Ibrani latötöi מָשִׁיחַ (famoligö ya'ia māšīyaḥ ma ''Mesiah''). Moroi ba li Ibrani andre ofeta ia khöda ba li Indonesia ni'ohe li Arab مسيح (famoligö ya'ia masîḥ ma asese laŵa'ö ''Almasih''). Terongo ia göi ba wangerai ndröfi Masehi, eluahania ndröfi i'otarai wa'atumbu Keriso.
Ba zi ngahönö fakhe si föföna tola taŵa'ö ha sambua ndra niha Keriso, heŵa'ae no tedönia'ö ira ba zi lima ''patriarkat'' i'otarai ngaotu fakhe si-5: Patriarkat [[Roma]], Patriarkat [[Antiokhia]], Patriarkat [[Alexandria]], Patriarkat [[Konstatinopel]] ba Patriarkat [[Yerusalem]]. Ya'ira andre fefu no Gereja si ha sambua irege aboto dania Gereja tobali dombua me 1054: niha Keriso Ortodoks (moroi ba Patriarkat Konstantinopel) ba niha Keriso Katolik, börö wabagosali ba wamahaö nifotöi ''filioque''. Lima ngaotu fakhe aefa da'ö aboto zui Gereja andre aefa Konsili Trente (1545–1563) tobali niha Keriso Katolik ba niha Keriso Protestan, solo'ö khö Martin Luther, samörötaigö wamahaö si to'ölö latötöi ba li Indonesia ''ajaran pembenaran'' me 1517.<ref>Ba wanörötö reformasi Luther me 31 Oktober 1999, la'osara'ö dödöra Gereja Katolik faoma "Federasi Gereja Lutheran Sedunia" wanguma'ö wa sindruhunia lö fabö'ö wamati niha Katolik ba niha Protestan sanandrösa ba nifotöi ''ajaran pembenaran'' si no tobali tuho reformasi Luther. Lasura da'a bakha ba sambua deklarasi nifotöi ''Joint Declaration on the Doctrine of Justification'' (faigi khai-khai baero). Baero gereja-gereja si tefaböbö ba Gereja Lutheran, no göi itema nösi deklarasi andre Gereja Metodis nifaeha'ö ''Dewan Metodis Dunia'' me 18 Juli 2006.</ref> Aefa da'ö agaboto zui Gereja Protestan tobali oya sibai nifotöi ngawalö denominasi.
Ero röfi i'otarai 18 irugi 25 mbawa si sara, lafalua ya'ira Gereja-Gereja Kristen migu wangandrö ba wa'asambua niha Keriso, si no tobali to'ölöa i'otarai 1908. Börö simane niŵa'ö Yesu samösa, hewisa tola faduhu dödö niha gulidanö khö ndra niha Keriso na oi fabö'ö-bö'ö ira ma gerejara? Töra moroi ba da'ö itaria na i la'uduni nawöra. Na simanö gamuatara, hewisa tola la'ila niha wa ya'ira andre sindruhu solohi khö Yesu? Börö da'ö heŵa'ae no oi fabö'ö-bö'ö gereja si so ma'ökhö, lö aetu itörö dödöra wangandrö Yesu samösa me imane,''... tenga ha salahi ndra nifaha'ögu mangandrö ndra'o, bahiza göi salahi ndra niha samati khögu, börö duria nifa'emara, ena'ö ha sambua ira. Simane ya'ugö ama ba ha sambua khögu ba ya'o ha sambua khöu, ya simanö göi ira ha sambua ba khöda, ena'ö faduhu dödö niha gulidanö, wa ya'ugö zamatenge ya'o. No ube'e khöra lakhömi andrö, nibe'eu khögu, ena'ö ha sambua dödöra, simane tödöda andrö, si ha sambua.''<ref>Yoh 17:20-22</ref> Da'ö mbörö wa so nifotöi ''ekumene'', si tobali lala ba wangosambua'ö mangawuli ndra niha Keriso si no agaboto ba oi fabö'ö-bö'ö.
== Umbu ==
<references />
== Khai-khai baero ==
* [https://www.lutheranworld.org/content/resource-joint-declaration-doctrine-justification ''Joint Declaration on the Doctrine of Justification''], The Lutheran World Federation, 2000, mufaigi me 6 Agustus 2022.
{{Börö zura}}
[[Kategori:Agama Kristen]]
[[Kategori:Agama niha Keriso]]
mj8venr3nvls7zxpdl11cik0p62fwsq
Astronomi
0
433
17653
17570
2022-08-29T08:37:03Z
Slaia
39
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:ESO-VLT-Laser-phot-33a-07.jpg|jmpl|375px|Simane oroma '''galaksi bimasakti''' si so bakha luo ba tanö si so ya'ita nifaigi moroi ba Observatorium Paranal, [[Chile]], sambua nahia wangosisi banua si yaŵa nifotöi ''observatorium''.]]
'''Astronomi''' no sambua mbolo ilmu sangosisi fefu hadia ia zi so ba mbanua si yaŵa. Ba da'ö faböbö fefu mbotoŵa samasui luo nifotöi ''planet''<ref>''Planet'' eluahania botoŵa ba mbanua si yaŵa samasu-masui sambua döfi simane luo. Fehede ''planet'' tehalö moroi ba Li Yunani ''planetes'', eluahania sanörö-nörö.</ref> simane [[Merkurius]], [[Venus]], [[Mars]], btn. fao ba da'ö [[Tanö]] si so niha. Baero planet so göi [[luo]] ba [[döfi]], heŵa'ae luo samösa sindruhunia no döfi.
Angowuloa fefu ndröfi si fahatö si no fa'ohe fefu börö wondröni nifotöi ''gravitasi'' lafotöi ''galaksi''. Galaksi si so ya'ita andre lafotöi ''bimasakti'' ba li Indonesia, bahiza ba li bö'ö lafotöi ''lala safönu idanö zusu'' (li Inggris [[w:Milky Way|The Milky Way]], li Jerman [[w:de:Milchstrasse|Die Milchstrasse]]), börö me oroma ia hulö lala safönu haga safusi simane susu (faigi foto galaksi bimasakti ba nga'örö andre).
Fangosisi astronomi no tefalua i'otarai ngahönö fakhe me föna, bahiza börö teknologi si so ma'ökhö abölö aoha khö niha ma'ökhö wangosisi fefu ngawalö ndröfi ba zi sambua galaksi.
Baero ''observatorium'' (fakake sebua ba wangosisigö banua si yaŵa, li Indonesia ''teropong'') si no mufazökhi ba zi ha'uga nahia ba gulidanö, no göi mufatenge oya wakake wangosisi mbanua si yaŵa nifotöi ''satelit'' si möi mangörö-hörögö planet ma zui ndröfi.
Baero satelit ba so göi göfa sihombo mbanua si yaŵa (li Indonesia ''wahana luar angkasa'') si no mufatenge ba luo, baŵa ba [[Mars]] ba tanö bö'önia. Me Desember 2021 irugi luo "Parker Solar Probe", sambua botoŵa nifatenge [[NASA]] ba luo.<ref>[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2021/nasa-enters-the-solar-atmosphere-for-the-first-time-bringing-new-discoveries ''NASA Enters the Solar Atmosphere for the First Time, Bringing New Discoveries''], nasa.gov (14/12/2021), mufaigi me 28/2/2022. {{-en-}}</ref>
Börö me no oi aröu sibai ngawalö ni'osili andrö ba mbanua si yaŵa, lö lala wangosisi ya'ia simane si to'ölö mufalua ba danö. Börö da'ö metode nifalua ndra ere astronomi, lafazökhi ua nifotöi teori. Ba lahaogö wamareso teori andre irege aro sa'ae ia.
Awena molo'ö teori andrö la'omböi göfa sihombo mbanua si yaŵa ba lafatenge, simane me lafatenge [[Apollo 11]] ba mbaŵa me döfi 1969. Bakha ba Apollo 11 andre so [[Neil Amstrong]], Edwin Aldrin ba Michael Collins, irege tobali ira niha si föföna sibai mangundragö mbaŵa me 21 Yuli 1969.<ref>[https://www.rmg.co.uk/stories/topics/apollo-11-crew ''Apollo 11 crew'']</ref>
[[Berkas:Planets2013 nia.svg|jmpl|375px|Fefu planet samasui luo molo'ö wetaronia. Merkurius no planet sabölö ahatö ba luo, ba Neptunus fondrege aröu. Tanö so ba gotalua Venus ba Mars. Fa'ebua sambua planet molo'ö famaedogönia ba planet bö'ö.]]
== Sangosisi astronomi ==
Fangosisi astronomi no lalau niha i'otarai me föna, he ba Asia (ira niha Mesopotamia ba Fenisia) ba he ba Eropa (niha Yunani).
Fangi'ila ba geometri moguna sibai ba wondrou wangosisigö mbanua si yaŵa. Niha Yunani Eratosthenes ba Aristachus la'oguna'ö wangi'ilara ba geometri ba wanu'a ulidanö.
Bakha ba mbukunia sotöi "Almagest" isura Claudius Ptolemy wa tanö si so ya'ita andre no fusö galaksi bimasakti (lafotöi ia ''teori geosentris''), eluahania luo, planet ba ndröfi oi mamasu-masui danö. Teori andre fatema ba niha töra sambua ngahönö fakhe wa'ara.
Awena dania ba ngaotu ndröfi si-16 ifa'olo nifotöi ''teori heliosentris'' [[Nicolaus Copernicus]] sauri ba [[Polandia]] 1473-1543. Molo'ö teori andre, tenga luo zamasu-masui danö, bahiza tanö awö planet zamasu-masui luo.
I'anema'ö fatema teori andre ba gotalua ndra sangi'ila ba matematika ba zi sagörö Eropa, fao ba da'ö [[Galileo Galilei]], sabölö tehöngö ba gotaluara. I'otarai da'e sa'ae ba no te'oguna'ö wangosisi ilmiah ba astronomi.
== Luo ==
So dombua mbotoŵa sabölö oroma ba hörö ba mbanua si yaŵa ya'ia da'ö [[luo]] ba [[baŵa]]. Simane si no muŵa'ö yaŵa luo andrö no fusö fefu mbotoŵa tanö bö'ö si so bakha ba sistem luo (li Indonesia ''tata surya''). Simane ndröfi tanö bö'ö, luo andrö muhaga, ifohaga danö, baŵa ba fefu planet.
Haga luo andrö no moguna sibai tenga ha ena'ö muhaga danö ba tola ta'ila hadia ia, bahiza haga luo andre göi mame ena'ö tefazökhi Vitamin D, soguna sibai ba mboto niha, ba ena'ö tumbu wa'abölö nifotöi ''energi'' ba zinumbua ba ba zauri fefu (töi ilmiahnia ''fotosintesis'').
Ba börö me ifagaolo-gaolo ia tanö, andrö wa sambua ngai danö itaria i'otahögö luo (ba börö da'ö humaga danö ba laŵa'ö niha sima'ökhö) ba itaria lö'ö (ba börö da'ö ogömi danö ba laŵa'ö niha sibongi).
== Baŵa ==
Baŵa no sambua mbotoŵa samasu-masui tanö. Lö muhaga ia simane planet, bahiza na göna ia haga zino, itimbagö haga andrö hulö zörömi. Andrö wa oroma khöda haga mbaŵa, töra-töra ba zibongi. Fa'ara mbaŵa ba wamasui tanö la'oguna'ö niha ba wangerai inötö ba gulidanö. Sara waŵa eluahania inötö irege ifasui danö sakali baŵa.
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Astronomi]]
4ie76rr7rta2mzvucav95tx69g6scwl
Wikipedia:Sura amilita
4
1549
17654
17641
2022-08-29T08:37:26Z
Slaia
39
monönö nösi
wikitext
text/x-wiki
Faigi [[Wikipedia:Sura amilita/doc|lala wama'anö zura amilita]] tou ba gahe zura andre.
Migu si-52: [[/52|???]]
Migu si-51: [[/51|???]]
Migu si-50: [[/50|???]]
Migu si-49: [[/49|???]]
Migu si-48: [[/48|???]]
Migu si-47: [[/47|???]]
Migu si-46: [[/46|???]]
Migu si-45: [[/45|???]]
Migu si-44: [[/44|???]]
Migu si-43: [[/43|???]]
Migu si-42: [[/42|???]]
Migu si-41: [[/41|???]]
Migu si-40: [[/40|???]]
Migu si-39: [[/39|Astronomi]]
Migu si-38: [[/38|Ndriwo]]
Migu si-37: [[/37|Tuo]]
Migu si-36: [[/36|Banua Niha Keriso]]
Migu si-35: [[/35|Niha Keriso]]
Migu si-34: [[/34|Fangesa Sebua]]
Migu si-33: [[/33|YouTube]]
Migu si-32: [[/32|Fökhö mbua]]
Migu si-31: [[/31|Fulu Goroisa Lowalangi]]
Migu si-30: [[/30|Instagram]]
Migu si-29: [[/29|Rafarafa]]
Migu si-28: [[/28|???]]
Migu si-27: [[/27|???]]
Migu si-26: [[/26|???]]
Migu si-25: [[/25|???]]
Migu si-24: [[/24|???]]
Migu si-23: [[/23|???]]
Migu si-22: [[/22|???]]
Migu si-21: [[/21|???]]
Migu si-20: [[/20|???]]
Migu si-19: [[/19|???]]
Migu si-18: [[/18|???]] Hong Kong
Migu si-17: [[/17|???]] Tuo
Migu si-16: [[/16|???]] Astronomi
Migu si-15: [[/15|???]] YouTube
Migu si-14: [[/14|Fökhö gulo]]
Migu si-13: [[/13|Famohu niha]]
Migu si-12: [[/12|Harimbale]]
Migu si-11: [[/11|Gowirio]]
Migu si-10: [[/10|Amaedola]]
Migu si-9: [[/9|Fangowalu]]
Migu si-8: [[/8|???]]
Migu si-7: [[/7|???]]
Migu si-6: [[/6|???]]
Migu si-5: [[/5|???]]
Migu si-4: [[/4|???]]
Migu si-3: [[/3|???]]
Migu si-2: [[/2|???]]
Migu si-1: [[/1|???]]
== Lala wanura ==
Baso [[/doc|hewisa wama'anö zura amilita]]
10zd0nb6ddbugfwd02x2lkzti27vuu9
17658
17654
2022-08-29T10:12:11Z
Slaia
39
wikitext
text/x-wiki
Faigi [[Wikipedia:Sura amilita/doc|lala wama'anö zura amilita]] tou ba gahe zura andre.
Migu si-52: [[/52|???]]
Migu si-51: [[/51|???]]
Migu si-50: [[/50|???]]
Migu si-49: [[/49|???]]
Migu si-48: [[/48|???]]
Migu si-47: [[/47|???]]
Migu si-46: [[/46|???]]
Migu si-45: [[/45|???]]
Migu si-44: [[/44|???]]
Migu si-43: [[/43|???]]
Migu si-42: [[/42|???]]
Migu si-41: [[/41|???]]
Migu si-40: [[/40|Hong Kong]]
Migu si-39: [[/39|Astronomi]]
Migu si-38: [[/38|Ndriwo]]
Migu si-37: [[/37|Tuo]]
Migu si-36: [[/36|Banua Niha Keriso]]
Migu si-35: [[/35|Niha Keriso]]
Migu si-34: [[/34|Fangesa Sebua]]
Migu si-33: [[/33|YouTube]]
Migu si-32: [[/32|Fökhö mbua]]
Migu si-31: [[/31|Fulu Goroisa Lowalangi]]
Migu si-30: [[/30|Instagram]]
Migu si-29: [[/29|Rafarafa]]
Migu si-28: [[/28|???]]
Migu si-27: [[/27|???]]
Migu si-26: [[/26|???]]
Migu si-25: [[/25|???]]
Migu si-24: [[/24|???]]
Migu si-23: [[/23|???]]
Migu si-22: [[/22|???]]
Migu si-21: [[/21|???]]
Migu si-20: [[/20|???]]
Migu si-19: [[/19|???]]
Migu si-18: [[/18|???]] Hong Kong
Migu si-17: [[/17|???]] Tuo
Migu si-16: [[/16|???]] Astronomi
Migu si-15: [[/15|???]] YouTube
Migu si-14: [[/14|Fökhö gulo]]
Migu si-13: [[/13|Famohu niha]]
Migu si-12: [[/12|Harimbale]]
Migu si-11: [[/11|Gowirio]]
Migu si-10: [[/10|Amaedola]]
Migu si-9: [[/9|Fangowalu]]
Migu si-8: [[/8|???]]
Migu si-7: [[/7|???]]
Migu si-6: [[/6|???]]
Migu si-5: [[/5|???]]
Migu si-4: [[/4|???]]
Migu si-3: [[/3|???]]
Migu si-2: [[/2|???]]
Migu si-1: [[/1|???]]
== Lala wanura ==
Baso [[/doc|hewisa wama'anö zura amilita]]
rlk0wy3rcwrmdvkil9e5gddru2se01w
Wikipedia:Angombakhata
4
1555
17661
14769
2022-08-29T10:37:28Z
Slaia
39
monönö nösi
wikitext
text/x-wiki
<!-- BÖI BUNU DA'A TOU. MOGUNA ENA'Ö LASÖNDRA LALARA WE'AMÖI BA NGA'ÖRÖ BÖ'Ö TOME -->
{{Wikipedia:Fabaliŵa lala}}
__NEWSECTIONLINK__
<!-- BÖI BUNU DA'A YAŴA. MOGUNA ENA'Ö LASÖNDRA LALARA WE'AMÖI BA NGA'ÖRÖ BÖ'Ö TOME -->
== Angolita zura, Gambara amilita, Salua föna ba Hadia ö'ila ==
So öfa rubrik ba Golayama si falali-lali ösi ero migu/waŵa. Ero migu tefalali nösi [[Wikipedia:Sura amilita|Zura Amilita]] faoma [[Wikipedia:Gambara amilita|Gambara Amilita]]. Ero waŵa tefalali nösi [[Wikipedia:Salua föna|Salua föna]] faoma [[Wikipedia:Hadia ö'ila|Hadia ö'ila]].
Be zöndra ba nösi si oi tefalali-lali andrö. No ubörögö manö ena'ö so zi tola te'oroma'ö. Ba zura amilita, si '''lötolalö'ö mu'ehaogö nösinia ua fatua lö labali'ö ia sura amilita'''!
== Rafe zato ==
Ena'ö böi fasösö sibai nösi gangombakhata andre, ösi rafe zato nifalua ero waŵa so ba nga'örö [[Wikipedia:Rafe zato|Rafe zato]]. Ae ba da'ö sisa wombaso ya'ia
== Templat Infobox pejabat ==
No so templat '''<nowiki>{{Infobox pejabat}}</nowiki>''' si tola mu'oguna'ö khö ndra presiden, kanselir, perdana menteri ba pejabat salaŵa bosi fefu. Tola mufaigi duma-dumania ba zura Presiden [[Joe Biden]], Kanselir [[Angela Merkel]] ba [[Hilarius Duha]].
Tempat andre no fagölö ira templat '''Infobox officeholder''' ba Wikipedia Inggris ma zui si fagölö khönia ba Wikipedia Indonesia (faigi duma-dumania ba Joe Biden, Angela Merkel ba Hilarius Duha ba Wikipedia Indonesia).
== Fanura zanandrösa ba desa (''update'') ==
No awai wangehaogö ngawalö döi desa. No so infobox, navbox ba statistik (ndrege zi tola musöndra ba mbuku BPS). Börö da'ö '''böi sa'ae börögö döi sibohou'''!
Bahiza lö nasa ösi bakha. Na ö'ila so hadia ia zinangea mufo'ösi ba zi sambua desa ba so göi khö gumbunia (buku ma sura moroi ba da'ö öhalö informasi), böi laŵö'ö wamo'ösi ya'ia.
Sabölö alio wanöndra döi desa, alui döi kecamatan duma-dumania [[Kecamatan Lahömi]] ba bokai ia. Ba da'ö no so gangolita desa ba kecamatan andrö.
== Fangoguna'ö templat Desa (''update'') ==
No göi awai u'a'azökhi templat infobox desa, töinia [[Templat:Desa]]. Börö da'ö no tola sa'ae mu'oguna'ö ia, böi oguna'ö Templat:Desa2. Te'oguna'ö templat Desa2 ha gasa-gasa fatua lö tehonogöi templat desa.
Faigi ba da'a duma-dumania ba: [[Hiliweto Gidö]].
=== Be döi ba Li Niha ba ba Wamareta (''update'') ===
Börö me no oi fakuyu wanura töi desa ba administrasi wamareta, ba hiza da'ö göi no tobali töi resmi, be döi moroi ba wamareta da'ö ba parameter '''töi bö'ö'''. Baso hewisa wolau ya'ia ba dokumentasi [[Templat:Desa]].
=== Böi nönö Kabupaten ma zui Kota (''update'') ===
No oya zi fasala ba wanura templat Desa. Ato zamaogö wanura Kabupaten/Kota ba parameter töi dati2. Fanura satulö duma-dumania: '''töi dati2=Nias''', tenga <s>töi dati2=Kabupaten Nias</s>.
Tolo ena'ö mitöngöni da'a. Na lö'ö, ba lua-luania ba simane dania oroma: Kabupaten Kabupaten Nias (dua kali tesura kabupaten)!
=== Böi nönö kategori ba zura desa (''update'') ===
Böi nönö kategori bö'ö ba gahe zura desa, börö no otomatis so kategori moroi ba templat desa.
Si tola munönö ya'ia da'ö kategori simane <nowiki>[[Kategori:Sawatö zikoli]]</nowiki> (li Indonesia, ''destinasi wisata'') ba desa simane [[Bawömataluo]] ba desa si tohude sejarahnia.
Tebohouni me 20 Februari 2022. Saohagölö <span style="background-color: green; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User:Slaia|<span style="color: white">slaia</span>]]</span><span style="background-color: blue; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User talk:Slaia|<span style="color: white">talk</span>]]</span> 14 Mei 2021 20.12 (WIB)
:* No baga da'a le Pak. Faduhu dödögu wa moguna sibai ia ena'ö so wa'ateföfö ba wanura turia desa ba Danö Niha. Saohagölö <span style="padding:2px 6px;font-size:12px;background:#fb0;color:#222;">[[Sangoguna:Laseapollo|<span style="color:#222">LasapolloWp</span>]] ❯ [[Huho zangoguna:Laseapollo|<span style="color:#222">Bicara</span>]]</span> 25 Mei 2021 08.54 (WIB)
:* Saohagölö Pak <span style="background-color: green; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User:Slaia|<span style="color: white">slaia</span>]]</span><span style="background-color: blue; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User talk:Slaia|<span style="color: white">talk</span>]]</span>, ena'ö ba wa'alio to la tefa'oli fefu ngawalö döi desa ba Danö Niha, ba Wiki andre khöda <span style="background-color: yellow; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User:Yasanto Lase|<span style="color: black">Yasanto oLase</span>]]</span><span style="background-color: blue; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User talk:Yasanto Lase|<span style="color: white">talk</span>]]</span> 28 Mei 2021 20.50 (WIB)
== Edöna molombase server wiki ==
Ba 22 Yuni 2021, 12:00 WIB edöna so halöŵö wamaliaro ba server wiki. Börö da'ö na so nibulö'ömö ba ginötö andre tobali zaya-zaya gölö. Abölö sökhi böi ohalöŵö ba wiki i'otarai bözi 11:45 irugi 12:30 WIB. Fangombakha moroi khö ndra sohalöŵö so ba [[Wikipedia:Monganga afo#Read-only next Tuesday|da'a]]. <span style="background-color: green; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User:Slaia|<span style="color: white">slaia</span>]]</span><span style="background-color: blue; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User talk:Slaia|<span style="color: white">talk</span>]]</span> 17 Yuni 2021 16.24 (WIB)
== Rafe zato 13 Februari 2021 ==
Ba rafe zato me 13 Februari 2021 no te'osara'ö wa moguna mufa'anö mangawuli [[Olayama|Golayama]] Wikipedia ba moguna sibai gangolita templat ba kategori sasese te'oguna'ö na manura. Da'e tou gamobotolania:
=== Fama'anö Golayama ===
Dombua waosatö si lö tola lö'ö musöndra ba Golayama:
* So lala wanolo khö ndra talifusö sawena fao. Börö da'ö edöna so oi khai-khai ba lala wanura, ngawalö templat ba kategori sasese te'oguna'ö, [[Wikipedia:Nahia_wamakori|nahia wamakori]], [[Wikipedia:Monganga afo|nahia wonganga afo]] (nahia wamatunö gofu hadia ia), [[Wikipedia:Angombakhata|angombakhata]] ba tanö bö'önia na.
* Aoha wamaigi [[Olayama|Golayama]] ba layar hape.
=== Fama'anö gangolita ngawalö templat ba kategori ===
No asese la'andrö ira awö si fao ena'ö tehönaigö ngawalö templat ba kategori sasese te'oguna'ö ba wanura.
Ba wa'alio tola mufalua oi da'a. Mibologö ua dödömi na ahou ma'ifu. No oya sa [[Special:RecentChanges|zi no mufalua]] ba hiza abölö oya na sa halöŵö sinangea mu'awalisi. Ya'ahowu. <span style="background-color: green; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User:Slaia|<span style="color: white">slaia</span>]]</span><span style="background-color: blue; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User talk:Slaia|<span style="color: white">talk</span>]]</span> 20:48, 2 Maret 2021 (WIB)
== Rafe zato Maret 2021 ==
No oya ngawalö zinangea mufahuhuosi ba no tekaoni rafe zato. Töra-töra ba rafe andre te'etu'ö versi final [[Olayama|Golayama]] si bohou ba fombagi halöŵö me itugu oya zinangea mufalua he ba Wikipedia ba he göi ba Wiktionary ba Wikibuku. Simane si no tefaeha ba oi grup WA/Telegram zato alua rafe ba
Ngaluo: '''Satu, 13 Maret 2021'''<br>
Bözi: '''20:00 - 21:30 WIB'''
Tuho nifahuhuosi:
# Söndra moroi khö ndra talifusö sawena fao, hadia taha-taha ba hewisa solusi
# Mangetu'ö versi final desain si bohou Olayama
# Fombagi halöŵö ba Wikipedia dan Wiktionary
# Huhuo sanandrösa ba zura si faudu ba Wikipedia ba ba zura si faudu ba Wikibuku
# Ngawalö huhuo bö'ö
Ba zi so föna tatötöna wa fefu mbörö huhuo tefaeha ba nga'örö [[Wikipedia:Monganga afo|Monganga afo]] ena'ö lö moguna rafe ero waŵa andre. Ba hiza na alua zimanö si lö tola lö'ö ta'odödögö wamaigi-maigi nga'örö Angombakhata andre ba [[Wikipedia:Monganga afo|Monganga afo]] göi. Saohagölö <span style="background-color: green; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User:Slaia|<span style="color: white">slaia</span>]]</span><span style="background-color: blue; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User talk:Slaia|<span style="color: white">talk</span>]]</span> 22:48, 11 Maret 2021 (WIB)
== Sangai halöŵö (fasura'ö döiu) ==
No so wamatunö zangai halöŵö si fakhai ba rubrik Golayama: sura/gambara amilita ba sawena alua/salua föna. Ae ba nga'örö [[Wikipedia:Monganga afo|Wonganga afo]] ba wanura'ö töiu. <span style="background-color: green; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User:Slaia|<span style="color: white">slaia</span>]]</span><span style="background-color: blue; padding: 2px 5px 1px 5px">[[User talk:Slaia|<span style="color: white">talk</span>]]</span> 4 April 2021 15.52 (WIB)
ojru25mhm7ryliz49bkmdaolsrwzwub
Templat:Baso
10
1590
17648
5781
2022-08-28T16:16:56Z
Slaia
39
style
wikitext
text/x-wiki
''('''[[{{{1}}}|Baso dohu-tohunia]]''')''<noinclude>
{{Documentation}}
<!-- PLEASE ADD THIS TEMPLATE'S CATEGORIES AND INTERWIKIS TO THE /doc SUBPAGE, THANKS -->
</noinclude>
ntgc90ny9kd14fiouj5rnoapybpbbtw
Wikipedia:Gambara amilita/35
4
2453
17652
10998
2022-08-29T07:55:14Z
Slaia
39
mangehaogö nösi
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:Mangosteen scale v2.jpg|center|300px]]
Bua zinanö sotöi [[magi]] (Latin, ''Garcinia mangostana''; Inggris, ''mangosteen''). Si to'ölö tumbu ia ba gölana tropis.
41hlvswylpmiumg4egn3gjmhb6ayjyl
Templat:Börö zura
10
3809
17649
2022-08-28T16:43:56Z
Slaia
39
templat börö zura
wikitext
text/x-wiki
<div align="center" style="border:1px; border-style:solid; border-color:#287EC7; padding:1em;">''Sura andre awena [[Wikipedia:Börö zura|börö zura]] nasa. Moguna munönö ba mubönökhi nösinia. <br>Wikipedia no halöŵö nifalului zato. <br>Tolo Wikipedia ba wanohugö wanura ya'ia, na so khöu onönöta nösi. Saohagölö.''</div>
1ju859vs5x3oozgb19i41nvb4lm2sbu
Wikipedia:Sura amilita/39
4
3810
17655
2022-08-29T08:38:30Z
Slaia
39
sura amilita mi-39
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:ESO-VLT-Laser-phot-33a-07.jpg|jmpl|150px]]
'''Astronomi''' no sambua mbolo ''ilmu'' sangosisi fefu hadia ia zi so ba mbanua si yaŵa. Ba da'ö faböbö fefu mbotoŵa samasui luo nifotöi ''planet'' simane [[Merkurius]], [[Venus]], [[Mars]], btn. fao ba da'ö [[Tanö]] si so niha. Baero planet so göi [[luo]] ba [[döfi]], heŵa'ae luo samösa sindruhunia no göi sambua ndröfi.
Angowuloa fefu ndröfi si fahatö si no fa'ohe fefu börö wondröni nifotöi ''gravitasi'' lafotöi ia ''galaksi''. Galaksi si so ya'ita andre lafotöi ''bimasakti'' ba li Indonesia, bahiza ba li bö'ö lafotöi ''lala safönu idanö zusu'' (li Inggris [[w:Milky Way|The Milky Way]], li Jerman [[w:de:Milchstrasse|Die Milchstrasse]]), börö me oroma ia hulö lala safönu haga safusi simane susu saduwa ba lala (faigi foto galaksi bimasakti yaŵa). {{Baso|Astronomi}}
28616gxlvy2uhi4k7veqfeuk6hwts5g
Wikipedia:Sura amilita/40
4
3811
17659
2022-08-29T10:13:50Z
Slaia
39
sura amilita mi-40
wikitext
text/x-wiki
'''Hong Kong''' no sambua gölana onia'öta (li Indonesia ''khusus'') ba Tiongkok Selatan. Sowanua khönia 7,5 juta niha heŵa'ae fa'ebolonia ha 1.104 km<sup>2</sup>. Börö da'ö Hong Kong no tobali sambua ba gotalua nahia fondrege fasösö niha ba gulidanö. Tetou'ö ia barö wamatörö [[Inggris]] me 1898 irugi 1997.
Götö wamatörö Inggris andrö abölö tedou wangalui niha ba Hong Kong. Baero wa'atedou lala wangalui owua-wua göi dödö zowanua khönia: bosi wa'oya nifotöi ''kriminalitas'' no adawa-dawa, oya tefasindro zekola, simanö göi te'a'asogö nomo niha si no bihasa, so oya nifotöi ''lembaga'' samalua halöŵö si sökhi si tobali fanolo zato ba oya tefasindro gereja.
Hana tola alua khö Hong Kong zimane andre? Molo'ö gubernur Hong Kong safuria, börö me "so khönia lala wamatörö ba ngawalö huku si sökhi awö lala waniaga sanema'ö gofu haniha manö".
I'otarai 1997 mangawuli Hong Kong khö [[Tiongkok]], heŵa'ae no göi la'osara'ö ira samötörö Inggris ba Tiongkok, wa ba zi 50 fakhe i'otarai 1997 mufatörö Hong Kong molo'ö prinsip "sambua negara dombua lala wamatörö". {{Baso|Hong Kong}}
13npkjelb2ekjkktfcs7llb6cijjnvo